COZ Pripreme 4

IV razred

ČAS ODJELJENJSKE ZAJEDNICE -

pripreme -

Jasmina Frljak Mehmedović prof. razredne nastave

PROGRAM ČASA ODJELJENJSKE ZAJEDNICE: 1. Upoznavanje sa udžbenicima i priborom 2. Razredni ugovor – pravila 3. Građansko obrazovanje: Autoritet, lekcija 4 4. Organizacija razrednog kolektiva: Izbor razrednog rukovodstva 5. Vodič za učenje 6. Ljubaznost, sigurnost, marljivost 7. Tegla puna vrlina 8. Porodice / obitelji su različite 9. Dječja prava 10. Aktuelna zbivanja: Međunarodni dan dječjih prava 11. Aktuelna zbivanja: Dan državnosti BiH 12. Demokratija i ljudska prava: Odgovornost 13. Izražavamo osjećaje 14. Sve vrste osjećaja su prihvatljive, ali sve vrste ponašanja nisu 15. Nenasilna komunikacija 16. Dobar način da se izraze emocije 17. Ja – govor: igra 18. Komunikacija: Verbalna komunikacija 19. Komunikacija: Neverbalna komunikacija 20. Aktuelna zbivanja: Dan nezavisnosti BiH 21. Humani odnosi: Poklon za majku 22. Građansko obrazovanje: Privatnost , lekcija 4 23. Pojedinac i zajednica: Moje higijenske, radne i kulturne navike 24. Zaštita od mina i NUS -a: Nepoznata područja i mine 25. Životna sredina: Uređenje učionice, školskog dvorišta 26. Vrijednosti koje živimo 27. Činimo dobra djela 28. Dječja svjesna djela brižnosti 29. Nemoj mi se rugati: Biti u tuđoj koži 30. Demokratija i ljudska prava: Pravda, lekcija 4 31. NUS: Zaštita od NUS-a i vatrenog oružja 32. Čovjek i zdravlje – pedagoško psihološka saznajna komponenta: Vježbe opuštanja i relaksacije

Jasmina Mehmedović, Tuzla: Pripreme za ČOZ, IV razred

2

33. Životni kontinuum 34. Dječaci i djevojčice 35. Značaj očuvanja prirodne sredine


3

1. UPOZNAVANJE SA UDŽBENICIMA I PRI BOROM

Udzbenici i pribor potrebni u IV razredu:

UDŽBENICI, SVESKE I PRIBOR:

-

Matematika, s radnom sveskom – B. Jagodić

-

Čitanka – Hazema i Ibro Ništović

-

Moja okolina, s radnom sveskom – S. Bijedić, Z. Livnjak

-

Muzička kultura – Selma Ferović

-

Kajdanka

-

English Adventure 2: Student's book + Activity book

-

6 svesaka s liniijama

-

1. sveska s kvadratićima

-

Blok br.4

-

Flomasteri, drvene ili voštane boje, kolaž papir, vodene boje ili tempere

-

Makazice, ljepilo u stiku

-

Bijela majica i patike za TZO

-

Fascikla

-

Raspored časova

Voditi razgovor o čuvanju udž benika, svesaka i pribora, insistirati da se sveske i knjige umotaju, a iz svesaka NE iskidaju listovi.

Jedna sveska će se koristiti i za školski i domaći rad. Objasniti korištenje Sveske sedmičnih aktivnosti. Zapisati raspored časova i upozoriti učenike da će od ove školske godine sve svoje stvari, osim bloka, čuvati kod kuće, a u školu spremati samo ono što je potrebno za časove određenog dana. Stvari uvijek sp remiti naveče, a ujutro provjeriti je li sve pripremljeno, kako ne bi bilo zaboravljanja. Domaći zadaci rade se isti dan kad se dobiju, a ne onaj dan kada imaju čas. Prije izrade zadaće naučiti gradivo koje smo učili u školi.


4

2.

RAZREDNI UGOVOR

Ovim potvrđujem da ja, ………………………………………………….… razumijem I slazem se sa razrednim pravilima I dogovorima: 1) 2) 3) 4) 5) 6) 7)

Obecavam da cu poštovati ova pravila bi škola bila zabavno I sigurno sigurno mjesto u kojem cemo cemo rado boraviti! boraviti!

Potpis: …………………………………………… Datum: ……………………………………….… Jasmina Mehmedović, Tuzla: Pripreme za ČOZ, IV razred

5

3. Građansko obrazovanje: AUTORITET, lekcija 4.

Kako možemo odlučiti da li želimo koristiti autoritet? Pregled lekcije

Djeca će učiti da svaki put kada neko koristi autoritet postoje posljedice. Neke od posljedica su koristi (prednosti), a neke neke su cijene cijene (nedostaci). Djeca će učiti učiti neke od najčešćih koristi i cijena autoriteta. Kroz ovu lekciju oni će vježbati identificiranje posljedica i njihovo razvrstavanje u koristi i cijene. Ciljevi lekcije

Nakon ove lekcije, djeca bi trebala biti u mogućnosti da urade sljedeće: -

da identificiraju neke od koristi (prednosti) i cijena (nedostataka) korišćenja autoriteta da koriste ideje koristi i cijena u odlukama vezanim za korišćenje autoriteta u odre|enim situacijama.

Pripreme/Materijali

Priča “Plavko i Smješka uče o autoritetu”, autoritetu”, treći dio Papiri i bojice Metodika A/

Čitanje priče

Napravite uvod za ovu lekciju tako što što ćete dati pregled trećeg dijela priče i pokazati pokazati neke od slika. Treći dio priče upoznaje sa činjenicom da uvijek postoje posljedice kada koristimo autoritet da riješimo neki problem.

U trećem dijelu priče ima pet pet tačaka razgovora. Prve dvije tačke su analiza posljedica posljedica nastalih od pravila koja su napravili stanovnici stanovnici Balongrada. Druge dvije tačke su analiza novog pravila predloženog od strane lika koji se zove Švile, u njegovoj ulozi osobe koja pravi pravi pravila. Konačna tačka razgovora traži od djece da odluče da li treba prihvatiti pravilo predloženo za Balongrad. Čitajte do prve i druge tačke razgovora u ovom dijelu priče . Zamolite djecu da odogovore na pitanja koja slijede. Uz njih su navedeni navedeni neki od mogućih odgovora. Ovaj razgovor bi trebao pomoći djeci da analiziraju posljedice pravila koja su napravili stanovnici Balongrada i da razumiju koristi i cijene. 

Pitajte djecu koje dobre stvari se mogu desiti zbog pravila koja su napravili stanovnici Balongrada.

Kao rezultat pravila iz drugog dijela priče, vazduh u Balongradu Balongradu je postao čišći i topliji, a boja balona je ja. Balongrad je opet počeo da se diže u visine. Balončići su se osjećali sigurnijim i postala svjetli ja. sretnijim, manje su se sva|ali sva|ali i više su dijelili. To su bile koristi pravila pravila koja su balončići napravili. 

Pitajte djecu koje probleme su izazvala pravila koja su napravili stanovnici Balongrada?

Pravila se nisu svima svi|ala. Balončići su morali da troše novac i vrijeme u kupovanje kontejnera za smeće da bi ga odnosili na smetljište. Mnogi balončići su se osjećali manje slobodnim. Mogli su jesti samo grašak i grah, a ne i drugu vrstu hrane, npr. kolače i sladoled. Nikome nije bilo dozvoljeno da prodaje slatkiše. To su sve bile cijene koje su nastale kao posljedice pravila. Jasmina Mehmedović, Tuzla: Pripreme za ČOZ, IV razred

6

Čitajte do kraja ovog dijela priče. Zamolite djecu da odgovore na na pitanja koja slijede. slijede. Uz njih su navedeni navedeni neki od mogućih odgovora. 

Koje dobre stvari se mogu desiti ako napravimo to pravilo? pitala je doktorica Bocka .

Novo pravilo koje je predložio Švile jest da nikom u Balongradu nije dozvoljeno da pravi slatkiše. Sjetite dozvoljeno da prodaje slatkiše. Doktorica Bocka želi da zna se da je pravilo prije toga bilo da nikom nije dozvoljeno koje bi mogle biti koristi novog pravila. pravila. Švile je odgovorio da će pravilo pomoći pomoći da vazduh bude čist i spriječit će ponovno spuštanje balona. Balončići će biti zdraviji, a i uštedjet će novac ako ne budu kupovali slatkiše. Prihvatite razumne odgovore koje su djeca izvukla iz priče, priče, a tiču se koristi predloženog pravila. 

Koje bi mogli biti problemi sa ovim pravilom? Pitao je Napuhanko Napuhanko . Napuhanko nije bio siguran u predloženo pravilo. On je volio slatkiše. Napuhanko je zamolio Švileta da

mu kaže o problemima problemima koji bi mogli nastati zbog novog novog pravila. Balončići neće biti slobodni da rade rade šta žele. Morat će da žrtvuju nešto što je zabavno (slatkiši). Možda će morati unajmiti još detektiva da paze da li svi poštuju pravilo, a to će zahtijevati novac. Morat će paziti da se Njuškalo Njuškalo ne šunja oko balončića balončića bez potrebe dok prati da li svi svi poštuju pravilo. Njuškalo bi mogao mogao narušiti privatnost privatnost balončića i odgovore koji se tiču cijena predloženog predloženog pravila. zloupotrijebiti svoj autoritet. Prihvatite sve razumne odgovore 

Zašto? Doktorica Bocka nije bila sigurna da li da podrži predloženo pravilo. Doktorica Bocka, Švile i Napuhanko su dugo razmišljali. Htjeli su biti sigurni da je novo pravilo dobro za stanovnike Balongrada. Djeca bi trebala da odluče da li da prihvate novo pravilo nakon što su izvagali izvagali potencijalne ažu razlog svoje odluke. koristi i cijene. cijene. Neka djeca djeca k ažu Pitajte djecu da li misle da bi vo|e trebali prihvatiti ovo pravilo.

Vježba-predstava U zaključku trećeg dijela priče, likovi u priči moraju da odluče da li da prihvate novo pravilo vezano za pravljenje pravlj enje slatkiša. Neka djeca djeca odglume odglume ove scene. U ovom ovom vodiču možete naći papirne lutke likova iz priče. Neka ih djeca oboje i koriste u svojoj predstavi. C/

Zaključak lekcije

Neka se djeca podijele u manje grupe i naprave predstavu u kojoj će pokazati koristi i cijene odre|enog pravila. Svaka grupa neka svoju predstavu izvede pred ostalom djecom, a onda razgovarajte o predstavi i pravilu prikazanom u njoj.


7

4. ORGANIZACIJA RAZREDNOG KOLEKTIVA – Izbor Izbor razrednog rukovodstva

Podsjetiti se na vježbe rađene na prethodna dva časa. Razlikovati definicije moći i autoriteta. Na primjerima iz života razlikovati situacije situacije u kojima se ljudi ponašaju na svoju inicijativu ( rade rade nešto zato što oni to hoće ) i situacije u kojima ljudi rade nešto zato što je neko kontrolisao kontrolisao ili vodio vodio njihove akcije akcije (rade nešto zato što im je neko rekao da to urade) . Kada ljudi u određenim situacijama imaju pravo da kažu drugima šta da rade, oni koriste autoritet. Kada nemaju to pravo , a govore drugima šta da rade, oni koriste moć bez autoriteta . Djeca će naučiti neke od načina kojim ljudi dobiju pravo da koriste autoritet. Najaviti da ćemo na današnjem času ponovo biti u prilici birati vođe. Ovoga puta biraćemo predsjednika i zamjenika odjeljenja.

Ponoviti koji je obim, a koje granice autoriteta koji će oni imati, tj. šta trebaju raditi, a šta ne. Upitati učenike na koji način se može vršiti izbor. Pomoći im da shvate da se izabrati možemo na različite načine: dogovorom, tajnim glasanjem, javnim glasanjem. Provjeriti s djecom jesu li nekada koristili neki od ovih načina da bi nešto izabrali: glasanje u vezi igre, dogovor u vježbi na prethodnom času... Odlučiti se za jednu od navedenih opcija. Dati učenicima priliku da, u skladu sa prethodnim znanjem, predlože drugare za koje smatraju da u najvećem dijelu imaju osobine potrebne za vođu kakvog želimo. Sve njihove prijedloge zapisivati na tabli.

Ukoliko se pojavi problem delegiranja po ”drugarskoj osnovi” vratiti se na navedene osobine i provjeriti odgovaraju li svi profilu jednog vođe. Nakon što nekoliko učenika bude predloženo, provjeriti s njima da li bi željeli prihvatiti poziciju autoriteta.

Ako se slažu dati im priliku da o sebi kažu zašto misle da bi baš oni trebali biti izabrani. Kada se čuju sve prezentacije, preći na javno ili na tajno glasanje. Izbrojati glasove i proglasiti predsjednika i zamjenika odjeljenja.


8

5. VODIČ ZA UČENJE

Učenje je svesna, svrsishodna i namerna aktivnost kojom stičete određena saznanja i vještine. Bazira se na pamćenju gradiva koje se uči. Bitno je upamtiti: bez obzira na godine, pol i obrazovanje, svako može da zapamti i nauči sve

što poželi ako, koristeći svoje intelektualne sposobnosti, uči na svoj jedinstven način, otkrije i primijeni svoj stil učenja.

Za primjenu bilo koje strategije za učenje i za savladava nje obaveza, prije svega, neophodno je da budete motivisani i da imate pozitivan mentalni stav koji se ogleda kroz shvatanja tipa: „U školi sam da uspem, da nešto naučim”, „Završiću sve započete obaveze” i sl. To je najvažniji faktor uspjeha u školi. Sljedeći važan faktor je kako planirate vrijeme i odnosite se prema planiranim obavezama. obavezama. Potrebno je da naučite kako da organizujete svoje vrijeme jer ćete ga samo na taj način imati dovoljno i za učenje, ali i za druge aktivnosti koje su sastavni dio vašeg ži vota. Najveći problemi u učenju: 

Stalno odlaganje početka učenja.



Brzo odustajanje od učenja, zbog drugih aktivnosti, provoda, odlaska s prijateljima...



Neredovno učenje.



Učenje bez provjeravanja i ponavljanja gradiva .



Nepostojanje Nepostojanj e organizacije rada i odmora.



Postojanje velikih teškoća u razumijevanju razumijevanju gradiva.

Nekoliko stvari bitnih za učenje: 

Slušati dobro na času.



Uslovi u kojima učite.



Planiranje učenja.



Način na koji učite.



Motiviranost Motiviranost za učenje.

Kako učiti – tehnika ČPČPP: 

Čitati površno, bez pokušaja zapamćivanja.



Podvlačenje važnih dijelova teksta.



Svjesno čitanje i pamćenje gradiva.



Pamćenje ponavljanjem naglas ili pravljenjem bilješki.



