D12 - Upravljanje gašenjem požara

SADRŽAJ 1. UVOD ........................................... ................................................................. ........................................... ........................................... ............................................. ........................... ....

4

............................................................... ............................................ ............................................. .................................. ........... 4 1.1. Načela sigurnosti ......................................... 2. TEORIJA GORENJA ......................................... .............................................................. ............................................ ............................................. ........................

6

2.1. Uvjeti gorenja ........................... .................................................. ............................................. ............................................ ............................................ .............................. ........ 6 .................................................................. ............................................ ............................................. .................................. ........... 7 2.2. Načela gorenja ............................................ 2.3. Svojstva gorivih tvari .......................................... ................................................................ ........................................... ............................................ ........................... .... 9 2.3.1. Krute gorive tvari ............................................. .................................................................. ........................................... ............................................ ........................ 9 ............................................................... ........................................... ........................................... .....................10 2.3.2. Tekuće gorive tvari .......................................... 2.3.3. Plinovite gorive tvari........................................... .................................................................. ............................................ ...................................... ................. 11 .................................................................. ....................................... .................12 2.4. Opasnost od požara i njegovog širenja ............................................ ................................................................. ....................................... .................13 2.5. Razdioba požara i sredstava za gašenje ........................................... ................................................................ ............................................ ............................ ...... 13 2.5.1. Klase požara i stadiji požara .......................................... .................................................................. ............................................ ................................... .............15 2.5.2. Teorija gašenja požara ............................................ 2.5.3. Sredstva za gašenje požara ......................................... ............................................................... ............................................. ................................ ......... 16

3. NADZOR POŽARA NA BRODOVIMA ............................................ .................................................................. .................................. ............

34

................................................................ ........................................... ........................................... ..................... 34 3.1. Uzroci nastanka požara ........................................... .................................................................. ............................................ ................................... ............. 35 3.2. Područja požarne opasnosti ............................................ ................................................................. ............................................. ............................... ......... 36 3.3. Mjere požarne predostrožnosti .......................................... ............................................................... ............................................ ............................................. ................................ ......... 46 3.4. Propisi, općenito ......................................... 4. ORGANIZACIJA PROTUPOŽARNE ZAŠTITE NA BRODOVIMA ............................. .............................

48

Published by: SSM by: SSM Library 114. Brigade 12 21000 Split Croatia

Form IK – CF

All rights reserved. No part of this publication may be reproduced, stored in a retrieval system or transmitted in any form or by any means, electronic, mechanical, photocopying, recording or otherwise, without the prior permission in writing of Split Ship Management d.o.o.

5. UVJEŽBAVANJE POMORACA ZA GAŠENJE POŽARA .......................................... .............................................. ....

53

............................................................... ............................................ .................................... ............. 54 5.1. Priručnici i planovi na brodu .......................................... 5.2. Raspored za uzbunu ............................................... ..................................................................... ............................................ ........................................... ..................... 56 .................................................................. ............................................ ............................................. ................................ ......... 58 5.3. Požarne vježbe ............................................ ................................................................. ........................................... ............................................ ......................... .. 58 5.3.1. Planiranje vježbi ........................................... .................................................................. ............................................ ............................................ ......................... .. 59 5.3.2. Priprema vježbi ........................................... ................................................................. ........................................... ........................................... .....................59 5.3.3. Izvršavanje vježbi ............................................ 5.3.4. Zapisi o izvršenim vježbama ......................................... ............................................................... ............................................ ............................ ......60

6. POSTUPCI GAŠENJA ........................................... .................................................................. ............................................ ......................................... ....................

66

................................................................... ............................................ ...................................... ................. 66 6.1. Gašenje požara općenito ............................................ ................................................................ ........................................... ........................................... ..................... 67 6.1.1. Početno djelovanje ........................................... 6.1.2. Procjena stanja ......................................... .............................................................. ............................................ ............................................. ............................ ...... 68 ................................................................ ............................................ ............................ ......69 6.1.3. Spriječavanje širenja požara .......................................... .............................................................. ............................................ ............................................. ............................ ...... 70 6.1.4. Gašenje požara ......................................... .......................................................... ................. 71 6.1.5. Pospremanje zgarišta i istraživanje uzroka požara ......................................... 6.2. Brod u plovidbi .......................................................... ................................................................................ ............................................ ....................................... ................. 71 6.3. Brod u luci............................................ .................................................................. ............................................ ............................................ ....................................... ................. 72 6.4. Opasni tereti na brodu .............................. .................................................... ........................................... ........................................... .................................... .............. 72 6.5. Tankeri .......................................... ............................................................... ............................................ ............................................. ............................................ ........................ .. 73 6.5.1. Tankeri za ulja.......................................... ............................................................... ............................................ ............................................. ............................ ...... 73 6.6. Preporuke za slučaj požara u pojedinim dijelovima broda ............................................ ..................................................... ......... 74 7. PREGLEDI I POPRAVAK VATROGASNIH SREDSTAVA I OPREME ...................... ......................

84

................................................................. ............................................ ............................................ ....................................... ................. 84 7.1. Održavanje ........................................... .............................................................. ............................................ ............................................. ............................ ...... 86 7.2. Protupožarni alarmi ......................................... 7.3. Opr ema ................................................................. ............................................ ................................... ............. 87 ema za detekciju požara ........................................... .................................................................. ............................................ ............................ ...... 88 7.4. Ugrađena protupožarna oprema ............................................ ©

Copyright by SSM 2013 All right reserved

2

Form IK - CF

5. UVJEŽBAVANJE POMORACA ZA GAŠENJE POŽARA .......................................... .............................................. ....

53

............................................................... ............................................ .................................... ............. 54 5.1. Priručnici i planovi na brodu .......................................... 5.2. Raspored za uzbunu ............................................... ..................................................................... ............................................ ........................................... ..................... 56 .................................................................. ............................................ ............................................. ................................ ......... 58 5.3. Požarne vježbe ............................................ ................................................................. ........................................... ............................................ ......................... .. 58 5.3.1. Planiranje vježbi ........................................... .................................................................. ............................................ ............................................ ......................... .. 59 5.3.2. Priprema vježbi ........................................... ................................................................. ........................................... ........................................... .....................59 5.3.3. Izvršavanje vježbi ............................................ 5.3.4. Zapisi o izvršenim vježbama ......................................... ............................................................... ............................................ ............................ ......60

6. POSTUPCI GAŠENJA ........................................... .................................................................. ............................................ ......................................... ....................

66

................................................................... ............................................ ...................................... ................. 66 6.1. Gašenje požara općenito ............................................ ................................................................ ........................................... ........................................... ..................... 67 6.1.1. Početno djelovanje ........................................... 6.1.2. Procjena stanja ......................................... .............................................................. ............................................ ............................................. ............................ ...... 68 ................................................................ ............................................ ............................ ......69 6.1.3. Spriječavanje širenja požara .......................................... .............................................................. ............................................ ............................................. ............................ ...... 70 6.1.4. Gašenje požara ......................................... .......................................................... ................. 71 6.1.5. Pospremanje zgarišta i istraživanje uzroka požara ......................................... 6.2. Brod u plovidbi .......................................................... ................................................................................ ............................................ ....................................... ................. 71 6.3. Brod u luci............................................ .................................................................. ............................................ ............................................ ....................................... ................. 72 6.4. Opasni tereti na brodu .............................. .................................................... ........................................... ........................................... .................................... .............. 72 6.5. Tankeri .......................................... ............................................................... ............................................ ............................................. ............................................ ........................ .. 73 6.5.1. Tankeri za ulja.......................................... ............................................................... ............................................ ............................................. ............................ ...... 73 6.6. Preporuke za slučaj požara u pojedinim dijelovima broda ............................................ ..................................................... ......... 74 7. PREGLEDI I POPRAVAK VATROGASNIH SREDSTAVA I OPREME ...................... ......................

84

................................................................. ............................................ ............................................ ....................................... ................. 84 7.1. Održavanje ........................................... .............................................................. ............................................ ............................................. ............................ ...... 86 7.2. Protupožarni alarmi ......................................... 7.3. Opr ema ................................................................. ............................................ ................................... ............. 87 ema za detekciju požara ........................................... .................................................................. ............................................ ............................ ...... 88 7.4. Ugrađena protupožarna oprema ............................................ ©


2

Form IK - CF

............................................................... ........................................... ..................... 91 7.5. Požarni hidranti, cjevovodi i mlaznice ......................................... .................................................................. ................................ ......... 92 7.6. Prijenosna i pokretna protupožarna oprema ........................................... 7.7. Osobna vatrogasna oprema ............................................... ...................................................................... ............................................. ............................... ......... 93 ............................................................... ............................................ .................................... ............. 94 7.8. Planovi protupožarne zaštite ..........................................

8. OPASNOSTI PRI GAŠENJU POŽARA ............................................ .................................................................. .................................. ............ 102 ............................................................... ........................................... ......................................... ................... 102 8.1. Općenito o opasnostima .......................................... 8.2. Suha destilacija ........................................... ................................................................. ............................................ ............................................. .............................. ....... 105 8.3. Eksplozija dima .................................... .......................................................... ............................................ ............................................ ..................................... ............... 106 8.4. Kemijske reakcije ................................. ....................................................... ............................................ ............................................ ..................................... ............... 106 ............................................................... ........................................... ............................................. .................................. ........... 107 8.5. Požari kotlova .......................................... ............................................................... ............................................ ..................................... ............... 108 8.6. Požari u parnim kotlovima .........................................

9. PRVA POMOĆ ......................................... ............................................................... ............................................ ............................................ .................................. ............ 110 10. ISTRAŽIVANJE POŽARA I IZVJEŠĆIVANJE .............................................................. 117 11. ANALIZA SLUČAJA: POŽAR U STROJARNICI ........................................... .......................................................... ............... 119 12. PREGLED I ZAVRŠNA PROSUBDA ......................................... ............................................................... ...................................... ................ 122 ................................................................ ........................................... ............................................ ....................... 122 12.1. Završna razmatranja ..........................................

©


3

Form IK - CF

1. UVOD

Požar na brodu zastrašujuće je iskustvo s mogućim katastrofalnim posljedicama, opasna situacija u kojoj preživljavanje ovisi o pripravnosti, uvježbanosti, znanju i timskom radu članova posade broda. Posada mora biti u stanju brzo i

učinkovito gasiti požar. Cilj ovog tečaja je osposobljavanje

polaznika za upravljanje protupožarnom zaštitom na brodu, vođenje i uvježbavanje protupožarnog tima, upoznavanje s opasnostima od požara, propisima, protupožarnom opremom broda, te s postupcima gašenja požara na brodu.

Za uspješno gašenje mora se znati što je vatra, što gori, koje su opasnosti, na koji način treba gasiti, kojim sredstvima, te kako pravilno koristiti raspoloživu opremu na brodu. Svaki član posade mora doprinijeti protupožarnoj sigurnosti, ne samo u borbi protiv požara već i protiv panike, te pomoći putnicima i drugim osobama koje se u tom slučaju nađu na brodu.

1.1. Načela sigurnosti

Protupožarna zaštita na brodu postiže se prije svega sprječavanjem nastanka požara, ali ako ipak dođe do požara, svaki se požar može lako i brzo ugasiti u začetku. Ciljevi mjera protupožarne zaštite su:

Spriječiti požar ili eksploziju na brodu Smanjiti opasnosti po živote od požara Smanjiti opasnosti od požara na brodu, teretu i okolišu Ograničiti, kontrolirati i ugasiti požar u prostoru u kojem je i nastao Osigurati odgovarajuće izlaze u nuždi putnicima i posadi Osnovna načela protupožarne sigurnosti na brodovima su: Gradnja i opremanje brodova po propisima ©


4

Form IK - CF

Ispravnost i održavanje opreme Pridržavanje mjera sprječavanja požara Poštivanje pravila sigurnog rada Pripravnost, stručnost i uvježbanost posade Pozornost i odmornost članova posade Stalni nadzor

Dosljednim poštivanjem osnovnih načela sigurnosti

umanjiti će se opasnosti od nastanka požara, a

u slučaju da nastane požar, zapovjedništvo i posada brzim i stručnim postupanjem smanjit će njegove posljedice.

Pravilno upravljanje malim požarom u svojim ranim fazama, povećat će mogućnosti za uspješnim gašenjem požara prije nego se požar omakne kontroli. Treba imati na umu da je čak i najveći požar u svom početku bio jedan mali plamen. Kako bi se otkrio požar, sljedeći koraci trebaju se poduzeti. Mali požar i područje zahvaćeno vatrom je sigurno. F

–

Find the source of the fire

I

–

Inform by raising the alarm

R

–

Restrict the spread of the fire

E

–

Extinguish the fire

Veliki požar i područje zahvaćeno vatrom nije sigurno. F

–

Find the source of the fire

I

–

Inform by raising the alarm

R

–

Restrict the spread of the fire

E

–

Escape from the area

Cijela brodska posada treba biti upoznata s načinom rada protupožarne opreme na brodu. Učinkovito korištenje protupožarne opreme može uštedjeti vrijeme čime možemo spriječiti da mali požar postane velika brodska nesreća.

©


5

Form IK - CF

2. TEORIJA GORENJA

2.1. Uvjeti gorenja

Gorenje je proces brze oksidacije, reakcije para gorive tvari s kisikom, uz pojavu svjetlosti i

oslobađanja topline. Rđanje ili truljenje su primjeri spore oksidacije. Eksplozija je naglo izgaranje uz razvijanje velikih količina topline, praćeno praskom ili mehaničkim učincima. Požar je nekontrolirano gorenje koje može zahvatiti velika područja i prouzročiti velike ljudske i materijalne žrtve.

Da bi nastalo gorenje potrebno je zadovoljiti tri najvažnija uvjeta (trokut goren ja), tj. Moraju postojati: Goriva tvar Izvor topline (vanjski ili unutarnja temperatura gorive tvari)

Prisustvo kisika (najmanje 16%) ili drugog elementa koji podržava gorenje (npr. klor) Lančana reakcija, ili povoljni uvjeti za njen nastanak, četvrti je uvjet gorenja, i oni čine tetraedar (trostranu piramidu). Gorenje neće nastati niti se nastavljati ukoliko jedan od elemenata nedostaje.

©


6

Form IK - CF

2.2. Načela gorenja

Gorenje je komplicirana kemijska lančana reakcija, kojom se energija prenosi na druge molekule gorive tvari, čime se gorenje nastavlja, širi i održava, i traje sve dok su zadovoljena sva tri najvažnija uvjeta, ili se onemogući nastavak reakcije inhibitorim a. Sve tvari u prirodi nalaze se u jednom od agregatnih stanja, krutom, tekućem i li plinovitom. Pojednostavljeno

opisujući, atomi ili molekule krutih tvari tijesno su i čvrsto povezani međusobno,

tekućih labavo, dok molekule plina međusobno nisu povezane i slobodno se kreću. Da bi tvar oksidirala mora biti okružena molekulama kisika te zato gore (oksidiraju) samo plinovite (pare) tvari jer među molekulama krutih i tekućih tvari nema dovoljno prostora za molekule kisika. Kada se kruta ili tekuća tvar griju unutar njih se ubrzava kretanje molekula. Ako se dovoljno zagriju molekule se tvari raspadaju na manje (kemijska reakcija pirolize), neke od molekula probijaju

površinu tvari i stvaraju pare koje se mogu miješati s kisikom i pod povoljnim uvjetima zapaliti . Daljnim grijanjem tvari sve više se stvara para i nastaje gorenje.

Temperatura plamišta ( Flash Point ) je temperatura na kojoj gorive tvari počinju razvijati zapaljive pare. Ako se tvari na toj temperaturi prinese izvor topline, pare se zapale uz pucketanje, ali se sama tvar ne zapali ukoliko se izvor topline odmah otkloni. Temperatura zapaljenja ( Ignition Temperature) je ona temperatura na kojoj se stvara dovoljno

para gorive tvari da, ukoliko se zapale vanjskim izvorom topline, održava se gorenje i ako se vanjski izvor topline ukloni, tj. dolazi do lančane reakcije. Temperatura samozapaljenja ( Auto-ignition Temperature) je ona temperatura na kojoj se pare

gorive tvari zapale bez dovođenja energije sa strane. Tvari u kojima se odvijaju kemijski procesi (npr. oksidacija) kojima se stvara toplina, ili tvari koje međusobno reagiraju kao pamuk i ulja, mogu se zagrijati do ove temperature i same spontano zapaliti

ukoliko nije osigurano hlađenje.

Da bi nastalo gorenje, zapaljive pare i zrak, tj. kisik, moraju biti pomiješani u odgovarajućem omjeru. Omjer i granice različite su za razne postotke sadržaja kisika, tvari i tempera ture. Donja granica zapaljivosti ( Lower Flammable Limit ili Lower Explosive Limit - LEL) – najmanji

postotak sadržaja plinova ili para gorive tvari u zraku kod kojega može doći do zapaljenja. ©


7

Form IK - CF

Gornja granica zapaljivosti (Upper Flammable Limit ili Upper Explosive Limit - UEL) – najveći

postotak sadržaja plinova ili para gorive tvari u zraku kod kojega može doći do zapaljenja. Raspon zapaljivosti ili eksplozivnosti ( Flammable range ili Explosive Range)

– raspon od

najmanjeg do najvećeg postotka sadržaja plinova ili para gorive tvari u zraku kod kojega može doći do zapaljenja. Kisik je

plin bez boje, okusa i mirisa koji podržava gorenje. Sadržaj kisika u atmosferi prosjećno

iznosi oko 21%, dok je minimalno potrebno gorenje oko 15- 16%.

Tinjanje je moguće i k od 3%

kisika u atmosferi. Iako sam kisik ne gori, tvari jače gore u čistom kisiku nego na zraku. Količina kisika u atmosferi određuje vrstu izgaranja: Potpuno izgaranje – kada se sve molekule tvari spajaju s kisikom (O 2)

i oslobađa se

uglavnom ugljični dioksid CO2 Nepotpuno izgaranje – kada nema dovoljno kisika, sve se raspoložive molekule O 2 spajaju

s molekulama gorive tvari i nastaju CO 2, otrovni ugljični monoksid CO i C

Plinovi i tekućine uvije k gore plamenom, krute tvari mogu goriti tinjanjem i žarom . Pri gorenju nastaju: Plamen – svjetlosna pojava pri gorenju, boja mu ovisi o gorivoj tvari i vrsti gorenja Dim – plinoviti ostaci gorenja

koji sadrži krute i tekuće čestice, boja ovisi o tvari koja i gori

i vrsti gorenja, veoma je zagušljiv jer smanjuje količinu kisika i nadražuje i oštećuje dišne organe i oči Plinovi – nastaju kao posljedica

kemijskih reakcija između kisika i zapaljene tvari i mogu

biti veoma otrovni i korozivni, količina ovisi o vrsti gorenja i posebno su opasni pri nepotpunom gorenju Toplina – potrebna je za zagrijavanje gorive tvari i stvaranje para te za nastavljanje gorenja.

Izvor topline može biti plamen šibice, upaljača ili drugo, iskre nastale trenjem, munjom, kratkim spojem, ili zagrijana površina ili dio stroja. Nakon zapaljenja se još više razvija kao posljedica gorenja i glavni je uzročnih širenja požara

Čađa – čisti amorfni ugljik koji nastaje izgaranjem tvari bogatih ugljikom pri nedovoljnom pristupu kisika

©


8

Form IK - CF

Pepeo – ostatak

koji ostaje nakon izgaranja tvari, može biti otrovan nakon izgaranja npr.

plastičnih tvari

2.3. Svojstva gorivih tvari

Tvari se na brodu mogu nalaziti kao sastavni dio broda ili njegove opreme i zaliha, ili kao teret u svim agregatnim stanjima.

2.3.1. Krute gori ve tvari To su na primjer drvo, papir, tkanine, boja na zidovima i tako dalje, kao sastavni dio broda te raznorazni tereti, bale, kartonske kutije, zapaljivi metali, rasute stvari i tako dalje. Temperatura

zapaljenja kreće se od 149 do 538ºC, a može ovisiti o ovisnosti u specifičnoj površini, vlažnosti, gustoći i tako dalje. Rasute tvari lakše je upaliti nego komadne, složene i upakirane. KRUTA TVAR

TEMPERATURA SAMOZAPALJENJA ( ºC)

Polyvinycloride (PVC)

470

Nylon

450

Polyethylene (PE)

350

Polystyrene (PS)

490

Polyurethane (PUR)

420

Polycarbonate (PC)

570

Teflon

600

Wood

250 – 350

Paper

200 – 350

Hay

230

Straw

240

Wool

570

Matches

160 – 180

Coal

+/- 350

Charcoal

140 – 300

Cotton

300 - 400 ©


9

Form IK - CF

Gore plamenom i žarom, a mogu tinjati i pri smanjenom sadržaju kisika u atmosferi. Teško zapaljive tvari gore samo dok su izložene plamenu. Nezapaljive tvari ne ispuštaju zapaljive pare koje se mogu zapaliti bez vanjskog izvora topline pri temperaturi od 750ºC.

Mogu eksplodirati ako su sitne čestice (kao prašina) homogeno pomiješane

sa zrakom (ugljen, sumpor, žito). Ukoliko gore uz nedovoljno prisustvo kisika stvara se CO, koji je otrovan i zapaljiv, a može se stvarati i C, to jest ugljik u vidu crnog gustog dima ili ugljena.

2.3.2. Tekuće gorive tvari To su najčešće ugljikovodici, na brodu mogu biti kao gorivo, kao teret ili kao pomoćna sredstva, na primjer bo ja, ulja, razrjeđivači i slično.

