UPRAVLJANJE PROJEKTIMA I. kolokvij 1. Kako biste efinirali pojam projekt i koja k oja su ključna obilježja i ciljevi cilj evi projekta? Pojam projekt rabi se za opis aktivnosti koje se ne obavljaju stalno nego povremeno i prema potrebi. Opdenito se može redi a je projekt skup međusobno i u logičkom logič kom reoslijeu povezanih
aktivnosti koje su ograničenog vremenskog trajanja, a usmjerene su na ostvarenje postavljenih ciljeva. Dakle za projekt se može redi a je svaki proces kojim se postiže neki cilj ili skupina ciljeva .
On ima svoju strukturu, što porazumijeva logično povezane sve aktivnosti koje čine projekt. Procesom provođenja aktivnosti koje su međusobno povezane u logički zaokružene cjeline, odnosno podprojekte, ostvaruju se parcijalni ciljevi, a daljnjim povezivanjem poveziva njem omoguduje se postizanje konačnog cilja. Početak i kraj projekta tr ebaju biti jasno definirani, i sve projektne strukture su privremenoga karaktera. Ovdje se mogu prepoznati i va važna obilježja po kojima se projekt razlikuje od redovitog poslovanja organizacije. Prvo je obilježje projekta privremenost , a drugo jedinstvenost. j edinstvenost.
2. Koja je razlika između projekta i procesa? proc esa? Za bolje shvadanje projekta posebno je potrebno uočiti razliku između projekta i procesa. Procesi
imaju potpuno rukčiji karakter u onosu na projekte. Za razliku o projekta, proces nema završetka; procesi se ciklički ponavljaju jean za rugim. U biti proces znači seriju aktivnosti koje se ponavljaju. Za projekt se mo že redi a je svaki proces kojim se postiže neki cilj ili skupina ciljeva. On ima svoju strukturu, što porazumijeva logično povezane sve aktivnosti koje čine projekt.
3. Kako biste definirali pojam multikulturalnog projekta? Globalizacija je jedno od temeljnih temelj nih obilježja svjetskoga gospoarstva na početku 21. stoljeda. Najvedi izazov što ga je ova pojava onijela jest povezivanje različitih kultura u međunaronim projektima. Zapravo, to su projekti koji se financiraju i izvoe u više zemalja. Zbog susreta različitih kultura takvi se projekti nazivaju multikulturalnim. Multikulturološko obilježje mogu imati i projekti unutar samo jene ržave.
4. Koje su osnovne prepreke u rau multikulturalnih projekata i zbog čega one nastaju? Osnovne prepreke u radu na multikulturalnom projektu jesu: kulturološke razlike članova projektnog tima, razlike u sustavu vrijenosti, jezične razlike, eukacijske, sociološke, pravne, političke, vjerske, financijske i infrastrukturne. Posebno se očituju razlike u pristupu vremenu. Primjerice za kulture SAD-a SAD- a i Europe preciznost i točnost ponašajni je stanar, a za kulture Južne Amerike, Afrike i južne Europe prekii i kašnjenja uobičajeni su. Logično je zaključiti kako je za jedne ispunjavanje radnih obveza na vrijeme vrijeme prioritet, a za ruge to je manje važno pa je kašnjenje normalna pojava.