Ponavljanje nakon nekoliko sati ili dana.

Što je gradivo bolje naučeno, manja je mogućnost zaboravljanja. Takođe, ukoliko je gradivo bolje organizovano u cjeline, manja je mogućnost zaboravljanja. Jedan od najboljih metoda pamćenja gradiva jeste njegovo ponavljanje. Prvo ponavljanje je najbolje da napraviti 15- 20 minuta nakon učenja koje je trajalo oko jedan sat. Ono bi, prema pravilno napravljenim bilj eškama, trebalo da traje oko deset minuta. Na ovaj način ć ete

zaštititi zapamćeno od zaborava na približno jedan dan. Zatim, sljedećeg dana treba da napravite drugo ponavljanje koje će otprilike trajati pet min uta. Nakon drugog ponavljanja nivo pamćenja pređenih lekcija će biti znatno viši. Poslije sedmog dana, napravite treće ponavljanje u trajanju od nekoliko minuta. Jasmina Mehmedović, Tuzla: Pripreme za ČOZ, IV razred

9

Sedmični plan učenja: Poslijepodne

Sedmični plan učenja: Predveče

Poslijepodne

Ponedjeljak

Ponedjeljak

Utorak

Utorak

Srijeda

Srijeda

Četvrtak

Četvrtak

Petak

Petak

Subota

Subota

Nedjelja

Nedjelja



Poslijepodne

Ponedjeljak

Ponedjeljak

Utorak

Utorak

Srijeda

Srijeda

Četvrtak

Četvrtak

Petak

Petak

Subota

Subota

Nedjelja

Nedjelja


Predveče

Predveče


Poslijepodne

Ponedjeljak

Ponedjeljak

Utorak

Utorak

Srijeda

Srijeda

Četvrtak

Četvrtak

Petak

Petak

Subota

Subota

Nedjelja

Nedjelja


Predveče

10

6. LJUBAZNOST, SIGURNOST, MARLJIVOST

Na razrednom panou napisati tri osnovna pravila: -

BUDI LJUBAZAN / LJUBAZNA BUDI SIGURAN /SIGURNA DAJ NAJBOLJE OD SEBE

Podijeliti učenike u tri grupe. Zadaci:

1.

a. Napraviti Gnijezdo lijepih riječi (koje ćemo kasnije koristiti za Teglu punu vrlina). b. Napisati što više više načina na koje možemo biti ljubazni ljubazni u svojoj zajednici. zajednici.

2. a. Na čartu napisati pravila koja se

tiču sigurnosti u zajednici (učionici, školi, ulici, gradu).

b. Pored svakog svakog pravila napisati napisati moguće posljedice posljedice nepridržavanja nepridržavanja tog pravila. 3.

a. Koje su obaveze/dužnosti/odgovornosti obaveze/dužnosti/odgovornosti učenika? b. Pored svake svake obaveze napisati šta se može učiniti da se u onome što su naše odgovornosti postigne što više. više.

Prezentovati radove grupe. ideje – pravila pravila svake grupe. U Svesku sedmičnih aktivnosti prepisati prepisati po tri prijedloga – ideje


11

7. TEGLA PUNA VRLINA

CILJ: Razvoj ljudskih vrijednosti i moralnosti kod djece.

Napunite jednu staklenu teglu papirićima na koje ste ispisali imena raznih vrlina i lijepih osobina:

              

Altruizam Vjera Vjernost Disciplina Duhovitost Duhovnost Empatija Entuzijazam Gostoprimstvo Zahvalnost Zdravlje Integritet Intuicija Iskrenost Istinitost

   

Kreativnost Ljubav

Mašta Milosrđe



Mir Misaonost Mudrost Nada Nevinost Nezavisnost Nenasilje



Nesebičnost Nesebičnost

     

   

Odanost Odgovornost Optimizam Osjećajnost

   

Pažnja Pamćenje Povjerenje Pokretnost



Sreća

Praštanje





    

Saosećanje

Pravednost













Samosvest Saradnja Simpatija Skromnost Smjernost

Poslušnost Poštovanje





Prijateljstvo Radoznalost Razboritost Razumevanje Savjest Samoostvarenje Samopouzdanje

  



Strpljenje Trpeljivost



Uzdržljivost

    

Umjerenost Hrabrost

Čast Čistota Čov jekoljublje

Na početku svakog dana, jedno dete izvadi papirić, pročita reč koja je napisana na njoj, a zatim svi zajedno malo porazgovarate o toj reči -šta znači, kako se vidi da se neko ponaša na taj način... Tog celog dana pokušavate da se u različitim situacijama prisetite tog pojma, da vežbate ponašanje koje on podrazumeva i da jedni druge pohvalite pohvalite kada primetite takvo ponašanje. ijedno oponašanja - mediji, TV, video igrice okružena prim jerima ponašanja koje nije vr ij često unose negativnu energiju energiju i iskustvo nasilja u d ječi je je živote. Najbolji Najbolji način da ih ojačamo za život u takvom okruženju je da ih odmalena osnažujemo prim jerima lijepog ponašanja. Ovakva aktivnost će utjecati na stvaranje atmosfere ljudskih vrijednosti u odjeljenju i dj ecu podsticati na upražnjavanje ponašanja koja koja se zasnivaju zasnivaju na vrlinama. Djeca su danas


12

8. PORODICE / OBITELJI SU RAZLIČITE Ciljevi:

-

Razumijevanje i poštovanje sličnosti i različitosti različi tosti među ljudima.

-

Razvijanje ponosa na svoju porodicu.

-

Učiti o različitim tipovima obitelji.

-

Identificirati specifične sličnosti i razlike između vlastite i obitelji drugara u razredu.

Važna pitanja: Šta čini porodicu porodicom? Kako neko ko izgleda drugačije može biti isti kao ja? Kako se osjećaš kada posjetiš porodicu koja se razlikuje od tvoje? Šta znači: Prihvatiti nečiju različitost? Kako ja mogu doprinijeti da se neko ko je drugačiji dobro osjeća? Potreban materijal: Kartice sa pitanjima. Venov dijagram: Mi smo isti, mi smo različiti Tekstovi: Dvije porodice Uvod: A.

Podijeliti razred u dvije jednakobrojne grupe i reći im da stanu u dva koncentrična kruga, licem okrenuti jedni drugima, tako da svaki učenik/ca ima svog partnera/icu. Ponoviti pojmove „isti“ i „različit“ tražeći po jednu karakteristiku po kojoj su partneri isti, odnosno različiti. Npr. ako su oba dječaka, onda je to isto, a ako je jedan visok, a drugi nizak, to je različito. B. Izrezati, pomiješati i izvlačiti jednu po jednu kartu s pitanjima. Čitati ih naglas, a parovi međusobno odgovaraju

na pitanja. Za svako naredno pitanje mijenjati partnere, pomičući unutarnji ili vanjski krug za dva koraka lijevo (ili desno).

Kada se pročita i posljednja kartica, u velikoj grupi razgovarati o odgovorima, sličnostima i razlikama. C. Vratiti se na mjesto i diskutovati: Jesu li učenički odgovori bili češće isti ili različiti od odgovora partnera? Je li OK imati drugačije mišljenje i odgovore od svojih prijatelja? Šta bi se desilo kada bi svako u razredu bio sasvim isti? Na koji način naš razred može postati bolji zbog naših različitosti? Glavni dio:

Podijeliti učenicima tekst Dvije porodice. Čitaju ga u sebi, a zatim odgovaraju na pitanja ispod teksta. U paru uporediti odgovore, a zatim razgovarati je li njihova obitelj sličnija Anikinoj ili Mahirovoj. Nekoliko primjera podijeliti s cijelim razredom.

Popuniti RL Venov dijagram. Pročitati upute, izabrati partnera/icu i podijeliti s njim/njom informacije o svojoj porodici. Sjetiti se prethodnih vježbi, ili obratiti pažnju na pitanja ispod Venovog dijagrama. Završni dio: Prezentovati dijagrame pred razredom i svaki od o d partnera popunjava čart s početom rečenicom: Naše porodice su različite zato što...... Naše porodice su slične po......... Jasmina Mehmedović, Tuzla: Pripreme za ČOZ, IV razred

13

KARTICE S PITANJIMA

Šta više voliš: proljeće ili jesen? j esen?

Koja je tvoja omiljena hrana?

U čemu si dobar/dobra?

Koje mjesto bi voljela/volio posjetiti?

U kom mjesecu je tvoj rođendan?

Da imaš zadatak bojiti samo jednom bojom, koju bi boju izabrala/izabrao?

Koji je tvoj omiljeni praznik?

Šta u tvojoj obitelji rado radite skupa?

Govori li ko u tvojoj porodici neki strani jezik?

Koliko braće i sestara imaš?


14

MI SMO ISTI, MI SMO RAZLIČITI: VENOV DIJAGRAM Porodice mogu biti slične ili različite. Zapravo, tvoja je obitelj sigurno po nečemu slična, a po nekim se stvarima razlikuje od obitelji tvojih drugara. Možeš li otkriti po čemu?

JA

TI

Mala pomoć: -

Koliko je članova u tvojoj porodici? Imaš li braće ili sestara? Živiš li s nekim ko ti nije roditelj? Gdje tvoja obitelj živi? Imate li vi u porodici omiljenu hranu, neki recept koji vam se svima sviđa?

DVIJE PORODICE ANIKINA PORODICA

Anika je bila tužna. Nije se mogla sjetiti je li svoj omiljeni šal ostavila u maminoj ili tatinoj kući. Ponekad je tako teško sjetiti se gdje su ti stvari kad imaš dva doma! Anikini roditelji razveli su se prije tri godine. To znači da više nisu vjenčani i žive razdvojeno, razdvojeno, ali i dalje jako vole i n ju i njenog starijeg brata.

Ona bi željela da tata i dalje živi s njima. On ju je uvijek mogao nasmijati kada bi je druga djeca zadirkivala zato što nosi protezu.

Kada su se Anikini roditelji razveli tata je odselio u drugi stan. Prošle godine, tata se ponovo oženio i dobio malog sina Alema. To znači da je Alem njen polubrat. Stvarno je zabavno kada se igra s njim! Anika voli vrijeme provoditi vrijeme s oba svoja roditelja, jer je i sa jednim i drugim zabavno. Njena mama živi u stanu, a Anika tamo ima hrčka i kuhinjicu za igru.

Tata živi u velikoj kući i ima trampolinu, velikog psa Lakija, a sada i bebu Alema. Anika voli svoju obitelj čak i ako život u dva odvojena doma znači da ponekad neće moći naći svoj omiljeni dio garderobe.

DANISOVA PORODICA

Danis je jako sretan. Upravo danas njegova mama završava fakultet. Obitelj Danisove mame nije imala dovoljno novaca da joj plati školovanje kad je bila mlada, tako da je morala čekati da počne sama zarađivati. Danisova mama je sama othranila njega i njegovu sestru Vedranu. Pošto nisu imali puno novaca za vlastiti stan, oni žive sa djedom i majkom. Majka ih je čuvala dok je mama išla na predavanja. Ponekad je Danis želio da je mama češće kod kuće, ali mu je bilo jasno da mama ide na fakultet da bi mogla dobiti bolji posao. On se nada da će onda imati više para. Ponekad ga je bilo stid jer je nosio zakrpane farmerice i pocijepane patike, zato što su bili presiromašni za novu odjeću. Kadkad čak nisu imali ni da kupe hranu... Kada bi mama dobila bolji posao, možda bi mu čak mogla kupiti i košarkašku loptu da se može igrati sa drugom djecom na igralištu.

DVIJE PORODICE ANIKINA PORODICA

Anika je bila tužna. Nije se mogla sjetiti je li svoj omiljeni šal ostavila u maminoj ili tatinoj kući. Ponekad je tako teško sjetiti se gdje su ti stvari kad imaš dva doma! Anikini roditelji razveli su se prije tri godine. To znači da više nisu vjenčani i žive razdvojeno, razdvojeno, ali i dalje jako vole i n ju i njenog starijeg brata.

Ona bi željela da tata i dalje živi s njima. On ju je uvijek mogao nasmijati kada bi je druga djeca zadirkivala zato što nosi protezu.

Kada su se Anikini roditelji razveli tata je odselio u drugi stan. Prošle godine, tata se ponovo oženio i dobio malog sina Alema. To znači da je Alem njen polubrat. Stvarno je zabavno kada se igra s njim! Anika voli vrijeme provoditi vrijeme s oba svoja roditelja, jer je i sa jednim i drugim zabavno. Njena mama živi u stanu, a Anika tamo ima hrčka i kuhinjicu za igru.

Tata živi u velikoj kući i ima trampolinu, velikog psa Lakija, a sada i bebu Alema. Anika voli svoju obitelj čak i ako život u dva odvojena doma znači da ponekad neće moći naći svoj omiljeni dio garderobe.

DANISOVA PORODICA

Danis je jako sretan. Upravo danas njegova mama završava fakultet. Obitelj Danisove mame nije imala dovoljno novaca da joj plati školovanje kad je bila mlada, tako da je morala čekati da počne sama zarađivati. Danisova mama je sama othranila njega i njegovu sestru Vedranu. Pošto nisu imali puno novaca za vlastiti stan, oni žive sa djedom i majkom. Majka ih je čuvala dok je mama išla na predavanja. Ponekad je Danis želio da je mama češće kod kuće, ali mu je bilo jasno da mama ide na fakultet da bi mogla dobiti bolji posao. On se nada da će onda imati više para. Ponekad ga je bilo stid jer je nosio zakrpane farmerice i pocijepane patike, zato što su bili presiromašni za novu odjeću. Kadkad čak nisu imali ni da kupe hranu... Kada bi mama dobila bolji posao, možda bi mu čak mogla kupiti i košarkašku loptu da se može igrati sa drugom djecom na igralištu. Danis to jedva čeka! Ipak, njegova majka ga je naučila da je njihova obitelj bogata ljubavlju. Zato će Danis, sav sretan, najglasnije zapljeskati svojoj mami kada je prozovu i dobije diplomu!

1. Koje su dvije stvari zajedničke i Aniki i Danisu? ..... ........................................................................................ ..................................................................................................................................................................................... 2. Koje su dvije stvari po kojima se Anikina i Danisova obitelj razlikuju? ........................................................... ..................................................................................................................................................................................... 3. Po čemu je tvoja obitelj slična Danisovoj ili Anikinoj? .............................................................. ..................... ..................................................................................................................................................................................... 4. Kakva je razlika imeđu Danisove ili Anikine i tvoje porodice? ........... ........................................................... ..................................................................................................................................................................................... 5. I Anika i Danis se ponekad osjećaju tužno ili postiđeno jer se razlikuju od svojih vršnjaka. Kakav bi im savjet dala/dao? .............................................................................................................................................................................. ...............................................................................................................................................................................