Tekućine ispuštaju pare daleko brže nego krute tvari i na daleko manjim temperaturama (benzin na primjer na -43ºC) i zato su daleko opasnije. Daljnim zagrijavanjem isparavanje

se pojačava. Pare

zapaljivih tekućina su najčeće teže od zraka, zato se sporije raspršuju, nakupljaju u nižim prostorima i mogu naći put do izvora zapaljenja. Pod povoljnim uvjetima pare iz curećeg spremnika – tanka mogu se zapaliti na relativno velikoj udaljenosti od nje i prenijeti vatru natrag do samog spremnika i izazvati požar ili eksploziju. Temperatura zapaljenja tekućina neznatno je veća od temperature plamišta zbog čega se požari tekućina vrlo brzo šire na cijelu površinu. TEMPERATURA

TOČKA

RASPON

GUSTOĆA PARE

SAMOZAPALJENJA

PALJENJA

EKSPLOZIVNOSTI

(U ODNOSU NA

(ºC)

(ºC)

(%)

ZRAK)

Acetone

600

-20

2 – 13

2

Benzene

500

-14

1.4 – 7

2.7

Diesel fuel

250 – 400

40 – 100

0.5 – 7

6 – 8

Ethen

190

-41

1.7 – 48

2.6

Ethanol

460

10

3.3 – 19

1.6

Frying fat

350

+/- 250 – 380

/

/

Gasoline

260

-45 do -18

1 – 7

3.5

TIP

©


10

Form IK - CF

Hexane

225

-22

1.2 – 7.4

3

Methanol

480

-6

6 – 36

1.1

Xylene

480

20 – 25

1 -6

3.7

Svojstva tekućih gorivih tvari

2.3.3. Plinovite gorive tvari To su na primjer acetilen, propan, metan, butan i tako dalje u vidu para i plinova. Kao teret u

velikim količinama preveoze se u posebno građenim brodovima za prijevoz plinova (LPG, LNG) koji moraju imati posebne sustave za gašenje požara plinova (prah). U manjim količinama prevoze se u pos udama pod tlakom koje moraju biti odobrenog tipa, certificirane i jasno označene. Plinovi se mogu razviti i od tekućih i krutih tereta, ulja, ugljena i slično, o čemu se mora voditi računa i provjeravati tokom putovanja uređajima za mjerenje koncentracije zapaljivih plinova.

Oni su već u zapaljivom stanju, u pravilu trenutno izgaraju eksplozijom ukoliko je postignuta dovoljna koncentracija, njima nije potrebno zagrijavanje, već samo izvor zapaljenja da bi u odgovarajućem omjeru sa zrakom se zapalili ili ek splodirali.

PLINOVI

GORNJA GRANICA EKSPLOZIVNOSTI 15

RELATIVNA

Natural gas

DONJA GRANICA EKSPLOZIVNOSTI 4

Acetylene

1.5

82

0.91

Butane

1.5

8.5

2.01

Propane

2.1

9.5

1.56

Hydrogen

4

75.6

0.07

Ammonia

16

25

0.58

Ethylene oxide

2.6

100

/

GUSTOĆA 0.55

Raspon eksplozivnsti plinova

©


11

Form IK - CF

2.4. Opasnost od požara i njegovog širenja

Svaki požar je malen u početku i zato je najvažnije njegovo što ranije otkrivanje i učinkovita prva reakcija osoba koja ga otkriju. Svako oklijevanje može dovesti do širenja požara i opasnih posljedica kao što su: Gušenjem dimom Trovanje otrovnim plinovima Opekotine

Zagađenje okoliša Materijalne štete Potapljanja broda

Širenje požara može biti: Kondukcijom (Conduction) – direktnim prijenosom topline dodirom kroz tvari, na primjer

grijanje cijele duge cijevi koja se grije požarom samo na jednom kraju, ili grijanje pregrade s druge strane Konvekcijom (Convection ) – cirkulacijom

ugrijanog plina ili tekućine, na primjer dizanje

vrućeg zraka zagrijava tvari i prostore najčešće poviše zapaljene tvari, stropa, ali i unutar i oko ventilacijskih vodova i drugih udaljenih prostorija Radijacijom (Radiation)

– gorenjem se emitira u prostor u svim smjerovima

elektromagnetska energija koja grije okolne tvari

Brzina širenja požara ovisi prije svega o vrsti tvari i gorenja, količini kisika, nastaloj temperaturi i površini dodira, i može biti: Polagano gorenje, najčešće krutih tvari na ravnoj podlozi, u početku bez svjetla i s malim zračenjem topline Brzo gorenje i širenje, pogotovo kod požara tekućina koji veoma brzo zahvati cijelu površinu uz velike temperature Eksplozivno gorenje, vrlo brza reakcija i detonacija, naročito plinova i u zatvorenim prostorima ©


12

Form IK - CF

Tinjanje, sporo nepotpuno gorenje kod smanjenog sadržaja kisika Požar će se normalno najbrže proširiti uvis, zatim na strane i najkasnije prema dolje.

Širenje požara prema kockastom modelu

2.5. Razdioba požara i sredstava za gašenje 2.5.1. Klase požara i stadiji požara Svojstva i opasnosti od požara ovise najviše o zapaljenoj gorivoj tvari, te po njima požare dijelimo na klase:

Klasa požara

Tvari koje gore

Sredstva za gašenje

A

Krute tvari (drvo, papir, tkanine, ugljen, pamuk, plastične tvari i tako dalje)

B

Tekuće tvari

VODA PJENA PRAH PJENA PRAH CO2 PRAH CO2 PRAH

C D

E

(uglavnom ugljikovodici, nafta i derivati, alkohol, boje i tako dalje Plinovi (butan, propan, acetilen i tako dalje) Zapaljivi metali (aluminij, magnezij, titanij, cirkonij, natrij, kalij)

Električne instalacije i uređaji (elektromotori, generatori, kabeli, sklopke, transformatori i tako dalje)

CO2 PRAH

©


13

Form IK - CF

Požari klase E uvijek uključuju i požare klase A do D. U požaru možemo imati i razne kombinacije gorivih tvari o čemu se mora voditi računa. Prema prostoru u kojem nastanu, požari mogu biti: biti : Požari u zatvorenim prostorijama Požari na otvorenim prostorima Prema stadiju požare možemo podijeliti na (opis za zatvorene prostore) Zapaljenje o

Početak požara, mnogo kisika, malo topline i dima

o

Vatra je mala i uglavnom ograničena na gorivu tvar koja se prva zapalila

o

Za vrijeme ove faze vatru je lako ugasiti, dovoljno je odstraniti zapaljenu tvar ili

upotrijebiti prijenosni protupožarni aparat Širenje požara o

Količina dima i topline raste

o

Smanjuje se količina kisika u zatvorenim prostorima

o

Zagrijavaju se okolne gorive tvari

o

Vrući plinovi se dižu i šire

o

Dim se razvija više od plamena za vrijeme prve dvije faze

o

Kako se razvija, temperatura raste do oko 800 ºC do 1000 ºC i svakih 10 stupnjeva

porasta temperature temperature udvostručuje intezitet požara o

Za vrijeme ove faze požar je još površinski i može biti ugašen s prijenosnim aparatima ili od strane protupožarnog tima

o

Gorenje se nastavlja ukoliko ima dovoljno kisika i goriva

Naglo širenje požara požara na cijelu prostoriju prostoriju ( Flashover ) o

Predstavlja fazu kraja širenja požara do sasvim razvijenog požara

o

Mnogo topline i dima

o

Može naglo obuhvatiti sve zagrijane gorive tvari u prostoriji

o

Smanjena vidljivost

©


14

Form IK - CF

o

Nastajući, zapaljivi plinovi se dodatno radijacijski zagrijavaju od strane vrućeg sloja plinova uz strop

o

Za gasioce je vrlo opasno biti u prostoriji ili ulaziti za vrijeme flashover-a

o

Znakovi opasnosti mogu biti: Pojava plamena uz strop prostorije





Nagli porast temperature



o

Spuštanje sloja dima na niže i tako dalje

Preporuča se indirektno gašenje vodenom maglom uz strop

Razvijeni požar o

Svo raspoloživo gorivo zapaljeno

o

Požar dosiže maksimalan intezitet

o

Maksimalno stvaranje topline, temperature od oko 800ºC do 1000 ºC, kod metala i do 2000 ºC

o

o

Količina topline i vatre ovisi o dotoku zraka kroz ventilacijske otvore Neizgoreni plinovi ko ji

uđu u susjedne prostore dovoljno su zagrijani da se zapale

ukoliko ima dovoljno kisika o

U ovoj fazi gašenje je vrlo teško i najvažnije je spriječiti širenje

Umiranje požara – kraj – kraj požara o

Intezitet požara smanjuje se zbog pomanjkanja gorive tvari

o

Veći dio gorive gorive tvari izgorio, smanjuje se temperatura i dim

o

o

Nastojati ohladiti preostalu gorivu tvar

Kad ponestane goriva vatra će se sasvim ugasiti sama

2.5.2. Teorija gašenja požara Za gašenje požara vazno je razbiti trokut gorenja eliminacijom jednog od uvjeta gorenja. To se postiže sljedećim postupcima: postupcima: Hlađenjem o

Koristi se voda za smanjenje temperature gorive tvari do one na kojoj se ne stvaraju pare

koje podržavaju gorenje ©


15

Form IK - CF

o

Učinkovitost je maksimalna kod krutih tvari s visokim temperaturama gorenja

o

Vodu je potrebno upotrijebiti u dovoljnoj količini kako bi se apsorbirala nastala toplina

o

Metoda hlađenja djelotvorna je kod klase požara A i B

Odstranjivanjem gorive tvari o

Postiže se zatvaranjem zatvaranjem dotoka gorive tvari ili odstranjivanjem odstranjivanjem iste

o

Dozvoli se

gorivoj tvari da u potpunosti izgori, pazeći pritom da se ne proširi goriva

površina Gušenjem; sprječavanje m dotoka kisika o

Stvaranjem mehaničke prepreke dotoku kisika gorivoj tvari (npr. bacanje protupožarne deke preko gorive tvari)

o

Korištenjem pjene

o

Zatvaranjem ventilacijskog sustava

o

Korištenjem inertnog plina koji je teži od zraka (npr. CO 2) u zatvorenim prostorijama

Zaustavljanjem kemijske reakcije o

Metoda zaustavljanja kemijske reakcije je učinkovita kod gorenja plinova ili tekućina. t ekućina.

o

Kemijska lančana reakcija koja podržava gorenje se onemogućava korištenjem suhog praha ili kemikalija, halona, inhibitora za metale i pojedine krute tvari.

2.5.3. Sredstva za gašenje požara Sredstva za gašenje požara su tvari koje gase vatru eliminacijom jednog ili više uvjeta gorenja. Sredstva za gašenje požara se dijele na: Plinovita:

CO2 Haloni Inertni plin Vodena para (ne preporuča se jer umanjuje postotak kisika u

zraku)

©


16

Form IK - CF

Tekuća: Voda o

Mlaz

o

Spej

o

Vodena magla

Pjena o

Kemijska pjena (normalna i alkoholna)

o

Fizikalna pjena (proteinska, floroproteinska i sintetička)

Kruta:

Pijesak Prah i kemikalije u prahu

Od svih sredstava za gašenje najrasprostranjenija je voda. Voda je

osnovno sredstvo za gašenje požara hlađenjem većine gorivih tvari, a posebice krutih s

dodatnim učinkom ispuštanja vodene pare koja oduzima mjesto kisiku i apsorbira velike količine topline. Također se koristi i za hlađenje susjednih prostorija i površina koje bi potencijalno mogao zahvatiti požar. Prednosti:

Neograničena raspoloživost na morskim područjima Velika sposobnost apsorbiranja topline Nije otrovna

Raznovrsnost upotrebe. Voda se upotrebljava na više načina: o

Mlaz – dobro prodire kod krutih tvari prilikom gorenja. Ne smije se upotrebljavati kod

gorenja zapaljivih tekućina jer postoji opasnost od širenja požara. o

Sprej – koristi se za hlaženje većih površina i

zaštitu gasioca.

o

Vodena magla – Sastoji se iz sitnih kapljica vode koje apsorbiraju toplinu i ujedno smanjuju postotak kisika u zraku.

Dodavanjem aditiva moguće je poboljšati učinkovitost gaš enjak (kao aditivi se koriste retardanti, supresanti, močila, pjenila). ©


17

Form IK - CF

Nedostaci:

Mogući je negativan utjecaj na stabilitet broda Požari nastali gorenjem tekućih tvari mogu se proširiti korištenjem vode Voda provodi električnu energije, te se ne smije koristiti za gašenje električnih požara i požara nastalih u prostorima pod naponom U kontaktu s određenim tvarima stvara otrovne plinove (acetilen) Uzrokuje materijalnu štetu Uzrokuje orošavanje tereta CO2

je plin bez boje, okusa i mirisa koji gasi požar pri koncentraciji od 30% - 40%. Za gašenje

požara zatvorenih prostorija na brodu koriste se ugradbeni spremnici sa CO 2 pod tlakom od 50 – 60 bara te prijenosni protupožarni aparati. Prednosti:

Relativno jeftino sredtstvo za gašenej požara koje ne oštećuje većinu tereta U kontaktu s većinom tvari ne stvara otrovne pare i eksplozivne plinove Ne oštećuje električne uređaje na brodu Nedostaci:

Nedostatan učinak hlađenja Ne smije se koristiti kod požara klase D zbog raspadanja Plin nije otrovan, ali pri većim koncentracijama izaziva gušenje

Pjena

o

Do 4% je bezopasan

o

Preko 8% uzrokuje vrtoglavicu

o

Preko 10% uzrokuje smetnje u disanju i nesvjesticu

o

Preko 25% može uzrokovati smrt

se sastoji od vlažnih mjehurića sa inertnim plinom i guši vatru stvarajući zrakootporni sloj

prekrivanjem gorive tvari i odvajanjem kisika, a također i sprječava prolaz para kroz film koji napravi na površini čime prekida gorenje poviše nastalog sloja pjene. Ima i manji učinak hlađenja, ne smije se koristiti na električnoj opremi i instalacijama. ©


18

Form IK - CF

Postoje razne vrste pjene za gašenje raznih vrsta, uglavnom tekućih, gorivih tvari. Pjene se stvaraju od vode, pjenila i zraka, i po faktoru pjenjenja (volumenu nastale pjene u odnosu

na upotrebljenu količinu vode ) i u ovisnosti o težini mogu biti:

VRSTA PJENE

FAKTOR PJENJENJA

TEŽINA kg/m

4 – 20

150 – 200

Teška, veliki domet mlaza, koristi se za zaštitu tankova, čak i odozdo, posjeduje i učinak

(ekspanzija do 20 puta od

upotrebljene količine vode)

Niska ekspanzija

20 – 200

10 – 15

hlađenja čak i na okomitim površinama zbog ljepljivosti Srednja, domet mlaza mali, 3m,

može se gurati naprijed, čak i iza kotova

Srednja ekspanzija

Laka, služi za ispunjavanje

200 – 1000

Oko 2

velikih prostora u slojevimna do 30m, sama se gura naprijed, u;inkovito sprije;ava isparavanja

Visoka ekspanzija

Za posebne terete i uvjete potrebne su i posebne pjene (na primjer: alkoholne pjene za gašenje na brodovima z a prijevoz kemikalija), i na brodu se uvijek mora nalaziti potrebno sredstvo za gašenje,

to jest u slučaju pjene, onaj tip pjene koji će moći učinkovito gasiti požar tvari koja se prevozi, i u slučaju mijenjanja tereta ili prijevoza specijalnih tereta brod mora promijeniti neučinkovitu pjenu pravilnom.

Pjenila mogu biti raznih vrsta u ovisnosti od načina proizvodnje do upotrebe: Otporna na alkohol

Pjenila koja stvaraju vodenasti film na površini tekućina S povećanom stabilnošću kod visokih temperatura Kemijske pjene

Mješavine bikarbonata i aluminijum sulfata Suhi prah

ili kemikalije u prahu gase požar prekidajući lančanu reakciju gorenja, iako ima i učinak

gušenja, nema učinka hlađenja. Mogu se koristiti za sve vrste požara. Po svojstvima nadopunjuju ©


19

Form IK - CF

vodu, a

najveći nedostatak je raspadanje pri velikim temperaturama. Za pogonski plin koijim se

ispuhuje iz spremnika koriste se CO 2

i dušik. Najčešće korišteni prah je Sodium Bicarbonate s

dodacima koji mu produžuju rok upotrebe, kompatibilnost s pjenama i otporn ost na vlagu. Od ostalih koriste se Monoammonium Phosphate, Potasium Bicarbonate, Potassium Chloride, Natrijev

i amonijev fosfat, Natrijev hidrokarbonat i Kalijev sulfat. Kemikalije u prahu izrađuju se posebno za neke vrste gorivih tvari (na primjer metale).

Najčešći suhi prah je natrijev bikarbonat. On gasi požare prema inhibiciji lančanih reakcija potrebnih za održavanje plamena, također, postoji i učinak gušenja s nekim vrstama praha. Prednosti

Pruža vrlo brzo smanjivanje plamena Može se koristiti kod požara gdje električna oprema ili kabeli se nalaze u neposrednoj blizini

Neke vrste suhog praha pogodne su za klasu požara A, B i C Nedostatci

Pružaju jako mali ili nikakav efekt hlađenja Mogu uzrokovati oštećenje elektroničkih komponenti i zagaditi sustav e za podmazivanje strojeva Haloni

su plinovi bez boje i mirisa koji djeluju antikatalitički i gušenjem u koncentraciji već od 5 -

7% visoke efikasnosti gašenja, ali s veoma štetnim utjecajem na ozonski sloj te su zabranjeni. Zbog ekoloških razloga zabranjen je halon te se nastoje pronaći sredstva koja bi ga mogla zamijeniti, kao Halocarbons (FM200 i FE 13) koji su kao i halon čisti, nevidljivi plinovi koji gase požar antikatalitičkim učinkom prekida lančane reakcije gorenja. Potrebna koncentracija u zraku je mala, a način gašenja brz. Argon i argoneske mješavine su plinovi koji zauzimaju mnogo mjesta i u roku od minute rašire se po prostoru i guše požar.

©


20

Form IK - CF

Inertni plin

sadrži smanjenju količinu kisika (manje od 8%) i povećanu količinu dušika, ili čisti

dušik. Koristi se i za umanjivanje sadržaja kisika u tankovima u cilju smanjivanja opasnosti od zapaljenja. Može se proizvoditi na brodu u posebnim postrojenjima, a na tankerima preko 20000 BT je obavezan.

Ostala priručna sredstva koja se mogu koristiti su pijesak i razni pokrivači kojima se guši požar.

Protupožarni pokrivač

Nalazi se na pregradi u kuhinji, a koristi se za gašenje požara u nekakvim spremnicima.

Kako koristiti protupožarni pokrivač 1)

Odmotajte pokrivač iz njegovog zaštitnog omota tako da uhvatite dvije istaknute oznake te

povučete

©


21

Form IK - CF

2)

Uhvatite jedan rub pokrivača blizu kuta pokrivača. Ugurajte svoje ruke unutar pokrivača i

zaštitite sebe tako da stojite iza pokrivača. Na taj načini niti jedan dio vašeg tijela nije izložen toplini i plamenu.

Držite svoje ruke prema gore u zraku tako da vam pokrivač štiti lice.

3) Polako i vrlo pažljivo krenite prema vatri. Ne gledajte preko vrha

protupožarnog pokrivača na vatru.

4) Neka donji dio protupožarog pokrivača dodiruje sami rub vrha spremnika. 5)

Pomičući ruke naprijed, pažljivo spustite pokrivač na preko vrha

spremnika

Ne pokušavajte baciti protupožarni pokrivač preko vatre. 6) Postavite metalni pladanj ili drugi ra vni objekt na vrh protupožarnog

okrivača kojim ste prekrili spremnik.

VAŽNO: Ako gorući spremnik se nalazi na grijaču bilo koje vrste, isključite električnu energiju prije gašenja. UPOZORENJA:

Nikad ne pokušavajte prenositi spremnik s zapaljenom tekućinom. Vjerojatno je da će vatra buknuti ili da će vaš i pokreti izazvati kretanje vatre direktno prema vama, eventualno paljenje odjeće te prolijevanje sadržaja spremnika. Izlijevanjem sadržaja spremnika može se zapaliti namještaj. Ostavite spremnik tamo gdje je. Ostavite da se zapaljena tekućina i spremnik ohlade na jedan sat prije uklanjanja protupožarnog pokrivača, poklopca etc .

Nikad ne pokušavajte koristiti vodu za gašenje zapaljivih tekućina . Naglom ekspanzijom vode koja se pretvara u paru dolazi do izbacivanja

zapaljene tekućine iz

spremnika te dolazi do paljenja bilo kojih zapaljivih tvari s kojima ta zapaljena tekućina dolazi u kontakt.

©


22

Form IK - CF

Prikaz 9l AF F F protupožarni aparat s pjenom Modern Aqueous Film Forming Foam (AFFF) posebna je vrsta protupožarnog aparata te jedan od

najboljih trenutno dostupnih protupožarnih aparata. AFFF protupožarni aparati crvene su boje, a pjena za gašenje vrlo gusta s zastrašujućim mirisom (zbog visokog sadržaja životinjskih bjelančevina). Za rad: Uklonite sigurnosni pin

Pritisnite ručku za gašenje na protupožarnom aparatu Pritisnite

ručku na kraju sapnice, kako bi se pjena raspršila iznad vatre. Ne usmjeravajte

tekućinu izravno na vatru kako bi izbjegli prskanje. Dopustite da se pjena širi preko cijele površine požarom zahvaćenog prostora.

©


23

Form IK - CF

Pr ikaz 45l AF F F kolica i 135l AF F F kolica. Oboja kolica nalaze se u strojarnici

Za rad:

Držite kolica uspravno Produljite crijevo Otvorite do kraja ventil na plinskoj boci

Omogućite izravni protok pjene kako bi se pjena raspršila iznad vatre. Ne usmjeravajte tekućinu izravno na vatru kako bi izbjegli prskanje.

©


24

Form IK - CF

Prikaz prijenosne protupožarne stanice s pjenom u strojarnici

Za rad:

Spojite protupožarno crijevo i vatrogasni hidrant Otvorite spremnik s pjenom i umetnite crijevo

Provjerite da li pumpa radi. Otvorite protupožarni hidrant i pritisnite protupožarno crijevo Otvorite ventil i omogućite izravni protok pjene, kako bi se pjena raspršila iznad vatre. Ne usmjeravajte tekućinu izravno na vatru kako bi izbjegli prskanje.

©


25

Form IK - CF

Prijenosni protupožarni aparati nalaze se: Lokacija

Oprema

1

ER, IG flat (Upper Deck)

2 x 20ltr “Fluoroprotein”

2

ER, Boiler top (Sunken Deck)


3

ER, 1st deck, aft


4

ER, 2nd deck, port, aft


Lokacija protupožarnog aparata s pjenom Br.

