UNIVERZITET U SARAJEVU
GRAĐEVINSK FAKULTET ODSJEK ZA SAOBRAĆAJNICE
PREDMET: UPRAVLJANJE PROJEKTOM
SEMINARSKI RAD
Sarajevo, januar 2013. godine
SADRAŢAJ: 1.
UVOD .......................................... ................................................................ ............................................ ............................................. .......................................... ................... 3
2.
OPIS PROJEKTA ........................................... ................................................................. ............................................ ............................................. ....................... 4
3.
ELEMENTI ICB NA PROJEKTU SARAJEVSKE ZAOBILAZNICE NA PRIMJERU
FIRME EURO – ASFALT d.o.o. SARAJEVO .................................................. ......................................................................... ....................... 7 3.1.
3.1.1.
Projektna, programska i portfeljna orijentacija .................................... .................................................. .............. 11
3.1.2.
Uspjeh projekta, programa i portfelja ............................................................. ................................................................ ... 12
3.1.3.
Upravljanje kadrovima ................................................... ......................................................................... .................................... .............. 12
3.1.4.
Finansije ............................................ .................................................................. ............................................ ........................................... ..................... 12
3.1.5.
.............................................................. ................. 13 Zdravlje, osiguranje, sigurnost i okoliš .............................................
3.2.
........................................................................ ......................... .. 14 Tehničke komponenete sposobnosti .................................................
3.2.1.
Uspjeh u upravljanju projektima .................. ........................................ ............................................ ................................ .......... 14
3.2.2.
Zahtjevi i ciljevi projekta .............................................................. ................................................................................... ..................... 15
3.2.3.
Kvaliteta ............................................ .................................................................. ............................................ ........................................... ..................... 15
3.2.4.
Projektna organizacija ......................................... ............................................................... ............................................ ......................... ... 16
3.3.
4.
Kontekstualne komponente sposobnosti .......................................... ................................................................. ........................... .... 9
................................................................. ..................... 18 Behaviorističke komponente sposobnosti ............................................
3.3.1.
................................................................... ............................................ ........................................... ..................... 18 VoĎenje .............................................
3.3.2.
Orijentiranost rezultatima ............................................ .................................................................. ....................................... ................. 19
3.3.3.
............................................................... ............................................. ........................................ ................. 19 Učinkovitost .........................................
ZAKLJ UČAK ............................................. ................................................................... ............................................ ............................................ ......................... ... 20
Seminarski rad
Upravljanje projektom
1. UVOD
U okviru ovog rada analizirat će se primjena principa upravljanja projektom, na osnovu standarda ICB 3.0, a na jednom konkretnom problemu. Odabrani projekat je Izgradnja Sarajevske zaobilaznice, na kojoj trenutno radi konzorcij domaćih, bosansko – hercegovačkih kompanija. U ovom radu poseban osvrt dat je na firmu Euro – Asflat d.o.o. iz Sarajeva. Osnovne podatke o samom p rojektu, načinu graĎenja te ulozi firme Euro – Asflat, dobijeni su
prilikom posjete gadilišta i sjedišta ove kompanije. Od uposlenika ove firme dobijene su informacije vezane za njihovo poznavanje osnovnih principa upravljanja projektom, te na koji
način oni to i konkretno primjenjuju. Ono što se moglo zapaziti je nedovoljno poznavanje oblasti upravljanja projektom te standardima koje propisuje IPMA. Ipak, s obzirom da se radi o jako obimnom i značajnom projektu, glavni principi upravljanja projektom projektom su is poštovani. a, posebno oni za koje su dobijene U ovom radu detaljno će se navesti i opisati elementi ICB – a,
informacije od stručnih ljudi. Osim toga, bit će navedeni i oni elementi koji nisu prisutni na ovom projektu.
Strana 3 od 20
Seminarski rad
Upravljanje projektom
2. OPIS PROJEKTA at obilaznice koja se sastoji od otprilike 10 km duge duge obilaznice i Projekat uključuje projek at
spojnog puta oko 4.5 4.5 km u duţinu duţinu koji povezuje obilaznicu sa gradom Sarajevo. Zona projekta je locirana sjeverozapadno i zapadno od grada. Oko pola
duţine obilaznice i cijeli
spojni put za grad je locirano na sjeverozapadnoj ivici Sarajevskog polja koje je formirano od plavne ravnice rijeke Bosne i njenih pritoka.