9. DJEČJA PRAVA

Cilj ĉasa/radionice: Da uĉenici shvate da su prava stvar dogovora me đu ljudima, da postoje da bi se zaštitile osnovne ljudske potrebe i da bi nam olakšala ž ivot. Pri realizaciji radionice je veoma va žno da nastavnik/ica koristi prethodna znanja i iskustva

uĉenika, da pojam djeĉijih prava treba pribli žiti uĉenicima kroz svakodnevni život i liĉnim primjerom, da podrži iskazivanje razliĉitih mišljenja i aktivnosti u zaštiti svojih ili prava drugih u školi, na ulici, u kući, na igralištu... Deklaracija o djeĉijim pravima je skup prava oko kojih je postignut dogovor, i mada sve zemlje svijeta nisu potpisale Deklaraciju, prava koja su njen sadr žaj trebala bi da va že za svu djecu svijeta. Uvod:

Objašnjenje: ŠTA JE TO PRAVO? Teško je odgovoriti na ovo pitanje, ali možemo pokušati na način da najprije objasnimo razliku između "želje" i "potrebe". Želja je Želja je nešto što što nije osnovno za naš život, bez toga toga možemo živjeti ali ali ispunjavajući želje život nam postaje ljepši, ugodniji... Tako npr. u kategoriju želja spada nova video igrica, odlazak na izlet, koncert, kupovina novog bicikla ili mijenjanje sličica s prijateljem. Potreba je nešto bez bez čega ne možemo možemo ili nam je jako jako teško živjeti. živjeti. Da bismo bili zdravi i lijepo živjeli živjeli

moramo jesti, piti čistu vodu, spavati ali i imati mjesto za spavanje koje koj e je zaštićeno od sunca, kiše. Isto tako potreba znači da i kada smo bolesni moramo imati i uzimati lijek da bismo ozdravili. Pravo je potreba. Postoje osnovne stvari koje svi ljudi (veliki i mali) moraju imati ili koje im moraju biti na raspolaganju kako bi zdravo, sigurno i lijepo živjeli. Na primjer, svaki čovjek mora jesti da bi živio pa tako i ima pravo na primjerenu i zdravu hranu.

DJEČJA PRAVA? Dječja prava su ljudska prava ali se ona odnose na osobe do 18. godine starosti. starosti. Ona su posebno izdvojena i naglašena zbog toga što je ovo razdoblje posebno važno u životu osobe. Kršenje prava u toj dobi može negativno utjecati na cijeli budući život osobe. Dakle, DIJETE je osoba starosti do 18 godina života. Diskusija i moguće skiciranje „postera o pravima“ • Šta znači biti ljudsko biće? • Zašto postoje pravila i zakoni? • Zašto postoji poseban dokument kojim se deci garantuju njihova prava? • Koja prava su zagarantovana Konvencijom o pravima djeteta? (deca u grupama nabrajaju prava koja znaju; nakon izjveštaja svake grupe može da se napravi zajednički poster dečjih prava) • Gde smo se upoznali sa ovim pravima? • Kako i gde možemo da dobijemo više informacija o našim pravima? Jasmina Mehmedović, Tuzla: Pripreme za ČOZ, IV razred

17

• Šta su to naši dugoročni interesi? (djeca nabrajaju svoje interese, međusobno ih upoređujući) Glavni dio:

Nastavnik/ica priprema kartice sa djeĉijim pravima na kojima su ispisana neka od djeĉijih prava iz Konvencije (prava su napisana pojednostavljeno kako bi ih uĉenici razumjeli). -

Uĉenici izvlaĉe karticu na kojoj je napisano neko djeĉije pravo i objašnjavaju ga onako kako su ga oni razumjeli.

-

Nakon što su izvukli po ĉetiri kartice i objasnili ih, uĉenici rangiraju prava po važ nosti i na taj naĉin iskazuju svoje prioritete.

-

Rad nastavljamo tako da se sada prava rangiraju u radu u malim grupama, a zatim u velikoj

grupi. Tako dolazimo do zajedniĉke liste najvažnijih djeĉijih prava koja pomaže uĉenicima da uvide da sva djeca imaju ista prava.

-

Na kraju radionice uĉenici mogu da ponovo pono vo izvlaĉe kartice i da pantomimom prikažu djeĉije pravo. Uĉenik koji pogodi o kojem je pravu rijeĉ, bira sljedeću karticu. Završni dio:

Sumiranje znanja o dječjim pravima.


18

10. Aktualna zbivanja: MEĐUNARODNI MEĐUNARODNI DAN DJEČJIH PRAVA PRAVA

UN Konvencija o pravima djeteta je usvojena na Generalnoj skupštini Ujedinjenih nacija 20. novembra 1989. godine i postigla je jedinstveni uspjeh jer je u veoma krakom roku bila prihvaćena od velikog broja zemalja. UN Konvencija o pravima djeteta je dogovor i zmeđu zemalja koji djeci garantuju ista prava gdje god živjela. Prihvatanje ovog dokumenta znači da je vlada zemlje potpisnice pristala da poštuje propisana dječija prava i da snosi odgovornost u stvaranju najboljih uslova za odrastanje djece. Ovom Konvencijom djeca1 su po prvi put izdvojena kao poseban subjekt međunarodnog prava i zaštite. Djeca su kroz Konvenciju prihvaćena kao ljudska bića koja mogu da iskažu svoje potrebe i učestvuju u svim aktivnostima po pitanjima koja ih se tiču.

Cilj ĉasa: Da uĉenici shvate da prava povlaĉe i odgovornosti, da proizlaze iz ljudskih potreba, da su naĉini na koji se zadovoljavaju te potrebe razliĉiti i da se o tome može raspravljati kako bi se otkrili naĉini koji su prihvatljivi za sve.

Pravo i odgovornost ĉine povezanu cjelinu. Imam pravo da slobodno izrazim svoje mišljenje, ali imam i odgovornost da izražavanjem svog mišljenja ne vrijeđam druge. Uĉenici izriĉu neko djeĉije pravo (koje im je posebno važno,drago...) važno,drago...) i prepoznaju šta je liĉna odgovornost u vezi sa tim pravom.

Djeci je ĉesto teško da se snađu u situacijama u kojima su povrijeđeni, jer ĉesto mogu da ĉuju „savjet“-„Ako te neko gurne,gurni i ti njega“ i sliĉno. Posebno je važno objasniti uĉenicima da svako dijete ima pravo da bude zaštićeno i sigurno i da da je važno naći naĉine kako zaštititi sebe, vodeći raĉuna o odgovornosti da ne povrijedimo drugoga. Uĉenici mogu napraviti listu njihovih prava i odgovornosti kod kuće i u školi. Na taj naĉin oni postaju svjesni svega za šta su sami odgovorni, šta od njh zavisi, na šta direktno utiĉu. Ovo je j e odliĉan put na kojem uĉenici uĉe da preuzimaju odgovornost za zbivanja i aktivnosti u školi i kod kuće.


19

11. Aktualna zbivanja: DAN DRŽAVNOSTI BiH

Olujom mozga se podsjetiti na praznike koje slavimo. Zapisati svaki koji učenici spomenu.

Izvršiti klasifikaciju tih praznika na međunarodne, državne, vjerske, školske i porodične. Obavijestiti učenike da će 25. novembar biti neradni dan, zato što naša domovina, BiH, a i mi s njom, slavi svoj dan – Dan državnosti. Ukrako pojasniti značenje ovog praznika. Kao Dan državnosti BiH, uzet je datum prvog zasjedanja ZAVNOBiH-a (ukupno su bila 3). Prvo zasjedanje ZAVNOBiH-a počelo je u Mrkonjić Gradu 25. novembra 1943. u 19 sati. Završeno je iste noći (26. novembra) u 4 sata ujutro. Ovoj osnivačkoj skupštini prisustvovalo je 247 delegata iz svih krajeva BiH, od kojih 173 sa pravom glasa. Odbornici su usvojili Rezoluciju ZAVNOBiH-a i Proglas narodima BiH u kojima se ističe da ubuduće BiH i njene narode u zemlji i inostranstvu, mogu zastupati i

predstavljati samo ZAVNOBiH i AVNOJ. Ovim aktima istovremeno je izražena odlučnost naroda BiH da njihova zemlja, koja nije ni srpska, ni hrvatska, ni muslimanska, nego i srpska i muslimanska i hrvatska, bude zbratimljena zajednica u kojoj će biti osigurana puna ravnopravnost svih Srba, Muslimana i Hrvata.

Na zasjedanju je izabrana delegacija od 58 članova koja će predstavljati BiH na Drugom zasjedanju AVNOJ-a (29. novembar 1943). Istovremeno je konstituisano konstituisano Predsjedništvo ZAVNOBiH-a, sastavljeno od 31 člana, sa dr. Vojislavom Kecmanovićem, ljekarom iz Bijeljine, kao predsjednikom. Razgovarati o tome zašto Bosnu i Hercegovinu zovemo svojom domovinom. Ponoviti koja su obilježja svake države, pa i naše: zastava, grb, himna, no vac, jezik. U sveskama nacrtati zastavu BiH. Naučiti pjevati Pjesmu o Bosni /Arabeske/ Tamo je nebo plavetno, sjajem se preljeva.

Behar i cvijeće proljetno zlatom se zaljeva. Trava je mehka, mirisna, bistri su izvori. Tamo je zemlja iz mog sna, srce mi govori. REF:

Hej, ljubav žari se u oku mom. Što više stari se, više sam sa njom. Hej, ljubav žari se, gori kao plam, u mom srcu kad o njoj pjesmu zapjevam. x2 Do nje bi s vjetrom letjela samo da umijem i sabah zorom budila da srce ugrijem. Nožu od čežnje goleme pjesmu joj zapjevam, ove daljine bole me - srcem je dozivam. REF.

Hej, ljubav žari se u oku mom....


20

12.Demokratija i ljudska prava: ODGOVORNOST

Lekcija 4: Kako možemo odlučiti ko je odgovoran za nešto? Pregled lekcije

Djeca uče da nam je često potrebno da saznamo saznamo ko je odgovoran za nešto što što se desilo. Želimo da znamo ko je odgovoran da bismo mogli mogli nagraditi tu osobu ili grupu ljudi za nešto pozitivno što što su uradili. Tako|er, želimo znati ko je odgovoran za nešto da bismo bismo znali ko je napravio prekršaj ili povredu. Nekada želimo znati ko je odgovoran odgovoran za nešto da bismo to znanje znanje koristili kao vodič za naše naše postupke u budućnosti. budućnosti. Djeca će učiti skup pitanja koja će im pomoći da analiziraju i odluče ko je odgovoran za nešto što se desilo.

Ciljevi lekcije


da objasne zašto ljudi žele znati ko je odgovoran za nešto što se desilo da koriste skup pitanja pri analiziranju i odlučivanju ko je odgovoran za nešto što se desilo

Pripreme/Materijali

Priča “Čuvar zoološkog vrta uči o odgovornosti”, četvrti dio Papir i bojice A/

Uvod

Zamolite djecu da vam ispričaju o situaciji situaciji kada su morali saznati ko je odgovoran odgovoran za nešto što se desilo. Neka kažu zašto su htjeli saznati ko je odgovoran za nešto. Ohrabrite ih da govore o pozitivnim iskustvima, npr. kada im je neko priredio iznena|en iznena|enje je i oni su htjeli da znaju znaju ko je odgovoran za to. B/

Čitanje priče

Upoznajte djecu sa pričom tako što ćete im dati pregled četvrtog dijela i pokazati im neke od slika. Četvrti dio priče pomaže djeci da razumiju da postoje situacije kada trebamo ili moramo saznati ko je odgovoran za nešto što se se desilo, npr. nesreća, nesreća, nepoštivanje zakona, ili naučnog naučnog dostignuća. Želimo znati ko je odgovoran za nešto što se desilo zato što možda želimo kazniti tu osobu ili ga/je natjerati da plate kaznu ili popravku štete koju je ta osoba nanijela. Drugi razlog zašto želimo znati ko je odgovoran za nešto zato što želimo nešto, ta informacija može da damo toj osobi nagradu ili neku vrstu prizn anja. Kada znamo ko je odgovoran za nešto, biti vodič za naše buduće postupke. postupke. Na primjer, ako znamo znamo ko je pisao po zidu u WC -u u vrtiću, možemo napraviti neka pravila koja će spriječiti da se to ponovo desi. Doga|aji u priči su napisani tako da pomognu djeci da razmisle o načinima kako saznati ko bi mogao biti odgovoran za nešto što se desilo.

Čitajte do prve tačke razgovora u ovom dijelu priče. priče . Zamolite djecu da odgovore na sljedeća pitanja. Uz njih su navedeni neki od mogućih od govora:



Ko je odgovoran odgovoran za Leov bijeg? Zašto? Jasmina Mehmedović, Tuzla: Pripreme za ČOZ, IV razred

21

Podrazumijeva se u priči da je novi čuvar zoološkog zoološkog vrta odgovoran za Leov bijeg. bijeg. Novi čuvar nije dobro naučio svoj posao. Tako|er se podrazumijeva podrazumijeva da je novi čuvar bio nepažljiv nepažljiv prilikom provjeravanja da li su životnje sigurne. Martin, tako|er, preuzima dio odgovornosti. Njegovo prijateljstvo prijateljstvo sa životinjama je izazvalo da Leo želi da ga posjeti. Martin kaže da neko treba raditi sa novim čuvarom čuvarom da mu pomogne da bolje nauči svoj posao. Zamolite djecu da objasne zašto želimo znati ko je odgovoran za Leov bijeg.

Čitajte do druge tačke razgovora u ovom dijelu priče. Zamolite djecu da odgovore na sljedeća pitanja. Uz njih su navedeni neki od mogućih odgovora:

Zašto? kako da se ponašaju u društvu žživotinja. ivotinja. Martin se, tako|er, jako Martin. On je pomogao djeci da nauče kako Ko su su l judi koji bi mogli mogli biti odgov odgovorni? orni?



dobro ponašao sa posjetiocima posjetiocima i bio je najbolji vodič kojeg je zoolški vrt ikada ikada imao. Pomogao je da posjeta zoološkom vrtu bude prijatno iskustvo. Direktorica.

Ona je započela promjene kada je napravila znakove kojim je informisala posjetioce o

životinjama. Ako se djeca sjećaju prethodnih prethodnih dijelova priče, direktorica direktorica je tako|er bila odgovorna odgovorna za čistoću zoolškog vrta i za sigurnost posjetioca i životinja. započeo program prikupljanja novca za popravke popravke u zoolškom vrtu. Radio je sa sa djecom Upravnik . On je započeo koja su pomogla prilikom prikupljanja dijela novca za poboljšanja u zoološkom vrtu. prodavala naljepnice i slatkiše da prikupe novac. Djeca. Djeca su prodavala

Ko bi trebao dobiti nagradu? nagradu? Zašto? Dozvolite djeci da odluče ko bi trebao dobiti nagradu. nagradu. Mogu izabrati jednu osobu ili nekoliko ljudi



spomenutih u priči. Tako|er mogu odlučiti da je to zajednička zasluga zasluga i da ni jedna osoba nije nije više zaslužna od ostalih. Tako nagradu mogu dati u ime sviju u zoološkom zoološkom vrtu. Važna stvar je zapamtiti da djecu treba ohrabriti da svoje odluke podrže argumentima.