Maker

Model

Tip

Veličina

3

Unitor

E9 A1

Pjena

9 ltr

D Deck, Alleyway Port

4

Unitor

E9 A1

Pjena

9 ltr

D Deck, Alleyway Aft

5

Unitor

E9 A1

Pjena

9 ltr

C Deck, Alleyway Stbd

6

Unitor

E9 A1

Pjena

9 ltr

C Deck, Alleyway Port

7

Unitor

E9 A1

Pjena

9 ltr

B Deck, Alleyway Stbd

9

Unitor

E9 A1

Pjena

9 ltr

B Deck, Alleyway Port

11

Unitor

E9 A1

Pjena

9 ltr

A Deck, Alleyway Stbd

13

Unitor

E9 A1

Pjena

9 ltr

A Deck, Alleyway Port

15

Unitor

E9 A1

Pjena

9 ltr

Upper Deck, Paint Locker

16

Unitor

E9 A1

Pjena

9 ltr

Upper Deck, Alleyway Stbd

18

Unitor

E9 A1

Pjena

9 ltr

Upper Deck, Alleyway Port

19

Unitor

E9 A1

Pjena

9 ltr

Sunken Deck, Alleyway Stbd

Lokacija

©


26

Form IK - CF

23

Unitor

E9 A1

Pjena

9 ltr

Sunken Deck, Alleyway Port

25

Unitor

E9 A1

Pjena

9 ltr

Bosun Store

34

Unitor

E9 A1

Pjena

9 ltr

Pumproom Floor

36

Unitor

E9 A1

Pjena

9 ltr

Eng. Casing, A Deck

38

Unitor

E135 A2

Pjena

135 ltr

Eng. Casing, IG Flat

39

Unitor

E9 A1

Pjena

9 ltr

Incinerator Room

40

Unitor

E9 A1

Pjena

9 ltr

Eng. Casing, Sunken Deck, Stbd

41

Unitor

E9 A1

Pjena

9 ltr

Eng. Casing, Sunken Deck, Centre

42

Unitor

E9 A1

Pjena

9 ltr

Eng. Casing, Sunken Deck, Centre

44

Unitor

E9 A1

Pjena

9 ltr

Steering Gear Room

45

Unitor

E9 A1

Pjena

9 ltr

E/R, 1 st Deck, Stbd Boiler

46

Unitor

E9 A1

Pjena

9 ltr

E/R, 1 st Deck, Stbd, Exh. Gas Economiser

47

Unitor

E9 A1

Pjena

9 ltr

E/R, 1 st Deck, Stbd, Air Compressors

48

Unitor

E9 A1

Pjena

9 ltr

E/R, 1 st Deck, Port, Fwd

49

Unitor

E9 A1

Pjena

9 ltr

E/R, 1 st Deck, E/R Workshop

50

Unitor

E9 A1

Pjena

9 ltr

E/R, 1 st Deck, Port, Air Con. Units

51

Unitor

E45 A2

Pjena

45 ltr

E/R, 1 st Deck, Port Boiler

52

Unitor

E9 A1

Pjena

9 ltr

E/R, 1 st Deck, Port Boiler

53

Unitor

E9 A1

Pjena

9 ltr

E/R, 2 n Deck, Stbd, Soot Collect. Tank

54

Unitor

E9 A1

Pjena

9 ltr

E/R, 2 n Deck, Stbd, FW Cooler

56

Unitor

E9 A1

Pjena

9 ltr

E/R, 2 n Deck, Purifier Room

©


27

Form IK - CF

57

Unitor

E9 A1

Pjena

9 ltr

E/R, 2 n Deck, Elevator

58

Unitor

E9 A1

Pjena

9 ltr

E/R, 2 n Deck, Port, Sewage Unit

59

Unitor

E45 A2

Pjena

45 ltr

E/R, 2 n Deck, Port, Cascade Tank

60

Unitor

E9 A1

Pjena

9 ltr

E/R, 2 n Deck, Aft, Emergency Escape Trunk

61

Unitor

E9 A1

Pjena

9 ltr

E/R Stringer, Stbd, WBP Motor

62

Unitor

E9 A1

Pjena

9 ltr

E/R Stringer, Port, Elevator

63

Unitor

E9 A1

Pjena

9 ltr

E/R Floor, Stbd, SW Cooling Pump

64

Unitor

E9 A1

Pjena

9 ltr

E/R Floor, Port, Fire Pumps

65

Unitor

E9 A1

Pjena

9 ltr

E/R Floor, Port, ME Turning Gear

Protupožarne cijevi na brodu su armirane sintetičke konstrukcije. Sve cijevi su 40mm promjera. Duljina crijeva varira, ovisno o položaju crijeva: – 15m duljina, 15 komada;

Strojarnica, prostorija s pumpama, spremište vođe palube Smještaj

– 20m duljina, 14 komada;

Glavna paluba, prednji dio broda i privezište broda

– 25m duljina, 7 komada;

40mm crijeva imaju prednost jer su duplo lakša od 65mm crijeva, a također imaju sličan protok vode kroz cijelu duljinu crijeva dostupnih na brodu. Spojnice su tipa John Morris. Sve spojnice su 65mm promjera koje

se mogu reducirati i „prihvatiti“

40mm crijeva. Svi hidranti na brodu su Saunders tipa. Ne

koristite F ključ jer prekomjerno stezanje može oštetiti

neoprensku membranu u ventilu. Zatvarenje rukom dovoljno je kako bi zatvorili hidrant.

©


28

Form IK - CF

Kada koristite protupožarna crijeva:

Izbjegavajte povlačenje crijeva . Ne udarajte po crijevu kako biste ispravili zavrnuta mjesta na crijevu. Pregledajte crijevo kako bi izbjegli lomljenje na nekim mjestima ili oštre rubove.

Pripazite na vrata tijekom valjanja broda.

Nježno zatvarajte i otvarajte hidrante te isključivajte sapnice kako biste izbjegli oštećenja. Kod visokih temperatura, održavajte palubu mokrom. Pazite da crijeva ne leže u otpadu. Razvucite dovoljno crijeva kako bi vatrogasci mogli doseći vatru. Uvijek pristupajte području zahvaćenom vatrom s

crijevom pod pritiskom.

Abrazija i udarci glavni su uzroci kvara crijeva.

Praznite crijeva tako da ih podignete i ispraznite.

Presavijte crijevo u dvije role od centra. Na taj način vidljive su i muške i ženske spoj nice. Na 60 stupnjeva raspršeni mlaz vode daje 12 puta više hlađenja od jednog mlaza. Također, štiti vatrogasce. Malene kapi vode apsorbiraju energiju plamena i proizvode paru koja djeluje kao

pokrivač.

Protupožarni hidrant i crijevo sa sapnicom

Ormarić s protupožarnom opremom

©


29

Form IK - CF

Protupožarna kutija kutija s 20m crijeva i sprej sapnicom sapnicom NAPOMENA:

Ne bi trebalo biti F ključeva u protupožarnoj kutiji !

hi drant ( S aunde aunderr s tip ventil ventila a) Protupožarni hidrant ©


30

Form IK - CF

Protupožarni kolut kolut s 15m 15m crije cri jevo vom m i sprej sprej sap sapnicom nicom

ni m cri cr i j evom vom s Oprema s protupožar nim pje pjeno nom m na palubi lubi

©


31

Form IK - CF

OPĆI OPIS Svi protupožarni hidranti (s pjenom) i protupožarna crijeva imaju zajednički standardni priključak: 65mm John Morris tip spojnice. John Morris tip spojnice ima dva dijela: muški i ženski (vidi slike ispod). Zasuni na ženskom dijelu su opruge, i moraju se zatvoriti bez pomoći. Guranje zasuna nema nikakvog utjecaja, utjecaja, a i neće osigurati čvrsto povezivanje. povezivanje.

65mm 65mm Jo J ohn Mo M or r i s hid hi dr ant spo spojni ca

65mm John Morris hidrant spojnica s 40mm priključenim crijevom ©


32

Form IK – CF CF

Pr ikaz I nter national Shore Connection (ISC) priključka

John Morris spojnica može se postaviti na protupožarno crijevo broda, ili na protupožarne hidrante. Prirubnički priključak pridružuje se odgovarajućoj prirubnici s obale. Priključak dolazi u kompletu s maticama, vijcima i brtvom. ISC se nalazi u glavnoj protupožarnoj stanici (CO 2, pjena) i može se postaviti blizu prolaza kad se brod nalazi u luci.

Mjesto spremanja ovih priključaka uvijek mora biti pravilno označeno.

©


33

Form IK – CF

3. NADZOR POŽARA NA BRODOVIMA

Za uspješan nadzor nad požarima nužno je prije svega osigurati sprječavanje nastanka požara preuzimanjem svih potrebnih mjera i pravovremeno otkrivanje nastanka požara uz istovremenu dojavu požara koja mora pokazati gdje je nastao požar. Ovo se najučinkovitije postiže poštivanjem propisa i pravila sigurnog rada, i započinje već pri izgradnji i opremanju broda i izobrazbi pomoraca.

3.1. Uzroci nastanka požara

Uzroci nastanka požara, to jest načini stvaranja potrebne energije i toplline dovoljne za nastanak požara mogu biti: Termički, iz nekog termičkog izvor a, npr: o

Otvoreni plamen (šibice, cigarete, varenje, itd)

o

Zagrijana površina (upaljene nezaštićene žarulje, parne cijevi, ispušne cijevi, itd)

Kemijski,

kemijskom

reakcijom,

na

primjer

dekompozicijom,

oksidacijom,

samozapaljenjem (pamuk, riblje brašno, sump or) itd Električni, pregrijavaja vodiča prolaskom električne energije, indukcijom, statičkim elektricitetom, iskrenjem, kratki spoj, grom, itd

Mehanički, energija nastane mehaničkim djelovanjem, npr trenje, tlak, brušenje, tokarenje Nuklearni, kao posljedica radioaktivnosti

Temperatura potrebna za zapaljenje ovisi o gorivoj tvari, izloženoj površini, koncentraciji kisika, a najčešći uzroci nastanka požara su posljedica ljudskog faktora, npr: Nepažnja Umor ©


34

Form IK – CF

Neurednost

Nečistoća Nepoštivanje pravila sigurnog rada Nedovoljna edukacija

Nepravilno i slabo održavanje Nepridržavanje odredbi propisa Kvarovi opreme

Nesretni slučajevi

IZVOR ZAPALJENJA

TEMPERATURA ( ºC)

Šibice

800

Cigareta

300 – 400

Sagorijevajuće drvo

1000 – 1400

Svijeća

700 – 1400

15cm od svijeće

200

Plamen plina

1000 – 1500

Žarulja

170 – 200

Alkoholni plamen

1200 -1700

Kisik – acetilenski rezač

2000 – 3000

3.2. Područja požarne opasnosti

Požar može nastati na bilo kojem dijelu broda, u svako doba dana ili noći, pri čemu su najopasnija ona područja u kojima se nalaze gorive tvari u plinovitom ili tekućem stanju ili izvori topline.

Područja najveće požarne opasnosti na brodu su: Strojarnica Kuhinja Nastambe posade i putnika

Tankovi i skladište tereta ©


35

Form IK – CF

Spreme boja i kemikalija

Slučajevi pri kojima je požarna opasnost najveća: Sudar Curenje tereta ili goriva Kvarovi opreme

Nepravilno odlaganje materijala natopljenog zapaljivim tekućinama Opasni radovi pri kojima je potrebna najveća pozornost Ukrcaj i iskrcaj tereta Pranje tankova Rad s otvorenim plamenom

3.3. Mjere požarne predostrožnosti

Protupožarna prevencija dužnost je svih osoba, i na brodu i na kopnu. Protupožarna prevencija na brodu započinje već pri izgradnji i opremanju broda. Osnovni nsčin pp prevencije je eliminiranje , kontroliranje ili izoliranje gorive tvari i/ili izvora topline te prisutstva kisika, onemogučujući stvaranje trokuta gorenja, jer ako sva tri uvjeta gorenja nisu ispunjena u dovoljnoj količini, požar neće nastati ili se neće održati i širiti. Mjere požarne predostrožnosti mogu biti na primjer: Stalni ljudski nadzor – na primjer: o

Straže na mostu i u stroju

o

Požarne ophodnje – pregledom brodskih prostora u redovitim vremenskim razmacima, pogotovo noću

Ugradnja automatskih sustava za otkrivanje požara, požarnih osjetnika, detektora Ugradnja alarmnih sustava

Ugradnja opreme i sustava za gašenje požara Ugradnja sustava inertnog plina na tankerima

Izobrazbom članova posade i razvijanjem kulture sigurnosti (Safety Culture) ©


36

Form IK – CF

Oznake upozorenja osoblju, signalizacija, naljepnice, itd

Poštivanje propisa o gradnju Korištenje negorivih materijala Čistoća i urednost, preventivne mjere Pravilno i redovito održavanje Uspostavom Sustava upravljanja sigurnošću (ISM) i sigurnim radom Korištenje sustava Dozvola za rad (Permit to Work) i Lista provjere (Check Lists) Otkrivanje požara u području nastanka, prije nego se uspije proširiti, osigurava se ugradnjom automatskih sustava otkrivanja požara, to jest detektora, pp ophodnjama i stražom, manualnim alarmima i alarmnim zvoncima.

Čovjek je najpouzdaniji način za otkrivanje požara, ali nije moguće prisustvo posade u svako vrijeme i na svakom mjestu na brodu.

Nastanak požara otkriva se vizualno, plamen, dim ili mirisom, a moguće je ponekad osjetiti i povećanu temperaturu i u okolnim prostorima koja nisu zahvaćena vatrom. Protupožarni alarm mora pokazati i mjesta požara, za što se koriste paneli s indikacijom na planu broda

uz svjetlosni i zvučni signal na zapovjedničkom mostu te aktiviranje brodskog

alarma u slučaju da nitko ne reagira na pokazani alarm. Ručni alarmi se moraju nalaziti u svim prostorima u kojima se u normalnim okolnostima može nalaziti osoblje, dok se alarmna zvonca moraju čuti u svakom dijelu broda. Automatski sustavi otkrivanja požara, detektori, ugrađuju se u sve unutarnje prostore, a pogotovo one bet stalnog ljudskog prisustva:

Moraju otkriti nastanak požara u ranoj fazi Pokazati mjesto aktiviranja alarma

Označiti nastanak požara svjetlonosnim i zvučnim signalom na zapovjedničkom mostu Akrivirati brodski alarm ukoliko se u roko od 2 minute ne prihvati alarm

Nedostaci automatskih sustava su lažno alarmiranje i mogući kvarovi.

©


37

Form IK – CF

PP signalizacija upozorava osobe na brodu o:

Opasnosti od požara Smjerovima bijega

Obaveznoj zaštitnoj opremi Obaveznim pp mjerama Zabranama opasnih radnji

Položaju pp opreme Uputama za korištenje pp opreme i sustava Prije svakog posla, a posebno opasnijih poslova, mora se izvršiti planiranje i priprema radova u koju mora biti uključena i pp zaštita (sukladno ISM) i nadzor obavljanja. Za posebno opasne poslove mora se koristiti sustav DOZVOLA ZA RAD, tj. Permit to work system, kojim se obavljanje takvih poslova dozvoljava tek nakon temelj ite pripreme i provjere

mogućnosti sigurnog izvršavanja po listama provjere. Sva pp oprema mora bit i

pristupačna, obojena crvenom bojom, označena IMO

retroreflektivnom naljepnicom, jednostavna za korištenje sa kratkom ilustriranom uputom za korištenje na samoj opremi. Na brodu moraju postojati upute za korištenje, održavanje i testiranje sve pp opreme i svih sustava.

Na pp opremi koja podliježe obaveznim servisima mora se nalaziti i naljepnica s datumom posljednjeg ili obaveznog sljedećeg ispitivanja, uz obavezni certifikat koji se mora nalaziti na brodu.

Ukoliko je za korištenje pp opreme i sustava potrebna električna energija, ona se mora osigurati i iz pričuvnog izvora, a alarmnim sustavom koji mora pokazati pogrešku u radu.

©


38

Form IK – CF

Consili um / Salwico CS4000 Main F ire Detection System Control Panel

Uvod

The Consilium / Salwico CS4000 fire detection system kompletan je alarmni sustav i sustav

za detekciju požara, uključuje i kombinirani požarni alarm i operacijske panele, kontrolne jedinice i jednice na napajanje. Glavni panel postavljen je na mostu s još dva panela uključena u sustav. Detektori vatre

i dima i točke za ručnu dojavu spojeni su u strukturirani sustav

petlje.

Postoji niz detektora i senzora požara ugrađenih za različite zahtjeve i uvjete, npr. detektori dima i plamena i termalni detektori.

Točke za ručnu dojavu , izolatori (kratki spoj) i tajmeri spojeni su u sturkturiranu petlju ako je potrebno. Greška u sustavu ili lažna uzbuna otkrit će se odmah jer se funckija detektora i drugih instaliranih jedinica kontinuirano testira. Sustav je opremljen s pred-alarm funkcijom

koja će aktivirati rani alarm koji će usporiti rast

požara. ©


39

Form IK – CF

U normalnim okolnostima, pred- alarm

neće aktivirati niti jedan alarmni uređaj ili vanjske

izlaze, osim lokalnog zvučnika i indikacije na kontolnom panelu.

Vrste detektora

Toplinski detektori

Toplinski detektori aktiviraju alarm kada temperatura pređe fiksnu granicu. Detektori će također aktivirati pred -alarm ako temperatura ili stopa promjene temperature prelazi unaprijed postavljenu vrijednost.

©


40

Form IK – CF

Toplinski detektor

Detektori dima

Detektori dima optički su detektori koji mogu osjetiti čestice dima koje su rezultat požara.

Detektor dima Detektori plamena

Detektori plamena osjetljivi su na ultraljubičasto svjetlo koje emitira plamen. Zbog svoje visoke osjetljivosti na UV-svjetlo,

detektori imaju ugrađene napredne algoritme kako bi se

izbjegle lažne uzbune. Detektor plamena vrlo je pogodan za korištenje u teškim uvjetima. ©


41

Form IK – CF

Detektori plamena

Detektori plamena mogu se koristiti kao dodatak, ali ne umjesto detektora dima i/ili toplinskih detektora. Ručna dojava požara

Točke za ručnu dojavu požara moraju se nalaziti na svakom izlazu i u hodnicima palube, tako da između dva hodnika nema više od 20m bez točke za ručnu dojavu požara.

Mj esto za ručne dojave požara ©


42

Form IK – CF

Consili um / Salwico CS4000 Fire Detection System for Watermist System Control Panel

Uvod

The Consilium / Salwico CS4000 fire detection system for Watermist System kompletan je

alarmni sustav i sustav za detekciju požara, uključuje i kombinirani požarni alarm i operacijske panele, kontrolne jedinice i jednice na napajanje. Glavni panel postavljen je na

mostu s još dva panela uključena u sustav. Detektori vatre i dima i točke za ručnu dojavu spojeni su u strukturirani sustav petlje.

Postoji niz detektora i senzora požara ugrađenih za različite zahtjeve i uvjete, npr. detektori dima i plamena i termalni detektori.

Točka za ručnu dojavu požara , izolatori (kratki spoj) i tajmeri spojeni su u sturkturiranu petlju ako je potrebno. Greška u sustavu ili lažna uzbuna otkrit će se odmah jer se funckija detektora i drugih instaliranih jedinica kontinuirano testira. Sustav je opremljen s pred-alarm funkcijom koj a

će aktivirati rani alarm koji će usporiti rast

požara. ©


43

Form IK – CF

U normalnim okolnostima, pred- alarm

neće aktivirati niti jedan alarmni uređaj ili vanjske

izlaze, osim lokalnog zvučnika i indikacije na kontolnom panelu. Sustav je dizajniran kako bi radio na potpun o

automatizirani način, to jest ako se dvije

različite glave detektora aktiviraju u jednoj petlji, sustav vodene magle automatski će se aktivirati u području zaštićenom ovom petljom za detekciju.

Br.

Pokrivena područja

Detektori plamena i dima

1

Main Engine

2 UV flame + 2 Combined Smoke & Heat

2

Purifier Room


3

Aux. Eng Port


4

Aux. Eng Stbd


5

Aux. Boiler Port


6

Aux. Boiler Stbd


7

Incinerator


8

IG Scrubber


1. Kombinirani detektori dima i toplinski detektori

Detektor ima dva odvojena elementa

analognih senzora: jedan za optičku detekciju dima i

jedan za toplinsku detekciju. 2. Detektori plamena

Detektori plamena osjetljivi su na ultraljubičasto svjetlo koje emitira plamen. Zbog svoje visoke osjetljivosti na UV-svjetlo,

detektori imaju ugrađene na predne algoritme kako bi se

izbjegle lažne uzbune. Detektor plamena vrlo je pogodan za korištenje u teškim uvjetima. ©


44

Form IK – CF

K ombinirani detektori dima i toplinski detektori

Detektori plamena

Točke za ručnu aktivaciju protupožanih substanci Točke za ručnu aktivaciju protupožanih substanci nalaze se u neposrednoj blizini područja zaštićenih sa sustavima vodene magle, jedan za svako područje (osim u spalionici)

Točka za ručnu aktivaciju protupožanih substanci ©


45

Form IK – CF

3.4. Propisi, općenito

Zbog

katastrofalnih posljedica koje može prouzrokovati požar i na kopnu i na moru, svaka je

država donijela propise kojih se treba pridržavati za zaštitu od požara. Sve pomorske države prihvaćaju međunarodne propise koje donosi IMO (Međunarodna pomorska organizacija

– International Maritime Organization), koji se odnose na

protupožarnu zaštitu, među kojima su najvažniji: SOLAS 74,

s izmjenama, najvažnija je pomorska konvencija, dio II -2 propisuje

zahtjeve za protupožarnu zaštitu na brodovima u međunarodnoj plovi dbi preko 500 GT, konstrukciju, opremanje, održavanje, pripravnost, vježbe, upute I certifikaciju . INTERNATIONAL FIRE SAFETY SYSTEM CODE (FSS CODE),

određuje

standard za protupožarne sustave i opremu koje zahtijeva SOLAS konvencija INTERNATIONAL

CODE

PROCEDURES (FTP CODE),

FOR

APPLICATION

OF

FIRE

TEST

određuje procedure za protupožarno ispitivanje i

odobravanje konstrukcije i opreme. INTERNATIONAL SAFETY MANAGEMENT CODE (ISM CODE), propisuje

obvezu sigurnog rada, zaštite okoliša i pravilnog održavanja broad i opreme. STCW – International convention on standards of training, certification and watchkeeping for seafarers 1978/95 ,

određuje standard izobrazbe pomoraca,

certifikacije i držanja straže, itd .

REGULATIONS OF CROATIAN SHIP’S REGISTRY , koji u sebi uključuju zahtjeve SOLAS-a

i ostalih međunarodnih konvencija, kao i hrvatske propise za

protupožarnu zaštitu na brodovima u nacionalnoj plovidbi . Poznavanje svojstava gorivih tvari veoma je važno za uspješno i sigurno gašenje požara. Samo kada znamo što, kako i gdje gori, možemo poduzeti učinkovite postupke gašenja. Različite tvari treba gasiti različitim sredstvima. Svojstva gorivih opasnih tvari moraju biti poznati posadi. Tereti moraju biti pravilno

deklarirani i imati prateću dokumentaciju, posebno MSDS (Material Safety Data Sheet) ili ©


46

Form IK – CF

Cargo Data Sheet. Brod koji prevozi opasne tvari mora imati odgovarajuće praviln ike za siguran prijevoz tvari koje prevozi i upute za gašenje požara tih tvari u Priručniku za gašenje požara (Fire Manual). Izmjenama propisa stalno se unaprijeđuje pp zaštita i dopunjuje oprema te su noviji brodovi sve bolje zaštićeni od požarne opasnost i, ali se sve promjene propisa ne odnose na starije brodove koji i dalje plove s slabijom pp zaštitom.