5. Koja su ključna ograničenja projekta i kako ona o na mogu jelovati na projekt? Pomno efiniran projekt zasniva se na tzv. trostrukom ograničenju projekta: vrijeme, kvaliteta i troškovi. Kratica za ova tri ograničenja jest TQC. Vrijeme kao ograničavajudi čimbenik jest vrijeme koje je potrebno za ovršetak projekta. Kvaliteta predstavlja mjerljivo svojstvo konačnog proizvoa ili usluge, a ne samo konstataciju je li taj proizvod ili usluga kreirana i je li to učinjeno na vrijeme. Troškovi kao trede ograničenje projekta onose se na ljuske, materijalne i financijske resurse koji su nužni za izvođenje projekta. 1
6. Naveite osnovne faze, onosno skupine procesa životnog ciklusa projekta! Svaki projekt, o ieje o konačnog završetka, prolazi kroz oređeni broj faza. Faza je io čitavog procesa koji je obuhvaden projektom. Prema Američkom nacionalnom standardu ove se faze nazivaju skupine procesa: iniciranje, planiranje, izvođenje, nazor i kontrola i zatvaranje
projekta. Vremensko razoblje u kojem se kroz ove faze projekt ovoi o završetka naziva se životni ciklus projekta. 7. Kako biste efinirali pojam menažment i koje su osnovne menažerske funkcije? H. Weihrich i H. Koontz menažment efiniraju kao "proces oblikovanja i oržavanja okruženja u kojemu pojeinci, raedi zajeno u skupinama, efikasno ostvaruju oabrane ciljeve, a u okvir u kojeg menažeri izvršavaju menažerske funkcije, planiranja, organiziranja, karovskog popunjavanja, vođenja i kontroliranja koji se primjenjuju u bilo kojoj vrsti organizacije i na svim organizacijskim razinama i koji ima za cilj stvaranje viška, što pretpostavlja učinkovitost i efikasnost“. Za Kreitera menažment je "proces raa s rugim i pomodu rugih na ostvarenju organizacijskih ciljeva u promjenjivoj okolini uz efektivnu i efikasnu uporabu ograničenih resursa". Sličnu efiniciju aje V. Srida po ko jemu je menažment proces obavljanja posla preko rugih
ljui ili s njima rai ostvarenja organizacijskih ciljeva u inamičkom okružju, uz učinkovitu uporabu ograničenih resursa. Menažment se raščlanjuje na pet osnovnih menažerskih funkcija. Iako u literaturi prevladava raščlamba menažmenta na četiri menažerske funkcije ( planiranje, organiziranje, vođenje i kontroliranje), sve je više autora koji u funkcije menažmenta uključuju i kadroviranje zato što karovi postaju strateškim čimbenikom uspješnosti pouzeda
8. Kako biste efinirali pojam projektnog menažmenta? Projektni menažment označava primijenjeno znanje, vještine, alate, metoe i tehnike na projektnim aktivnostima, aktivnostima, kako bi se dostigli ciljevi i zahtjevi postavljeni pred projekt. Projektni menažment obuhvada planiranje, organiziranje, pradenje i kontrolu svih aspekata projekta te motiviranje svih uključenih ljui za postizanje projektnih ciljeva, na siguran način, unutar planiranog proračuna, vremena i rugih zaanih parametara izvebe.
9. Koja je razlika između projektnog menažmenta i menažmenta projekta? U pojmu projektnog menažmenta mora se razlikovati menažment koji aktivira projekt i menažment koji jeluje tijekom trajanja projekta . Prvo spomenuti menažment zapravo je menažment projekta zato što je prihvatio oluku a se projekt izvee, a projektni menažment preuzima vođenje projekta u širem smislu. Sve akle ukazuje na to a je projektni menažment složen i izazovan io poslovnog jelovanja kojim se osigurava postizanje p ostizanje projektnih ciljeva, onosno uspješna izveba projekta.
10. Koje su osnovne funkcije projektnog menažmenta i naveite njihov saržaj? Planiranje – poslovni položaj pouzeda, pravac jelovanja, ciljevi, strategija, menažersko olučivanje. Organiziranje – oblikovanja ogovarajude organizacije pouzeda kao instrumenta za
ostvarenje ciljeva. Kadroviranje – ojeljivanje uloga oređenih organizacijom konkretnim ljuima koji de ih
najbolje izvršavati. Vođenje – svi akteri procesa rada trebaju se usmjeri ti prema željenom cilju. Kontroliranje – postupak mjerenja ostvarenja postavljenih ciljeva i poduzimanja konkretnih akcija da se ti ciljevi ostvare. 2
11. Što obuhvada stanarna projektna okumentacija? Stanarna projektna okumentacija koja obrađuje pojeine faze čitavog projekta uključuje: - Koncept projekta - u njega se unose osnovni poatci koji su u svezi sa zahtjevom naručitelja, viljiva ograničenja u toj fazi, osnovni elementi elementi projekta, kao i bitni sastavni dijelovi. - Projektni zahtjev okument je u kojem se navoi sve ono što je vezano za zahtjeve u smislu kako konačni proizvo mora raiti, onosno kako mora izgleati i sl. - Projektna povelja okument je kojim se službeno potvrđuje postojanje projekta kojemu se ojeljuju organizacijski resursi, oređuje voitelj projekta i aje opdi pregle projekta. - Obujam projekta definira se posao koji je potrebno obaviti kako bi se isporučio projektni proizvo. U njemu se etaljno navoe svi elementi i sastavni ijelovi projekta: resursi, članovi projektnog tima, sponzori itd. - Plan projektnog menažmenta osnovni je integrativni element projekta. Uključuje sve akcije potrebne a se efiniraju i kooriniraju pojeinačni planovi upravljanja. - Završni okument io je stanarne projektne okumentacije; njime sponzori i naručitelji službeno potvrđuju a su obili ono što su i zahtijevali.