Ovdje se obilaznica i spojni put proteţu po nasipu. Istočni i zapadni dijelovi dionica obilaznice će ići kroz kroz brdoviti, djelomično šumski teren koji zahtijeva zahtijeva nekoliko velikih inţenjerskih objekata kao što su tuneli, mostovi i vijadukti. Obilaznica počinje u Jošanici na sjeveroistoku. Do tog mjesta je M-17 nedavno poboljšan na
autoput sa 4 trake od Podlugova
na sjeveru. Obilaznica sa 4 trake (dvostruki kolovoz) kolovoz) je usmjerena prema jugozapadu i prolazi preko petlje Butila koja se povezuje sa spojnim putem i nastavlja preko Vlakova prema raskrsnici za
Mostar na Blaţujskom raskršću na jugozapadu jugozapadu gdje
će sadašnja sadašnja
raskrsnica biti zamijenjena novom rask rsnicom rsnicom sa kruţnim tokom saobrać aja (rondo). Put
obilaznice zapadno zapadno od petlje sa spojnim spojnim putem do Vlakova je izgraĎen izgraĎen kao put sa dvije trake u prvoj fazi sa mogućnošću proširenja na 4 trake u budućnosti. Ostatak zapadne dionice obilaznice
od Vlakova do raskrsnice za Mostar je izgraĎen izgraĎen kao put put sa samo dvije trake.
Spojni put sa 4 trake se povezuje sa mreţom puteva grada Sarajeva preko petje Briješće. Tamo je napravljeno povezivanje sa putem Briješće – Stup (M5), te nadalje povezivanje sa Ulicom Safeta Zajke je prošireno na 4 trake na kratkoj duţini prema istoku, a na petlji Briješće – Stup dodate su dvije trake. Projekat je dizajniran prema standardima Transevropskog autoputa Sjever – Jug (TEM). Projektovana brzina na obilaznici i spojnom putu putu je 100 km/h, izuzev za dionicu od Vlakova
do Mostarskog raskršća raskršća gdje je projektovana brzina 80 km/h. km/h. Projektovana brzina za petlje i priključke na mreţu postojećih puteva je 50 km/h. Širina duplog kolovoza sa 4 trake je 25 m, a širina dionica sa dvije trake je 10.5 m. Za predviĎenu godinu otvaranja, tj. 2014. godinu, predviĎeno opterećenje opterećenje puta na obilaznici je kako slijedi: Istočni krak obilaznice je predviĎen da ima oko 16,100 12,000 PGDS
PGDS od čega 13% otpada na teška teška vozila (TV), a zapadni zapadni krak oko
(24% TV), dok se predviĎa da spojni put sa gradom ima saobraćaj od oko
23,000 PGDS (16%
TV). Puštanje projekta obilaznice obilaznice u upotrebu će generalno generalno olakšati olakšati
trenutnu situaciju zagušenja saobraćaja na postojećoj ruti koja povezuje Jošan icu sa Blaţujskim raskršćem preko Briješća – Stupa. Razmatrajući predviĎene stope rasta, od Strana 4 od 20
Seminarski rad
Upravljanje projektom
otvaranja projekta 2014. godine opšte povećanje saobraćaja od 70% (prosječan scenarij rasta)
će se dogoditi do 2025. godine. godine.
Slika 1. Mreža planiranih cesta u području Sarajeva
Cilj projekta je da se eliminiše značajno saobraćajno usko grlo i da se poboljša pristup evropskom transportnom koridoru Vc, od Budimpešte preko Sarajeva do Ploča na Jadranskoj obali, koji prolazi kroz Bosnu i Hercegovinu. Kada se završi, obilaznica će biti dio budućeg autoputa koji prolazi kroz Bosnu. Trenutno, glavni put M-17 (E- 73),
izmeĎu Zenice na
sjeveru i Mostara na jugu, prolazi kroz prigradsku zonu sa zapadne strane Sarajeva. Taj put nosi i tranzitni i lokalni saobraćaj, a dio toga č ini glavnu izlaznu rutu iz Sarajeva na jugozapad zemlje. Ova
kombinacija saobraćaja trenutno uzrokuje ozbiljno zagušenje saobraćaja na M -
17, povećavajući povećavajući
značajno vrijeme putovanja. Trenutno, opterečenje saobraćaja na periferiji
postojećeg spojnog puta iznosi 19,000 vozila na dan (godišnji prosjek – PGDS), koje se povećava na 31,000 na dionici Briješće – Stup i dostiţe 46,000 PGDS na prigradskom autoputu zapadno od Stupske petlje. Izgradnja obilaznice, da bi se
smanjio obim saobraćaja na
ovim dionicama unutar gradske zone, treba da donese brojne koristi. trebalo rezultirati boljim urbanim
Smanjenje zagušenja bi
okruţenjem. Vrijeme putovanja će biti smanjeno kako za
tranzitni saobraćaj tako i za vozila koja ulaze i izlaze iz Sarajeva.