©


47

Form IK – CF

4. ORGANIZACIJA PROTUPOŽARNE ZAŠTITE NA BRODOVIMA

Organizacija pp zaštite na brodu mora ispuniti slijedeće zahtjeve: Podjela broda u glavne vertikalne

zone termičkim i strukturalnim pregradama

Odvajanje nastambi od ostalih dijelova broda termičkim i strukturalnim pregradama Ograničenim korištenjem zapaljivih materijala pri gradnji Otkrivanje bilo kakvog požara u području nastanka Ograničavanje i gašenje požara u prostoru u kojem je nastao Osiguravanje izlaza u nuždi i pristupa u svrhu gašenja požara Pripravnost pp sredstava i opreme

Umanjivanje mogućnosti zapaljenja para tereta Pripravnost posade

Termičke i strukturalne pregrade na brodu mogu biti: Klasa A

Opis i namjena

spriječiti prolaz vatre i dima u trajanju od 60 minuta izgrađene od čelika, ili jednakovrijednog materijala odgovarajuće termički izolirani omeđuju glavne vertikalne zone dužine ne veće od 40 metara ograđuju glavne prilaze, stepenice, strojarnicu i kuhinju

B

spriječiti prolaz od vatre i dima u trajanju od 30 minuta izrađene od negorivih materijala i izolirane ograđuju nastambe, hodnike, rekreacijske prostorije, itd

C

izrađene od negorivih materijala bez zahtjeva za otpornost koriste se za pregrade unutar zona i nastambi

Izdržljivost pregrada vrši se testovima. Upotreba zapaljivih materijala, materijala koji podržavaju gorenje, kao i onih koji ispuštaju otrovne plinove pri gorenju, kod gradnje broda mora biti ograničena koliko je to god moguće. ©


48

Form IK – CF

Ograničavanje i gašenje požara u prostoru u kojem je nastao osigurava se mogućnošću zatvaranja otvora u pregradama, protupožarnim vratima i zaklopkama za zatvaranje ventilacijskih sustava te ugradnjom odgovarajućih sustava i opreme za gašenje požara. Protupožarna vrata moraju: Biti jednako otporna kao i pregrada na kojoj se nalaze

Moći se otvoriti i zatvoriti od strane jedne osobe s obje strane Biti samozavariva ili na daljinsko zatvaranje indikacijom Biti stalno zatvorena (osim daljinskih) Označena oznakom i crvenom bojom

Zatvaranje ventilacijskih sustava može biti automatski i ručno, pri čemu mora biti osigurano i isključivanje mehaničke ventilacije i zatvaranja otvora i kanala. Zatvaranje ventilacijskih sustava koje nije moguće daljinski iz pp kontrolne stanice i može se izvršiti jedino lokalno, mora biti unaprijed planirano, to jest mora se rasporedom predvidjeti tko je zadužen za zatvaranje kojeg ventilacijskog otvora. Sve zaklopke moraju biti jasno označene s naznakom prostora za koji služe. Unutar svake glavne vertikalne zone, i svakog dijela broda, mora se nalaziti potrebna pp

oprema i sredstva dovoljna za gašenje požara koji u njoj mogu nastati. Glavni protupožarni sustav gašenja vodom mora postojati na svakom brodu i osigurati dva mlaza na svakom dijelu broda, na palubi i u svim prostorima. Dobava vode mora biti

osigurana iz glavne pumpe i iz pumpe u nuždi s neovisnim pogonom. Unutar samih prostora, ili kod ulaza u prostore, mora se nalaziti dovoljno sredstava i opreme

za gašenje i to onog tipa koji odgovara namjeni prostora i napravama u njemu. Raspored i količinu opreme i vrstu sredstva određuje se napose za svaki brod i ucrtava na pp plan. U najopasnijim prostorima za nastanak požara, strojarnici, kuhinji, kotlovnicama, skladištima, spremi boja i gorivih tvari, RO-RO

garažama itd, propisi zahtijevaju dodatne ugrađene

sustave za gašenje koji mogu koristiti: Vodu

CO2

Pjenu

Prah

©


49

Form IK – CF

Osiguravanje izlaza u nuždi postiže se obveznom gradnjom izlaza u nuždi i puteva bijega (Fire escape routes and fire exits) koji služe za i moraju voditi prema mjestima

brz izlaz osoblja iz prostora u slučaju opasnosti

okupljanja. Moraju biti jasno označeni retroreflektivnim

oznakama i osvijetljeni iz napajanja u slučaju nužde. Svi članovi posade, putnici i drug e osobe na brodu moraju s njima biti upoznati

Iz svakog bi prostora morala postojati barem 2 izlaza u nuždi, glavni i pomoćni, osim ako je to nepraktično ili je riječ o malim prostorima. Izlazi u nuždi i putevi bijega moraju uvije biti slobodni, to jest ne

smiju biti zaključani ili zagrađeni. Liftovi nisu izlaz u nuždi i ne smiju se

koristiti u slučaju opasnosti. Na svim brodovima moraju biti postavljeni EEBD, naprave za disanje za bijeg (Emergency escape breathing apparathus) namijenjeni da osiguraju zrak za izlaz iz prostora s opasnom

atmosferom uslijed požara. Na svakom brodu trebala bi biti EEBD – Emergency escape breathing apparathus, instalirani

aparati za disanje koji trebaju osigurati disanje sve do izlaza iz opasnog područja.

1. Prilagodite naramenicu

2. Otvori te patent.

3. Uzmite aparat za disanje.

tako da odgovara vašoj visini. ©


50

Form IK – CF

NE KORISTITE EEBD ZA ULAZAK U PROSTOR KOJI

SADRŽI OPASNU ATMOSFERU.

Osiguravanje pristupa u svrhu gašenja požara postiže se pravilnim ukrcajem tereta, slaganjem zaliha, urednošću i pravilnim održavanjem svih otvora. Ne smije se dogoditi da se u svakom trenutku ne može pristupiti svim dijelovima broda niti pristup pp sredst vima, na primjer postavljanjem materijala u prolaze i hodnike, onemogućavati otvaranje vrata, pretijesno slagati vozila u garažama, blokirati pristup do pp opreme i slično. Pp sredstva, sustavi i oprema, moraju uvije biti pripravni i ispravni za korištenja i pristup do njih slobodan. To se postiže redovitim pregledima i t estiranjem pp opreme u propisanim vremenskim intervalima i dostupnošću dovoljne količine pričuvnih dijelova na brodu. U slučaju opasnijih radova, na primjer rad s otvorenim plamenom ili krc anje opasnih tvari, unaprijed se postavi potrebna pp oprema na samom mjestu rada i pregleda prije početka radova, a glavni pp sustav vode uključi, tj. bude pod stalnim tlakom. Svi članovi posade dužni su ako zamijete da neki dio pp opreme nije ispravan oba vijestiti časnika zaduženog za održavanje sigurnosne opreme kako bi se odmah otklonila neispravnost. Umanjivanje mogućnosti zapaljenja para tereta postiže se sigurnim radom i ispravnošću svih sustava na brodu, uključujući konstrukciju. U prostorije u koje je moguće da se zapaljive pare tereta probiju postavljaju se alarmi, a za sve ostale potencijalno opasne prostore moraju se

koristiti naprave za mjerenje koncentracije zapaljivih plinova. Na većim tankerima ugrađuju ©


51

Form IK – CF

se sustavi za inertni plin kojim se sprječava

stvaranje eksplozivne atmosfere u tankovima

smanjivanjem sadržaja kisika. Pripravnost posade, ne samo za slučaj požara, nego i za provedbu svih mjera predostrožnosti , osigurava se izobrazbom pomoraca prema propisima, STCW, familiarizacijom, tj. upoznavanjem s brodom i postupcima sigurnog rada u skladu sa sustavom upravljanja

sigurnošću novoukrcanih članova posade odmah po dolasku na brod, redovitim vježbama i stalnim nadzorom od strane odgovornih časnika i zapovjednika Odgovornosti brodara: Osigura sigurnu radnu okolinu Usvoji postupke prevencije

Osigura poštivanje postupaka sigurnog rada Osigura periodične preglede od strane kvalificiranih osoba Opremi brod potrebnom sigurnosnom opremom

Osigura zaštitnu opremu za posadu Svim članovima posade mora biti poznat postupak u slučaju požarnog alarma koji se nalazi na rasporedu za uzbunu (Muster list). Svi moraju znati gdje se nalaze putevi bijega i izlazi u

nuždi. Putnicima i serviserima mora se pokazati gdje se nalaze. Mora se predvidjeti poseban postupak za evakuaciju invalidnih osoba ukoliko se nalaze na brodu.

Nakon okupljanja, mora se provjeriti da li su svi na broju. U slučaju da netko nedostaje, ne smije se nepripremljeno vraćati po njih u opasne prostore bez opreme i nadzora. Na brodu moraju biti pripremljeni postupci pretrage za nestalim osobama (Procedure to search for missing persons).

©


52

Form IK – CF

5. UVJEŽBAVANJE POMORACA ZA GAŠENJE POŽARA

As you train, so shall you respond

Zbog opasne naravi rada i životana brodu uvježbavanje pomoraca za gašenje požara započinje prije ukrcaja na brod obveznim pohađanjem tečaja sukladno STCW konvenciji u kojim su uključene i osnove protupožarne zaštite. Nakon ukrcaja na brod, prije isplovljenja, svaki član posade mora se upoznati s brodom, tzv. postupak „familiarizacije“, i u odnosu na svoju kabinu i radno mjesto mora znati: Izlaze u slučaju opasnosti o

Smještaj opreme za slučaj opasnosti, za slučaj požara posebno: 

Najbliži ručni dojavljivač požara



Najbliži prijenosni aparat za gašenje požara



Najbliža požarna stanica



Položaj mjesta okupljanja



Znakove opasnosti



Svoje dužnostima u pojedinim slučajevima opasnosti

Smještak sredstava za spašavanje Svakom članu posade mora se na brodu u roku od najviše 14 dana pružiti obuka o načinu korištenja protupožarne opreme koju brod ima. Prema SOLAS-u zapovijednik i posada dužni su sudjelovati na protupožarnoj vježbi najmanje

jednom mjesečno. Ako se promijeni više od 25% članova u roku od 24 sata nakon isplovljenja moraju se izvršiti vježbe. U slučaju većih preinaka na brodu ili u slučaju da s e mijenja cijela posada, vježbe se moraju održati prije isplovljenja. Svim ukrcanim putnicima mora se prije ili neposredno nakon isplovljenja dati kratke upute za

postupanje u slučaju opasnosti, koja može biti u obliku ilustriranih oglasa ili video program a.

©


53

Form IK – CF

Na putovanjima na kojima putnici borave na brodu dulje od 24 sata, mora se izvršiti vježba s putnicima u roku od 24 sata nakon isplovljenja na kojima se putnici moraju upoznati s

korištenjem prsluka i postupanjem u slučaju opasnosti. Dužnost je posade u slučaju opasnosti pomoći putnicima. Rasporedom za uzbunu moraju se odrediti članovi posade koji se brinu za okupljanje i evakuaciju putnika, koji pregledavaju prostore putnika za slučaj da koji nije ostao i koji pomažu putnicima s posebnim potrebama. U slučaju

požara putnici se moraju evakuirati na siguran dio broda i pripremiti za slučaj

napuštanja broda. Ni u kojem slučaju se ne smije putnicima dozvoliti da se vraćaju u opasne prostore, niti po članove svoje obitelji – to je dužnost članova posade.

5.1. Priručnici i planovi na brodu

Na svakom se brodu moraju nalaziti planovi i priručnici za vršenje vježbi, izobrazbu posade, održavanje opreme, te razrađeni postupci u predviđenim slučajevima opasnosti prema zahtjevima ISM pravilnika.

Opći plan protupožarne zaštite: Mora pokazivati razmještaj prostora na brodu, pp pregrada, sve pp opreme, ventilacija, izlaza u nuždi itd. Oprema se mora nalaziti: o

o

Na zapovjedničkom mostu U središnjoj pp stanici

o

Na vidljivom mjestu u hodnicima

o

Na označenom mjestu izvan nadgrađa i zaštićen od utjecaja mora i vremena (osim teretnih brodova manjih od 300 BT)

Mora biti na hrvatskom

i engleskom jeziku (za brodove u međunarodnoj plovidbi) i

mora se koristiti simbolima u skladu IMO pravila (A.654(16))

©


54

Form IK – CF

Priručnik za protupožarne vježbe (Fire training manual) Mora biti izrađen za svaki brod na jeziku posade, nalaziti se u svakom salonu ili u svim kabinama i sadržavati najmanje: o

Opće upute za pp prevenciju (opasnost od: pušenja, električne energije, zapaljivih tekućina itd)

o

Opće upute za postupak u slučaju otkrivanja požara (uzbunjivanje, prve akcije)

o

Značenje brodskih znakova za uzbunu

o

Upotreba pp opreme i sustava na brodu

o

Način rada pp vrata

o

Upotreba pp zaklopki

o

Upotreba sustava za bijeg u nuždi, itd

Sa sadržajem priručnika moraju se upoznati svi članovi posade.

Priručnik za protupožarnu zaštitu mora biti izrađen za svaki brod na jezku posade, nalaziti se u svakom salonu ili u svakoj kabini i u njemu se moraju nalaziti podaci i upute za pravilno rukovanje brodom i teret om

glede pp zaštite, s posebnim naglaskom na kontrolu zapaljivih

plinova od ventilacije tereta, požara i potrebne mjere predostrožnosti. Za brodove koji prevoze opasne terete u njemu se moraju navesti smjernice za korištenje pravilnika koje brod mora imati, npr. the Code of Safe Practice for Solid Bulk Cargoes, the International Bulk Chemical Code, the International Gas Carrier Code and the International Maritime Dangerous Goods Code, prema vrsti tereta i broda.

Priručnik ili plan održavanja pp opreme mora se izraditi za svaki brod i u njemu se dane upute za testiranje i održavanje i rokovi.

Priručnik i planovi za slučaj oštećenja broda pokazuju pregrade i otvore za sve palube i pregrade i sredstva za njihovo zatvaranje, kao i moguće mjere za sprječavanje n aplavljivanja i nagiba broda, te utjecaj na stabilitet broda.

Sustav podrške odlučivanja zapovjedniku putničkih brodova mora biti pripremljen sustav na putničkim brodovima za pomoć zapovijednicima putničkih brodova koji im treba

©


55

Form IK – CF

omogućiti brzo i točno odlučivanje te smanjivanje opasnosti i posljedica (požar, oštećenje broda, zagađenje, nezakonite prijetnje brodu, nesreća osoba, nesreća s teretom).

5.2. Raspored za uzbunu

Za svaki brod, prije isplovljenja iz svake luke, mora biti pripremljen raspored za uzbunu koji

mora održavati pravo stanje posade na brodu i obuhvatiti sve potrebne radnje u slučaju opasnosti. Minimalno rasporedom za uzbunu moraju se obuhvatiti:

Opća opasnost Napuštanje broda Požar Čovjek u moru Zagađenje Rasporedom za uzbunu određuju se dužnosti koje pojedini članovi posade moraju izvršiti u slučaju opasnosti, znakovi za opasnost, rukovoditelji pojedinih timova i njihovi zamjenici, mjesta okupljanja,

glavno i pomoćno, kao i ime časnika zaduženog za sredstva za slučajeve

opasnosti.

Rasporedom za uzbunu posada broda se za slučaj požara treba podijeliti na timove, ovisno o broju članova posade.

©


56

Form IK – CF

Timovi se organiziraju prema potrebnim radnjama koje tr eba obavljati pri gašenju požara, na primjer:

NAZIV TIMA

Zapovjedništvo (Command)

RUKOVODITELJ Zapovjednik

MJESTO OKUPLJANJA Na mostu

(Zamjenik: 1 časnik palube)

ČLANOVI TIMA Zapovjednik

Časnik U stroju

Kormilar

(i radio časnik) Upravitelj

Časnik stroja Mazač Navalni tim (Fire team)

1 časnik palube

Na glavnom mjestu

1. časnik palube

(Zamjenik: 2 časnik

okupljanja, gašenje požara,

2. časnik palube

stroja, rukovoditelj

donose pp aparate, crijeva,

2 – 3 člana posade palube

kod požara u

sapnice, opremu

2 – 3 člana posade stroja

strojarnici)

vatrogasaca, dišne aparate, itd

Časnik palube

Na rezervnom mjestu

Preostali časnici

tim

(Zamjenik: časnik

okupljanja, zatvaranje

Dovoljan broj članova

(Backup team)

stroja, rukovoditelj

ventilacije, pomaganje u

posade

kod požara u

gašenju požara

Dopunski navalni

strojarnici) Tim za prvu

pomoć

Časnik zadužen za

Na glavnom mjestu

Časnik zadužen za

medicinsku skrb

okupljanja

medicinsku skrb

(Zamjenik: kuhar)

Kuhar Konobar

Tim za evakuaciju

Rukovoditelj

Na mjestima okupljanja

Hotelsko osoblje:

hotelskog osoblja

putnika i putevima

Sobari

na putničkim

(Zamjenik iz

evakuacije prema rasporedu

Konobari

brodovima

njegovog odjela)

za uzbunu pomažu

Kuhari

putnicima

Pomoćno osoblje

i skrb za putnike

(Evacuation team)

©


57

Form IK – CF

Raspored za uzbunu u slučaju požara u pravilu određuje gdje će se okupiti pojedini timovi i što će članovi posade donijeti na mjesto okupljanja, za razliku od slučaja napuštanja broda gdje su opisane i radnje tko to mora obaviti. Daljnje postupanje nakon okupljanja i formiranja

timova ovisi o tome što i gdje gori, ima li unesrećenih i tako dalje. U navalni tim treba birati one članove posade koji dobro znaju brod, korištenje brodskih sustava, metode gašenja požara, i koji su izdržljivih psiho -fizičkih mogućnosti. Mora postojati dobra komunikacija između timova, posebno sa zapovjedništvom koje mora donositi odluke na osnovu podataka dobijenih od timova.

Zloupotrebom odredbi o minimalnom broju članova posade, pogotovo od strane jeftinih zastava, danas je

na brodovim nedovoljno članova posade. Ukoliko je broj članova posade

premali za formiranje timova mora se predvidjeti koji će članovi posade obavljati višestruke dužnosti po potrebi.

5.3. Požarne vježbe 5.3.1. Planiranje vježbi Vježbe treba planirati uzimajući u obzir uobičajeno ponašanje u raznim opasnim situacijama koje se mogu dogoditi na brodu ovisno o tipu i namjeni broda.

Vrijeme izvršavanja, vrsta vježbi i upotreba sve raspoložive opreme, potrebno je unaprijed planirati kako bi se vježbe obavljale u propisnim rokovima, i kako bi se članovi posade upoznali s korištenjem svih sredstava na brodu. Planovi se najčešće izrađuju za godinu dana. Osim planiranih vježbi preporučljivo je izvršiti i koju neplaniranu vježbu i nenajavljenu vježbu, kada se bolje može utvrditi pripravnost posade.

Jednom godišnje vrši se i šira vježba uz sudjelovanje brodara, a po mogućnosti i državnih službi.

©


58

Form IK – CF

5.3.2. Priprema vježbi Da bi vježba bila korisna onima koji u njoj sudjeluju treba je dobro pripremiti. Vježbe moraju biti što realnije, to jest što

sličnije pravoj situaciji.

U skladu s planom vježbi odrede se scenario vježbe, što se zapalilo, gdje, način otkrivanja i davanja uzbune, eventualne unesrećene i njihov položaj. Ako za predviđeni scenario ne postoji izrađeni po stupak, treba pripremiti postupak za sprječavanje širenja požara i njegovo gašenje, odrediti koja sredstva koristiti i kako. Moraju se predvidjeti i razni slučajevi, pogoršavanja razvoja situacije, evakuacija putnika na sigurno, pa i napuštanje broda. Razne vježbe i postupci se mogu kombinirati, npr sudar, požar i napuštanje u jednoj cjelovitoj vježbi. Za predočavanje opasnosti od dima mogu se koristiti generatori dima ili kontrolirano zapaliti stare nauljene krpe i slično, pazeći na sigurnost.

5.3.3. Izvršavanje vježbi

Na svakoj protupožarnoj vježbi treba izvršiti najmanje: Okupljanje na mjestima okupljanja, prebrojavanje i pripremanje za gašenje požara Upaliti pp pumpu i testirati sa najmanje dva mlaza Provjeriti osobnu opremu vatrogasaca i ostau

opremu za spašavanje osoba

Ispitati opremu za komunikaciju

Ispitati rad vodootpornih i protupožarnih vrata, pp ventilacijskih zaklopki Provjeriti pripravnost sustava za napuštanje broda Opremu koja se koristi za vrijeme vježbi mora se nakon vježbe vratiti na svoje mjesto u ispravnom stanju.

Vježbe i obuku članova posade organiziraju i vode oni članovi posade koji su za to osposobljeni.

©


59

Form IK – CF

5.3.4. Zapisi o izvršenim vježbama O izobrazbi i svim izvršenim vjžbama moraju se voditi zapisi u kojima se opisuje vrsta vježbe, uspješnost vježbe i ustanovljene potrebe dodatnog vježbanja ili izobrazbe, u kojima se mora mora navesti: Vrijeme i pozicija

Uključeno osoblje Scenario vježbe Korištena oprema Izvršena obuka Utvrđeni nedostaci Ukoliko se neka od vježbi ne izvrši po planu, mora se u zapisima navesti razlog odgađanja vježbe.

Opis

Protupožarni kontrolni planovi stalno su na zaslonu na različitim lokacijama na cijelom brodu. Planovi su općeg tipa i prikazuju sljedeće informacije: 1.

Protupožarne kontrolne stanice

2. Sekcije zatvorene pregradama klase A 3. Sekcije zatvorene pregradama klase B 4.

Lokacije protupožarnih alarma i detektora

5.

Lokacije kontrolnih (upravljačkih) panela i fiksnih protupožranih aparata

6.

Lokacije svih prijenosnih protupožranih aparata

7. Naznake o pristupu svim odjelima i palubama 8. Ventilacijski sustavi i kontrole 9.

Lokacija protupožarnih zaklopki

Najmanje jedna dodatna kopija protupožarnog plana čuva se u crvenom, jasno označenom i jednostavno otvorivom spremniku.