C/

Zaključak lekcije

Podijelite djeci papire i bojice. Neka nacrtaju situaciju u kojoj je neko bio odgovoran za nešto korisno što se

desilo. Kada završe svoje crteže, crteže, neka ih podijele sa ostalom ostalom djecom i ispričaju šta se se desilo.


22

13. IZRAŽAVAMO OSJEĆAJE

Cilj: Razviti pozitivnu sliku o sebi, osjećaj vlastite vrijednosti i ljudskog dostojanstva. Znanja: Prepoznati i izraziti osjećaje.

Prepoznati i definirati spolne i rodne razlike i sličnosti dječaka i djevojčica. Vještine: Razvijanje vještine komunikacije. komunikacije. Razvijanje osjećaja tolerancije. Stavovi: Nediskriminirajući Nediskriminirajući stav prema rodnim i spolnim razlikama. Pribor: papir, olovka, bojice, listić Povezanost: hrvatski jezik – pisanje, govorenje, opisivanje (vanjski i unutarnji opis) IGRA - Zum-škrip

Učenici stoje u kružnoj formaciji gledajući u sredinu. Prvi počinje izgovorom ZUM i naglim pokretom glave u desno, kao da automobil naglo prođe kraj njega. Pokret se prenosi na idućeg, a prvi vraća glavu u početni položaj. Pokret i zvuk šire se krugom sve dok se ne začuje ŠKRIP, kao kočenje. Tada se zvuk ZUM prenosi u suprotnom smjeru. Svako ima pravo mijenjati smjer kretanja, ali samo jednom.

AKTIVNOST - Ljutnja

Učenicima se postavi pitanje: Što vas ljuti? Znate li se ljutiti? Kako Kako izražavate svoju ljutnju ljutnju?? Objasniti da ljudi različito reagiraju i različito iskazuju ljutnju. a) Jedni tvrde: „Mene ni ko ne zeza, sve brzo sredim šakama.“ b) Drugi samo kažu: „Zašto me ljutiš? Sada sam tužan/tužna i plačem.“ c) Treći pak bez riječi okreću leđa i tri dana ne razgovaraju s onim ko ih je naljutio, dure se. Jesi li se prepoznao/prepoznal a u nekoj od tih reakcija? Jesi li dobro riješio/riješila problem koji je uzrokovao ljutnju? Rasprava.Najbolje je odmah pokazati da smo ljuti, ozbiljnim i ljutitim glasom reći: To što si

rekla/rekao jako me naljutilo! Ne radi to, ljutiš me! – a zatim obja sniti što nas je razljutilo. Postupiš li tako, oslobađaš se ljutnje i odmah ti je lakše, a i druga strana zna o čemu je riječ. AKTIVNOST – Lutka Bjesomar Savijanjem papira oblikujemo lutku – nacrtamo joj lice. Lutka kruži od učenika do učenice... Sva ko kroz usta lutke izgovara riječi koje govori kad je jako ljut/ljuta, bijesan/bijesna. (Mrzim te! Budalo!) Svako

uzima papir i na njega napiše riječ koja je ružna, pomisli je ili u samoći kaže u bijesu. Papir neka unište – bijesni su – trgaju ga na komadiće ili gnječe u lopticu, gaze je. Razgovor kako smo se osjećali izgovaranjem ili tjelesnim „napadom“ na papir. Kako su dječaci

pokazivali svoju ljutnju, a kako djevojčice? Osmišljavanje pokreta koji će ostalima u razredu dati znak da smo užasno ljuti.


23

IGRA Zašto ptice lete?

Podjela u dvije skupine. Jedna će izaći iz učionice i dobiti zadatak da postavlja razna pitanje kad se vrate u učionicu. Bez obzira na odgovor stalno pitaju isto, mirno, bez uzrujavanja. Oni koji odgovaraju imaju uputu da na pitanje odgov ore najbolje što znaju. Razgovor o tome kako su se osjećali kad su pitali, kad su odgovarali. Jesu li gubili strpljenje, osjetili ljutnju, bijes?

AKTIVNOST – Procjena ljutnje

Podijeliti učenicima/učenicama listiće i ukra ko im objasniti što se od njih traži. S jedne strane listića je silueta dječaka, djevojčice. djevojčice. Sva ko odabire bojom i oblik kojim će unutar lika nacrtati svoj bijes. Kasnije će usporediti svoje crteže i prokomentirati ih. Pored svake rečenice oboji točkicu bojom koja označava kako bi se osjećao u određenoj situaciji. crveno – ljut/ljuta sam

zeleno - događa se, nije važno

plavo – tužan/tužna sam

Mama ti javlja da danas ne možete u kino jer ima neodgodiv sastanak. Tek kupljeni sladoled pada ti na pod.

Auto vozi velikom brzinom i cijeloga te smoči. Tata ti treći put istog tjedna otkazuje zajednički izlaz ak. Prijatelj ti vraća najdražu igračku potrganu. Sestra ti je pošarala zadaću koju si dugo pisao. Saznaš da ti je prijatelj/prijateljica prijatelj/prijateljica lagao/lagala. Razboliš se na dan proslave prijateljevog rođendana. plavih 1 - 3 plavih

Tebe je teško razljutiti. Ako se osjećaš dobro ne ljuteći se, to je O.K. Ali, ako te ljutnja grize iznutra, ako ti u odgovorima prevladava plavo - napravi nešto. RAZLJUTI SE! Ti se ljutiš u pravo vrijeme i na pravom mjestu. Čista petica! 4 – 6 crvenih IGRA – Gusjenica

Podjela u dvije kolone u kojima se priljubljeni tijelima, malo raširenih nogu. Onoga/onu ispred sebe drže oko struka. Cilj je skladno hodati da niko ne odskače.


24

14. SVE VRSTE OSJEĆAJA SU PRIHVATLJIVE, ALI NE I SVE VRSTE PONAŠANJA

Razgovaramo sa uĉenicima o onome što smo govorili na prethodnom ĉasu. Tražimo od uĉenika da kaž u kako se trenutno osjećaju :

Razgovaramo o crtežima. Rad u malim grupama Nastavnik/ica je pripremio opis nekoliko situacija koje su vezane za neke životne situacije u školi -

-

ili i u obitelji ( ljutnja zbog loše ocjene, svađa oko igračaka između brata i sestre, strah od neĉega...).Učenici neĉega...).Učenici dramatizuju te situacije i glume uloge pred ostalim uĉenicima. Uĉenici iznose stavove o ponašanjima pojedinih likova iz igrokaza i o tome kako bi se oni ponašali u određenoj situaciji.

Vođenim razgovorom uvesti uĉenike u spoznaju da pojedini obiĉaji ili religijske vrijednosti zabranjuju određene vrste ponašanja (laž, prevaru, osvetu, pohlepu, zavist...). Na velikom listu papira uĉenici crtaju znakove kojima pokazuju svoja osjećanja na tom ĉasu. Završni dio: Podijeliti djecu u parove koji će se takmičiti u obaranju ruke. Nagrada će biti bombo ne. Dok se djeca takmiče, pored svakog para ostaviti sliku s magarčićima i dvije bombone. Nakon prekida takmičenja razgovarati o osjećajima sudionika. Provjeriti, zatim, vide li kakav razlog zbog čega je pored njih ostavljena strip -slika i bombone. Je li ko prije znaka prekinuo obaranje ruku? Zaključak: Ako je neko pobjednik, da li to znači da neko drugi mora biti poražen? Može li ishod sukoba biti takav da obje strane budu zadovoljne? Ponavljanje: A-B-C formula nenasilnog komuniciranja:

Kada ti uradiš .....(A)....., ja se osjećam .......(B)........ i molim te da .......(C).


25

15. NENASILNA KOMUNIKACIJA

Uvod: Brainstorming: Šta vam pada na pamet kada kažemo „Nasilje“? Tačno – Netačno Glavni dio: Tabela: Tačno – Rad u grupama TVRDNJA

Nasilje je samo kad neko nekoga tuče, gura i otima mu stvari.

Reći odraslima da je neko nasilan ne znači biti tužibaba i izdajica.

Na nasilje treba uzvratiti nasiljem. Tako ćemo onoga ko se nasilno ponaša naučiti pameti.

Nasilje među djecom je normalno. Kad porastu, djeca se toga više neće ni sjećati.

Zlostavljanje je kad neko ko je jači namjerno

T-N

OBRAZLOŽENJE

15. NENASILNA KOMUNIKACIJA

Uvod: Brainstorming: Šta vam pada na pamet kada kažemo „Nasilje“? Tačno – Netačno Glavni dio: Tabela: Tačno – Rad u grupama TVRDNJA

T-N

OBRAZLOŽENJE

Nasilje je samo kad neko nekoga tuče, gura i otima mu stvari.

Reći odraslima da je neko nasilan ne znači biti tužibaba i izdajica.

Na nasilje treba uzvratiti nasiljem. Tako ćemo onoga ko se nasilno ponaša naučiti pameti.

Nasilje među djecom je normalno. Kad porastu, djeca se toga više neće ni sjećati.

Zlostavljanje je kad neko ko je jači namjerno nanosi bol drugome i to se stalno ponavlja.

Kad počne nasilje, djeca to trebaju sama riješiti, bez odraslih.

Djeca koja posmatraju nasilje i ništa ne učine, najčešće to rade zato što se i sama boje.

Završni dio: Navesti što više primjera primjera ponašanja jednih prema drugima kako kako bi naš razred postao najbolje mjesto. mjesto. -

Semafor za zid

16. DOBAR NAČIN DA SE IZRAZE EMOCIJE

Ciljevi:

Ponašanje - Razumijevanje Razumijevanje da grupa i kulturološki utjecaji doprinose ljudskom razvoju, ponašanju i identitetu - Razumijevanje različitih značenja društvene skupine, opće implikacije za članove društva, te različite načine na koje grupa funkcioniše Životne vještine - Ograničavanje impulsivnosti - Doprinos ukupnoj dinamici grupe - Prikazuje efektivne interpersonalne komunikacijske vještine. Razumijevanje i saradnja – Priprema za djelotvorno sudjelovanje na svim nivoima: razgovor i saradnja sa različitim partnerima, učenje od drugih, jasno i uvjerljivo izražavanje vlastitih ideja. Pojedincima svih dobnih skupina teško je identificirati i izraziti svoje osjećaje na pozitivan nač in. Većina učenika treba odskočnu dasku za raspravu, što ih može učiniti otvorenijima za svoje i t uđe emocije. Raspravljati o osnovnim osjećajima. Napraviti brainstorming – banku osjećaja: sretan, nesretan, ljut, frustriran, tužan, ponosan, optimističan, zahvalan, zbunjen, zadovoljan, siguran, relaksiran, zainteresovan, znatiželjan, fasciniran, umiren, usamljen, nervozan, inspirisan, oduševljen, obeshrabren, razočaran, nestrpljiv, zbunjen, umoran, odmoran, pospan, uznemiren, uplašen, povrijeđen, ljubomoran, nezainteresovan, šokiran ... Raspravljati o tome kako se ova osjećanja mogu grupisati u kategorije: - zadovoljstvo – nezadovoljstvo – mogućnost za z. i n. Dati svakom učeniku plišanu životinju ili sliku životinje i papir za pisanje. Učenici treba da pog ledaju svoju životinju i odluče kako se ona osjeća i zašto. Na čartu zapisivati osjećaje i razloge za njih, kao pomoć za kasniji razgovor u malim grupama.

Podijeliti učenike u manje grupe i tražiti od njih da ostalima pobliže predstave svoje životinje. Svako Sva ko će u timu biti odgovoran za to da otkrije kako reagovati na osjećaje životinja. Npr. ako je životinja tužna, šta druge mogu učiniti da joj pomognu, a ako je sretna, kako iskoristiti taj pozitivan osjećaj da bi i ostali imali od toga koristi.

Nakon rada u malim grupama preći na plenarnu analizu i izvještavanje, te uočiti praktičnu primjenu i benificije za sebe i druge.

Na zid objesiti 4 čarta sa obrisima ljudskog tijela. Inad njih napisati riječi koje izražavajuu osjećanja, npr. bijesan, tužan, sretan, uplašen ili iznenađen. Uraditi vrtešku sa zada kom da se u obris napišu ideje kako pomoći osobi koja se tako osjeća. Čartove zadržati na panou i nakon završetka radionice. Zaključiti: Kako možemo prepoznati vlastite osjećaje? Kako ih možemo izraziti pozitivno? Kako svojim osjećajima možemo pomoći ljudima oko nas? - PARKING Na jednosj strani zida postaviti čart na kojem je napisano PARKING. Na kraju dana/radionice zamoliti učesnike da zabilježe eventualne nejasnoće i pitanja, koja ćemo diskutovat i tokom daljeg rada.


28

17. JA 17. JA GOVOR - igra

Uvod: Razlikovanje interpretacije od opservacije:

1. Prepoznajte rečenicu koja izražava ZAPAŽANJE. izražava ZAPAŽANJE.

• Danas je lijep dan. • Vidim da pada kiša. • Mrzim kad je kiša. • Vrijeme je zaista ružno. 2. Prepoznajte rečenice koje izražavaju OSJE Ć ANJA.

• Mene se to ne tice. • Ovo me strašno ljuti. • Danas sam posebno radosna. • Ostavite me na miru. 3. Prepoznajte rečenicu koja izražava POTREBE.

• Ljutim se jer stalno pričaš. • Ja ti nisam kriv - sam si to tražio. • Javi mi se cim stigneš da se ne brinem. • Volim te jer u tebi nalazim sigurnost i podršku. 4. Prepoznajte rečenicu koja izražava ŽELJU. izražava ŽELJU.