Strana 5 od 20
Seminarski rad
Upravljanje projektom
Slika 2. Dio izvedenih radova na Sarajevskoj zaobilaznici zaobilaznici
Slika 3. Dio izvedenih radova na Sarajevskoj zaobilaznici zaobilaznici
Strana 6 od 20
Seminarski rad
Upravljanje projektom
3. ELEMENTI ICB NA PROJEKTU SARAJEVSKE ZAOBILAZNICE NA PRIMJERU FIRME EURO – ASFALT d.o.o. SARAJEVO ompanija Euro-Asfalt d.o.oIzvoĎač radova na projektu sarajevske zaobilaznice je domaća k ompanija "Euro-Asfalt"
d.o.o. je danas kompanija sa više od 200 stalno zaposlenih sa dugogodišnjim
iskustvom na
internacionalnom tlu. Počeli su širiti granicu djelatnosti od Bosne i Hercegovine
prema Centralnoj Evropi. Od samog nastanka, ova firma ima
svoje predstavništvo u Republici
Njemačkoj, u kojoj stiče sjajnu reputaciju, izvodivši završne radove u graĎevini na objektima sa svjetski poznatim imenima: Lufthansa Training Center, Allianz Arena, Porche Museum, Munich Airport, Sky, Premie re, firma "Euro-Asfalt"
RTL Koln, Egypt Museum., itd. Predstavništvo u Libiji,
d.o.o. osniva 2005. godine, bazirajući se više na asfalterske radove –
radove niskogradnje, te uspješno svjedoči izgradnji i rekonstrukciji magistralnih cesta u Benghaziju i Tripoli-ju. U decembru 2008. godine, ova kompanija implementira novi ISO STANDARD Quality Management System ISO 9001:2008.
Strana 7 od 20
Seminarski rad
Upravljanje projektom
Slika 4. STANDARD STANDARD Quality Management System ISO 9001:2008
Strana 8 od 20
Seminarski rad
Upravljanje projektom
„Oko sposobnosti“ naziv je za integraciju svih elemenata upravljanja projektima na način kako ih gledaju voditelji projekta kada procjenjuju predstavlja
specifičnu situaciju. Oko takoĎ er
jasnoću i viziju. Moţ e se podijeliti na tri grupe: kontekstualne sposobnosti,
sposobnosti ponašanja i tehničke t ehničke sposobnosti.
Slika 5. Oko sposobnosti
ICB sadri osnovne pojmove, zadatke praksu, vještine, funkcije, upravljačke procese, metode, tehnike i alate koji se koriste u dobroj teoriji i praksi upravljanja projektom, kao i posebna znanja i iskustvo, gdje je to prikladno, inovativne i napredne prakse koje se koriste u posebnim situacijama.
3.1.
Kontekstualne komponente sposobnosti
Kontekstualne komponente sposobnosti sposobnosti se odnose na okruenje projekta. One opisuju koncept projekta, programa ili portfelja i veze izmeu tih koncepata i organizacije ili organizacije koja je uključena u projekt.
Strana 9 od 20
Seminarski rad
Upravljanje projektom
Slika 6. Kontekstualne sposobnosti sposobnosti
U kontekstualne elemente ubrajamo: projektna orijentacija, programska orijentacija, portfeljna orijentacija, implementacija projekata, programa i portfelja, stalna organizacija, poslovanje, sistemi, proizvodi i tehnologije, upravljanje kadrovima te zdravlje, osiguranje,
sigurnost i okoliš.