Ovaj spremnik potrebno je čuvati na mjestu gdje će biti ©


60

Form IK – CF

lako dostupan u slučaju požara. Također, plan treba uključivati stabilnost informacija i najažurniji popis posade. Protupožarni planovi mogu se naći na sljedećim lokacijama: Zapovjednički most B paluba u hodniku A paluba u hodniku A paluba u centru za slučajeve u

nuždi

Gornja paluba, vanjski ulaz – lijeva strana Gornja paluba, vanjski ulaz – desna strana

SIGNALI ZA SLUČAJ U NUŽDI Signal – kontinuirana zvonjava alarma i četiri Akcija

duga zvuka brodske sirene .

– kada se oglasi signal za slučajeve u nuždi, svo osoblje treba doći do najbliže stanice

za slučajeve u nuždi s cijelom osobnom zaštitnom opremom (odijelo, kaciga, čizme) , prsluk za spašavanje i odijelo. Nije potrebno oblačenje prsluka za spašavanje/odije la. SIGNAL ZA OKUPLJANJE BRODICE ZA SPAŠAVANJE Signal – Sedam (7)

ili više kratkih tonova nakon čega slijedi dugi ton za uzbunu ili brodska

sirena. Akcija

– Nakon signala za okupljanje brodice za spašavanje svo osoblje treba se uputiti na

određeno mjesto okupljanja s punom osobnom zaštitnom opremom, dodatnom odjećom (ako je dostupna), prslukom za spašavanje i odijelom. Oblačenje prsluka za spašavanje nije potrebno. ©


61

Form IK – CF

SIGNAL ZA NAPUŠTANJE BRODA

Signal

– Signal za napuštanje broda izdaje zapovjednik ili njegov zamjenik ako je

zapovjednik broda onesposobljen iz bilo kojeg razloga. Akcija – Nakon

signala za napuštanje broda svi članovi posade trebaju napustiti brod na

najsigurniji mogući način pod vodstvom zaduženog časnika.

MJESTO OKUPLJANJA TIMOVA

ZA SLUČAJ U NUŽDI

Zapovjednički most

Okupiti se u kormilarnici

Strojarnica

Okupiti se u upravljačoj sobi u

Odgovorni tim

“1”

strojarnici

Okupiti se na desnoj strani broda

– “A” Paluba –

Kontrolna soba za slučajeve u nuždi Odgovorni tim

“2”

Okupiti se na lijevoj strani gornje palube – Sigurnosni ormari

Tim za pružanje prve pomoći

Okupiti se na lijevoj strani gornje palube – Sigurnosni ormari / bolnica

DUŽNOSTI TIMOVA ZA SLUČAJ U NUŽDI

Tim na zapovjedničkom mostu:Koordinirati timove u slučajevima u nuždi, prenositi pozive u pomoć i omogućiti sigurni nastavak plovidbe broda. Tim u strojarnici:Upućuje protupožarnu pumpu te održava komunikaciju

sa zapovjedničkim

mostom i odgovornim timom Odgovorni tim “1”:U slučaju požaru na palubi ili nadgrađu, a potpomaže ga odgovorni tim 2 Odgovorni tim “2”:U slučaju požara u strojarnici, a potpomaže ga odgovorni tim 1

©


62

Form IK – CF

Tim za pružanje prve pomoći: Pomaže odgovornom timu na zahtjev i obavlja dužnosti pružanja prve pomoći POSADA ZA SLUČAJ U NUŽDI

U slučaju „čovjek u moru“ ili u bilo kojoj drugoj situaciji u kojoj se pokreće brod za spašavanje , posada za slučajeve u nuždi i članovi palube okupljaju se na lijevoj strani gornje palube (brod za spašavanje). Boat Party

Pripremaju brod za spašavanje prema nalogu zapovjednika

Članovi palube

Pomažu pri pokretanju i oporavku broda za spašavanje

Sva ostala posada

Pomažu pri osmatranju, zbrinjavanju ozlijeđenih, pružaju prvu pomoć te obavljaju sve druge poslove prema nalogu zapovjednika

ALARMNE SKLOPKE I KONTROLE

ZA SLUČAJ U NUŽDI

Alarm gumb

©


63

Form IK – CF

Postoji 43 vrste protupožarnih gumba: 23 u smještaju 18 u strojarnici 1 u spremištu vođe

palube

1 u prostoriji s pumpama

Za uporabu, potrebno je razbiti plastično staklo i pritisnuti gumb u sredini. Protupožarni/opći alarm oglasit će se odmah. Dostupna su četiri opća alarma: na zapovjedničkom mostu, u centru za slučajeve u nuždi, u strojarnici i u skladištu tereta.

Glave detektora

Smještaj, prostorija s pumpama, spremište vođe palube i prostorije strojarnice štite dva fiksirana sustava za detekciju. Glavni sustav sastoji se od 226 glava detektora dima, 11

detektora topline i 6 detektora plamena. Pored toga, područja zaštićena fiksiranim sustavom vodene magle pokriva 9 kombiniranih detektora topline i dima i 9 glava UV detektora

plamena. Ako se neki od navedenih alarma aktivira, tada će i se aktivirati i gen eralni alarm. Kako bi se nosili s opasnim

situacijama koje uključuju vatru, spašavanje života, zagađenja i

napuštanje broda, svaki član posade mora znati gdje je mjesto okupljanja kada se aktivira alarm i koje su pojedine dodijeljene dužnosti.

©


64

Form IK – CF

U tom pogledu, važno je napraviti sljedeće pripreme: Isplaniraje poteze unaprijed. Pitajte sljedeća pitanja: Što je moj zadatak; razumijem li što treba napraviti? Gdje se moram pojaviti?

Gdje se nalazi oprema koja će se koristiti? Tko izdaje zapovijedi? Kome podnosim izvješća ?

Koji su brodski signali u slučajevima u nuždi? Ustanovite gdje je najbliži izlaz u nuždi u svakom trenutku

Osim gore navedenih pitanja, sljedeća pitanja treba imati na umu ako se oglasi alarm: Ustanovite gdje je najbliž a dostupna spl av ili prsluk za spašavanje Ustanovite kako brzo doći do izolacijske odjeće, rukavica itd Upoznajte se s načinom rada opreme za preživljavanje Nosite što više slojeva odjeće kako bi se nadoknadio utjecaj hladnoće, čak i ako ste u tropima. Imajte na umu da je

primarni uzrok smrti prevelika hladnoća zbog koje se

ljudi utope U opasnim slučajevima, obucite prsluk za spašavanje što prije moguće

Kada napuštate brod i ukrcavate se na brodicu za spašavanje, pokušajte biti u suhoj odjeći

©


65

Form IK – CF

6. POSTUPCI GAŠENJA

6.1. Gašenje požara općenito

Gašenje požara može se doslovno protumačiti kao utrka s vremenom. Što se prije požar otkrije, te se započne s gašenjem, to je veća uspješnost i sigurnost gašenja i manja je vjerovatnost nastanka materijalnih šteta i ljudskih žrtav a. Ne postoji jedinstveni postupak koji se može slijediti u svim slučajevima. Za sveki pojedini slučaj požara potrebno je pronaći najučinkovitiji postupak gašenja u ovisnosti o više faktora, npr:

Što gori Gdje gori

Stadij razvoja požara Mogući putevi širenja požara Brzina širenja požara Opasnosti

Raspoloživost sredstava za gašenje Raspoloživost ljudi za gašenje Pozicija broda

Postupak gašenja požara možemo podijeliti na sljedeće faze: Početno djelovanje Procjena stanja

Sprječavanje širenja požara Gašenje požara Pospremanje zgarišta i istraživanje uzroka požara

©


66

Form IK – CF

F

FIND

OTKRIJ

I

INFORM

OBAVIJESTI

R

RESTRICT

OGRANIČI

EXTINGUISH

UGASI

OR

ILI

ESCAPE

POBJEGNI

E

Budi oprezan, ispitaj svaku pojavu dima, topline ili

mirisa dok nisi siguran da nije požar Uzbuni ostale članove posade Spriječi širenje požara zatvaranjem pristupa zraku ili odstranjivanjem zapaljivih tvari u blizini

Tek kad je spriječeno širenje požara treba pristupiti gašenju ili ukoliko samostalno ne možeš ništa učiniti ili je preopasno, povuci se na sigurno

6.1.1. Početno djelovanje Brzo i učinkovito djelovanje kod otkrivanja požara najbitnije je za daljnji razvoj situacije. Odmah se mora alarmirati, zaustaviti ventilaciju, zatvoriti sve otvore i isključiti napajanje strujom opožarenog područja.

Osoba koja otkrije požar mora odmah uključiti najbliži požarni alarm ili ako je moguće vikanjem upozoriti ostale članove posade o požaru. Mora se dobro procijeniti veličina požara, te osoba koja otkrije požar, nakon uzbunjivanja, treba pristupiti gašenju manjih požara u početnom stadiju samo ako može učinkovito samostalno djelovati lokalno raspoloživim sredstvima.

U slučaju da se oglasi automatski alarm u kontrolnoj stanici, tj. na zapovjrdničkom mostu mora se postupiti prema procedurama. U pravilu dobro je odmah poslati patrolu s radio vezom

da provjeri stanje, tj. da li se radi o lažnom alarmu. Ukoliko patrola otkrije i najmanji trag požara, dim ili miris, mora odmah izvjestiti most kako bi se oglasio opći protupožarni alarm. Patr ola

mora nastaviti istraživanje što bliže požaru i ako je riječ o manjem požaru odmah

pristupiti gašenju, pazeći na osobnu sigurnost. Ukoliko se požar razvio više od početne faze, važnije je detaljno informirati, a zatim po mogućnosti zatvoriti pristup zraka i uikloniti opasne i ostale zapaljive tvari, te se povući na sigurno mjesto do dolaska protupožarnog tima zbog opasnosti od dima i visokih temperatura. Most ili protupožarnu centralu obavijestiti detaljno o mjestu i stanju požara, poduzetim mjerama i u pozoriti ukoliko su neke osobe ozljeđene ili zarobljene vatrom i dimom. ©


67

Form IK – CF

Nikad ne pokušavaj sam gasiti požer u slučaju ako: Nemaš pravilnu opremu pri ruci Vatra se proširila od mjesta nastanka Pri gašenju požara samostalno, nakon otkrivanja i dojave, mora se: Osigurati i paziti na siguran bijeg u slučaju pogoršanja situacije, ne dozvoliti da vatra zahvati put bijega

Odmah se udaljiti od vatre i dima ukoliko se osoba osjeti ugrožena Nakon otkrivanja požara, preporuča se sljedeći postupaka (RACE - utrka): R

RESCUE

A

ALERT

C

CONTAIN EXTINGUISH

E

OR

Pomozi osobama u neposrednoj opasnosti

Uzbuni posadu, aktiviraj alarm ili viči ukoliko te se može čuti Zatvori sva vrata, ventilacije i prozore da se spriječiu razvoj i širenje požara Ugasi manji požar u početnom stadiju, napusti ugrožene prostore ako se požar razvija

EVACUATE

Članovi posade koji se nađu u blizini mjesta izbijanja požara također mogu pomoći u gašenju ukoliko je to sigurno, ali bi se moralo obavijestiti zapovjedništvo o tome tko sudjeluje u gašenju na licu mjesta. Ostali članovi posade moraju se na znak uzbune ok upiti na zbornome mjestu s potrebnom protupožarnom opremom prema rasporedu za uzbunu i propremiti za gašenje požara.

6.1.2. Procjena stanja

Za odabir pravilnog postupka gašenja požara, za pravilno rukovođenje i odlučivanje, nužna je pravovremena komunikacija i točnost informacija. Već za vrijeme prikupljanja i pripremanja posade mora se osigurati prisustvo odgovornog časnika što bliže mjestu požara sa sredstvima za komunikaciju kojima može izvjestiti o stanju i potrebnim djelovanjima. Informacije treba ©


68

Form IK – CF

davati mirno i što potpunije. Treba koristiti u tu svrhu izrađene procedure i liste provjere sustava za upravljanje sigurnošću, obavijestiti vla sti i brodara, te zapisati sve relevantne podatke u brodski dnevnik.

Pregledom protupožarnih planova i po potrebi ukoliko je riječ o požaru u prostorijama tereta i plana tereta, ustanoviti opasnosti i mogučnosti širenja požara, odrediti koje se otvore i ventilacije treba zatvoriti te koja sredstva upotrijebiti. Najvažnije je točno istanoviti gdje su svi ljudi na brodu i evakuirati sve, posebno putnike, na sigurno mjesto. Ukoliko netko

nedostaje, organizirati spašavanje i uvijek pretpostaviti ono najgore. Potrebno je isključiti napajanje opožarenog područja električnom strujom. Ako je riječ o većem požaru, ili požaru koji bi mogao onesposobiti sredstva za spašavanje ili pristup njima, mora se pripremiti za napuštanje broda, a spasilačke brodice postaviti n a sigurno i dostupno mjesto.

Pri određivanju prioriteta, redoslijeda i vremena pojedinih radnji treba nastojati izbjeći žrtve i veće štete na brodu i teretu.

6.1.3. Spriječavanje širenja požara Nakon osiguravanja svih ljudi na brodu najvažnije je spriječiti širenje požara iz prostor u kojem je nastao. To se postiže: Zatvaranjem svih otvora, vrata i prozora

Isključivanjem i zatvaranjem ventilacije Koristi se vatrootpornim pregradama i glavnim vertikalnim zonama

Hlađenjem vodom vanjskih stijenki prostora u kojem gori sa svih strana Močenjem zapaljivih tvari na koje bi se požar mogao proširiti Spriječavanje širenja požara ponekad je jedino što se i može poduzeti u slučaju razvijenih požara. Ne smije se nikad zaboraviti da se požar širi u svih 6 smjerova. Kroz ventilacijske kanale može se prebaciti i dalje od susjednih prostora.

©


69

Form IK – CF

6.1.4. Gašenje požara Ukoliko ne uspije početmo gašenje, nakon poduzetih mjera za sprječavanje širenja požara, protupožarna grupa ili grupe moraju pristupiti gašenju požara koristeći odgovarajuća sredstva i potrebnu zaštitnu opremu. Požaru uvijek pristupiti niz vjetar.

Metode

gašenja

Samo korištenje sredstava može biti: Direktno – kada se sredstvo usmjerava na samu zqapaljenu tvar Indirektno – kada

se sredstvo usmjerava oko zapaljene tvari, najčešće strop iznad ili

stijenki iza, tako da se odbija ili klizi do goreće tvari, ili kroz poluotvorene i probijene otvore u zatvoreni prostor

Pri gašenju požara moraju se koristiti sva raspoloživa sredstva, u što većoj mjeri, osim onih koja mogu izazvati opasne kemijske reakcije, kako bi se požar što prije obuzdao i ugasio. Korištenje ugrađenih sustava s plinovima, moguće je tek nakon odgovarajuće propreme. Slabljenjem požara ne smije se smanjivati intenzitet gašenja sve dok se požar potpuno ne ugasi. Ukoliko požar jača mora se razmisliti o promjeni načina gašenja, uključujući i mogučnost naplavljivanja prostora.

Ulazak u zatvorene opožarene prostore Najopasniji je slučaj kada se mora ulaziti u zatvorene prostore ispunjene dimom. Osobe moraju nositi aparate za disanje i biti vezane. Protokol i sredstva za kominukaciju moraju biti unaprijed

dogovorena i testirana. Vrijeme ulaska i vrijeme predviđenog izlaska moraju biti

zapisani. Pri tome treba voditi računa da se otvaranjem otvora za gašenje otvara i pristup kisiku što može dovesti do razbuktavanja požara i eksplozije. Kod ulaska u opožarene prostore može se koristiti i ventilacijom čime se postiže bilja vidljivost i smanjuje otrovnost atmosfere. Kod veće opasnosti otvori se vrata ili prozor samo onoliko koliko je potrebno da se može ubacivati sredstva za gašenje. ©


70

Form IK – CF

Utjecaj na stabilitet

Svo vrijeme treba se voditi računa o stabilitetu broda, jer se ubacivanjem vode u prostore stvaraju slobodne površine i dodatno nakrcava brod, što može dovesti do nagiba broda, prevrtanja, nasukavanja ili potonuća. Treba nastojati ispumpavati natopljen e prostore ili omogučiti odljeve s viših paluba, otvorima, čak i pretakanjem cijavima.

6.1.5. Pospremanje zgarišta i istraživanje uzroka požara Nakon uspješnog gašenja mora se istražiti uzroke nastanka požara i paziti da se opet na rasplamsa. Na mjestu

zgarišta postavi se straža s pripravnim sredstvima za gašenje i

komunikaciju. Potrebno je što prije ispumpati vodu. Čim prilike dozvole mora se pristupiti čišćenju i sređivanju prostora. Izgorene tvari, kao npr. pepeo iznijeti iz prostorije kao i sve ostale oštećene materijale. Sam prostor ograditi i izolirati

od pristupa, ne dozvoliti da se napaja strujom, po potrebi poduzeti privremene mjere zaštite, npr. stalna straža, do potpunog popravka.

6.2. Brod u plovidbi

Ukoliko se dogodi požar na brodu u plovidbi, preporuča se: Smanjiti brzinu, umanjujući dotok zraka Postaviti brod u kurs kojim se pomaže gasiocima, tj. da ima je vjetar u leđa Odrediti točnu poziciju i obavijestiti vlasti, brodara i okolne brodove Gasiti ili kontrolirati požar Propremiti se za napuštanje broda na vrijeme

©


71

Form IK – CF

6.3. Brod u luci

Ukoliko se požar dogodi u luci treba: Obavezno pozvati kopnene vatrogasce i izvjestiti vlasti

Po njihovom dolasku, koristeći protupožarne planove i planove ukrcaja odgovorni časnik ih mora upoznati sa sljedećim: o

Mjestom požara

o

Planom broda, pregradama

o

Putevima pristupa i bijega

o

Rasporedom i vrstom tereta

o

Planom ventilacije

o

Podacima o stabilitetu

o

Što je do sada poduzeto

o

Stanju broda i opreme

o

Nestalim osobama

Dodijeliti članove posade da služe kao vodići po brodu a po potrebi i tumači ako dio posade ne zna lokalni jezik

Zajedno sa vatrogascima nastaviti gasiti požar I u luci zapocjednik broda ostaje rukovodilac akcije gašenja sve do napuštanja broda, pri čemu mora surađivati s lokalnim vlastima i slušati njihova naređenja po pitanju opće sigurnosti luke i obližnjih naselja, i zagađenja.

6.4. Opasni tereti na brodu

Opasni tereti veliki su dio tereta kojeg prevoze brodovi širom svijeta. U slučajevima požara opasni tereti mogu biti direktni uzročnici ili se požar na njih može proširiti. U oba slučaja najidealnije bi bilo izbaciti opasni teret preko palube u more, ali to je danas sve manje

moguće. ©


72

Form IK – CF

Obvezno se mora točno znati koje terete brod prevozi i obveza je krcatelja dostaviti sve potrebne podatke o teretu prije ukrcaja na brod. Na mostu se moraju nalaziti, najbolje u posebnoj ladici, plan ukrcaja, popis opasnih tvari na brodu, upute za siguran prijevoz svake

pojedine tvari koje sadrže upute za prijevoz i postupanje u slučaju opasnosti, te međunarodni pravilnik o prijevozu opasnih tvari. U Americi, zahtijeva se i Emergency Response Guide. Za svaku se tvar moraju kori stiti

odgovarajuća sredstva koja neće izazvati opasne kemijske

reakcije i još više ugroziti ljude i brod, i sljediti preporučene procedure i zatražiti savjet od stručnjaka.

6.5. Tankeri

Tankeri su specijalni brodovi koji prevoze razne, skoro uvijek opas ne,

tvari u tekućem ili

plinovitom stanju. Takvi brodovi moraju biti dodatno opremljeni protupožarnim sredstvima i sustavima u skladu s propisima o gradnji i korištenju takvih brodova.

6.5.1. Tankeri za ulja Na tankerima za ulja, palubni sustav pjene mora

prekriti cijelu palubu za što služe ugrađeni

cjevovodi i posebni topovi pjene velikog dometa. Mogu se koristiti i ručne mlaznice pjene. Zaliha koncentrata pjene na brodu mora biti dovoljna za 20 minuta rada na brodovima sa inertnim plinom ili 30 minuta

bez njega. Pjena se stvara u ugrađenim ili prenosivim

generatorima pjene. Koristi se teška pjena, faktora ekspanzije do 12.

©


73

Form IK – CF

6.6. Preporuke za slučaj požara u pojedinim dijelovima broda

PODRUČJE

TVARI

POŽARA

KOJE GORE

PREPORUČENO DJELOVANJE

-nastambe

-namještaj

U prostore ulaziti pognut ili puzeći s pripravnim aparatima,

-spreme

-madraci

koristiti mokre krpe oko nosa i usta u nuždi. Kod otvaranja

-radionice

-odjeća

vrata pripaziti na mogući udar topline i dima:

Manji požar - prijenosni aparati, deke, pripremiti crijeva sa sprejom što prije

Veći požar - hlađenje vodom svih 6 strana, oprezan ulazak s dišnim aparatima i uključenim mlaznicama sa sprejom ili indirektni napad kroz otvore i od stropa -kuhinja

-ulja, masnoće

Manji požar - pručna sredstva (deke), prijenosni aparati (pjena, prah, CO 2, paziti na gušenje)

Veći požar - veće količine pjene ili praha, pp crijeva i mlaznice s finim sprejom, dišni aparati i oprema vatrogasaca Ukoliko gori unutar nape, ventilacije kuhinje i postoji

ugrađeni sustav za gašenje, upotrijebite ga. -sprema boja i -boje

Opasnost od brzog širenja, eksplozije i trovanja. U

kemikalija

manjom spremama bez ugrađenih sustava u početnom

-kemikalije

stadiju upotrijebiti prijenosne aparate (pjena, prah, CO 2),

najbolje odmah izolirati od zraka i ohladiti. U većim spremama sa ugrađenim sustavima, potpuno zatvoriti prostor i aktivirati ugrađeni sustav (CO2, pjena voda) -skladište

-sve vrste

Manji požar u luci - prekiniti operacije s teretom,

tereta

tereta

evakuirati sve osobe, pokušati s prijenosnim aparatima i

-provjeriti plan

vodom, pozvati vatrogasce, močiti teret oko požara.

tereta

Manji požar na moru - izbjegavati opasan ulazak u skladišta ukoliko ne postoj i siguran pristup i put bijega, dišni aparati obvezni, postupiti kao da je riječ o velikom ©


74

Form IK – CF

požaru.