• Molim te donesi mi vode. • Da me voliš učinio bi to za mene. • Uvijek te moram č ekati. • Obradovao bi me da pospremiš stvari za sobom. Analizirati i tačne i netačne učeničke odgovore. Objasniti neprihvatljivost upotrebe riječi SVI, STALNO, UVIJEK, NIKAD. Centralni dio:

Reći učenicima da ćemo danas vježbati vještinu JA -GOVORA o čemu smo učili proteklih časova. Objasniti filozofiju igre. Podijeliti djecu u grupe i svakoj dati potreban materijal. Objasniti pravila igre. Evaluacija:

-

Šta smo naučili? Je li bilo poteškoća? Mislite li da ćete se ubuduće ubuduće moći uspješnije koristiti Ja govorom? Kako se sada osjećate'


29

FILOZOFIJA IGRE:

Igra koristi neke elemente žirafskog govora tzv. JA -poruke. Takav govor je iskren jer govori o vlastitim osjecajima, stavovima, potrebama i željama pa osobu kojoj je upućen ne ostavlja ravnodušnom. On ne optužuje druge, ali zašti cuje svoja prava i integritet. U konfliktnim situacijama JA-govor je prvi korak ka nenasilnom rješenju sukoba. Igra pruža mogućnost da se u opuštenoj igrovnoj atmosferi ovlada JA govorom kako bi se u emocijama nabijenim konfliktnim situacijama bilo u stanju koristiti rije či umjesto pesnica. CILJ IGRE: Nauciti koristiti JA- govor u svakodnevnim životnim situacijama i razviti samokontrolu. MATERIJAL: Za igru je potrebno: • ploča za igru • po jedna figurica za svakog igra ča • kartice s opisom problemskih situacija • kocka NAČIN IGRANJA: Igrači redom bacaju kocku i prema broju na kocki pomi ču svoju figuricu po ozna čenom putu na plo či za igru. Kad dođu na crveno polje (ili na drugi na čin posebno označeno) izvlače jednu karticu i pro čitaju problemsku situaciju. Zatim igra ču desno do sebe trebaju izre ći JA-poruku koja mora imati četiri elementa (označeni su na ploči za igru):

• OSLOVITI OSOBU IMENOM. • RECI SVOJE OSJE ĆAJE. • RECI U CEMU JE PROBLEM. • RECI ŠTA ŽELIŠ DA TA OSOBA UČ INI. Npr. Ako je igra č izvukao karticu na kojoj piše: NEKO TI JE REKAO DA SI BUDALA, može igraču desno do sebe re ći:

"Roberte, jako me ljuti kad me tako nazivaš. Molim te da mi tako više ne govoriš.“ Ako se suigra či slože da je JA -poruka dobro izre čena taj igrač pomiče svoju figuricu za jedno polje. Ako se nečija figurica ve ć nalazi na polju gdje treba do ći igrač pomiče se za jedno polje naprijed, jer na jednom polju ne mogu biti dvije figurice. Igra je završena kad svi igrač i dodu do kraja puta.

Kartice za igru:


30

Neko je ugasio TV, a

upravo gledaš svoju

Neko ti ne dozvoljava da

omiljenu emisiju.

učestvuješ u igri.

Neko ti je bez pitanja uzeo olovku.

Neko prema tebi plazi jezik.

Neko ti kaže „Zaveži!“

Neko se stalno šali na tvoj račun.

Neko je svima

Neko je sjeo ispred

Neko ti je rekao da si budala.

ispričao tvoju tajnu. tebe i ništa ne vidiš.

Neko drži vrata da Čekaš u redu, a neko ne možeš ući u se gura ispred tebe. učionicu.

Neko šara Neko ti je slagao da

nemate prvi čas, a

flomasterom po tvojoj klupi.

Neko te stalno gura nogom ispod stola.

Neko zbija šale s tvojom novom frizurom.

Neko je bez pitanja obukao tvoju jaknu.

Neko ti je obećao knjigu i stalno govori da je zaboravio/la.

Neko ružno govori o

Neko ti stalno na uho pjeva pjesmu

Neko zbija šale s

koju ne voliš.

imali ste ga.

tvojoj prijateljici.

tvojim omiljenim sportistom.

Trebaš se spremiti, Neko ti stalno drma sto.

Spava ti se, a neko

je jako pojačao muziku.

Neko kaže da ne želi s tobom plesati.

Neko ismijava tvoj

način oblačenja.

češalj i ne možeš mo žeš ga naći

Želiš slušati muziku, a neko stalno priča.

Neko stalno gasi svjetlo iako zna da

Žuri vam se, a neko je autom zagradio prolaz i razgovara mobitelom.

a neko je sklonio


ne voliš mrak.

31

PLOČA ZA IGRU


32

18. Komunikacija: VERBALNA KOMUNIKACIJA

Ciljevi radionice:

• Najbolji način razgovora sa drugima d rugima • Prepoznavanje problema u razgovoru (npr. koje nas stvari dovode do svađe sa drugima, šta nas to naljuti kada razgovaramo sa drugima)

Radni materijal:

• kartice sa ispisanim ponašanjima • prazne kartice sa obilježenim brojevima • hamer papir • olovke UVODNA AKTIVNOST (5 min)

“Asocijacija na riječ razgovor“ – oluja misli Edukator/ica poziva učesnike/ice da kažu šta prvo pomisle kada čuju riječ „razgovor“ i koja je njihova asocijacija te upisuje odgovore na hamer papir (npr. sa roditeljima, prijateljima, nastavnicima ili lijep razgovor kao i razgovor povišenog tona).

GLAVNA AKTIVNOST (30 min) 1. Korak – „Šta kažu,.....? Edukator/ica unaprijed pripremi nekoliko (3-5) novinskih fotografija na kojima su zajedno prikazane dvije

ili više osoba. Odabrani likovi su obilježeni slovima A, B, C..... Edukator/ica sve fotografije sa razmakom lijepi na hamer papir i učesnicima/učesnicama dijeli po nekoliko praznih kartica. Na svakoj kartici odvojeno za svaku osobu učesnici/ice treba da napišu ono što misle da ta osoba govori (u upravnom govoru ). Važno je da svaku karticu obilježe odgovarajućim slovom, kao što je na fotografiji. Po završetku kartice se lijepe ispod svake fotografije. Na kraju aktivnosti važno je uočiti da li ima sličnosti i razlika između produkovanih rečenica i šta ih je navelo da napišu baš te rečenice. Slijedi analiza sličnosti i razlika između dijaloga, raspoloženja, osjećanja. 2. Korak – „ Kako ih razumijem?“ Edukator/ica unaprijed pripremi dvije vrste kartica: jedne prazne i druge na kojima su ispisana dva

suprotna ponašanja. Obje vrste su obilježene brojevima tako što svaka ispisana ima svoj par u neispisanoj kartici. Za grupu od 16 članova potrebno je pripremiti 8 ispisanih kartica, obilježenih brojevima 1 – 8 i isti broj neispisanih, obilježenih brojevima 1 – 8. Edukator/ica podijeli kartice tako da svako od učesnika/ ica izvuče po jednu. Oni koji su izvukli kartice sa tekstom treba da na kartici dopišu razlog takvog ponašan ja, koji se može podudarati sa njihovim ličnim razlogom, a i ne mora.

Bitno je da ga u tom trenutku učesnik/ica zastupa kao da je taj razlog zaista njegov/njen i da ga iznosi u Zatim na glas čita samo ponašanje koje je odabrao/ odabrao/ la. prvom licu jednine. Zatim Učesnik/ica koji je izvukao praznu karticu sa istim brojem ima zadatak da pogađa razlog ponašanja. Pogađanje se odvija redoslijedom koji određuju brojevi kartica. Jasmina Mehmedović, Tuzla: Pripreme za ČOZ, IV razred

33

ZAVRŠNA AKTIVNOST (10 min) “Bombardiranje pohvalama” Učesnici/ice se podijele u grupe od po 6 -8 i formiraju krug. U sredini kruga nalazi se jedan dobrovoljac. Zadatak onih koji čine krug je da redom, jedan po jedan, dobrovoljcu kažu šta im se sviđa kod njega/nje, što im je privlačno ili koje njegove/njene osobine cijene. Pritom je važno biti što konkretniji i iskreniji u pohvalama. Zadatak onoga ko prima pohvale je da duboko diše, sluša pažljivo i ne komentira ono što čuje, nego može samo klimnuti glavom i reći “Hvala”, ili “Drago mi je što ti se to sviđa”. Svako će proći kroz ulogu onoga koji prima “pohvale.” Nakon igre edukator/ica može povesti razgovor o tome kako su se učenici/e osjećali/le dok su primali pohvale i koja je uloga bila lakša, hvaliti ili biti hvaljen. EFEKAT RADIONICE:

Djeca uče tehnike komunikacije a kroz radionicu postaju i svjesna da zbog nepravilne verbalne komunikacije mogu povrijediti osjećaje drugih i da to može dovesti d ovesti i do sukoba. UPUTA ZA PRIPREMU RADNOG MATERIJALA Od debljeg papira napraviti 10 kartica, dimenzija 10X15 cm. Na svakoj kartici napisati ponuđeno

ponašanje: TOLERIŠEM KAD NEKO KASNI ILI

NE TOLERIŠEM KAD NEKO KASNI OSOBAMA SUPROTNOG SPOLA GOVORIM ŠTA OSJEĆAM ILI

OSOBAMA SUPROTNOG SPOLA NE GOVORIM ŠTA OSJEĆAM NA ČASU ČESTO ŠAPUĆEM DRUGIMA ILI

NA ČASU NE ŠAPUĆEM DRUGIMA RADUJEM SE KRAJU ŠKOLSKE GODINE ILI NE RADUJEM SE KRAJU ŠKOLSKE GODINE VOLIM PROVODITI MNOGO VREMENA NA KOMPJUTERU K OMPJUTERU ILI NE VOLIM PROVODITI MNOGO VREMENA NA KOMPJUTERU VOLIM UPOZNAVATI NOVE PRIJATELJE ILI NE VOLIM UPOZNAVATI NOVE PRIJATELJE

RADO POSLUŠAM KADA MI RODITELJ KAŽE DA ODEM U PRODAVNICU P RODAVNICU ILI

MRSKO MI JE OTIĆI U PRODAVNICU KADA MI RODITELJ KAŽE


34

19. Komunikacija: NEVERBALNA KOMUNIKACIJA

Cilj radionice:

• Uočavanje važnosti i razumijevanje raznovrsnih neverbalnih poruka Radni materijal:

• papir za pisanje • olovke UVODNA AKTIVNOST (5 min) Neverbalne poruke

Edukator/ica kratkim razgovorom uvodi učesnike/ice u temu kojom će se baviti. Šta su neverbalne poruke? Kako to govorimo bez riječi na koji način naše tijelo izražava misli, osjećanja stanja i sl. Edukator/ica poziva učesnike/ice da razgovaraju pokretima ruku, pogledima, prstima a ne riječima. Na kraju postavlja pitanja da li su razumjeli svoje sagovornike i da li poznaju neka značenja određenih pokreta ili gestova.

GLAVNA AKTIVNOST (30 min) 1. Korak – Prozivka znakom (10 min) Svaki učesnik/ica redom pokazuje neki neverbalni znak koji je osmislio/la (mahanje, pucketanje prstima i sl), a ostali učesnici/e se trude da zapamte prikazane znakove. Slijedi prozivka tako što jedan po jedan učesnik/ica izvede prvo svoj znak a zatim proziva znak nekog iz grupe i tako redom, dok ne budu

prozvani svi/e učesnici/ice. učesnici/ice. 2. Korak - Sklad i nesklad (15 min)

Edukator/ica kroz ovu vježbu treba da podstakne razmišljanje u grupi o usklađenosti verbalnih i neverbalnih poruka (riječi i govora), koji zajedno izražavaju neko stanje, osjećanje ili raspoloženje, tako što će izgovoriti neki verbalni sadržaj koji će biti propraćen nekom neadekvatnom neverbalnom porukom: npr. reći kroz smijeh „ Žao mi je što si dobila jedinicu“, ili sa smrknutim pogledom reći „Uopće nisam ljut/a na tebe“ itd. 3. Korak – diskusija (10 min) Nakon nekoliko kombinacija edukator/ica postavlja pitanja za diskusiju:

• “Da li u životu prepoznajete slične primjere nečijeg ili sopstvenog reagovanja?“ • “Da li ste se našli u situaciji da ste vi ili neko drugi imali neusklađene verbalne i neverbalne poruke? Kako ste reagovali u tim situacijama, da li vam je smetao nesklad.“ ZAVRŠNA AKTIVNOST (10 min) “Prikriveni dirigent/ica“ Svi učesnici/ice predstavljaju orkestar, osim jednog/e koji je odabran/a od abran/a da bude dirigent/ica. Dirigent/ica pravi različite pokrete rukama ili glavom (dodiruje nos, klima glavom, maše rukom itd.), a orkestar ga/je gleda i oponaša ono šta radi. U međuvremenu, drugi učesnik/ica se stavlja u ulogu detektiva/ ke koji/a treba da otkrije ko je dirigent/ica. Prilikom odabira dirigenta/ice, detektiv/ka izlazi iz prostorije. Posao dirigenta/ice nije lak, jer dirigent/ica mijenja pokrete u trenutku kada detektiv/ka ne gleda. Orkestar se trudi da neprimjetno posmatra ponašanje di rigenta/ice. Detektiv/ka ima pravo da pogađa tri puta ko je dirigent/ica, ako ne pogodi zamjenjuje ga drugi učesnik/ica i igra se nastavlja.

EFEKAT RADIONICE: Djeca su razumjela da je sklad verbalne i neverbalne komunikacije ključan za uspješnu i dobru komunikaciju. Djeca napuštaju radionicu u dobrom raspoloženju i vedrog duha. Jasmina Mehmedović, Tuzla: Pripreme za ČOZ, IV razred

35

20. Aktualna 20. Aktualna zbivanja: DAN NEZAVISNOSTI BIH

Marta 1992. godine bh. građani su se na referendumu opredijelili za nezavisnost BiH. Ovaj

datum danas se obilježava samo u Fe deraciji, dok je u RS- u 1. mart običan radni dan. 1. mart ipak je historijska činjenica. Tog dana 1992. godine 64 posto građana BiH potvrdno je odgovorilo na referendumsko pitanje da li ste zato da BiH bude nezavisna država svih njenih građana i ravnopravn ih naroda.

Referendum za nezavisnost BiH održan je na preporuku Arbitražne Komisije međunarodne konferencije o Jugoslaviji, u završnoj fazi disolucije bivše SFRJ. Kada je Skupština SR BiH usvojila deklaraciju o nezavisnosti, tadašnji lider SDS-a a sada haški bjegunac Radovan Karadžić otvoreno je zaprijetio muslimanskom narodu nestankom: 'Nemojte da mislite da nećete odvesti Bosnu i Hercegovinu u pakao, a muslimanski narod možda u nestanak, jer muslimanski narod ne može da se odbrani ako bude rata ovdje'. Ove riječi nisu bile samo dio neprimjerene skupštinske retorike. U ratu koji je uslijedio stotine

hiljada ljudi je ubijeno, više od milion protjerano, a ratnim zločinima i genocidom izmijenjena je demografska struktura BiH.