12. Što sve moraju saržavati ciljevi projekta? Ciljevi projekta moraju se jasno efinirati na samom početku projekta, što je važan preuvjet za njegov uspjeh. Jasni ciljevi pomažu a svi suionici na projektu shvate što se projektnom želi postidi i a prihvate obveze prema tim ciljevima. Ciljevi projekta ponajprije moraju saržavati: 1. kvantitativno i kvalitativno oređeni i očekivani rezultat 2. troškove projekta potrebne za njegovu realizaciju 3. vremenski okvir realizacije projekta
13. Naveite osnovne pretpostavke za izbor ogovarajude strategije! str ategije! Temeljna pretpostavka za izbor ogovarajude strategije jest analiza vanjskog i unutarnjeg okružja. Osnovna je svrha analize okoline utvrđivanje prilika i opasnosti za pouzede t e njegovih prednosti i slabosti. Ostali unutarnji čimbenici koji su važni za formuliranje strategije jesu ljuski i financijski resursi, imiž kom panije, njezina organizacijska struktura, sustav planiranja i kontrole, veze s kupcima i sl.
14. Objasnite moel životnog ciklusa projekta i pratede strategije! Prema Kreitneru ovaj se model sastoji od pet faza: predkomercijalizacija (počinje (počinje iejom o novom proizvou, a završava početkom njegove proizvonje za tržište ), uvođenje (počinje kaa se proizvod prvi put distribuira i stavi u prodaju), rast (označava nagli uspon proaje i aljnje širenje tržišta), tržišta), dozrijevanje (označava razoblje u životnom ciklusu proizvoda p roizvoda kada njegova prodaja oživljava maksimum), maksimum), degeneracija (nastupa po utjecajem različitih čimbenika (promjene u preferencijama kupaca, povedana konkurencija, zastarjelost proizvoa it.) koje prati pet temeljnih tipova strategije (inovativna, infi ltracija, napreovanje, obrambena, povlačenje).
15. Objasnite Porterov moel generičkih strategija! Porterov moel generičkih strategija polazi o postavke a je bit strategije u izboru puta pri postizanju konkurentske prednosti. Na toj osnovi Porter formira moel generičkih strategija koji se komponira na vjema osnovnim veličinama, a to su strateški cilj i strateška prenost. Strateški cilj pokazuje želi li se vlaati cjelinom tržišta ili samo jenim njegovim jelom, ok strateška prenost pokazuje način ovlaavanja tržištem - unikatnim proizvodom ili niskim troškovima. Prema Porteru ovođenjem u svezu ovih viju veličina mogude su tri generičke strategije: 1. strategija diferencijacije, 2. strategija vođenja troškova i 3. strategija fokusiranja. 3
16. Što je strateški plan, zašto se on izrađuje i što obuhvada? Nakon izbora strategije menažment pristupa razvijanju strateškog plana . Strateški se plan
izrađuje a bi se ostvarili strateški ciljevi pouzeda. Orijentiran je na alokaciju resursa, okolinu i misiju. Postavlja ga vrhovni menažment u čijoj je mjeroavnosti utvrđivanje vizije, misije i globalnih ciljeva ciljeva pouzeda.