Strana 10 od 20
Seminarski rad
Upravljanje projektom
3.1.1. Projektna, Projektna, programska i portfeljna orijentacija
Projektna orijentacija je izraz koji se koristi da bi se opisala orijentacija organizacije
upravljanja putem projekata i razvoju sposobnosti upravljanja projektima. Način na koji su projekti koordinirani u protfelju, način na koji se projektima upravlja te način na koji se razvijaju sposobnosti voditelja projekta direktno utiče na uspjeh pro jekta. Projekt je pothvat, ograničen vremenom i troškovima, koji mora realizirati definirani skup isporuka (opseg pomoću kojeg će se ispuniti ciljevi projekta) projekta) prema standardima standardima kvalitete i zahtjevima. zahtjevima. Program je skup povezanih projekata i organizacijskih promjena provoenih da bi se postigli
strateški ciljevi i dobili koristi koje organizacija očekuje. Ovaj element sposobnosti obuhvaća definiciju i atribute programa i njihovo upravljanje. Programska orijentacija je odluka da se primjeni i upravlja konceptom upravljanja putem programa i razvoja sposobnosti u upravljanja programima.
Upravljanje porfeljom projekata i/ili programa uključuje rangiranje projekata i/ili programa unutar organizacije i optimiziranje doprinosa projekata kao cjeline prema strategiji organizacije. Svrha je koordinirati sve projekte i programe, koji su u tijeku, za organizaciju ili njezin dio.
Vanost svakog projekta i dodjela potrebnih (oskudnih) resursa te konsolidiran izvještavanje prema glavnoj upravi je funkcija voditelja portfelja od dna prema vrhu. vrhu. Projekat izgradnje sarajevske zaobilaznice dio je programa izgradnje autoceste na koridoru
Vc. Upravljanje portfeljom projekata i programa u ovom sluačju obavlja Javno preduzeće Autoceste FBIH. Zbog velikog značaja, kako samog projekta, tako i cijelog autoputa, upravljanje projektom počinje od ove institucije, koja u okviru svoje hijerarhije ima Izvršnog direktora za upravljanje i odrţavanje autocesta, te Izvršnog direktora za projektovanje i graĎenje autocesta. Ovi sektora vrše koordinaciju na pripremi, organizaciji i voĎenju izgradnje autocesta. Njihove obaveze obaveze na samom gradilištu preuzima firma Euro – Asfalt, koja opet ima svoj posebni tim ljudi koji radi samo na ovom projektu, takoĎer sa unutrašnjom hijerarhijom. S druge strane, sektor ekonomskih
poslova JP Autoceste FBIH, vrši finansijsko planiranje,
način obezbjeĎenja sredstava za izgradnju autocesta, a sve u skladu sa budţetom FBiH. Osim toga, obavlja se i koordinacija sa izvoĎačima kako bi se svi radovi obavili u okviru zadatih
Strana 11 od 20
Seminarski rad
Upravljanje projektom
rokova. Izgradnja ovog projekta i dalje kasni, upravo radi neispunjenja preuzetih obaveza
bivšeg izvoĎača, izvoĎača, slovenačke slovenačke firme SCT, što se se trenutno nastoji ispraviti. ispraviti. 3.1.2. Uspjeh projekta, programa i portfelja
Ovaj element obuhvaća proces uspostavljanja i stalnog poboljšanja upravljanja projektom, programom i portfeljom u organizaciji. U svakoj organzaciji odvija se proces kontinuiranog
poboljšanja, koji uključuje uključuje i upravljanje upravljanje promjenama. Uspjeh upravljanja projektom moţe se mjeriti na više načina. U ovom slučaju, fin ansijski uslov kao i vrijeme izgradnje, nije ispoštovano, te se projekat sa te strane, moţe smatrati neuspješnim. S druge strane, kvalitet izvedenih radova pokazat će koliko je projekat tehnički dobro izveden te da li sluţi svojoj prvobitnoj namjeni. Ono što se sada moţe zaključiti je nedovoljna priprema u ranim fazama ovog projekta, što je rezultiralo sporim i dugim procesima eksproprijacije, eksproprijacije, naplate bankovinh bankovinh garancija zbog ne ne izvršenja radova, radova, te nedavnim štrajkom radnika i obustave gradnje. 3.1.3. Upravljanje kadrovima
Upravljanje kadrovima obuhvaća aspekt upravljanja ljudskim resursima vezanim za projekte i/ili programe uključujući planiranje, obuku, odabir, trening, zadravanje, procjenu učinka i motivaciju. Razvoj osoblja ključna je briga u svakoj organizaciji. I s osobnog stajališta i sa stajališta organizacije, projekti sa svojim jedinstvenim zadacima pruţ aju osobi prilike da stekne nove vještine i iskustvo. Voditelj tima, ti ma, takoĎer mora brinuti o tome da razvija svoj tim. Firma Euro – Asfalt – Asfalt
zapošljave mlade inţenjere, koji imaju priliku za daljno usavršavanje u
zemlji ili inostranstvu. Na taj način dobija se stručni kadar, osposobljen za rad u različitim uslovima i situacijama. Na ovom projektu, u okviru izvoĎenja radova, angaţiran je veliki broj stručnih lica, sa velikim i
dugogodišnjim dugogodišnjim iskustvom na sličnim poslovima.