Nakon rata, nekadašnji predsjednik Bosne i Hercegovine Alija Izetbegović odgovorio je na pitanje da li je, umjesto referenduma za nezavisnost, bilo drugog rješenja: „1 mart je bio naša sudbina i neumjesno je pa i griješno pitanje da li je išta moglo biti drugačije. Mi ne bismo bili ono što jesmo da smo tada u ime sumnjive sigurnosti izabrali potčinjavanje“.Referendum za nezavisnost BiH nadgledali su posmatrači OSCE-a i tadašnje Evropske zajednice, kaže Mirko Bošković koji je u vrijeme referenduma bio predsjednik Republičke izborne komisje: 'Mogu reći da je bilo oko 2,500 posmatrača referenduma i izuzetno visoku ocjenu su dali o kvalitetu provedenog referenduma'.


36

21. Građansko obrazovanje: PRIVATNOST

Kako možemo odlučiti kada ograničiti ograničiti nečiju privatnost? Pregled lekcije

korist Djeca će učiti da je privatnost važno pravo. Tako|er će učiti da ponekad privatnost mora biti ograničena u korist drugih važnijih vrijednosti i interesa. Djeca će učiti skup pitanja koja koja su korisna u proučavanju proučavanju i donošenju odluka vezanih za ograničavanje nečije privatnosti. Ciljevi lekcije

Na kraju ove lekcije, djeca bi trebala da budu budu u mogućnosti da urade sljedeće: sljedeće: da objasne zašto je privatnost važno pravo da objasne zašto je nekada važno ograničiti nečiju privatnost

-

da koriste skup pitanja da bi analizirali pitanje privatnosti

Pripreme/Materijali

Priča “Karolina Zlatna Ribica uči o privatnosti” , četvrti dio Papiri i bojice

Metodika A/

Uvod

Popričajte sa djecom o tome šta ste do sada naučili naučili o privatnosti. Koje su neke od važnih ideja koje koje bi oni trebali zapamtiti? Objasnite zašto je privatnost važna kako za pojedince, pojedince, tako i za društvo. Objasnite da je nekada bitno ograničiti nečiju privatnost, bez obzira obzira koliko smatramo da je privatnost važna. važna. Zamolite djecu da navedu primjere situacija u kojima bi trebalo ograničiti nečiju privatnost.

Čitanje priče

B/

Upoznajte djecu sa četvrtim dijelom priče tako što ćete dati pregled doga|aja u četvrtom dijelu i pokazati neke od slika.

Četvrti dio priče pomaže djeci da razumiju razumiju da u našem društvu dajemo dajemo važnost pravu na privatnost. Me|utim, pravo na privatnost nije apsolutno ili neograničeno pravo. Nekada su druge stvari važnije od privatnosti. U takvim situacijama je razumno i pravedno ograničiti privatnost. Kada odete na aerodrom, morate proći proći kroz provjerio da li neko nosi oružje u avion. avion. detektor za metal. Ovaj aparat služi da pretraži prtljag i vaše stvari da bi provjerio U ovom slučaju pravo na privatnost je ograničeno da bi putnici putnici bili sigurni. Djeca, tako|er, imaju ograničenu privatnost zbog toga što želimo zaštiti njihovu sigurnost, a to je važnije od njihove slobode. Čitajte do prve tačke razgovora u ovom dijelu priče . Zamolite djecu da odgovore na sljedeća sljedeća pitanja. Uz njih su navedeni neki od mogućih odgovora. 

Koliko privatnosti Karolina ima u svo joj pećini?

Na kraju trećeg dijela priče saznali smo da se jegulja nalazi u okružju Karolinine pećine. Crv je prvi vidio jegulju kada je napuštao pećinu. Na početku četvrtog dijela priče Crv je bio jako zabrinut jer nije mogao da na|e Karolinu. Karolina je imala koliko je htjela privatnosti u svojoj pećini. Crv je tražio privatni razgovor sa Karolinom da bi je upozorio na jeguljinu prisutnost.


37



Kako se ona osjećala zbog te privatnosti? Karolina je štitila štitila svoju privatnost privatnost jer joj je bila jako važna. Karolina se nije nije bojala. Rekla je Crvu Crvu da se može brinuti o sebi. Crv je upozorio upozorio da je niko niko ne može čuvati kada je sama sama u svojoj pećini. Kada je Karolina Karolina bila sa drugim ribicama u jatu, one su mogle paziti na nju. nj u. Crv je zamolio Karolinu da ne ide u pećinu nekoliko dana, dok jegulja ne otpliva i pećina opet ne bude bude sigurna. Ali Karolina je odbila molbu.





Zašto je Crv htio ograničiti Karolininu privatnost? Crv je htio ograničiti Karolininu privatnost jer se bojao za nju. Zašto nam je nekada potrebno ograničiti privatnost djece? Važno je da djeca djeca razumiju da je u odre|enim situacijama potrebno ograničiti ograničiti njihovu privatnost. Ovo pitanje je uključeno da bi se mogao započeti započeti razgovor na ovu temu u razredu. Prihvatite razumne odgovore. odgovore. Čitajte do druge tačke razgovora u ovom dijelu priče. Zamolite djecu da odgovore na sljedeća pitanja. Uz

njih su navedeni neki od mogućih odgovora. 

O čemu bi Crv trebao razmisliti prije nego što odluči šta da radi? Crv je bio zabrinut zabrinut za Karolininu Karolininu sigurnost. Znao je da da je ne bi trebao ostaviti samu u pećini dok je jegulja

bila u okruženju, ali ako ostane izgubit će posao. posao. Crv je mislio da bi ribama iz jata zlatnih zlatnih ribica trebao reći gdje se nalazi Karolinina pećina da bi one mogle mogle paziti na Karolinu. Ali, on je obećao Karol Karolini ini da nikada nikome neće reći gdje je pećina. Prilikom odlučivanja šta da radi, Crv bi trebao trebao razmisliti o tome zašto Karolina želi privatnost i o koristima i cijenama te privatnosti. Trebao bi razmisliti ra zmisliti i o tome zašto za što želi ograničiti Karolininu privatnost i šta će uraditi da bi je ograničio. Crv bi trebao razmisliti o tome da li on ima i obavezu i pravo da

ograniči Karolininu privatnost u ovoj situaciji. 

Šta bi Crv Crv trebao uraditi? Zašto? Neka djeca odluče šta bi Crv trebao uraditi. Zamolite ih da objasne zašto tako misle misle.

predstava Vježba – predstava

U četvrtom dijelu priče djeca su naučila o važnosti privatnosti. privatnosti. Naučili su da postoje situacije u kojima kojima je nečije pravo na privatnost ograničeno. U priči je j e Crv morao odlučiti da li bi trebao ograničiti Karolininu privatnost tako što će reći gdje se nalazi njena pećina. Djeca mogu odglumiti ovu scenu. Neka pripreme papirne lutke likova iz priče koje će koristiti u svojim predstavama. predstavama. C/

Zaključak lekcije

kojoj neko želi ograničiti ograničiti nečiju privatnost. privatnost. Neka kažu Podijelite djeci papire i bojice i neka nacrtaju s ituaciju u kojoj zašto neko želi ograničiti nečiju privatnost i da li bi privatnost u toj situaciji trebala biti ograničena. Neka kažu razloge za svoju odluku.


38

22. POJEDINAC I ZAJEDNICA: Moje higijenske, radne i kulturne navike

CILJ ČASA: Razumijevanje uslovljenosti i povezanosti pravilnog razvoja i zdravlja čovjeka sa održavanjem

liĉne higijene, radnih i kulturnih navika. Potaknuti uĉenike za pravljenje plana i rasporeda rada uz uvažavanje pozitivnih životnih navika. MATERIJALI: nastavni list Mojih top 5 navika, papiri za rad po grupama

ARTIKULACIJA ČASA Aktivnost 1.

Uĉenicima ponudimo listove na kojima će za što kraće vrijeme napisati svojih TOP 5 navika. Šta su to navike? Slijedi razgovor o listi top 5 navika i kratka analiza koje od navedenih navika u uĉeniĉkim top listama su pozitivne, a koje su negativne - kratka samoprocjena. Aktivnost 2. Mini lekcija- navike ( učiteljica) Kada govorimo o navikama, tada iskljuĉivo mislimo na pozitivne navike pod kojima se podrazumijeva

čuvanje i njegovanje zdravlja, kulturno ponašanje, navike za umni i fizički rad. Usljed izostanka pravilnog odgoja, mogu se razviti i loše navike. Navika predstavlja stečeni oblik ponašanja. To su svi oni oblici ponašanja, doživljavanja koji se obavljaju po nekoj nužnosti, sami od sebe, bez učešća naše volje i svijesti. Postoje razne vrste navika: -

navike ponašanja higijenske navike radne navike i sl.

Neke od njih su pozitivne, a neke n egativne. Po tome kakve navike ima, ličnost čovjeka dobija odredjenu

fizionomiju i mi je kao takvu poznajemo i cijenimo.Navike mogu da se stiču svjesno i nesvjesno. Sve one,i svjesne i nesvjesne, nastaju na taj način što se izvjesni pokreti čestim ponavljanjem tako učvrste u nervnom sistemu da se mehanizuju, to jest vrše se sami od sebe, automatski. Ni jedna navika ne nastaje odjednom već je rezultat rezultat mnogobrojnih ponavljanja. ponavljanja. U tom svjetlu treba posmatrati alkoholizam kao lošu naviku uzrokovanu čestim uzim anjem alkoholne supstance.

Od pozitivnih navika posebno treba razvijati: higijenske navike, navike kulturnog ponašanja i radne navike.

Završna aktivnost: Uĉenici po grupama prave liste najvažnijih navika koje su bitne za z a život i zdravlje z dravlje čovjeka


39

Zaštita od mina i NUS-a: Nepoznata područja i mine 23. Zaštita Ciljevi a. Znanje i razumijevanje i. Šta je nepoznato područje ii. Šta je to minirano područje iii. Rizik odlaska u nepoznato područje iv. Suprotne pojmove v. Razliku dobrog od lošeg b. Sposobnosti i. Napraviti razliku između nepoznatog i poznatog područja ii. Napraviti razliku između korištenog i nekorištenog područja iii. Razlikovati dobro od lošeg i neutralnog iv. Kritički razmišljati c. Vrijednosti i stavovi i. Igraju se na za to predviđenim mjestima ii. Ne odlaze u nepoznata područja bez pratnje odras le osobe iii. Učenici usvajaju stav da mi sami odabiremo svoj put, da je svako odgovoran za svoju “sudbinu”

Potreban materijal d. Flomasteri e. Hamer-papir

UVODNA AKTIVNOST – 5 min

Učitelj brzo niže različite naredbe, poput ovih: i. “Svi koji imaju na sebi nešto plavo neka ustanu” ii. “Molim da ustanu sada svi sa crvenim čarapama” iii. “Svi koji imaju smeđe oči, molim vas ustanite” iv. Nastavnik može osmisliti nove naredbe v. Nakon svakog ustajanja oni koji sjede plješću onima koji stoje

Svrha vježbe je da pokaže sve različitosti i preferencije među učenicima. U svim slučajevima, bez obzira na sadržaj naredbe, molimo učenike da aplaudiraju i na neki način slave različitosti unutar razreda.


40

GLAVNA AKTIVNOST – 35 min 

Nastavnik će čitati spisak pojmova djeci (ili će ih napisati na tabl i), a njihov zadatak je da te pojmove napišu na papirić, i da pored svakog pojma napišu njemu suprotan pojam

npr. dan – noć

dirati – ne dirati

život – smrt

opasno – sigurno

bijelo – crveno

dobro - loše

nepoznato – poznato

stati - ići

oprezno – neoprezno

obavijestiti – ne obavijestiti

minirano – neminirano

lutati – ne lutati

pažljiv – nepažljiv

približiti se – ne približiti se



Zajednički analizirati listu, a potom slijedi aktivnost – Drvo želja

 Na hamer-papiru nacrtamo drvo 

Zadatak svakog djeteta je da napiše dva -tri sigurna pojma i dva-tri nesigurna n esigurna pojma



Sve sigurne pojmove staviti na drvo (da žive), a opasne, nesigurne, ispod drveta (da strunu, nestanu)



Zajednička analiza  Koji su to sigurni pojmovi, koji nesigurni 

Diskutirati o tome zbog čega su neki pojmovi p ojmovi sigurni, a neki nesigurni



ZAVRŠNA AKTIVNOST 1. Naglasite ulogu učenika u provedenoj radionici i njihove zaključke 2. Naglasite sljedeće: a) Svako je odgovoran za svoju odluku b) Uvijek treba d obro razmisliti prije nego nešto uradim c) Sagledajte dobre i loše posljedice vaših odluka


41

24.VRIJEDNOSTI KOJE ŽIVIMO

-

Pripremiti deset krugova, napravljenih od kartona. Na svakom napisati odre đenu vrlinu

ili manu. Krugovi se poslažu ukrug, redoslijedom: istina, nasilje,moral, želja, želja, mržnja, mir, ljutnja, ljubav, oholost, nenasilje.

Prvi je karton, istina , a posljednji, deseti, nenasilje . Počnemo od broja devet, dakle od oholosti, i krenemo smjerom kazaljke od sata u krug; tako hodamo sve dok ne izbrojimo broj 29. Karton, na koji pada broj 29 uzimamo, i

izbacujemo iz kruga. Nastavljamo kruženje od toga mjesta sve dok opet ne izbrojimo 29, pa i njega izbacimo. Tako činimo sve dok ne ostane svega pet krugova. Zabavno je vidjeti koje su to vrijednosti ostale. -

Podijeliti učenike u 5 grupa, svaka dobije po p o jednu preostalu vrijednost. Zadatak: U kojim postupcima ljudi prepoznajemo datu vrlinu? Kako je mi možemo pokazati?


42

25. ČINIMO DOBRA DJELA

Cilj aktivnost : Da se uĉenici potaknu na ĉinjenje dobrih djela.

Poĉetak školske godine ali i neki znaĉajan datum mogu biti povod da se uĉenici potaknu na razmišljanje o tome da postoje ljudi kojima je potrebna pomoć drugih da bi ž ivjeli životom dostojnim ĉovjeka. Na poĉetku ĉasa proĉitati uĉenicima priĉu koja govori o ljudima koji su uĉinili neko dobro djelo (priĉa po izboru nastavnika). U vo đenom razgovoru sa uĉenicima potiĉemo ih da napravimo naš plan za ĉinjenje dobrih djela u toku

školske godine. Rad u malim grupama ili parovima Svaki par ili grupa predla že neke aktivnosti koje mo žemo poduzeti u našem odjeljenju, školi, lokalnoj

zajednici npr.posjeta Domu staraca, pomoć nekoj staroj i nemoćnoj osobi koja stanuje u blizini škole, sakupljanje pomoći u hrani, odjeći, obući za uĉenike slabijeg imovnog stanja, uĉešće u akcijama Crvenog križa i sliĉno. Od žutog papira izrezujemo krug (koji će biti sredina cvijeta) u koji upisujemo našu potrebu/ ž elju da ĉinimo dobra djela. Od raznobojnih listova pravimo cvijetne latice u koje upisujemo aktivnosti koje ćemo poduzeti. Tako nastaje naš Cvijet dobrih djela. Poželjno bi bilo da se poduzme zajedniĉka aktivnost sa uĉenicima koji pohađ aju vjeronauku i da to bude naš doprinos uzajamnom pomaganju, saradnji, razumijevanju, toleranciji. U toku godine pratiti realizaciju aktivnosti, svaku novu aktivnost u kojoj budemo uĉestvovali u toku godine upisivati u latice našeg cvijeta koji će nas podsjećati na ono što smo uradili, ali i na ono što stalno trebamo ĉiniti.