Veći požar - potpuno zatvoriti skladište i ventilaciju, aktivirati ugrađeni pp sustav (CO2), hladiti, ne otvarati skladište do luke uz prisutnost vatrogasaca . Ako se mora gasiti vodom, upotrijebiti velike količine vode. Hlađenje nastaviti dok nije sigurno da je požar ugašen, straža dok se sav teret ne iskrca iz broda.

-tankovi tereta

-ulja

Odmah zatvoriti sve otvore, aktivirati ugrađeni pp sustav (CO2, inertni plin), inertirati i sve okolne prostore, hladiti

sa svig strana vodenim sprejom. Onemogućiti statički elektricitet. Otvore koje nije moguće hermetički zatvoriti pokrivati velikim količinama pjene ili praha. Hladiti i nakon što je požar ugašen. -iscureni teret

-ulja ili teret

Odmah zaustaviti operacije s teretom i zaustaviti curenje,

(ulja) na

evakuirati i izolirati područje. Zapaljeni teret baciti u more

palubi

ako je to moguće.

Manji požar - prijenosni aparati (pjena, prah), pijesak, vodena magla ili fini sprej.

Veći požar - velike količine pjene ili praha iz ugrađenih sustava ili većih aparata, hladiti okolne prostore sprejom. Čim se požar ugasi detaljno očistiti zagađena područja od svih ostataka ulja. -električne

-okolni

Iskrenje, zagrijavanje vodića i sklopova izolacije može

instalacije

materijali

zapaliti okolne materijale i izazvati eksploziju . Prije svega

isključiti

napajanje

zapaljene

instalacije.

Koristiti

prijenosne aparate (CO2 ili prah), mlaz usmjeriti u centar

vatre. Ne uključiv ati napajanje dok kvar nije u potpunosti otklonjen. -strojarnica -prostorija

-ulja

Uvijek zatvoriti dotok goriva ako je riječ o curenju ili prskanju. ©


75

Form IK – CF

pumpi

Manji požar - upotrijebiti prijenosne ili polu prijenosne

-kotlovnice

aparate s pjenom ili prahom

Veći požar - upotrijebiti prijenosne ili polu prijenosne aparate s pjenom ili prahom, crijeva sa pjenom ili finim

sprejom, aktivirati lokalne ugrađene sustave pjene ili vodene magle, obvezni dišni aparati i oprema vatrogasaca. Okolne prostore hladiti spre jem,

pažljivim korištenjem

ventilacije, odvođenjem dima i dovodom hladnog zraka do vatrogasaca, omogučiti pristup požaru dok je moguće spriječavati širenje, onemogučiti širenje požara zbog naplavljivanja kaljuža ili zbog isparavanja pare vode iz pregrijanog

ulja. Tek kad nije moguće požar sigurno

lokalizirati i ugasiti, prostupiti evakuaciji, gašenju svih strojeva i pumpi i upotrebi ugrađenih sustava s plinom (CO2

ili halon). Prije aktiviranja izvršiti dvostruku

prozivku posade od strane dva časnika i provj eriti zatvorenost svih otvora. Nastaviti hlađenje izvana i kada se doima da je požar ugašen, sve do ponovnog ulaza. Nakon najmanje 6-12 sati, kada se provjeri da su sve temperature

dovoljno niske, u prostor treba ući na najnižem nivou (osovinski tunel) kor isteći

dišne aparate i hladeći sve oko

sebe sprejom. Prije slobodnog ulaska prostor se mora dobro

ventilirati

uz

stalnu

opasnost

od

ponovnog

zapaljenja i odmah pristupiti čišćenju svih tragova ostataka ulja sa svih strojeva, stijenki i paluba. Tek kad je prostor u

potpunosti čist i prozračen, ponovo uključiti napajanje i pokrenuti strojeve. -požari

-plinovi

Posebno opasne situacije, mogučnost eksplozije i naglog

spremnika

širenja požara. Prekinuti dovod plina važnije je i od samog

sa ukapljanim

gašenja. Ukoliko plin nakon gašenja nastavi curiti može se

plinovima

stvoriti eksplozivna atmosfera na većem području. ©


76

Form IK – CF

Upotreba vode, osim fonog sprej a može biti

opasna.

Mali požar - aparati sa prahom, pijesak, okolnme prostore ohladiti sprejem

Veliki požar - najvažnije hladiti spremnik i okolne prostore, spremnike također zaštititi od radijacije. Evakuirati sve na sigurnu udaljenost iza zaklona. Ukoliko

nije moguće zaustaviti curenje plin, često je bolje dopustiti gorenje pod kontrolom koristeći vodenu maglu oko i na samom plamenu. Prije pokušaja gašenja ukloniti sve moguće izvore zapaljenja. Gasiti prahom. Oblak curećeg plina rastjerivati sprejem.

Prostor/Lokacija

1.

2.

3.

4.

Spremište za boje Spremište boca kisika Spremište boca acetilena Ormarići sa kemikalijama

Tip/Kapacitet

Radna pozicija(e)

Raspršivanje morskom

Lokalno,

vodom

van zaštićenog prostora


Lokalno,

vodom



Lokalno,

vodom



Potopljena paluba

vodom 5.

Prednji dio smještaja


Soba sa pjenom

vodom 6. Soba sa pumpama


Glavna paluba, prednji dio

vodom

smještaja

©


77

Form IK – CF

Sustav za raspršivanje morskom vodom kod spremišta za boje

Ormarić sa bojama na gornjoj palubi na desnoj strani broda zaštičen je sustavom za raspršpivanje morskom vodom. Morska voda dobavlja se bilo kakvom protupožarnom pumpom. Da bi se održala učinkovitost sustava, nikakvi predmeti ne smiju se držati iznad visine raspršivača.

Priprema za rad

Osigurajte dovod morske vode pod pritiskom te se uvjerite da su

svi privremeno izolirajući

ventili otvoreni. Otvorite ventil gore lijevo od ulaza u ormarić. Zaustavite ventilaciju i zatvorite sve ventile.

Izolacijski ventili za raspršivanje morske vode u spremištu za boje ©


78

Form IK – CF

Sustav za raspršivanja morskom vodom kod spremišta boca sa

kisikom

Spremište boca sa kisikom, na potopljnoj palubi zaštičeno je također sustavom za raspršivanje morskom vodom. Morska voda dobavlja se bilo kakvom protupožarnom pumpom.

Priprema za rad

Osigurajte dovod morske vode pod pritiskom te se uvjerite da su svi privremeno izolirajući ventili otvoreni. Otvorite ventil na ulazu u spremište sa bocama kisika. Sustav za raspršivanje morskom vodom kod spremišta boca sa acetilenom

Spremište boca sa acetilenom, na potopljnoj palubi zaštičeno je također sustavom za raspršivanje morskom vodom. Morska voda dobavlja se bilo kakvom protupožarnom pumpom.

I zolacijski ventili spreja morske vode u prostorijama sa bocama kisika i acetilena

©


79

Form IK – CF

Priprema za rad

Osigurajte dovod morske vode pod pritiskom te se uvjerite da su svi privremeno izolirajući ventili otvoreni. Otvorite ventil na ulazu u spremište sa bocama kisika. Sustav za raspršivanje morskom vodom kod ormarića sa kemikalijama

Spremište kemikalija, unutar kormilarske some zaštičeno je također sustavom za raspršivanje morskom vodom. Morska voda dobavlja se bilo kakvom protupožarnom pumpom.

Priprema za rad

Osigurajte dovod morske vode pod pritiskom te se uvjerite da su svi privremeno izolirajući ventili otvoreni. Otvorite ventil na potopljenoj palubi prema krmi.

Izolacijski ventil spreja morske vode za ormariće sa kemikalijama ©


80

Form IK – CF

Sustav za raspršivanje morskom vodom kod prednjeg dijela smještaja

Kaljužne, protupožarne i GS pumpe usisavaju morsku vodu iz cjevovoda, te dobavljaju vodu za prednji dio smještaja. Pumpe također mogu dobavljati vodu iz tanka na krmi, balastnih tankova strojarnice, te kaljužne ususne linije. U slučaju požara na glavnoj palubi, sustav požara može se koristiti za hlađenje pregrada i zaštitu mosta smještaja i područja kontrolnih soba tereta. Također se može koristiti kao pripomoć u evakuaciji broda na način da smanji veliku toplinu izazvanu požarom na palubi dalje od ruta bijega kao i od splavi i čamaca za spašavanje. U slučaju kvara ovih pumpi, ili ozbiljnog požara u strojarnici koji sprečava njihovu upotrebu, sustav može uzimati morsku vodu i preko rezervne protupožarne pumpe smještene u sobi sa pjenom na potopljenoj palubi. Ova pumpa vuče vodu iz otvora s morem u prostoriji sa pumpama.

©


81

Form IK – CF

Priprema za rad

Osigurajte dovod morske vode pod pritiskom te se uvjerite da su svi privremeno izolirajući ventili otvoreni. Otvorite ventil u sobi

sa pjenom, na potopljenoj palubi unutar smještaja .

Protupožarna dobavna pumpa sustava za raspršivanje morskom vodom u nuždi

Ova protupožarna pumpa zaštičena je sustavom za raspršivanje morskom vodom. Morska voda može se dobavljati i bilo kojom drugom protupožarnom pumpom.

Priprema za rad

Osigurajte dovod morske vode pod pritiskom te se uvjerite da su svi privremeno izolirajući ventili otvoreni. Otvorite dva izolirajuća ventila na glavnoj palubi ispred smještaja.

P rotupožarna dobavna pumpa sustava za raspršivanje morskom vodom u nuždi – raspršivači

©


82

Form IK – CF

Protupožarna dobavna pumpa sustava za raspršivanje morskom vodom u nuždi – dva izolacijska ventila

©


83

Form IK – CF

7. PREGLEDI I POPRAVAK VATROGASNIH SREDSTAVA I OPREME

7.1. Održavanje

Prema SOLAS konvenciji, te također ISM kodu, održavanje protupožarne opreme i sustava u ispramnom stanju, obveza je brodar, zapovjednika i posade. Svi protupožarni sustavi i oprema moraju biti uvijek u dobrom stanju i

raspoloživi za upotrebu. Ukoliko se neki sustav popravlja

mora se osigurati odgovarajuća zamjena. Održavanje i preglede mora se napraviti u skladu s uputama proizvođača. Na brodu mora postojati dovoljno rezervnih dijelova ili rezer vne opreme. Za protupožarne aparate na primjer more postojati 100% za prvih 10 aparata i 50% za sve ostale aparate na brodu, najviše do 60 punjenja po brodu. Za protupožarne aparate koji se ne mogu puniti na brodu moraju postojati pričuvni u skladu sa zaht jevima. Priručnik za održavanje, preglede i testiranje pp opreme i sustava mora biti razumljivo opisan za svaki sustav, te treba sadržavati: Upute za održavanje i popravke Plan periodičnog održavanja Popis pričuvnih dijelova Potrebno je uredno voditi zapise o obavljenim pregledima i održavanju, s opisom ustanovljenih nedostataka i rokovima otklanjanja.

Pregledi, testiranje i održavanje mogu biti: Tjedni o

Opći alarm i sustav razglasa

o

Pritisak u bocama dišnih aparata

Mjesečni o

Ispravnost opreme vatrogasaca, pp aparata, ventila, crijeva i mlaznica, provjeriti da su na pravom mjestu i u dobrom stanju ©


84

Form IK – CF

o

Svi ventili svih pp sustava u ispravnim pozicijama

o

Sprinkler sustavi-odgovarajući pritisci u sustavu, automatsko paljenje sprinkler pumpe u slučaju pada sustava

o

Ispravnost pp pumpi

o

Pp sustavi s plinovima bez curenja

Kvartalni (svaka tri mjeseca) o

Sprinkler sustave ispitati s pomoću ventila za testiranje

o

International shore correction u ispravnom stanju

o

Provjeriti da li spreme pp opreme

o

Sva pp vrata i ventilacijske zaklopke isprobati lokalno

o

CO2 cilindri sigurni, sustav za daljinsko aktiviranje ispravan

sadrže svu opremu prema inventaru

Godišnji o

Svi prijenosni pp aparati ispravni i na propisanom mjestu

o

Osjetnici požara testirani

o

Pp vrata i ventilacijske zaklopke ispitati na daljinski rad

o

Svi sustavi s pjenom i vodenom maglom ispitani

o

Svi dijelovi stabilnih sustava u ispravnom stanju

o

Sve pumpe, uključujući sprinkler testirane na protok i tlak

o

Svi hidranti testirani i ispravni

o

Svi sustavi zaštite od smrzavanja testirani

o

Ispitati spoj sprinkler sustava na brodski glavni pp sustav s vodom na brodu

o

Sva pp crijeva testirati pod tlakom

o

Svi dišni aparati pregledani i provjerena kvaliteta zraka u napravama za punjenje boca

o

Testiranje koncentrata pjene

Ostalo: Svake 2 godine o

Prijenosni pp aparati i dišni aparati moraju biti servisirani od strane ovlaštene organizacije iz idzavanje certifikata o pregledu i ispravnosti (ili svake godine ©


85

Form IK – CF

ako država odredi). Svih drugih godina ovaj pregled mora obaviti član posade osposobljen za preglede ili servisna organizacija o

Sadržaj CO2 sustava verificiran (servis i certifikat)

o

Propuhivanje zrakom cijevi sustava za gašenje plinom (servis i certifikat)

Svake 3 godine o

Prva provjera koncentrata pjene na brodu, kasnije svake godine (servis i certifikat)

Svakih 5 godina o

Hidrostatski test svih boca sa zrakom za disanje (servis i certifikat)

Svakih 10 godina o

Ventili ugrađenih pp sustava pregledani

o

Hidrostatski test svih prijenosnih pp aparata (podaci utisnuti na boci, servis i certifikat)

o

Drugi hidrostatski testovi CO 2 boca

Svakih 20 godina o

Prvi hidrostatski test CO2 boca od datuma proizvodnje (podaci otisnuti na boci, servis i certifikat), kasnije svakih 10 godina

7.2. Protupožarni alarmi

Protupožarni alarmi, odnosno dojavljivaći mogu biti automatski ili ručni. Aktiviranje alarma mora se označiti zvučnim i svjetlosnim signalom na upravljačkoj ploći na zapovjedničkom mostu ili u pp kontrolnoj stanici, na kojoj se mora vidjeti na kojem dijelu broda je alarm

aktiviran, pomoću indikatora na shemi broda.

©


86

Form IK – CF

Ručni dojavljivaći požara razmješteni su po cijelom brodu i jasno označeni kako bi ih osobe koje otkriju požar brzo uočile i po potrebi aktivirale. Dugme mora biti zaštičeno staklom da nebi došlo do slučajnog aktiviranja. Automatski pp alarm uključuje oprema za detekciju požara ili aktiviranje automatskih pp sustava (npr. sprinkleri). Ukoliko pp alarm nije prihvačen na upravljačkoj ploči u roku od dvije minute uključuje se zvučni signal pp uzbune u svim prostorima broda gdje može boraviti i raditi posada, a on može biti i opći alarm za cijeli brod. Poseban zvučni i svjetlosni alarm mora postojati u zatvorenim prostorima s ugrađenim pp sustavima s inertnim plinovima, npr. u strojarnici, koji se mo ra

uključiti već otvaranjem vrata kontrolne stanice

sustava.

Na tankerima i ostalim brodovima za prijevoz opasnih tvari, u skladištima se ugrađuju alarmi koji detekritaju pojavi zapaljivih plinova i para, te upozoravaju na povečanu opasnost i nužnost poduzimanja preventivnih mjera.

7.3. Oprema za detekciju požara

Ova oprema sastoji se od dojavljivača požara koji otkrivaju pojavu dima, plamena ili topline ili njihove kombinacije.

Osjetnici dima rade na principu foto električne ćelije. Smanjenje intenziteta svjetla koje pada na čeliju, zbog dima, uključuje alarm. Osjetnici plamena otkrivaju radijaciju koju stvara vatra. Podešeni su tako da se ne aktiviraju na kratku pojavu plamena , npr. kod paljenja šibice,

već ukoliko radijacija traje duže.

Osjetnici topline uključuju se ukoliko temperatura dosegne unaprijed određenu vrijednost, od 54 do 78°C ili više u prostorijama s normalno povečanom temperaturom, kao kuhinje, sušionice, kotlovnice itd. Obično se sastoje od bimetala čije širenje uzrokovano porastom temperature uključuje alarm.

©


87

Form IK – CF

Osjetnici porasta topline kombinirani su osjetnici koji se uključuju kod naglog zagrijavanja i ukoliko temperatura dosegne unaprijed određenu vrijednost . Rade na principu diafrgme i dva bimetala.

Sustav otkrivanja požara uzorkovanjem zraka također radi na principu foto električnih čelija na koje se dovodi zrak usisan iz zaštičenih prostora, najčešće skladišta na brodu. Sustav također omogućava provjeru mirisa, te se najčešće nalazi na mostu.

7.4. Ugrađena protupožarna oprema

Na svakom brodu mora se ugraditi glavni pp sustav gašenja vodom koji se sastoji od pumpi (glavne i pričuvne), cjevovoda, ventila, hidranta, crijeva (savitljivih cijevi), mlaznica i međunarodne priključnice. Na glavni sustav može se povezati i dobava vode s obale pomoću međunarodne priključnice. Tlak koji pp pumpe moraju ostvariti u radu mora biti od 0.25 do 0,40 N/m2, ovisno o veličini i tipu broda. Osim glavnog, na brodu se, u skl adu

sa propisima i potrebama pp zaštite, ugrađuju i drugi

sustavi za gašenje požara na palubi ili u pojedinim prostorima, koji koriste: Vodu o

Rasprskivanje (sprinkler)

o

Raspršavanje

o

Vodene zavjese

o

Rošenje

Pjenu CO2 Inertni plin Prah

Svi ugrađeni sustavi sastoje se od upravljačkih stanica, spremnika sredstava za gašenje, izvora napajanja, cjeveovoda, mlaznica, sapnica ili rasprskivača, te pogonskog sustava i ventila koji moraju biti izvan zaštičenih prostora. ©


88

Form IK – CF

Sustav rasprskivanja (sprinkler) uvijek mora biti spreman za upotrebu, automatski bez potrebe

za uključivanjem od strane posade. Cjevovodi su mokrog tipa pod stalnim tlakom sa stropnim rasprskivačima s osjetnikom temperature koji se odvajaju kad temperatura unutarprostora naraste

između 68 i 79°C i rasprskuju vodu. Pad tlaka u cjevovodu mora uključiti alarm. Pad

tlaka u hidroforu uključuje pumpu i alarm. Sustav raspršivanja sličan je sprinkler sustavima ali nije stalno pod tlakom i nema osjetnika temperature u raspršivaču, sapnici. Aktiviranje sustava mora biti izvan zaštičenog prostora koji može biti podijeljen na više sektora koji se neovisno uključuju, npr u RO RO garažama, tako da se vodom prska samo onaj dio broda koji je ugrožen. Sustavi vodenih zavjesa koriste se na onim dijelovima broda gdje se nije moglo izvasti

strukturalnu zaštitu i služi za spriječavanje širenja požara i zaštitu osoba a može se koristiti i za zaštitu mjesta okupljanja i ukrcaja u plovila za spašavanje. Sustavi rošenja služe za hlađenje stijenki, npr na čamcima za spašavanje na tankerima i brodovima za prikupljanje ulja.

Sustavi za gašenje pjenom mogu štititi cijeli brod, na tankerima za ulja i kemikalije, ili opasnije dijelove broda, strojarnicu na primjer. Sustavi za gašenje pjenom u pojedinim dijelovima

broda mogu biti ugrađeni s cjevovodima i spremnicima ili poluprijenosni sa

mehanički prenosivim spremnicima i dužim crijevima koji mogu pokriti cijeli štićeni prostor. Poluprijenosni sustavi s pjenom postavljeni su na kola i mogu se dovsti na mjesto po žara.

Ugrađeni sustavi za gašenje sa CO 2 sastoje se od: Spremnika CO2 – najčešće cilindra Cjevovoda Sapnica Kontrolne stanice

Aktiviranje sustava najčešće se izvodi pomoću tzv. pilot boca, manjih spremnika CO 2 čiji je tlak dovoljan za otvaranje sigurnosnih zaklopki na cilindrima kako nebi ovisio o nestanku

struje ili mehaničkim kvarovima. ©


89

Form IK – CF

Sustavi inertnog plina koriste se prvenstveno za smanjivanje sadržaja kisika u tankovima opasnih tekućih tereta, ali mora postojati mogučnost inertiranja i ostalih okolnih tankova. Može se koristiti i dušik ali najčešće se proizvodi na brodu pomoću generat ora inertnog plina. Sustav se sastoji od: Kotla

Počišćivaća Palubne brtve Ventilatora Cjevovoda Ventila Alarma

Sadržaj dobivenog inertnog plina je: Kisik

-

1%

CO

-

0%

CO2

-

15%

Dušićni oksidi

-

0,1%

Dušik

-

Sve ostalo

Tankovi tereta moraju biti stalno inertirani i pod laganim nadtlakom, mora postojati alrmni

sustav koji upozorava na povečani sadržaj kisika ili pad tlaka. U slučaju kvara sustava inertnog plina odmah se moraju prekinuti sve operacije s teretom.

Ugrađeni sustavi sa prahom koji moraju pokrivati cijelu palubu, najčešće se koriste na tankerima za prijevoz plinova, a sastoje se od:

Prostorije za smještaj spremnika praha i boca plina nosioca praha Razvodnog cjevovoda Topova za prah

Ručnih mlaznica za prah ©


90

Form IK – CF

Kontr olne

stanice za upučivanje sustava na svakom mjestu s kojega se s prahom gasi

požar Domet mlaza mora biti najmanje 8 metara, a kapacitet sustava dovoljan za najmanje 45 sekundi rada svih topova i mlaznica punim kapacitetom.