Razvoj strateškog plana obuhvada: izbor ogovarajude strategije utvrđivanje potrebnih ljuskih potencijala utvrđivanje tehnoloških potreba utvrđivanje financijskih resursa utvrđivanje aekvatne organizacije i menažmenta
17. Kako biste efinirali proces pokretanja strategije i što on sve obuhvada? Pokretanje strategija proces je pretvorbe strategija u projekte koje de organizacija u nekom vremenskom razoblju morati izvesti. Taj proces ima sljeede faze: 1. strateško programiranje razvoja 2. priprema pokretanja projekata (ili programa projekata) 3. izvođenje projek(a)ta 4. eksploatacija
18. Definirajte organizacijsku strukturu i pojasnite zašto se često poistovjeduje s pojmom organizacije! Svaka organizacija ima oređenu stru kturu, odnosno sastav, tj. neki svoj raspored, odnosno način građenja unutarnjih veza i onosa. Važnost organizacijske strukture toliko je velika te se ona često izjenačava s organizacijom, iako je organizacija mnogo širi pojam o organizacijske strukture.
19. Kako biste definirali pojam organizacije i navedite njezine osnovne elemente? Po pojmom organizacije porazumijeva se svako ljusko uruživanje u svrhu postizanja zajeničkog cilja. Organizaciju čini skupina ljui koja kooriniranim raom nastoji ostvariti zajeničke ciljeve, a pri tome se služi pojelom raa i upravljačkom kontrolom. Osnovni elementi svake organizacije su: cilj, ljudi, materijalno- tehnička srestva i organizacijska struktura.
20. Objasnite funkcijsku organizacijsku strukturu unutar koje se izvodi projekt! Funkcijska organizacijska struktura prva je struktura u okviru koje su se provodili projekti; ona je i anas za neke projekte ogovarajuda organizacijska forma. U njoj se podjela rada u pouzedu, grupiranje i povezivanje poslova te formiranje organizacijskih jedinica obavlja prema poslovnim
funkcijama pouzeda. 21. Navedite prednosti i nedostatke funkcijske organizacijske strukture! Prednosti: visoka fleksibilnost pri uporabi zaposlenih i do bra povezanost članova projektnog tima, omogudivanje članovima projektnog tima ra na više projekta i razmjenu znanja i iskustava kojima raspolažu, niski režijski troškovi, jenostavnost planiranja i bužetiranja te uporaba ved uspostavljenog sustava kontrole, dobra vertikalna komunikacija i sl. Nedostatci: slabo
prilagođivanje promjenama u okružju, pretjerana specijalizacija, nepostojanje jakog centralnog autoriteta, poijeljena ogovornost između projektnog i funkcijskog menažera, znatno usporen sustav olučivanja, , slaba horizontalna komunikacija između različitih funkcija it. 4
22. Kako biste definirali projektnu organizacijsku strukturu? Projektna organizacijska struktura predstavlja tzv. dodatnu organizacijsku str ukturu zato što zahtijeva oređene promjene u postojedoj organizacijskoj strukturi potrebne za izrabu oređenog projekta. Zapravo, riječ je o privremenom okupljanju najboljih stručnjaka koji stoje na
raspolaganju u organizaciji, onosno pouzedu kako bi se izraio točno efiniran projekt, uz oređene troškove, za oređeno vrijeme i zahtijevanu kvalitetu. Nakon što se projekt završi, projektni se tim raspušta, a njegovi se članovi vradaju u prijašnje organizacijske organizacijske jeinice.