43

26. DJEČJA SVJESNA DJELA BRIŽNOSTI

Ciljevi

• prepoznati specifične oblike ponašanja kojima se iskazuje brižnost • učvršćivati oblike ponašanja kojima se iskazuje brižnost • razvijati samopoštovanje i empatiju • širiti duh Zone bez ismijavanja izvan granica razreda • osnažiti učenike potičući ih da poštuju svoja obećanja. Materijali.

• veliko izrezano srce ili neki drugi simbol prijateljstva • fotoaparati, pribor za likovni odgoj, video oprema (fakultativno) • listići papira s imenima svih učenika u razredu. Okupljanje: Igrajte jeku osjećaja (10 minuta) • Okupite učenike u krug i objasnite igru: Započet ćete tako što ćete dovršiti sljedeću rečenicu: "Osjećam da je ne ko brižan prema meni kada …" Zatim ćete mekanu loptu ili predmet dobaciti jednom djetetu u krugu koje želi biti sljedeće na redu. To će dijete tada ponoviti taj isto početak: "Osjećam da je ne ko brižan prema meni kada…" te rečenicu završiti na svoj način. Zamolite tog učenika da mekanu loptu dobaci drugome učeniku koji još nije sudjelovao. Nastavite tako dok svi učenici ne sudjeluju jednom. • Objasnite da ćete danas razgovarati o ljubaznosti, brižnosti i prijateljstvu te primjere za to pokušati naći u svom razredu i školskoj zajednici. Istraživanje brižnosti (10-15 minuta) Neka učenici u parovima razmijene svoja iskustva o a) trenutku u školi kad je ne koprema njima bio ljubazan i brižan te b) trenutku kad su oni bili ljubazni i brižni prema nekome u školi. Dajte svakom djetetu jednu minutu za razmjenu odgovora na pitanje pod a) i b). Zamolite nekoliko

dobrovoljaca da svoje priče ispričaju cijelom razredu, a ako imate dovoljno vremena neka to učini svaki par.

• Sada, neka se parovi okupe u skupine od po šest učenika u kojima će 1) spontano nabacivati ideje o načinima na koje prepoznajemo ljubaznost. 2) Razgovarajte o sljedećem: Što nas, ako takvo što uopće postoji, sprječava da budemo ljubazni jedni prema drugima? Izaberite Izaberite izvjestitelja za svaku svaku skupinu. • Neka male skupine izvijeste cijeli razred.

Planirajte "djela brižnosti" (15 minuta) • Objasnite sljedeći zadatak: U sljedećem vremenskom razdoblju (odredite neki rok), učenici će biti kao lutajući reporteri u "lovu" na slučajeve ljubaznosti, suradnje i brižnosti koje zamijete u školi, a mogu bilježiti i djela brižnosti koja sami učine. Sva bi djeca trebala pisati o djelu brižnosti koje su učinila ili kojima su bili svjedoci. Osim toga, primjere mogu ilustrovati likovnim radovima odnosno fotografijama ili video snimkama, u slučaju da učenicima možete staviti na raspolaganje nekoliko nekoliko fotoaparata ili video kameru.


44

Napomena: Projekti koji se odnose na "dječja svjesna djela brižnosti" dospijevaju na dan koji ste odredili kao posljednju aktivnost u ovom projektu, "Vi ste moćni, ali zajedno smo moćniji".

• Igrajte se "tajnih kompića". Stavite papiriće s imenima sve djece u razredu u šešir, pa neka djeca anonimno izvuku ime jednog djeteta iz šešira. Do kraja tog dana za dijete čije je ime izvukao/la učenik/ca mora učiniti nešto lijepo, s time da ni ko ne otkrije ko je to učinio. Sljedećega jutra djeca mogu reći ostalima koje im je djelo brižnosti bilo upućeno i pokušati pogoditi ko je njihov "tajni kompić". Zajedno za kraj (5 minuta)

• Izaberite neku dječju pjesmu koja govori o dječjoj potrebi za pravdom, mirom i ljubavlju. • Završite sat tako što će učenici stajati u krugu i držati se za ruke. Pokrenite "strujni krug" tako što ćete stisnuti ruku osobe s desne strane. Ta će osoba stisak poslati dalje tako što će stisnuti ruku sa svoje desne strane. Nakon što je takvo pulsiranje prošlo čitavim krugom, prođite krugom još jednom s nešto težim zadakom (npr. dva kratka stiska, ili jedan dugi stisak pa odmah nakon toga kratki). Ljubaznost – baš kao i "struja" u ovoj aktivnosti – je – je zarazna. Zato Zato je šalji dalje! dalje!


45

27. Nemoj mi se rugati: BITI U TUĐOJ KOŽI

Ciljevi

• istražiti različita motrišta u nekom sukobu • uvježbati sagledavanje problema iz perspektive druge osobe • istražiti učinke zadirkivanja • izrađivati razredne sporazume u pogledu zadirkivanja. z adirkivanja. Materijali

• veliki papiri s preklopnoga panoa s obrisima dvaju velikih stopala • veliki papiri s preklopnoga panoa i flomasteri (dovoljno za svakog učenika) • jedan tekst priče "Nevolje sa zadirkivan jem" • jedan komplet karata s ulogama iz priče "Nevolje sa zadirkivanjem" za svaki par učenika • pripremite se za pričanje priče "Oklevetani vuk". Okupljanje (5 minuta)

• Upitajte: Koliko vas je ikada radilo u skupini na projektu bilo koje vrste? (Dignit e ruke). Od onih koji su podigli ruke, koliko vas se sjeća nekog sukoba ili problema u vašoj skupini? Neka oni koji su imali sukob odu na jednu stranu razreda, a oni koji ga nisu imali na drugu.

• Upitajte: Koja je skupina veća? (Hmm. Uopće ne iznenađuje, ha?) S obzirom da će vjerojatno veća biti skupina onih koji su imali sukob, to je dobra prilika da spomenete koliko su sukobi česti! Sukob je životna činjenica, ali on uopće ne mora biti nešto negativno. U stvari, sukob je prilika za rast te može čak i poboljšati vaše odnose – ovisno o tome kako njime upravljate. Ispričajte djeci kratku priču iz vlastitog života o nekom sukobu koji je, kad ste ga riješili, poboljšao vaš odnos s nekime. • Sada objasnite da ćete učiti o jednoj od mnogih vještina koje su vam p otrebne kako biste znali kreativno i produktivno rješavati sukobe: stavljanje u položaj druge osobe ili gledanje stvari iz njezinoga ugla.

Dramatično pročitajte priču "Oklevetani vuk" Oklevetani vuk

Šuma mi je bila dom. Živio sam tamo i brinuo se o njoj. Trudio sam se držati je urednom i čistom. A onda jednog dana, dok sam čistio smeće što ga je ne ko ostavio za sobom, začuo sam korake. Skočio sam iza jednog stabla i ugledao malu djevojčicu kako dolazi niz stazu noseći košaricu. Bila mi je odmah sumnj iva iva jer je bila čudno odjevena – sva u crvenom, pokrivene glave, pa se činilo kako ne želi da ljudi znaju ko je. Naravno, zastao sam kako bih je pogledao. Pitao sam Je ko je, kuda ide, odakle je došla i sve to. Digla je nos i kazala mi uobraženo da ide bakinoj kući. Dok je išla dalje stazom uzela je šećernu ploču iz košare i počela je jesti bacivši omot na zemlju. Zamislite to! Bilo je već dovoljno loše što je bila došla u moju šumu bez dozvole i bila prosta prema meni. A sad mi je prljala dom. Odlučio sam ju naučiti naučiti pameti. Potrčao sam ispred nje do kuće njezine bake. bake. Kad sam vidio staricu, shvatio sam kako je poznajem. Prije više godina bio sam joj pomogao riješiti se štakora u kući. Kad sam joj objasnio šta se dogodilo, složila se pomoći mi naučiti njezin u unuku pameti. Pristala je sakriti se pod krevet dok je ne pozovem.

Kad je djevojčica stigla, pozvao sam je u spavaću sobu gdje sam u krevetu bio ja, odjeven kao njezina baka. Djevojčica je ušla i kao prvo kazala je nešto ružno o mojim velikim ušima. Jasmina Mehmedović, Tuzla: Pripreme za ČOZ, IV razred

46

Već su me i prije vrijeđali, pa sam učinio iz toga najbolje što se moglo kazavši kako mi velike uši pomažu da je bolje čujem. Potom je još nešto ružno primijetila, ovaj put o mojim izbuljenim očima. Kako uvijek pokušavam ostati miran, nisam se obazirao na njezinu uvredu i kazao joj kako mi velike oči pomažu da bolje vidim. Ali sljedeća uvreda stvarno me pogodila. Kazala je nešto o mojim velikim zubima. U tom trenutku izgubio sam strpljenje. Znam da sam trebao biti u stanju vladati situacijom, ali više nisam mogao svladati ljutnju.

Skočio sam s kreveta i zarežao na nju: "Zubi će mi pomoći da te bolje pojedem." Nijedan vuk nikad ne bi pojeo p ojeo malu djevojčicu. Ja je sigurno nisam mislio pojesti. (Vjerojatno mi ionako ne bi bila fina.) Samo sam je želio malo uplašiti. Ali ludo dijete počelo je trčati po kući i vikati. Počeo sam ju hvatati misleći misleći kako ću je moći smiriti ako ako je ulovim. Vrata su se odjednom otvorila s treskom i tamo je stajao veliki drvosječa sa sjekirom. Znao sam da sam u neprilici, pa sam skočio kroz prozor i izišao od tamo što sam prije mogao. Ali to nije kraj. Baka nikad nije ispričala moju stranu priče. Uskoro zatim proširio se glas o meni kako sam zao i opak. Sad me svi izbjegavaju. Možda je mala djevojčica još dugo živjela sretna i vesela, ali ja nisam. Razgovarajte u skupini: Koja je to bajka? Neka jedan dobrovoljac sažeto prepriča izvornu priču "Crvenkapica". Upitajte: Po čemu se priča "Oklevetani vuk" razlikuje od one "Crvenkapice" koja vam je poznata?

• Razgovarajte u koncentričnim krugovima: Neka se učenici razmjeste u dva kruga. Učenici u unutrašnjem krugu neka budu okrenuti prema van, a oni u vanjskome krugu prema unutra, gledajući jedni prema drugima. Osoba iz unutrašnjega kruga postavlja jedno pitanje svom paru koji sjedi nasuprot nje u vanjskome krugu. Nakon svakog pitanja neka se vanjski krug zarotira za jedno mjesto ulijevo, tako da sada svi imaju novog partnera. Na svako pitanje odgovara i učenik iz unutrašnjeg i učenik iz vanjskog kruga. Zamolite nekoliko dobrovoljaca da nakon sv akog pitanja s drugima podijele sljedeće: Kakvi su vaši osjećaji prema Crvenkapici iz izvorne priče? ( pomicanje partnera partnera) Kakvi su vaši osjećaji prema vuku iz izvorne priče? ( pomicanje partnera partnera) Što mislite zbog čega ste imali takve osjećaje prema vuku iz izvorne priče? ( pomicanje partnera) Zbog čega je u danas ispričanoj priči vuk odlučio djevojčicu naučiti pameti? ( pomicanje partnera) Što vuk čini kad više ne može kontrolirati svoju ljutnju? ( pomicanje partnera partnera) Vjerujete li vuku? ( pomicanje partnera) Ako su se vaši osjećaji prema vuku promijenili od vremena kad ste prvi put čuli izvornu priču, zašto se to dogodilo? ( pomicanje partnera partnera) Kakvi bi bili naši osjećaji prema vuku da smo čuli samo njegovu stranu priče? ( pomicanje partnera) Ispričajte jeste li kad na nešto gledali iz različitog motrišta u odnosu na vašu majku, oca ili neku drugu odraslu osobu koja vam je važna u životu? ( pomicanje partnera partnera) Na koje stvari vi i vaš prijatelj gledate iz različitih motrišta? ( pomicanje partnera partnera) Možete li se sjetiti primjera iz vlastitog ili tuđeg iskustva koji govori o tome da je neprijatelj postao prijatelj? Kako se to dogodilo?

Izvedite skeč: "Nevolje sa zadirkivanjem" (10 minuta) • Razgovarajte o pojmu stajališta: Kako kaže Crvenkapica, nju je zločesti vuk nam jeravao pojesti. Vuk, pak, kaže da ju je samo pokušavao naučiti pameti. Objasnite da u sukobu svaka sukobljena strana ima vlastito stanovište / motrište / tačku gledanja. Često vjerujemo da samo jedna strana (obično naša) ima monopol na istinu i dobrotu, a da je druga strana potpuno u krivu i da je loša. Ali to obično nije tako jednostavno. Prije nego što odlučimo ko je u pravu, a ko u krivu, važno je razumjeti obje strane u sukobu. je sa zadirkivanjem", zadirkivanjem", ili uz pomoć lutaka. • Zamolite dva dobrovoljca da odglume tekst priče "Nevol je


47

• Porazgovarajte: Kako mislite da se svako od ovo dvoje djece sada osjeća? Zašto mislite da je Dijete 2 ljuto? Zašto je Dijete 1 ljuto? Mislite li da je Dijete 1 znalo da Dijete 2 ne voli da je nazivaju "Miss Piggy" (gđica Prasić)? Odigrajte igru uloga: Biti u tuđoj koži2 (15 minuta) • Sada podijelite učenike u parove i neka svaki od njih na velikom papiru ocrta i izreže dva para cipela koje će nazvati Dijete 1 i Dijete 2. Ili, kao alternativa, ako se sat održava vani, učenici mogu nacrtati obrise cipela u zemlji. Parovi cipela trebaju biti okrenuti jedan prema drugome.

• Jedno će dijete ući u ulogu Djeteta 1, a drugo u ulogu Djeteta 2. Dajte djeci odgovarajuće kartice za igru uloga, a oni neka ih u sebi pročit aju. Neka djeca stanu na ocrtane stope. Objasnite da te stope imaju čudesnu moć pomoću koje osoba koja na njima stoji razumije stajalište dotičnog djeteta o sukobu. Neka svaki učenik bude i Dijete 1 i Dijete 2. Dijete 1 prvo objašnjava svoju perspektivu, d ok Dijete 2 sluša. Potom Dijete 2 objašnjava svoju perspektivu. Tada djeca zamijene mjesta.