7.5. Požarni hidranti, cjevov odi i mlaznice

Požarni hidranti moraju se tako razmjestiti po brodu da se za svaki dio broda mogu upotrijebiti dva mlaza iz glavnog pp sustava. Međusobna udaljenost hidranata u prostorijama i hodnicima smje biti do 20 m, a na palubi do 40 m. Moraju biti j asno označeni, a sastoje se od:

Kutije ili ormarića, crvene boje sa oznakom H Savitljivih crijeva, dužine do 20 m, promjera 63,5 mm ili manje, s priključnicom na oba kraja

Ventila s priključnicom Ključa za pritezanje priključnice Mlaznice dvostruke namjene

Na putničkim brodovima unutar nastambi i na ostalim brodovima u strojarnici, crijeva moraju stalno biti priključena na ventile. Pp crijeva se namataju na kolutove ili se slažu na način da se lako i brzo rastegnu, od sredine prema krajevima. Na crijeva se mogu priključiti i prijenosne naprave za pjenu koje se sastoje od:

Ručne mlaznice pjene Mješaća pjene ako nije dio mlaznice Dvije posude sa koncentratom pjene

Cijevi za priključenje posude sa mješaćem ili mlaznicom za dobavu koncentrata

©


91

Form IK – CF

7.6. Prijenosna i pokretna protupožarna oprema

Prijenosna oprema može biti: Pribor za borbu protiv požara Kablić Posude sa pijeskom

Pokrivač za ugušivanje plamena Prijenosni pp aparati

U pribor spadaju vatrogasna sjekira i poluga, koje služe za razgrtanje i probijanje. Kablić mora biti crvene boje s užetom dovoljne duljine da dosegne površinu mora s palube. Posude s pijeskom moraju biti metalne i imati lopaticu za uzimanje pijeska. Pokrivač

za ugušivanje

plamena napravljen je od azbestnog platna dimenzija 1,5x2m i postavljen je u crvenoj

metalnoj kutiji ili ormariću. Prijenosni protupožarni aparati, najčešće su cilindričnog oblika a služe za početno djelovanje dok se požar još nije razvio, sadrže manje kličine raznih sredstava za gašenje, od 9 do 13,5 litara, kako bi se lako prenosili. Sredstvo za gašenje ne smije biti otrovno i mora odgovarati zapaljivim tvarima u prostoriji. Moraju biti smješteni na dostupno i vidljivo mjesto, jedan blizu ulaza. Moraju biti razmješteni po cijelom brodu, u strojarnici na najvećoj udaljenosti od 10 m.

Pp prijenosni aparati na sebi moraju imati upute za korištenje, s naznakom klase požara za koji su namijenjeni, a mogu biti označeni bojom, ovisno o sredstvu za gašenje koje sadrže: Voda - crvena Pjena - krema Prah - plava CO2 - crna Halon – zelena

©


92

Form IK – CF

Pokretnu pp opremu čine teže prenosive naprave za gašenje, postavljene na kolima. To su na primjer aparati za gašenje pjenom kapaciteta od 45 do 136 litara.

7.7. Osobna vatrogasna oprema

Osobna oprema vatrogasca sastoji se od zaštitne opreme koja štiti vatrogasca od topline i štetnih plinova pri gašenju požara, i pribora koji mu je potreban.

Pribor se sastoji od: Sigurnosne svjetiljke Vatrogasne sjekirice Sredstva za komunikaciju

Zaštitna osobna oprema sastoji se od: Odijela i rukavica

Čizmi Kacige Sigurnosnog pojasa

Dišni aparat sastoji se od: Spremnika zraka Ventila i regulatora tlaka Indikatora tlaka zraka i alarma niskog tlaka Maske Crijeva za disanje

Nosaća boce Pričuvnog spremnika zraka Vatrogasnog užeta s kukom ©


93

Form IK – CF

Na brodu moraju postojati dva kompleta osobne vatrogasne opreme. U punom spremniku

dišnog aparata sabijeno je do 1200 l zraka, pritisak do 250 bara, koji je dovoljan za oko 30 minuta, ovisno

o naporu korisnika. Čim tlak padne na oko 55 bara oglasi se alarm koji

upozorava da nestaje zraka.

Brodovi koji prevoze opasne tvari moraju imati i posebna odijela koja hermetički štite cijelo tijelo osobe i u sebi mogu obuhvatiti i dišni aparat. Na brod ovima moraju biti postavljeni i dišni aparati za bijeg, koji služe za izlaz iz zatvorenih

prostora, nastambi i strojarnice, u slučaju zadimljene ili otrovne atmosfere. Najčešće se sastoje od kapuljače s vizirom u koji se ispušta zrak iz spremnika sa zalih om zraka od 10 do 15 min.

7.8. Planovi protupožarne zaštite

Plan pp zaštite mora biti izrađen za svaki brod, a na njemu moraju biti prikazani svi sustavi, oprema i detalji važni za pp zaštitu kao npr. ventilacija, zaklopke itd. Prilikom izrade planova treba se koristiti grafičkim simbolima u skladu s IMO A.654(16) rezolucijom. Planovi pp zaštite moraju se nalaziti na zapovjedničkom mostu, upravljačkim stanicama i na mjestu gdje boravi i prolazi sva posada, npr. u blizini salona, ili u posebnoj knjizi stalno dostupnoj posadi.

Planovi pp zaštite moraju se nalaziti i na svakom boku nadgrađa broda u metalnim cijevima ili ormarićima u blizini ulaza na brod. Moraju biti jasno označeni i služe obalnim vatrogascima kada dođu u pomoć na brod da se s pomoću njih mogu snalaziti na brodu. Plan mora biti na jeziku posade i na engleskom ili francuskom.

©


94

Form IK – CF

Općeniti izgled prostorije u slučaju nužde

Sjedište u slučaju nužde je primarno okupljalište prvog tima, te sadrži kompletnu opremu za četveročlani protupožarni tim, BA kontrolnu ploću i Talisman kameru. Na ovoj lokaciji nalaze se sljedeće kontrole:

Kontrole za brzo zatvaranje ventila u nuždi, kontrole ventilacijskih zaklopki generatora u nuždi ©


95

Form IK – CF

Automatski telefon i telefon na baterije

Glavna kontrolna ploča fiksiranog protupožarnog sustava vodene magle

©


96

Form IK – CF

EMERGENCY STOP LIST ES-1(ENG. ROOM FANS) -

E/R VENT FANS INERT GAS BLOWER FANS M/E AUX. BLOWER INCINERATOR RM FAN INCINERATOR A/BOILER CONTROL PANEL A/BOILER F.D FAN

-

PURIFIER RM EXH. FAN WELDING AREA EXH. FAN FAN COOLER FOR ELEC. W/SHOP FAN COOLER FOR ENG. W/SHOP FAN COOLER FOR E/R STORE IGG AIR BLOWER FAN COOLER FOR E/C/R

ES-2(E/R F.O./D.O./L.O. PUMPS) -

STBD MAIN LO P/P FWD M/E F.O SUPPLY P/P FWD M/E F.O CIRC. P/P FWD G/E F.O SUPPLY P/P FWD G/E F.O CIRC. P/P D.O TRANS. P/P STBD G/E LO PRIM. P/P FWD HFO PURIFIER FWD HFO PURI. FEED P/P FWO M/E LO PURIFIER FWD M/E LO PURI. FEED P/P D.O PURIFIER D.O PURI. FEED P/P LO TRANS. P/P B.W SEPARATOR G/E D.O P/P G/E EM'CY D.O P.P M/E TOP BRACING HYD PUMP FWD VRC HYD. POWER PACK LO PRIME PUMP FOR STBD COPT FWD M/E ALPHA LUB. PUMP WINDLASS HYD. OIL PUMP (NO.1,3) M/WINCH HYD. OIL PUMP (NO.5,7) WINDLASS BOOSTER PUMP M/WINCH BOOSTER PUMP

-

PORT MAIN LO P/P AFT M/E F.O SUPPLY P/P AFT M/E F.O CIRC. P/P AFT G/E F.O SUPPLY P/P AFT G/E F.O CIRC. P/P AFT S/T LO P/P H.F.O TRANS. P/P PORT G/E LO PRIM. P/P AFT HFO PURIFIER AFT HFO PURI. FEED P/P AFT M/E LO PURIFIER AFT M/E LO PURI. FEED P/P G/E LO PURIFIER G/E LO PURI. FEED P/P L.D.O TRANS P/P SLUDGE P/P AFT VRC HYD. POWER PACK IGG FUEL OIL PUMP RCF GEAR BOOSTER HYD.&SERVO P/P L.O PRIME PUMP FOR CENTER COPT L.O PRIME PUMP FOR PORT COPT L.O PRIME PUMP FOR TCPT AFT M/E ALPHA LUB. PUMP WINDLASS HYD. OIL PUMP (NO.2,4) M/WINCH HYD. OIL PUMP (N0.6)

ES-3(ACCOMMODATION FANS) -

A.H.U FAN ACC. AIR-CON COMP. W/H PACK. AIR-COND. C/C/R PACK. AIR-COND. GALLEY PACK. AIR-COND. LGSP-7(ACC.VENT.FANS)

-

SANITARY SPACE EXH. FAN GALLEY SUP. FAN GALLEY EXH. FAN SUNDRY EXH. FAN LIFT MACH ROOM EXH. FAN DECK STORE SUPPLY FAN AIR COND. ROOM EXH. FAN PAINT STORE EXH. FAN

-

BATTERY RM EXH. FAN ELEC. EQUIP. ROOM EXH. FAN OFFICER PANTRY EXH. FAN CREW PANTRY EXH. FAN HOSPITAL EXH. FAN GYMNASIUM & COMPUTER SERVER RM EXH. FAN

ES-4(INCINERATOR RM FAN AND PUMP) - INCI.

- INCI.RM EXH. FAN

- STBD AFT E/R SUP./EXH. FAN

ES-6(PUMP ROOM FAN) - STBD PUMP ROOM EXH. FAN

- PORT PUMP ROOM EXH. FAN

Ploča zaustavljanja za slučaj u nuždi ©


97

Form IK – CF

Na ovoj se ploči također nalaze i: Kontrole za sve četiri protupožarne pumpe Kontrola za zaustavljanje pomočnog ventilatora kotla Kontrole za paljenje i gašenje krmenog ventilatora u nuždi Zone: Potpuno potapanje strojarnice Potpuno potapanje prostorije sa pumpama

Odvojena zonska zaštita – ECR Odvojena zonska zaštita – Prostorija pročišćivaća Odvojena zonska zaštita – Spalionica

Ormarić za daljinsko puštanje visoko expanzivne pjene

©


98

Form IK – CF

FOAM TRIP LIST FT-1 (E/R FANS) -

E/R VENT FANS IGS BLOWER FAN M/E AUX. BLOWER INCINERATOR FAN COOLER FOR ELEC. W/SHOP FAN COOLER FOR E/R STORE E.G.B SOOT BLOWER

-

INCINERATOR ROOM EXH. FAN WELDING AREA EXH. FAN PURIFIER ROOM EXH. RAN FAN COOLER FOR ENG'S W/SHOP FAN COOLER FOR E/C/R A/BOILER F.O PUMP & F.D FAN

FT-2 (PURIFIER ROOM FANS) - PURIFIER ROOM EXH. FAN

- PORT FWD E/R SUPPLY FAN

FT-3 (INCINERATOR ROOM FANS) - INCINERATOR ROOM EXH. FAN - INCINERATOR

- STBD AFT E/R SUPP./EXH. FAN

FT-4 (PUMP ROOM FANS) - STBD PUMP ROOM FAN

- PORT PUMP ROOM FAN

FT-5 (E/C/R FANS) - FAN COOLER FOR E/C/R

- STBD AFT E/R SUPP./EXH. FAN

Glavna kontrolna ploča glavnog fiksiranog sustava za detekciju požara

Fiksirani protupožarni sustav sa CO 2 za prostoriju sa generatorom za nuždu ©


99

Form IK – CF

Međunarodna univerzalna konekcija

©


100

Form IK – CF

''Talisman'' - termovizijska kamera

Talisman kamera opremljena je sa termalnim detektorom čiju osjetljivost kontrolira glavni kontrolni mikroprocesor. Kamera također sadrži kontrolne sustave koji omogučavaju jasnu sliku velike vatre, jednako kao i objekte na sobnoj temperaturi. No ipak, tij ekom micanja, unutar i van požara prilikom akcije

potrage i spašavanja, potrebno

je voditi računa da se gleda i oko vatre, na taj način dopuštajući automatskim kontrolama da se prilagode tako da je moguće vidjeti sve objekte u vatri ili ispred i iza nje. Kamera je vodonepropusna, a može podnijeti i kratkotrajno uranjanje u vodu, do dubine od jednog metra.

©


101

Form IK – CF

8. OPASNOSTI PRI GAŠENJU POŽARA

8.1. Općenito o opasnostima

Opasnosti pri gašenju požara ovise o mnoštvu elemenata kao što su: materija koja gori, produkt gorenja, vrsti požarišta i njegovoj okolini. Pravovremeno predviđanje mogućih opasnosti ujedno omogućava pravovremenu reakciju odnosno poduzimanje potrebnih mjera za zaštitu od požara, korištenje adekvatne opreme, pripravnost u slučaju nepovoljnog razvoja situacije i u krajnjem slučaju sigurnu izvedbu napuštanja broda. Najveći stupanj opasnosti predstavljaju: Visoke temperature (plamen, toplinsko zračenje) Smanjena vidljivost uslijed dima Nedostatak kisika

Štetno djelovanje produkata gorenja (otrovni plinovi, toksične kemikalije) Eksplozije Flashover i Backdraft

Urušavanje konstrukcije Blokiranje puteva evakuacije

Rad s dišnim aparatima i ostalom opremom Ozljede i iscrpljenost Panika i stres

Ponajprije potreban je konstantni nadzor svih osoba na brodu. Nije dozvoljeno kretanje

brodom ili poduzimanje bilo kakve akcije bez prethodnog odobrenja i kontrole. U slučaju nestanka člana posade potrebno je pretpostaviti najgore, ali ujedno i organizirat i potragu u blokiranim područjima na brodu. Osobe koje direktno sudjeluju u gašenju požara, trebaju pristupiti istom niz vjetar ili u smjeru strujanja zraka. Članove tima za gašenje požara potrebno je često izmijenjivati odmornim osobama kako bi se umanjil o njihovo izlaganje ©


102

Form IK – CF

visokim temperaturama, nedostatku kisika i štetnim plinovima. Članovi tima moraju biti osposobljeni i pripravni pružiti prvu pomoć u slučaju ozljeda. U slučajevima ulaska u zatvorene prostore , članovi tima koji koriste aparate za disan je moraju biti vezani. Boravak u takvim prostorima mora biti vremenski ograničen. Potrebna je stalna komunikacija s ostatkom tima. Vrijeme ulaska i izlaska evidentira se na listi provjere.

Učinak visoke temperature, otrovnik plinova i dima moguće je reduci rati ventilacijom prostorija zahvaćenih požarom, te dovođenjem hladnog zraka ukoliko se procjeni da dotok veće količine kisika neće uzrokovati širenje požara ili dovesti do eksplozije (backdraft).

TOKSIKANT

IZVOR

TOKSIKOLOŠKI UTJECAJ

Ugljikov dioksid

Produkt izgaranja

Nije otrovan, može iscrpiti rezerve kisika

Ugljikov monoksid

Produkt izgaranja

Otrov koji izaziva gušenje

Dušikovi oksidi

Produkt izgaranja;

Iritira respiratorni sustav

Nitrat celuloze, celuloid, tekstili

Cijanovodik

Vuna, svila, najlon, poliuretani

Otrov koji izaziva gušenje

Sumporovodik

Guma, sirova nafta, spojevi koji

Otrovan, odbojnog mirisa

sadrže sumpor

Klorovodik

PVC


Fluorovodik

Fluoropolimeri

Otrovan, iritirajući

©


103

Form IK – CF

Sumporov dioksid

Materijali koji sadrže sumpor

Jako iritirajući

Akrolein i drugi aldehidi

Produkt izgaranja


Vuna, svila, najlon, melamin,

obično u malim

Amonijak

Iritirajući

koncentracijama

Klorirane soli, neki klorirani

Otrovan, iritirajući, izaziva

ugljikovodici

opekotine kože

Poliaromatski ugljikovodici

Produkt izgaranja

Dugoročne posljedice

Dioksini

Produkt izgaranja

Dugoročne posljedice

Fozgen

Opasnost od urušavanja konstrukcije ili njenih pojedinih dijelova može se izbjeći hlađenjem prostora i pravovremenim povlačenjem iz kritičnih područja. Poznavanje tvari, brodskih prostorija i pripadajuće opreme omogućava predviđanje opasnosti od eksplozije (posude pod tlakom, ekspšlozivni plino vi i sl.). Paniku posade moguće je ublažiti samopouzdanjem koje se postiže kroz vježbe i treninge za slučajeve nužnosti, i pruža odgovarajuću sigurnost i uvježbanost prije stvarne akcije. Paniku putnika mogu regulirati iskusni članovi posade koji putnike t rebaju zbrinuti na sigurno i odavati dojam kontrole nad novonastalom situacijom. U ozbiljnijim slučajevima putnike je potrebno evakuirati i pripremiti za moguće akcije napuštanja broda. Prethodno je potrebno provjeriti opremu i ostala sredstva za napuštan je broda. Ponekad, mala količina stresa može djelovati pozitivno. Međutim život na brodu dovoljno je težak i stresan ( obiteljska odsutnost, premalo sna, previše odgovornosti i obveza) te često uzrokuje negativne stavove, depresiju, poteškoće i neizvjesnos t. Takva stanja prouzrokuju ©


104

Form IK – CF

paniku, učestalije nezgode i pogrešne reakcije. Neophodno je poboljšati uvjete rada i okruženje svim članovima posade.

8.2. Suha destilacija

Suha destilacija je proces gorenja pri čemu goriva tvar izgara uz manjak kisika, a postiže potpuno izgaranje gorive tvari (npr. izgaranjem drva uz nedostatak kisika nastaje ugljen).

Suha destilacija uzrokuje opasan slijed događaja pri gašenju požara u zatvorenim prostorima: U zatvorenom prostoru goriva tvar gori u uvjetima smanjene pristunosti kisika

Unatoč nepotpunom izgaranju raste sobna temperatura Mogu nastati opasni i zapaljivi plinovi Otvaranjem otvora dovodi se kisik u zatvoreni prostor

Postoji opasnost od iznenadne ekspanzije požara prema otvoru, te može doći do eksplozije Osobe

koje bi ulazile u takav prostor bile bi izložene ozbiljnim ozljedama i/ili

opekotinama ukoliko se pravilno ne zaštite Opasnosti koje predstavlja suha destilacija mogu se izbjeći: Hlađenjem prostora zahvaćenim požarom vodom izvana Pri ulasku u takav pr ostor biti što bliže podu i štititi se mlazom vodene magle Mlazove vode usmjeriti prema stropu zapaljenog prostora

Zbog navedenih opasnosti i moguće pojave suhe destilacije prostorijama zahvaćenim požarom treba pristupati polako i odgovorno. Prostoriju po najprije treba ohladiti,a osobu pripremiti za ulazak i maksimalno zaštiti od mogućih ozljeda.

©


105

Form IK – CF

8.3. Eksplozija dima

Proces gorenja u zatvorenim prostorijama s nedovoljno kisika uzrukoje nakupljanje

neizgorenim para tvari, sitnih djelića (prašine) tvari i produkata nepotpunog gorenja u zraku. U slučaju dovoda kisika može doći di eksplozije ( sudden deflagration) i vatrene kugle koja može ozljediti gasioce. Glavni pokazatelj te opasnosti je gusti crni dim koji izlazi iz opožarenog prostora.

8.4. Kemijske reakcije

Kemijske reakcije mogu nastati adiranjem određenih opasnih tvari sa: Vodom Toplinom Parom Uljima Pjenom

Ugljičnim monoksidom Pijeskom... Posljedice takvih reakcija mogu biti: Eksplozija zbog nastanka eksplozivnih plinova Samozapaljenje zbog porasta temperature Stvaranje otrovnih plinova

Stvaranje velikih količina dima Opasne kemijske reakcije najčešće se događaju kod požara u prostorima tereta (a posebno kod opasnih tereta), te u nastambama.

©


106

Form IK – CF

Primjeri opasnih reakcija koje uzrokuju požar ili ga šire su: Stvaranje acetilena kad kalcijev klorid reagira s vodom

Rastvaranje para kod požara ugljena Stvaranje vodika kad DRI (direkt reduced iron) reagira s vodom

Oksidirajući tereti, primjerice gnojiva koja podržavaju gorenje i u inertnim prostorima jer stvaraju kisik

Samozapaljivi tereti, primjerice fosfor se može zapaliti pri doticaju sa zrakom ukoliko se ošteti njegova ambalaža Samozagrijavanje tereta, npr žita kad je vlažna okolina Stvaranje metana pri prijevozu ugljena Upute za pravilno rukovanje zapaljivim tvarima nalaze u IMDG pravilnikui u pravilniku za

Veoma važno je precizno deklariranje tvari i njihovo

prijevoz suhog tereta (Bulk Cargo).

označavanje naljepnicama, kao i njihov pravilan unos u Plan opasnih tvari na brodu kako bi bilo

koji čan posade mogao utvrditi gdje se pojedina tvar na brodu nalazi . Opasne tvari

također su prisutne u spremnicima boaj i kemikalija za čišćenje.

8.5. Požari kotlova

Požari kotlova podrazumijevaju požare nastale u ispušnim cijevima, ekonomajzerima i grijačima

zraka, na brodovima sa strojevima s unutarnjim izgaranjem. Najčešći uzrok takve

vrste požara su naslage ostataka ugljika, sa ili bez masnoća, koje nastanu zbog netemeljitog čišćenja kotla ili nepravilnog rada te se isti pregriju i zapale. Opasnosti pri

gašenju požara kotlova su:

Nemogućnost pristupa svim ispušnim dijelovima u višim dijelovima strojarnice Mogućnost eksplozije ukoliko se otvore vrata kotla ili ekonomajzera Mogućnost da cijevi ekonomajzera dostignu temperaturu od 700 C pri čemu može uslijediti: o

Gorenje željeznih cijevi i isparavanje ©


107

Form IK – CF

o

Ta reakcija može samu sebe podržavati jer dolazi do stvaranja crnog oksida i slobodnog vodika

o

Gorenje željeza može biti neovisno o dotoku kisika

o

Vodik koji nastane može se zapaliti ukoliko se omogući pristup zraka

o

Eksplozija

Postupak kojim se može spriječiti širenje požara sastoji se od sljedećih radnji: Ugasiti kotao (zatvoriti dovod goriva) i ugasiti stroj

Vanjsku stranu kotla hladiti velikom količinom vode Dobro zatvoriti sve zaklopke (fire

dampers) i ventile kako bi se spriječio dovod zraka

Zaštiti električnu opremu u blizini kotla od vode i isključiti napajanje Nastaviti s hlađenjem dok ne bude sigurno otvoriti kotao i direktno ugasiti požar Koristiti ugrađeni CO2 sustav za gašenje 8.6. Požari u parnim kotlovima

Požari u parnim kotlovima mogu nastati zbog: Nedovoljne količine vode u cijevima zbog čega dolazi do pregrijavanja, ili zbog kasnog isključivanju kotla Zapaljenja naslaga u gorioniku nakon isključenja kotla paralelno s pomanjkanje m vode čime se uzrokuje pregrijavanje cijevi poviše razine vode Netemeljitog čišćenja kotla ili nepravilnim rukovanjem Ukoliko se požar u kotlu otkrije prije nego temperature u cijevima dosegnu 700 C preporučuju se: Kroz otvore kotla ubaciti što više vode, i kroz cijevi također Hladiti kotao vodom izvana

Izbjegavati korištenje vodene magle, pjene i CO 2 za direktno gašenje požara

©


108

Form IK – CF

Ukoliko temperature pređu 700 C i dođe do gorenja željeza u pari (iron -in-steam) treba postupati isto kao i kod požara kotlova: Vanjske strane kotla hladiti velikim količinama vode Dobro zatvoriti sve zaklopke (Fire dampers) i ventile kako bi spriječili dovod zraka Zaštiti električnu opremu u blizini kotla od vode i isključiti napajanje Nastaviti s hlađenjem dok ne bude sigurno otvoriti kotao i direktno ugasiti požar

©


109

Form IK – CF

9. PRVA POMOĆ

U slučaju da otkriješ žrtvu požara prije nego pokušaš pružiti pomoć provjeri da i sam nisi u opasnosti da postaneš sljedeća žrtva, aktiviraj alarm ili zovi u pomoć. Nitko neće imati koristi od toga da i ti stradaš. Za vrijeme gašenja požara tim za prvu pomoć, nosila i sredstva moraju biti spremni i u blizini.