23. Navedite i kratko objasnite osnovne oblike projektne organizacijske strukture! organizacija izvođenja projekta bez strukturalnih promjena u postojedoj organizacijskoj strukturi - prema ovom obliku organizacija izvođenja projekta uključuje se u postojedu
organizacijsku strukturu. Riječ je o projektima koji ne izazivaju promjene u postojedoj organizacijskoj strukturi pa je zato mogude a ovaj oblik strukture i ne bue viljiv kao neka posebna organizacijska forma, nego a bue neprimjetno ukomponirani io postojede organizacijske strukture. individualna projektna organizacijska struktura - individualni oblik projektne organizacijske strukture viljiv je, ali o granice voitelja projekta, onosno projektnog menažera koji potrebne resurse i ljude upotrebljava na mjestima na kojima se oni standardno nalaze, primjerice na mjestima u svojim funkcijskim službama, slu žbama, onosno ojelima. Iniviualna projektna organizacijska struktura s ukomponiranim timom za možebitni projekt ima izvojenog ogovornog projektnog menažera, ok potrebne resurse privremeno uzima s
oređenih mjesta (označeni blokovi) unutar postojede organizacijske strukture čista projektna organizacijska struktura - za izvršenje projekta ili više njih u postojedoj organizaciji se formira jena ili više organizacijskih jeinica. Takva organizacijska jedinica nije ovisna o postojedim organizacijskim službama te se osposobljava za izvršenje svih zaataka nužnih za realizaciju projekta. To je samoostatan organizacijski oblik za izvođenje projekta s vlastitim i ljudskim i materijalnim resursima resu rsima koji je po povremenom kontrolom matične organizacije. Voitelj, onosno menažer projekta samostalno koorinira sve aktivnosti potrebne za izvršenje projekta, a ogovoran je glavnomu menežmentu pouzeda.
24. Definirajte i objasnite pojam matrične orga nizacijske strukture! Matrična organizacijska struktura pripaa skupini tzv. oatnih organizacijskih struktura. To znači a se postojeda organizacijska struktura mijenja i prilagođuje izvođenju oređenog projekta. Pri
pokušaju a se kombiniraju prenosti funkcijske organizacijske strukture s onima čiste projektne nastala je matrična organizacijska struktura. Buudi a ova organizacijska forma obuhvada vije imenzije organizacije (funkcije i projekte), matrična se struktura najčešde prikazuje slično matrici, po čemu je i obila ime. 25. Naveite prenosti i poteškode u primjeni matrične organizacijske strukture! Posebne prednosti matrične organizacijske strukture ogledaju se u iznimnoj fleksibilnosti, orijentaciji prema krajnjem rezultatu, uporabi profesionalnog znanja i iskustva stečenog u rau na jenom projektu i njegova prenošenja na ruge projekte čiji su oni suionici. No mogudi su problemi s vostrukom ogovornosti članova projektnog tima. Zbog te dvostruke odgovornosti može odi o oređenih nesporazuma što može utjecati na napreovanje projekta. Razumljivo, može odi i o sukoba interesa te je zbog toga potrebno predvidjeti dodatnu koordinaciju, odnosno rukovoditelje koji u takvoj situaciji donose odluke.
5
26. Što su prilagoljive organizacijske strukture i zašto one nastaju? Globalna konkurencija te tehničko-tehnološke promjene, turbulentno i kompleksno okružje natjerali su pouzeda a pronađu povoljnije, onosno prilagoljive organizacijske strukture. I šlo šlo se korak korak alje pri pronalaženju povoljnijih rješenja logikom strukturiranja organizacije koja umjesto funkcijskog i predmetnog kriterija za grupiranje prihvada kriterij procesa i formiranje multidisciplinarnih timova. Tako se ošlo o procesne i mrežne organizaci jske jske strukture. strukture.
27. Navedite osnovne oblike prilagodljivih organizacijskih struktura!
procesna organizacijska struktura – – ovako formirane strukture smanjuju broj hijerarhijskih razina u pouzedu, potiču koorinaciju, ubrzavaju poslovni proces i tijek informacija, smanjuju troškove, povedavaju kvalitetu proizvoa i usluga i sl. mrežna organizacijska struktura – – usmjerena je na preoblikovanje strukture pouzeda čime olazi o maksimalne reukcije menažmentskih razina i informacijskog povezivanja pojeinaca i timova u organizacijsku mrežu.