3.1.4. Finansije
Ovaj element pokriva finansijsko
okruţenje unutar kojeg organizacija funkcionira.
Upravljanje finansijama odgovorno je za stvaranje potrebnih sredstava dostupnim za projekt
na odgovoran i pravovremen način. Voditelj projekta mora dati informacije finansijskoj upravi organizacije o finansijskim zahtjevima za projekt.
Strana 12 od 20
Seminarski rad
Upravljanje projektom
Finansijama, u ovom slučaju, prije svega upravlja sektor za ekonomske poslove JP Autoceste FBIH, koji obezbjeĎuje potrebna sredstva za izgradnju, te su oni ujedno i voditelji ovog dijela projekta. IzvoĎač nastoji u okviru ugovorene vrijednosti izgraditi objekat, te nakon utvrĎivanja obima izvršenih radova, i naplatiti svoje djelovanje. Problemi koji su se pojavili
nakon propadanja slovenačkog preduzeća SCT, ipak su na
vrijeme riješeni i naplaćena je bankovna garanacija od strane bosansko – hercegovačkih predstavnika. 3.1.5.
Zdravlje, osiguranje, sigurnost i okoliš
Projekat ima potencijal da uzrokuje negativne uticaje na okolinu kao rezulat
njegovih fizičkih
objekata; graĎevinskih aktivnosi; i korištenja projekta obilaznice. Primarni uticaji na okolinu koji su povezani sa projektom se odnose na saobraćajnu buku, emitovanje zagaĎivača zagaĎivača zraka, isticanje vode sa puta, promjene
u korištenju zemljišta i negativan uticaj na vlasništvo,
uključujući kuće, uticaj na plavne ravnice i drenaţu zemljišta, gubitak staništa i funkcije staništa i narušavanje pejzaţa. Zbog uslova terena i broja planiranih objekata, graĎevinske aktivnosti uključujući i proizvodnju graĎevinskog materijala smatraju se kao značajni faktori negativnog uticaja. Radovi će biti izvoĎeni korištenjem konvencionalnih tehnika graĎenja koje se baziraju na intenzivnim metodama korištenja opreme. Postojaće zahtjevi za lokalnim graĎevinskim prostorima za svaki veći inţenjerski objekat, kao što su tuneli, mostovi i vijadukti, dok se nasipi mogu većinom graditi bez dodatnih zahtjeva za prostorom izvan njihovih perimetara potrebnih za finalni objekat. U za gradnju i za pristupne
sadašnjoj fazi planiranja nisu na raspolaganju detaljni koncepti
puteve gradilištima sa sistema javnih puteva. Kao generalna mjera
ublaţavanja, transport materijala bi trebao da koristi same trase obilaznice i spojnog puta što je više moguće. Prva gruba p rocjena na osnovu indikativnog sveukupnog predmjera radova pokazuje da će saobraćaj vezan sa graĎenjem biti značajan. To uključuje pribliţno 36,000 putovanja kamionima natovarenim sa 220,000 m³ kamena
duţ javnih puteva iz kamenoloma,
pribliţno 98,000 putovanja kamionom 4 km ili manje duţ rute za vuču za 588,000 m³ materijala iskopanih iz pozajmišta u blizini gradilišta; i pribliţno 34,000 putovanja kamionom na kratkim udaljenostima (500 metara) za 207,000 m³ materijala iskopanog na gradilištu.