Žrtva može stradati od dima, otrovnih plinova, visoke temperature, eksplozije ili se ozljediti zbog pada, urušavanja konstrukcije i slićno. Najbitnije je izvući žrtvu što dalje od opasnosti, od mjesta požara, osim ako nije potrebno oživljavanje.

Ukoliko na osobi gori odjeća mora se odmah ugasiti korištenjem prijenosnih aparata, najbolje prahom, ili omotati osobu bilo kakvim prekrivačem, najbolje posebnim pp ili debelim vunenim, i valjati je dok se vatr a ne ugasi, te zatim pružiti potrebnu prvu pomoć.

Pri pružanju prve pomoći treba se koristiti obveznom knjigom na brodu. Medicina za pomorce, te po potrebi tražiti savjet, MEDICO ili Radio Medical Advice, koristeći sustave radio komunikacije i Medical Signal Code, koji se nalazi u International Code of Signals, u

slučaju problema s razumijevanjem. U slučaju požara opasnih tvari treba koristiti MFAG – Medical First Aid Guide, koji se nalazi u dodatku IMDG pravilnika.

Najčešći uzroci stradavanja pri požaru su: Gušenje dimom Trovanje ugljičnim monoksidom Trovanje otrovnim plinovima i parama Opekotine Posljedice eksplozije

Šok Dehidracija

©


110

Form IK – CF

Postupak pružanja prve pomoći pri otkrivanju žrtve požara je:

R-A-C-E (UTRKA)

R

Rescue

Ukoliko postoji neposredna opasnost evakuiraj žrtvu što dalje od vatre,

or remove

dima i topline, pazi da sam ne postaneš sljedeća žrtva, otkrij uzrok stradanja i ukloni ga. Ukoliko ima više žrtava prije pokušaja pružanja pomoći pozovi u pomoć, sam malo toga možeš napraviti.

A

Alarm

Koristeći ručni alarm ili vikanjem, ili drugim sreds tvom komunikacije, alarmiraj ostale članove posade i upozori ih na žrtvu i njeno stanje, kako bi donijeli potrebnu opremu i nosila.

C

Contain

Žrtvu ili žrtve požara smjestiti na sigurno mjesti i zaštititi od dima i topline, te joj pružiti prvu pomoć do dolaska tima za medicinsku pomoć.

E

Extinguish

Samo u slučaju male vatre pokušaj ugasiti požar. Nakon pružanja

or

najhitnije prve pomoći, čim je žrtva sposobna i spremna za pokret,

evacuate

evakuiraj sve žrtve na sigurno. Po potrebi zatraži savjet od medici nske službe na kopnu, zatraži pomoć i evakuaciju žrtava s broda. Čak i u slučaju da samo drugi brodovi dolaze u pomoć što prije evakuiraj ranjenike na drugi brod jer u slučaju širenja požara može se dogoditi da nema dovoljno vremena. Put evakuiranja žrtava mora se pažljivo odabrati kao i mjesto za njihov smještaj tako da budu sigurni od eventualnog naglog širenja požara.

Opekotine mogu biti: Prvog stupnja – obuhvačen samo epiderm, vanjski sloj kože koja je crvena, lagano

otečena i bolna Drugog stupnja – obuhvačen epiderm i derm, duboki sloj kože.

Mogu biti samo

površinske. Koža je crvena, pojavljuju se mjehuri i otekline, ili duboke kada sliće opekotinama trećeg stupnja. Vrlo su bolne zbog oštečenja živčanih završetaka. ©


111

Form IK – CF

Trećeg stupnja – obuhvačeni svi dijelovi kožeali i potkožno tkivo, mišići i kosti. U zavisnosti od uzroka opekline, koža može biti tamno smeđa, crna ili sivkasto bijela, a bolovi zbog uništenih živčanih završetaka mogu izostati. Pravilom devetke (9%)može se procijeniti težina opekotina: 1x9% - površina glave i vrata 1x9% - površina jedne ruke 1x9% - površina druge ruke 2x9% - površina jedne noge 2x9% - površina druge noge 2x9% - prednja površina trupa 2x9% - stražnja površina trupa 1% - površina spolnog organa i međice Laganim opekotinama se smatraju:

Opekline trećeg stupnja manje od 2% kože Opekline drugog stupnja manje od 10% kože Opekline prvog stupnja

Srednje teškim opekotinama smatraju se: Opekline trećeg stupnja manje od 10% kože Opekline drugog stupnja od 10- 20% kože

Teškim opeklinama smatraju se: Opekline trećeg stupnja veće od 10% kože Opekline drugog stupnja više od 20% kože Sve kemijske i elektrićne opekline Opekline sluznice očiju, jednjaka i ždrijela

©


112

Form IK – CF

Kod opeklina drugog i trećeg stupnja javlja se i gubitak tekućine preko opećene površine jer se gubi plazma koja se sastoji od vode, minerala i bjelančevina. Veliki gubitak plazme može dovesti do šoka, a uzrokuje i zgrušavanje krvi. Osobi treba dati da pije tekučinu ako može, sokove, čajeve, rehidracijsku sol ili 0,9% fiziološku otopinu intravenozno ako ne može piti. Sve opekotine treba smjesta ohladiti hladnom vodom, uranjanjem ili polijevanjem, u trajanju

od najmanje 10 min radi smanjivanja temperature tkiva, izbjegavanja daljnjih oštečenja i umanjivanja posljedica. Nakon toga treba pokušati skinuti odjeću, ali vrlo nježno da se ne izazovu daljnja oštečenja. Područje obuhvaćeno opekotinama pokriti suhom ili vazelinskom sterilnom gazom. Osim u slučaju lakših, manjih opekotina, unesrećenog odma h uputiti u bolnicu.

Najvažnije je spriječiti infekciju. Osoba koja pruža pomoć trebala bi imati čiste ruke i masku na licu. Rubove opeklina očistiti prokuhanom vodom i sterilnom gazom. Opečenu površinu prekriti vazelinskom gazom tako da prelazi rubove opekline 5 do 10 cm. Preko vazelinske

gaze stavi se sloj pamuka prije zavoja i elastične mrežice po mogučnosti. Ne smije se jače stezati. Mjehure, ako su cijeli samo sterilno previti, ako su puknuti, odstraniti kožu koja ih je činila. Osobi je potrebno dati sredstva protiv bolova, sredstva za smirenje po potrebi i antibiotike ako nije odmah otpremljena u bolnicu. Zavoje ne treba skidati do tjedan dana osim

ako ne raste tjelesna temperatura, ne osječa se neugodni miris ili se zavoj jako zaprlja. Opekline dišnih putova nastaju udisanjem vrućih plinova i dima. U lakšim slučajevima uzrokuju kašalj, grebanje ili pečenje u grlu. U težim slučajevima promuklost, teškoče s disanjem, a u najtežim dišni putevi mogu biti začepljeni zbog otečene sluznice. U nuždi staviti tubus (airway). Tražiti pomoć i opečenog odvesti u bolnicu. Opekline usta i ždrijela isprati vodom, dati led u usta da se siše. Opekotine lica i vrata ukazuju na vjerovatnost opeklina sluznice i dišnih puteva, iako one mogu nastati i ako nema tragova na licu.

U slučaju težih ozljeda osoba često upada u šok. Čak i ako se ne vide znakovi šoka, osobi teba pomoći da ne doživi šok. Znakovi šoka su: Blijeda, hladna i ponekad vlažna koža Površno i ubrzano disanje ©


113

Form IK – CF

Slab i ubrzan puls

Osječaj žeđi, muke i povračanje Preplašenost i uzbuđenost Šok se liječi: Eliminiranjem uzroka šoka, zaustavljanjem krvarenja, oslobađanjem od bolova Osobu postaviti u ležeći položaj, na leđa s lagano uzdignutim nogama ako ozljede dozvoljavaju, kako bi krv doticala u srce i mozak Osobu lagano utopliti

Osobi davati tekućine ako ozljede dozvoljavaju Ozljede kod eksplozija mogu biti od jakih udara zraka kao posljedica detonacije. Ljudi

mogu biti odbačeni, bačeni na tlo, ozljeđeni komadima koji lete uokolo. Može doći do ozbiljnih ozljeda unutarnjih organa, naročito onih punih

zraka.

Udari eksplozije mogu oštetiti krvne žile pluća i krvarenje. Znakovi su otežano disanje, sukrvav ispljuvak, bolovi u prsima, modro lice kao posljedica nedostatka kisika. Osobu se mora iznijeti na svje ž zrak, postaviti u poluležeći položaj, utopliti ga

komotnom odjećom, hrabriti da iskašljavanjem izbaci sve što može. Ne smije se davati morfij.

Eksplozija može prouzrokovati ozljede kičmene moždine i izazvati paralizu udova, pri čemu se mora pažljivo pos tupati. Ozljede glave u eksploziji mogu dovesti do nesvjestice, smušenosti i ošamućenosti. Osoba može izgubiti orijentaciju u vremenu i prostoru, izgube volju da išta poduzimaju, ili rade suprotno od onoga što bi trebalo. Osobu u nesvjesti smjesta iznijeti

na svjež zrak, postaviti u bočni položaj. Ošamućenim osobama pomoći vrlo

pažljivo i davati upute kao da su mala djeca. Ozljede trbuha su češće kod podvodnih eksplozija, a mogu izazvati unutrašnja krvarenja pa čak i otvorene rane. Pod uobičajenom okolnostima čovjek udahne 15 do 24 puta u minuti, što se povečava do 40-ak

udisaja pri napornom radu, uzbuđenju, strahu i bolesti. U plućima kisik

apsorbiraju crvena krvna zrnca, hemoglobin. Srce cirkulira krv tijelom i u mišićima, organima i mozgu; kisik oksidi ra

s hranom koja se također nalazi u krvi i tako

©


114

Form IK – CF

oslobođenu energiju koristimo za mišljenje i rad. Produkte oksidacije, H 2O i CO2, također odnosi krvna cirkulacija. Koncentracija CO 2 u plućima potiće udisanje. Ugljični monoksid (CO) nema mirisa, nije vidljiv, lakši je od zraka i zapaljiv. Nastaje pri nepotpunom gorenju, npr. iz ispuha automobila može izlaziti i do 7% CO. Privlaćnost između CO i hemoglobina i ako se osoba nađe u atmosferi koja sadrži CO on se brz o

apsorbira u krv umjesto kisika koji u tom slučaju ne dolazi do mozga.

Ukoliko mozakostane bez kisika 4 minute, čelije mozga počinju odumirati. Simptomi i znakovi trovanja CO nisu ujednačeni, ali najčešće poćmu sa zbunjenošću, nekoordinacijom, povremenim gubljenjem svijesti te kasnijom nesvjesticom dok

osoba obično ne problijedi. Opasne granice izlaganja CO također nisu jednoznaćno određene jer ovise o koncentraciji CO i vremenu izlaganja. Izlaganje atmosferi s 0,01% CO u trajanju od 8 sati ne smatra se

opasnim, 1% CO uzrokuje 50% zasićenost hemoglobina za 15

minuta, a 80% za 20-25 minuta. Izlaganje atmosferi s 1,5% CO prouzrokuje smrt u roku od nekoliko minuta.

Posljedice ovise o zasićenju hemoglobina: 40% - zbunjenost i nekoordiniranost 60% - nesvjestica 60 do 80% - smrt

Prva pomoć treba se sastojati od: Brzog iznošenja na čisti zrak Ukoliko osoba nije u nesvjesti o

Najmanje 4 sata odmora

o

Nije nužno davanje davanje kisika

Ukoliko je osoba u nesvjesti o

Ukoliko je disanje uredno dati 95% O 2 + 5% CO 2 ili 100% O 2 u trajanju od 2 do 3 sata

©


115

Form IK – CF CF

o

Ukoliko je disanje nepravilno mora se odmah dati umjetno disanje koristeći 100% O2. Ukoliko se mora davati umjetno disanje usta na usta, davać bi trebao

napuniti svoja pluća sa kisikom prije davanja unesrećenom. unesrećenom. Ozbiljno ugroženim žrtvama najbolje pomaže liječenje u barokomorama pod tlakom os 2 atm.

©


116

Form IK – CF CF

10. ISTRAŽIVANJE POŽARA I IZVJEŠĆIVANJE I ZVJEŠĆIVANJE

Istraživanje nesreća, pa tako i požara, pravo je i dužnost svake države, prema UNCLOS (United Nations Convention on the Law of the Sea)

član 2 i 94, te prema pravilima IMO-a.

Ukoliko se nesreća stranog broda dogodi u vodama obalne države, tada i ta obalna država ima pravo i obvezu pokretanja istrage. Cilj istraživanja je utvrditi prave uzroke nesreće i preporučiti mjere kojima se može spriječiti ponovno događanje slićne nesreće i time unaprijediti sigurnost na moru. Istraživanje moraju obavljati stručnjaci za pojedina područja i ovlaštene organizacije, a nalazi moraju biti javno objavljeni i dostupni IMO -u. Nažalost većina postojećih propisa danas rezultat je istraživanja nesreća, što znaći da je prečesto netko svojim životima i zdravljem platio uvođenje novih učinkovitijih propisa za sigurnost na moru, npr. Titanic. Sukladno sustavima sigurnog upravljanja na brodovima, brodar i posada broda moraju

također istražiti uzroke svake nesreće ili opasne situacije (near -miss) i odrediti

popravne radnje za spriječavanje ponavljanja slične nesreće ili opasne situacije. U SMS -u mora postojati postupak za analizu nesreća i opasnih situacija i ustanovljivanje potrebnih mjera, kao i provjeru učinkovitosti tih mjera. Posada broda ima poseban, osobni interes da se utvrde uzroci nesreće i odrede potrebne mjere, jer radi se o njihovim vlastitim životima. Metode istraživanja moraju ustanoviti prave razloge nesreće k oji se mogu podijeliti u dvije kategorije:

Nesiguran (opasan) (opasan) rad ili ponašanje ponašanje Nesigurno (opasno) stanje

Uzrok je najčešće kombinacija raznih stanja i ponašanja koje je sve potrebno otkriti. Na primjer nije dovoljno kazati da je požar nastao kada je netko bacio opušak u kaljužu, mora se ustanoviti zašto se u toj kaljuži nalazilo zapaljivih tvari, zašto nisu uklonjene na vrijeme, da li su ljudi educirani o opasnostima i ponašanju u strojarnici itd. Nesiguran rad ili ponašanje može biti biti na primjer: Uzimanje alkohola ili droga

Nepridržavanje Nepridržavanje pravila sigurnog rada rada ©


117

Form IK – CF CF

Nepravilno korištenje opreme Nedovoljan nadzor Umor

Nekorištenje zaštitne opreme Nedostatno izvješćivanje

Nesigurna stanja su na primjer:

Nedovoljna zaštita Neispravnost opreme Nesigurni postupci Opasna atmosfera Nedovoljna i nedostatna rasvjeta Nedovoljna ventilacija Neurednost

Postupak istraživanja može se svesti na: Saznati točno što se dogodilo, sve podatke Utvrditi uzroke, neposredne i posredne Utvrditi potrebne popravne radnje Zapisati ustanovljeno Izvijestiti o nalazima posadu i brodara

Provjeriti učinkovitost popravnih radnji Već tokom incidenta treba zapisivati događanja, komunikaciju i vremena, a kasnije prikupiti svu raspoloživu dokumentaciju. Detaljno slikati i ispitati samo mjesto incidenta. Sve sudionike detaljno ispitati, koristeći se potpitanjima, jer svaka osoba razlićito doživljava i zamjećuje detalje, pogotovo u napetim situacijama. Nakon analize prikupljenih izjava i podataka po potrebi ponoviti razgovore sa sudionicima da bi potvrdili pretpostavke ili

otklonili sumnje. Uobičajena praksa je testirati članove posade na korištenje alkohola ili opojnih droga. ©


118

Form IK – CF

11. ANALIZA SLUČAJA: POŽAR U STROJARNICI

Svakako pročitajte sljedeću priču o incidentu koji se dogodio u brodskoj strojarnici. Kasnije ćemo o njemu i uzrocima njegova nastanka malo prodiskutirati. Tijekom čitanja imajte na umu procedure kojih se treba držati te ih uspoređujte sa djelovanjem posad e opisanim u daljnjem tekstu.

Brod za prijevoz rasutog tereta izgrađen 1998 bio je na putu iz Australije za Kinu. Brod je bio u dobrom stanju, no strojarnica je bila masna (od motornog ulja) i nečista. Pored toga, na dijelu ispušnih cijevi nedostajala je izolacija, te su žarišna mjesta bila jasno vidljiva na glavnom kao i na pomoćnim dizel motorima. Upravitelj stroja zatražio je pomoć sa obale nebi li rješio problem sa izolacijom, no rečeno mu je da pričeka do specijalne ankete kada će brod biti u doku, na popravku. Svi tankovi goriva i ulja za podmazivanje na sebi su imali stakla za

očitavanje razine i samozatvarajuće slavine. Sve slavine postavljene su u otvorenu poziciju, te u njoj učvršćene uz pomoć čelićne žice, da bi se posadi olakšalo dnevno mjerenje . Jedno od stakala zamijenjeno je prozirnom plastičnom cijevi. Jedan od dizel generatora se pregrijavao te je upravitelj stroja odlučio napraviti remont (pregladati ga). Puna tri dana posada je radila na njemu, pregledavajući sve cilindre, zbog čega je bil o potrebno razmontirati dijelove izolacije oko ispušnog kanala. Krajem trećeg dana motor je pokrenut i testiran, te je utvrđeno da radi kako treba, no bilo je teško vratiti izolaciju natrag na ispušnu cijev s obzirom da se istrošena izolacija prilikom vračanja na mjesto raspadala. Ovaj zadatak obavljen je baš na vrijeme da posada počisti za sobom te stigne na večeru. Popravljeni dizel generator ostavili su u radu. Sat vremena poslije, dok su ljudi još sjedili u menzi upalio se alarm u strojarnici kojega je

čuo dežurni inženjer (upravitelj stroja), koji je mirno obukao svoje radno odijelo te

otišao provjeriti situaciju. Brodska mašinerija bila je potpuno automatizirana za rad bez nadzora, te su se stoga alarmi relativno redovito palili, bez da su uzrokovali mnogo panike.

No kratko nakon toga, upalio se protupožarni alarm, te su s mosta, preko interkoma objavili da se alarm na ploći pokazuje vatru u strojarnici te da je primječen crni dim. Upravitelj stroja, mehaničar i mazač požurili su u strojarnicu gdje su naišli na dežurnog inženjera koji pokušavao ugasiti vatru koja je buktala oko nedavno popravljenog dizel motora. Upravo je praznio drugi protupožarni aparat na prah, no nije uspijevao ugasiti vatru. Ulje je brizgalo iz spojke na cijevi pod visokim tlakom na jednom od cilindara, te tuklo direktno o vruću ispušnu ©


119

Form IK – CF

cijev, koja je u tom momentu već u potpunosti bila u plamenu. Primječeno je također i da se vatra širi duž cijevi iznad pomoćnih dizel motora, gdje se nakupilo ulja i prašine. Zapaljeno ulje curilo je

dolje na podne ploće, te su se dim i vatra počeli pojavljivati i na tom mjestu.

Drveni komadi koji su se u prošlosti koristili kao skele u strojarnici također su bili zapaljeni kao i veliki kontenjer u koji su se odlagale masne krpe i smeće. Upravitelj st roja naredio je mehaničaru da zaustavi dovod goriva. Hitno zatvaranje ventila od dovoda goriva radi se povlačenjem čelićne žice, no nažalost ona je pukla a dovod se nije zatvorio. Odjednom se vatra drastično proširila. Zbog velike oslobođene topline staklo za provjeru razine u tankovima je puklo kao i prozirna plastična cijev, te se ulje istočilo van kroz dno samozatvarajuće slavine koja je bila učvršćena u otvorenoj poziciji čelićnom žicom. S obzirom na eskalaciju vatre posada je morala pobjeći od dima i topline povlačenjem u kontrolnu sobu. Upravitelj stroja odlučio je zatvoriti strojarnicu i pripremiti je za ispuštanje CO2. Zavapio je: ''Dali je itko ostao u strojarnici? CO 2 će biti ispušten.''

Obrazac procjene rizika

Vezano za ovaj slučaj, sada ćemo nap raviti procjenu rizika incidenta i faktora koji su doveli do njega. Imajući na umu naše vlastite procedure, postupke, razmotrite sljedeće: Identifikacija opasnosti

Bazirano na opisu slučaja, koje su potencijalne opasnosti postojale, odnosno opasnosti koje su bile prisutne prije samog incidenta

Procjena rizika

Mogu li ovakve opasnosti biti prisutne na našim brodovima? Učestalost: Koliko često (na dnevnoj, mjesečnoj ili godišnjoj razini) su ovakve opasnosti prisutne?

Ozbiljnost

Koliko su loši najgori mogući ishodi ovakvih opasnosti?

©


120

Form IK – CF

Prihvaćanje rizika Jesu li ovakvi rizici prepoznati kao neprihvatljivi u našim kompanijama ili treba li ijedan od identificiranih rizika biti smanjen?

Tretiranje rizika

Kako se identificirani rizici mogu smanjiti (Učestalost i ozbiljnost opasnosti mora biti procijenjena da bi se odredilo koliki je rizik. Razmotrite faktore kao što su oprema, procedure i obuka.)

Koje procedure mi imamo na brodovima, a koje bi trebalo pratiti u slučaju poput ovoga?

©


121

Form IK – CF

D12 - Upravljanje gašenjem požara

Recommend Documents