28. Koje su osnovne odrednice prilagodljivih organizacijskih struktura?
Dvije su temeljne odrednice procesnih organizacijskih struktura: proces i tim. Proces je Proces je skup aktivnosti kojima se ogovarajudim metoama i srestvima ostvaruje transformacija svih ulaznih eleme nata u izlazne kako bi se potpuno zadovoljile kupčeve potrebe i motivi. Tim se može efinirati kao skup
ogovarajudih stručnjaka koji brojnim poslovnim operacijama i procesima izvršavaju zaatak prema postavljenim standardima. Mrežna organizacijska struktura je utemeljena na tzv. samoupravnim timovima, ali u smislu samouprave do koje se dolazi potpunom primjenom organskih, prilagodljivih struktura na promjene koje podupire suvremena informacijska tehnologija koja osigurava povezivanje u različite oblike mreža.
29. Koje su osnovne prednosti i nedostaci procesnih organizacijskih struktura? Prednosti procesne organizacijske strukture sastoje se u tome što je ona usmjerena na resurse,
zaovoljenje potreba i motiva kupca, unaprjeđuje brzinu i učinkovitost, i to često ramatično, iznimno se brzo prilagođuje promjenama u okolini, reucira granice među ojelima, povedava uvi u ukupan tijek raa, pojačava participaciju zaposlenih, a time i njihov moral te smanjuje troškove jer se smanjuju režijske strukture. Nedostatci su pak u tome što može ugroziti srednji menažment i stožerne specijaliste. Zahtijeva promjene u filozofiji menažmenta, uvostručuje oskune resurse, zahtijeva nove vještine i znanja za upravljanje međusobnim onosima i timovima, može proužiti onošenje oluka u timovima te mož e biti neefektivna ako se ientificiraju pogrješni procesi 30. Naveite i kratko objasnite proceuru za izbor ogovarajude organizacijske strukture! ientificirati specifični željeni rezultat efinirati koji su ključni zaatci čijim demo ispunjenjem postidi željene rezultate
identificirati jedinice unutar matične organizacije kojima bi u normalnim okolnostima bili dodijeljeni zadatci posložiti zaatke (samim time i poslovne jedinice) u logičan rani slije oreiti kojemu de projektnom sustavu biti dodijeljeni koji koraci i koji od podsustava
moraju blisko surađivati ientificirati sva organizacijska i projektna ograničenja i probleme koji mogu utjecati na to
kako bi projekt trebalo organizirati uzeti u obzir sve prethodno navedene prenosti i mane prilikom izbora ogovarajude organizacijske forme 6
31. Definirajte i navedite osnovne projektne sudionike! Projektni su suionici osobe ili organizacije koje su aktivno uključene ili imaju utjecaj , pozitivan ili negativan, na obavljanje pro jektnih aktivnosti i konačan rezultat projekta. Osnovni su projektni sudionici: voditelj projekta, onosno projektni menažer , korisnik, organizacija koja je izravno uključena u izvođenje projekta, projekta , članovi tima za izvođenje projekta, projekta , financijer projekta, utjecajne organizacije. Uz navedene sudionike u literaturi se navodi i potencijalni sudionik pod management office (PMO). nazivom project management
32. Navedite i objasnite različite pojele projektnih suionika! Uz opdenite pojele na unutarnje i vanjske postoji i pojela na primarne i sekunarne projektne sudionike. Primarni projektni sudionici jesu pojedinci i organizacije koji imaju ugovornu i/ili zakonsku obvezu prema projektnom timu te posjeduju odgovornost i autoritet da upravljaju projektnim resursima u sklau s efiniranim rasporeom, troškovima i rezultatima. Oni pripaaju projektnom timu i poržavajudoj organizacijskoj strukturi. Sekundarni su sudionici oni koji ili
izravno utječu na projekt ili pak projekt utječe na njih, ali nemaju nikakvih formalnim veza s projektom niti obveza prema njemu.
33. Definirajte pojam projektnog menažera i naveite njegove osnovne zaade i odgovornosti! Projektni je menažer osoba na čelu tima ogovorna za uspjeh projekta. Ona sudjeluje u ientifikaciji problema i koncipiranju projekta. Voi računa o tome a se projekt završi na najbolji mogudi način. Ona neposreno rukovoi članovima projektnog tima i ogovorna je za izvršenje projekta pa je u tom smislu i ovlaštena pouzimati potrebne aktivnosti za ostvarenje projektnih ciljeva.