Strana 13 od 20
Seminarski rad
Upravljanje projektom
Moţe se reći da je sigurnost ljudi na gradilištu zadovoljena te da su se ispoštovali svi principi zaštite na radu, i obiljeţavanja samog gradilišta. Ovim poslovima rukovodi odgovorno lice firme Euro – Asfalt, – Asfalt, u koordinaciji sa
3.2.
ostalim podizvoĎačima.
Tehničke komponenet e sposobnosti
U „tehničkom“ dometu elementi sposobnosti su potrebni da bi se započeo projekat, upravljalo njegovim izvršenjem i zatvorio projekat. Taj se red moe razlikovati ovisno o vrsti, veličini i sloenosti projekta i drugih faktora koji utječu na njega. Vanost teine sposobnosti potpuno je ovisna o specifičnoj situaciji na projektu. Tehničke sposobnosti broje 20 elemenata i to: uspjeh u upravljanju projektom, interesne strane, zahtjevi i ciljevi projekta, rizici i prilike, kvaliteta, projektna org anizacija, timski rad, riješavanje
problema, projektne strukture, opsegi isporuke, vrijeme i faze projekta, resursi, troškovi i finansiranje, nabava i ugovori, promjene, kontorla i izvješća, informacije i dokumntacija, komunikacija, pokretanje i zatvaranje.
Slika 7. Tehničke sposobnosti sposobnosti
3.2.1. Uspjeh u upravljanju projektima
Jest prihvatanje rezultata upravljanja projektima od relevantnih voditelja projekta jest da postigne uspjeh i izbjegne
interesnih strana. Ključni cilj
neuspjeh u svojim pothvatima. Ţ ele biti
sigurni koji će se kriteriji primjenjivati pri utvrivanju njihovog uspjeha ili neuspjeha i kako će ih procjenjivati. Uspjeh u upravljanju projektom i projektni uspjeh nije isto. Uspjeh u upravljanju projektom, bi bili da je projekat izgradnje zaobilaznice bude Strana 14 od 20
završen u zadatom
Seminarski rad
Upravljanje projektom
roku, da je ostvarena kvaliteta projekta koja se zahtjevala, dok bi projektni uspjeh bio da sam taj projekat ostvari svrhu zbog koje g je i izgraĎ en.
Uspjeh projekta mjeri se sa aspekta različlitih učesnika u samom projektu. Uspjeh projekta predstavlja kvalitetan dizajn, ostvarena sigurnost i funkcionalnost, ispunjavanje standarda i
normi te minimalno narušavanje okoline. S obzirom da projekat još uvijek nije završen, ne moţe se sa sigurnošću tvrditi o njegovom uspjehu ili neuspjehu. S durge strane, uspjeh u upravlju predstavljali bi optimizirani tr oškovi, oškovi,
realno vrijeme graĎenja, koordinacija svih
učesnika. Kao što je već naprijed rečeno, nije ostvaren uspjeh upravljanja projektom . 3.2.2. Zahtjevi i ciljevi projekta
Cilj projekta je da se e liminiše
značajno saobraćajno usko grlo i da se poboljša pristup
evropskom transportnom koridoru Vc. Trenutno, glavni put M-17 (E- 73),
izmeĎu Zenice na
sjeveru i Mostara na jugu, prolazi kroz prigradsku zonu sa zapadne strane Sarajeva. Taj put nosi i tranzitni i lokalni saobraćaj, a dio toga čini zemlje. Ova
glavnu izlaznu rutu iz Sarajeva na jugozapad
kombinacija saobraćaja trenutno uzrokuje ozbiljno zagušenje saobraćaja na M -
17, povećavajući povećavajući
značajno vrijeme putovanja. Izgradnja obilaznice, da bi se smanj io obim
saobraćaja na ovim dionicama unutar gradske zone, treba da donese brojne koristi. Smanjenje zagušenja bi trebalo rezultirati boljim urbanim okruţenjem. Vrijeme putovanja će biti smanjeno kako za tranzitni saobraćaj saobraćaj tako i za vozila koja ulaze i izl aze iz Sarajeva. Ovi zahtjevi će vjerovatno biti ispunjeni nakon završetka projekta, koji je predviĎen za 2014. godinu. MeĎutim, odreĎeni zahtjevi, kao što su rokovi i troškovi graĎenja, nisu ispoštovani. Ovakav rezultat nije posljedica djelovanja firme Euro – Asfalt,
nego prijašnjih izvoĎača i
nadleţnih institucija u vlasti FBIH. 3.2.3. Kvaliteta
Kvaliteta je sepen
do kojeg skup vanih karakteristika ispunjava zahtjeve projekta.