Glavne ogovornosti voitelja projekta jesu: oržavanje oobrenih srestava, oržavanje termina, kvalitetno rješavanje problema, ogovornost za projektn i tim itd., a njegovi su zadatci uglavnom: sujelovanje u kreiranju projektnog tima, koorinacija i vođenje projektnog tima, raspojela poslova unutar tima, aktivno provođenje potrebnih usuglašivanja, pradenje napredovanja projekta, informiranje odgovornih instanca o napredovanju projekta, izradba
izvješda o stanju projekta, oobravanje potrebnih oizobrazba, upravljanje projektnom dokumentacijom itd.
34. Naveite potrebna znanja, vještine i osobine projektnog menažera! Potrebna znanja: stručna znanja, specijalizirana znanja o projektnom menažmentu, skup temeljnih interisciplinarnih znanja iz organizacije i ekonomije, opda znanja o sociologiji, psihologiji, socijalnoj psihologiji, antropologiji i političkim znanostima, aministrativna i
organizacijska znanja.
Potrebne vještine: vođenje, procjena i planiranje projekata, okupljanje i formiranje projektnog tima, projektna komunikacija, pregovaranje, rješavanje problema, vođenje promjena, etičnost i moralnost. Osobine: pošten, graitelj tima, organizator i planer, inteligentan, stabilan, komunikator, zna riskirati, samouvjeren i siguran, prilagoljiv, energičan, sposoban za rješavanje sukoba, motivator.
35. Naveite osnovne pristupe pri izboru projektnog menažera! Projektni se menažer može oabrati oozgor, onosno može se najprije izabrati on pa ona preostali članovi tima. No može se izabrati i oozo, onosno najprije se izabire projektni tim pa tek ona projektni menažer koji može biti io tog tima ili izvan njega. 7
36. Kako biste definirali sastav i izbor projektnog tima? U kontekstu projektnog menažmenta za projektni se tim može redi a prestavlja stručnu skupinu koja je zaužena za neposrenu izvebu projekta, a čine ga projektni menažer i članovi projektnog tima. Postupak formiranja tima , osobito u složenim projektima, uglavnom uključuje nekoliko faza: 1. oabir projektnog menažera 2. oabir ključnih članova projektnog tima što ga čini projektni menažer 3. oabir preostalih članova tima što ga čine projektni menažer i njegovi pomodnici 4. predstavljanje projektnog tima vrhovnom menažmentu 5. inicijalni zajenički sastanak sa svim suionicima na projektu
37. Koja je razlika između projektnog tima i rane skupine? Za razliku o tima, u sreištu pozornosti rane skupine uvijek ostaju iniviualni ciljevi i individualna odgovornost. Za nastanak tima potrebno je znatno više. Timovi su rijetki. Njih posebno karakterizira visok stupanj zajeništva, zajenički ciljevi i zajenička ogovornost. Iz naveenih značajki tima logično je zaključiti kako svaka rana skupina nije tim. Nažalost, i svaki tim, ako izostanu prethono naveena obilježja, jeino može postati rana skupina, onosno skupina ljui u čijem su fokusu iniviualni ciljevi i iniviualna ogovornost. U slučaju a tim postane radna skupina, osim gubitka sinergijskog sinergijsk og učinka, nastaju i velike organizacijske štete koje izravno utječu i na uspješnost samog projekta.