Upravljanje kvalitetom projekta sadrava sve faze i dijelove projekta od početne def inicije, kroz projektne procese, upravljanje projektnim timom, projektnim isporukama do zatvaranja projekta. Firma Euro – Asflat
posjeduje certifikate o kvaliteti, što je navedeno još na početku ovog
rada. Tim načelima ova firma se vodi i u ovom projektu, te kvalitet izvedenih radova ne bi trebao biti problem. Veliko domaće i intostrano i ntostrano iskustvo ove firme garant je dobro obavljenog Strana 15 od 20
Seminarski rad
Upravljanje projektom
posla, tako bi svi elementi zaobilaznice (ceste, mostovi, tuneli) trebali biti odgovarajućeg odgovarajućeg kvaliteta i trajnosti. 3.2.4. Projektna organizacija
Projektna organizacija je grupa ljudi i pridruenih infrastruktura u kojoj su dogovoreni vodstvo, veze i odgovornosti vezane za poslovanje ili funkcionalne procese. Ovaj element
sposobnosti obuhvaća odreivanje i odravanje prikladnih uloga, organizacijski h struktura, odgovornosti i sposobnosti za projekat. U ovom projektu
je tačno defininirana oprema koja se treba koristiti tokom rada i isto tako
definiran je broj ljudi potrebnih za ovaj projekat, odnosno radna snaga. Projekta organizacija firme Euro – Asfalt prikazana je na sljedećoj slici. Na ovoj slici mogu se
uočiti pojedini sektori koje posjeduje ova firma (tehnički, te finansijski i administrativni). Osim toga, u okviru tehničkog sektora mogu se uočiti pozicije za različite projekte na kojima trenutno radi ova firma.
Strana 16 od 20
Seminarski rad
Upravljanje projektom
Slika 8. OBS dijagram Euro – Euro – Asfalt Asfalt kompanije
Strana 17 od 20
Seminarski rad
3.3.
Upravljanje projektom
Behaviorističke komponente sposobnosti
Komponente ponašanja (behaviorističke) je teško (ili čak nemoguće) mjeriti u realizaciji jednog
projekta. To su osobine koje se odnose na voditelja projekta i njegove lične l ične sposobnosti. Prema ICB 3.0 behaviorističke komponente se sastoje od 15 elemenata i to: voenje, su djelovanje i motivacija, samokontrola, prodornost, opuštanje, otvorenost, kreativnost, orijentacija rezultatima, učinkovitost, konzultacije, pregovaranje, konflikti i krize, pouzdanost, poštivanje vrijednosti i etika. Sve ove osobine ili skoro sve, voditel j projekta mora posjedovati, kako bi što uspješnio realizovao zadati projekat.
Seminarski rad
3.3.
Upravljanje projektom
Behaviorističke komponente sposobnosti
Komponente ponašanja (behaviorističke) je teško (ili čak nemoguće) mjeriti u realizaciji jednog
projekta. To su osobine koje se odnose na voditelja projekta i njegove lične l ične sposobnosti. Prema ICB 3.0 behaviorističke komponente se sastoje od 15 elemenata i to: voenje, su djelovanje i motivacija, samokontrola, prodornost, opuštanje, otvorenost, kreativnost, orijentacija rezultatima, učinkovitost, konzultacije, pregovaranje, konflikti i krize, pouzdanost, poštivanje vrijednosti i etika. Sve ove osobine ili skoro sve, voditel j projekta mora posjedovati, kako bi što uspješnio realizovao zadati projekat.
Slika 9. Sposobnosti ponašanja
3.3.1.
VoĎenje
Projektni voĎa,
ključna osoba na projektu, prima od projektnog savjeta mandat za izvoĎ enje
projekta u okviru troškova, rokova, obima i kvaliteta, koje je odobrio projektni savjet. Mora imati stručno, metodološko i menadersko znanje i sposobnosti. Posao koji je dodijeljen firmi Euro – Asfalt vodi project manager, zajedno sa site engineer i
works manager, koji su opet odgovorni izvršnom direktoru tehničkih poslova (executive director – tehnical – tehnical and operative). Izvršni direktor odgovara generalnom direktoru ove firme. Sve ove pozicije mogu se vidjeti na slici navednoj u okviru poglavlja Projekta organizacija.