38. Naveite i kratko objasnite različite uloge pojeinca u timu!
Pojeinac nekog tima pripaa u jenu ili više sljeedih kategorija: organizator - osoba koja ima smisla za detalje, voli da sve bude obavljeno kako valja i dobro organizirano, trui se pomodi rugima pri obavljanju zajeničkog posla predsjedavajući - osoba koja zna voditi rad grupe, prepoznaje iniviualne kvalitete članova grupe, usmjerava njihov rad i u sposoban im je dodijeliti prave uloge ekspert - osoba koja najviše zna i posjeuje stručnost u pogledu nekog problema koji valja riješiti vanjski autoritet - osoba koja prelaže rješenja o kojih nije ošla originalnim omišljanjem
ved prenošenjem iskustva iz neke ruge, slične sreine lider - osoba koja se namede kao vođa, voli akciju, akcij u, pokrede članove grupe i usmjerava njihovo
djelovanje, zanimaju je sljebenici, a ne optimalno iskorištavanje pojeinačnih potencijala sudionika kritičar - osoba koja stalno ocjenjuje tuđi ra, postavlja se negativno prema svemu , lako pronalazi pogrješke u prijelozima i voli igrati ulogu "vražjeg avokata" kreativac - osoba koja uvijek ima originalne ideje o problemima koje organizacija rješava, često je tiha i nenametljiva birokrat - osoba koja se priržava svih regula, normi i zakonskih formulacija , te rado na to posjeda ruge tražedi o njih a slijee organizacijska organizacijska i ruga pravila klimavac - osoba koja isciplinirano i peantno izvršava sve što je ogovoreno i sa svime se slaže, pojedinac bez vlastitih ideja društveni tip - osoba koja je obar slušatelj i lako komunicira sa svim članovima tima , lako se sprijateljuje, osjeda impulse i razumije potrebe rugih, često služi kao "gromobran" u smirivanju konfliktnih situacija finalizator - osoba koja vodi brigu o estetskom izgledu , koja brine da se dogovoreno u potpunosti provede u djelo, temeljita i pedantna 8
39. Navedite osnovne faze pri formiranju projektnog tima! Postupak formiranja tima, osobito u složenim projektima, uglavnom uključuje nekoliko faza: 1. oabir projektnog menažera 2. oabir ključnih članova projektnog tima što ga čini projektni menažer 3. oabir preostalih članova tima što ga čine projektni menažer i njegovi pomodnici 4. predstavljanje projektnog tima vrhovnom menažmentu 5. inicijalni zajenički sastanak sa svim suionicima na projektu Bilo bi obro a buudi članovi, prije nego uđu u projektni tim, prođu oređeni seminar iz upravljanja projektima ili a, prije nego počnu obavljati konkretne poslove, prođu krade osposobljavanje iz projektnog menažmenta. Isto tako prije no što projektni tim počne raiti, projektni bi menažer trebao izvršiti pripremu, onosno članovima projektnog tima etaljno i jasno objasniti njihove zaade i ogovornosti, ogovornosti, a posebno im ukazati na načine, proceure proceure i metoe pomodu kojih de obavljati svoje poslove.
40. Navedite i kratko objasnite vrste projektnog tima!
Funkcijski timovi olikuju se po tome što svaki tim radi pod nadzorom specijaliziranih linijskih linijskih menažera koji olaze iz pojeinih organizacijskih ojela i funkcijskog menažera. Odgovornost za rad na projektu s vremenom se prebacuje s jedne funkcije na drugu, ovisno o prethodnom sporazumu o kontroli. Osobitost timova "lagane" kategorije jesu funkcijski predstavnici koji imaju ulogu projektnih menažera. Ovisno o fazi u kojoj se projekt nalazi, oni se izmjenjuju i predstavljaju pojedine
funkcije. Jezgru timova "teške" kategorije čine lieri koji olaze iz pojeinih funkcija, a vedina je odluka iz djelokruga njihovih funkcija. Autonomni timovi ili "timovi tigrova" također su timovi "teške" kategorije čiji su članovi
izvučeni iz svojih pojeinačnih funkcija i oijeljeni projektu. Autonomni timovi bez izrazitog ega nisu snažno vezani za postojedu strukturu . Takva vrsta
tima vrlo je česta na informatičkim projektima u kojima je ego pojeinih programera izrazito velik te je potrebno svim članovima tima ati jenaku mogudnost za izvršenje posla. Kirurški timovi čine takvu skupinu osoba kojima su potpuno jasno oijeljeni zaatci, pri čemu pojeini članovi ne pomišljaju raiti poslove za koje je zaužen rugi član tima.
9