Strana 18 od 20
Seminarski rad
Upravljanje projektom
3.3.2. Orijentiranost Orijentiranost rezultatima
Orijentiranost
rezultatima znači usmjeravanje panje tima na ključne ciljeve da se dobio
optimalan rezultat za sve uključene strane. Voditelj projekta mora osigurati da rezultati projekta zadovoljavaju sve relevantne interesne strane.
Ta sposobnost u ponašanju pri upravljanju projektom usko je povezana sa uspjehom projekta. Voditelj projekta nije plaćen zato što naporno radi, niti za planove ili izvještaje koje podnosi, ili
zato da svi oko njega naporno rade. On je plaćen da ostvari rezultate projekta. Da bi do stavio rezultate koje trae relevantne interesne strane, voditelj projekta mora pronaći što bi to različiti sudionici u projektu htjeli za sebe. Voditelj projekta mora upravljati korištenjem i razvojem člansva tima uzimajući u obzir njihova očekivanja. 3.3.3.
Učinkovitost
Učinkovitost je sposobnost korištenja vremena i resursa na troškovno opravdan način pri postizanju dogovorenih dogovorenih isporuka i zadovoljavanju očekivanja očekivanja interesnih strana. Takoer Takoer obuhvata korištenje metoda, isporuka i zadovoljavanja očekivanja interesnih strana. Učinkovitost se moe mjeriti. Da bi se postigla eljena učinkovitost, moraju se detaljno isplanirati sve akcije koje će se dešavati u procesu realizacije projekta, vremenski rokovi za realizaciju pojedinih podciljeva u projektu, kao i troškovi za sve aktivnosti. Znači da projekat mora biti isplaniran i moraju biti definisane sve uloge do u najsitnije detalje, kako se kasnije ne bi desile neke nepredviene situacije, koje bi dovele u pitanje samu realizaciju projekta.
Na ovom projektu učinkovitost se ostvaruje upotrebom najnovijih računarksih tehnologija te visokoobrazovanih ljudi. Euro – Asfalt raspolaţe najmodernijom opremom za izgradnju
saobraćajne infrastrukture, te vlastitom asfaltnom bazom i kamenolom. Ključ brzog i efikasnog izvoĎenja radova je uspješna koordinacija izmeĎu različitih učesnika u ovom projektu.
Strana 19 od 20
Seminarski rad
4.
Upravljanje projektom
ZAKLJUČAK
Upravljanje projektom predstavlja kompleksnu disciplinu koja je sadrţana od brojnih aktivnosti. Nepoznavanje i neporovoĎenje neke od njih, u bilo kojoj fazi projekta, moţe dovesti do posljedica
koje se u kasnijim fazama teško mogu ispraviti. Počevši od kreiranja portfelja, programa te samostalnih projekata, upravljanje je ključan element od kojeg zavisi realizacija svih poslova. U ovom konkretnom slučaju, preduzeće zaduţeno za upravljanje portfeljom i programom napravilo je niz propusta čije su se posljedice odrazile na sam projekat. Nepravovremeno završeni pravno – administrativni problemi te način finansiranja, uzrokovali su kašnjenje izgradnje i povećanje investicije. S druge strane, projekni dio ovog dijela autoceste na koridoru Vc, dosta je kvalitetno uraĎen, što potvrĎuje i nekoliko izraĎenih studija opravdanosti izgradnje te utjecaja na okolinu i prostorni razvoj.
Krajnji cilj ovog projekta, rasterećenje saobraćaja u Sarajevu i preusmjerenje tranzitnog saobraćaja, te povezivanje dijelova Bosne i Hercegovine, bit će dostignut nakon njegovog završetka 2014. godine. MeĎutim, naše kompanije su nedovoljno upoznate sa principima upravljanja projektom i IPMA standardima. Vrlo je moguće da bi se brojni problemi izbjegli, da
su sve insututicije, uključene u ovaj projekat, koordinarno i prema ovim standardima radile. Ipak, kao što se moţe vidjeti na primjeru firme Euro – Asfalt, pojedini dijelovi ovog standarda su ispoštovani. MeĎutim, potrebno je još mnogo volje, znanja i vremena za implementacija svih elemenata potrebnih za uspješno upravljanje projektima, kako u privatnim firmama, tako i u javnim preduzećima.
Strana 20 od 20