• Nakon što su svi parovi uživjeli u perspektivu i Djeteta 1 i Djeteta 2 upitajte: Sada kad bolje razumijete kako se Dijete 1 osjećalo, recite što je to što bi Dijete 1 željelo reći Djetetu 2? (Neke od mogućnosti su: "Žao mi je", "Nisam shvatila kako se osjećaš", "Nisam te željela povrijediti", "Više te neću zvati Miss Piggy", itd.) Navedite učenike da nabace nekoliko ideja o dijelovima dobre isprike. Svakome pružite priliku da se ispriča. Sada upitajte: "Što je to što bi Dijete 2 željelo reći Djetetu 1?" (Žao mi je što ti prije nisam rekla da mi smeta kad me tako zovu", itd.) Neka učenici nabacuju ideje o drugim načinima na koje bi Dijete 2 moglo Djetetu 1 reći da joj je žao. • Okupite ponovno cijelu skupinu: "Je li ikada u redu ikoga zadirkivati?" Učenici će vjerojatno reći kako oni mogu prepoznati kad se neko samo dobrodušno šali, a kada to nije slučaj. Međ utim, kako to pokazuje i ova aktivnost, ponekad je t eško razlučiti jesu li vaša šala ili dobronamjerno zadirkivanje prihvaćeni kao nešto smiješno ili kao obeshrabrivanje. Kad nešto nekoga povrijedi, to baš nije smiješno. Što bi učenici mogli učiniti kako bi bili sigurni da njihove šale neće nikoga povrijedi ti?

(Fakultativno) Ako imate vremena, neka djeca u parovima razgovaraju o sljedećem. Svakoj osobi u paru dajte dvije minute da odgovori na svako od ovih pitanja. - Koji su od sukoba koje ste imali ili vidjeli nastali zbog različitih stajališta? Šta se d ogodilo? Koja su to dva

različita stajališta bila? - Kako je bolje razumijevanje tuđega stajališta moglo pomoći u rješavanju tih sukoba?


48

28. Demokracija i ljudska prava: PRAVDA, lekcija 4

Koji su pravedni pravedni načini da se nešto nešto sazna? Koji su pravedni pravedni načini da se donese donese odluka? Pregled lekcije

Djeca će učiti pravedne pravedne načine da nešto nešto saznaju ili da donesu odluku. odluku. Učit će važnost korišćenja korišćenja pravednih procedura prilikom skupljanja informacija i donošenja donošenja odluka. Učit će proceduru proceduru od četiri koraka korišćenu pri analiziranju pitanja pravednih načina saznavanja nečega i donošenja odluke. Te ideje će koristiti u rješavanju dvije različite vrste problema. Ciljevi lekcije


da objasne zašto je važno na pravedne načine skupiti informacije i donijeti odluku da objasne četiri koraka ili skup pitanja koji su korisni prilikom razmišljanja o problemu pravednih načina skupljanja informacija i donošenja odluke da koriste četiri koraka prilikom analiziranja problema skupljanja informacija i donošenja odluka

Pripreme/Materijali

Priča “Pravedne mede” , četvrti dio Papir i bojice

Metodika A/ Uvod o soba skupila informacije? Zamolite djecu da kažu o situaciji kada je neko htio nešto da sazna. Kako je ta osoba Napravite spisak nekih primjera na tabli. Neka djeca odluče da li su procedure korišćene da se nešto sazna pravedne. Djeca bi trebali trebali razumjeti da želimo želimo koristiti pravedne pravedne načine da nešto nešto saznamo i pravedne načine da donesemo odluku.

B/

Čitanje priče

Napravite uvod u četvrti dio priče tako što ćete dati pregled doga|aja u priči i pokazati neke od slika. Četvrti dio priče upoznaje učenike sa idejom pravednih načina da se nešto sazna i pravednih načina da se donese odluka . Ovo je proceduralna pravda. Proceduralna pravda ima tri osnovna cilja: a.) da

osigura što je više moguće da su skupljene sve informacije potrebne za donošenje pravedne i mudre odluke, b.) da osigura mudro i pravedno pravedno korišćenje informacija informacija prilikom procesa donošenja donošenja odluke, c.) da zaštiti pravo na privatnost, ljudsko dostojanstvo, slobodu i druge važne vrijednosti i interese ljudi. Pravedni načini saznavanja nečega uključuju osnovne ustavne prinicipe, kao što su pravo na svjedoke koji svjedoče protiv nekoga. nekoga. Uključuje skupljanje skupljanje informacija upotrebom upotrebom načina i ispitivanje svjedoka koji koji ne upotrebljavaju silu. Pravedni načini donošenja odluka odluka uključuju osnovni princip da ljudi, na koje odluka može uticati, uticati, imaju glas u donošenju donošenju iste. Učesn ici bi trebali znati procedure koje treba pratiti i sam proces bi trebao biti biti realizovan na nepristrastan nepristrastan način. Pravedne procedure procedure mogu legitimizirati odluke, povećati saglasnost i promovirati poštovanje autoriteta. Jasmina Mehmedović, Tuzla: Pripreme za ČOZ, IV razred

49

neka djeca odgovore na pitanja pitanja koja koja Čitajte do prve tačke razgovora u ovom dijelu priče. Onda neka

slijede. Uz njih su navedeni navedeni neki od mogućih mogućih odgovora. 

“Šta da radim?” pitao se kuhar. “Koji bi bio pravedan način da saznam ko je uzeo te kolačiće?”

Darko i Majda su pomogli pomogli u školskoj kuhinji. kuhinji. Pomogli su kuharu da ispeče ispeče kolačiće. kolačiće. Nakon što su kolačići izvađeni da se ohlade, kuhar je otkrio da nedostaje nekoliko kolačića. On je htio da sazna ko ih je uzeo. U početku, kuhar je bio jako jako ljut. Sumnjao je da su Darko i Majda Majda uzeli kolačiće koji s u nedostajali. Nakon što su Darko Darko i Majda rekli da oni nisu nisu krivi, kuhar nije znao šta šta da radi da bi otkrio ko je je uzeo kolačiće. kolačiće. Neka djeca predlože pravedne pravedne načine saznavanja saznavanja u ovoj situaciji. situaciji. Jedan od prijedloga može biti da je važno ispitati i Majdu, jer je ona radila u kuhinji sa Darkom. Neka djeca mogu reći da se na Majdu ne treba osloniti u ovoj situaciji jer su ona i Darko prijatelji. Čitajte do kraja problema o kolačićima. Prva reakcija reakcija kuhara je vjerovatno vjerovatno bila nepravedna. nepravedna. Njegove sumnje o tome ko je uzeo kolačiće bile su zasnovane na činjenici da Darko voli kolačiće i da ih je mirisao kada su izva|eni iz peći. Onda je kuhar odlučio da pita Majdu da li je nešto nešto vidjela. Majda je rekla da su Darko i ona bili zajedno čitavo vrijeme. vrijeme. Kuhar je odlučio da još malo malo provjeri tako što je pitao pitao neke od učenika u hodniku. hodniku. Onda je vidio da da je prozor otvoren. otvoren. Kuhar i Majda su saznali da je je Plava Svraka bila odgovorna za nestale kolačiće. Kuhar se izvinuo Darki i dao i njemu i Majdi dodatni dodatni kolačić da pokaže da mu je bilo žao što je vikao. Procedure koje je kuhar koristio da nešto sazna sazna su, na kraju, bile pravedne i Darko je bio zadovoljan.

Razgovor bi trebao pomoći djeci da razumiju da je važno skupiti informacije od svih ljudi koji bi mogli znati nešto vezano za odre|enu situaciju da bi se saznale činjenice potrebne za donošenje mudre i pravedne odluke o tome šta učiniti. učiniti. Djeca bi trebala razumjeti razumjeti potrebu za uzdržavanjem od optuživanja nekoga da je nešto uradio/la pogrešno pogrešno dok nema dovoljno dokaza za to. Djeca bi tako|er tako|er trebala razumjeti da je važno dozvoliti optuženoj osobi da govori za sebe i da drugi mogu govoriti u njegovo/njeno ime i da je potrebno biti pravedan pri skupljanju informacija.

Čitajte do druge tačke razgovora u ovom dijelu priče. Nakon toga, neka djeca odgovore na pitanja koja slijede. Uz njih su navedeni neki od mogućih odgovora. 

“Polako. Ne možete možete svi biti predsjednik predsjednik razreda razreda odjednom. odjednom. Koji bi bio pravedan način način da nekoga izaberemo?” Darko i Majda su se vratili u svoju učionicu. Njihova učiteljica je sa djecom djecom razgovarala o novom projektu za razred i iznijela potrebu da se izabere predsjednik razreda koji će voditi taj projekat. Nekoliko učenika su htjeli da budu predsjednik predsjednik razreda. Učiteljica je htjela da pravedno pravedno odluči ko bi trebao biti predsjednik. Denis je rekao da bi on bio predsjednik razreda.


50

Da je učiteljica uslišila njegov njegov zahtjev, to bi bio nepravedan nepravedan način donošenja odluke. odluke. Neka dj eca predlože pravedan način donošenja odluke u ovom slučaju. Ti prijedlozi prijedlozi mogu biti različiti: različiti: da učiteljica sluša ideje učenika i koristi ih prilikom donošenja odluke, da dozvoli da svaki učenik iznese svoje prijedloge, napiše ih na tabli i dozvoli da odluka bude donesena glasanjem. Obje opcije podržavaju vrijednost ljudskog dostojanstva, prava na učešće u donošenju odluke koja na nekoga može uticati i to ozakonjuje odluku. Čitajte do iduće tačke razgovora. Učiteljica je odlučila da dozvoli djeci da i maju izbore u razredu. Napisala je imena učenika učenika koji žele biti kandidati za poziciju. poziciju. Pitala je da li još neko želi biti kandidat. kandidat. Kandidati su, onda, dali govore i rekli zašto bi on ili ona bio/bila dobar predsjednik razreda. Svi su predsjednika razreda je bila pravedna jer glasali. Katarina je dobila najviše glasova. Procedura biranja predsjednika su svi oni koji su htjeli da učestvuju imali priliku za to. Procedure su bile poznate i realizovane tako da su svi mogli svjedočiti. Katarina je brzo otkrila da posao predsjednika razreda nije lak. Razgovor bi trebao pomoći djeci da razumiju princip da je pravedno da oni na koje odre|ena odluka može uticati imaju imaju učešća u donošenju donošenju te odluke. To može uključiti dozvoljavanje da iznesu iznesu svoje mišljenje onome ko donosi odluku ili da učestvuju u donošenju odluke tako što će glasati ili postići konsenzus. Princip je zasnovan na mišljenju da se takvo učešće zahtijeva na osnovu osnovu vjerovanja u ljudsko dostojanstvo i na osnovu praktičnosti, npr. da će oni koji su učestvovali u donošenju odluke češće poštovati istu od onih kojima kojima je odluka nametnuta. nametnuta.


51

29. Mine i NUS: MINE U NAŠEM OKRUŽENJU

Ciljevi nastave:

-

Istražiti načine na koje minsko -eksplozivna sredstva utječu na okoliš i ljudsko zdravlje. Naučiti opća pravila zaštite od minsko -eksplozivnih sredstava.  Uvod:

Mine ne samo da izuzimaju zemljište iz poljoprivredne ili šumske proizvodnje već su i opasne po ljudske živote. Cilj je uspostavljanje sigurnog okruženja za normalan i prosperitetan život svih građana BiH i vraćanje poljoprivrednog i šumskog zemljišta u proizvodnju. Pokrenite slobodnu diskusiju o minsko-eksplozivnim sredstvima, tipovima sredstava i posljedicama koje

one izazivaju. Popišite odgovore na tabli. Neka učenici na tabli napišu vrste minsko -eksplozivnih sredstava koje znaju. Postaviti sljedeće pitanje: • Da li ste nekada vidjeli u prirodi ovakvo sredstvo? U koje se svrhe koriste minsko -eksplozivna sredstva? Poslužite se tekstom sa slikama o tipovima mina i NUS -a. (Donošenje plastičnih modela mina u školsku učionicu zabranjeno je zbog kontradiktornih poruka koje izgovaramo i onog što radimo. Ako držite model mine u ruci i govorite da se ne smiju približavati mini, pravite konfuziju u dječijem umu.) • Bitnije je od upoznavanja s oblicima i izgledom mina upoznati djecu s činjenicom da su mine u većini slučajeva kamuflirane, da nije tako jednostavno naći ih te da mogu promijeniti oblik i boju usljed vremenskih prilika, vremena i vegetacije. Objasnite da se neka od minko-eksplozivnih sredstava koriste i u humane svrhe (najčešće u rudarstvu i

građevinarstvu), osim u ratnim djelovanjima. Ako obučene osobe pravilno rukuju njima, imaju velikog značaja i koristi na gradilištima u uštedi vremena, radne snage, mašinerije i sl. Međutim, nehumana primjena ovih sredstava, kao u ratnim djelovanjima, ostavlja velike i teške posljedice na stanovništvo i okoliš. Pitajte učenike koje negativne posljedice imaju mine na stanovništvo, a koje na okoliš. Bilježite odgovore na pitanje da li bi zabranili upotrebu takvih sredstava i zašto? Pitajte učenike da li su upoznati da državne organizacije vode brigu o skidanju mina na terenu i drugim pitanjima

iz ove oblasti. Koji ljudi mogu vršiti deminiranje i da li oni možda znaju nekoga iz njihovog okruženja ko obavlja te poslove?

Objasnite učenicima da je deminiranje jako kompliciran, opasan i veoma skup posao,  Glavni dio:

Predstavite učenicima posljedice koje mine ostavljaju na obradivo zemljište (nemogućnost pristupa i upotrebe zemljišta koje je zagađeno minama za poljoprivrednu proizvodnju, ispašu stoke i sl.). Objasnite posljedice koje mine ostavljaju na šumska područja (opasnost od ulaska u ta područja sprečava sječu šume, odnosno iskorištavanje šumskih bogatstava, održavanje, zaštitu šuma od parazita i štetočina kao što je, npr., potkornjak, insekt koji može uništiti velike površine šuma). Razmislite koje sve opasnosti mine mogu prouzrokovati za okoliš i čovjeka. Jasmina Mehmedović, Tuzla: Pripreme za ČOZ, IV razred

52

Usmjerite se na sljedeća pitanja: • Kako su mine opasne za okoliš i ljudsko zdravlje? • Koje protivmi nske akcije treba preduzeti? • Kako mine mogu imati negativan utjecaj na divlje ž ivotinje? 

Završni dio:

Objasnite učenicima da su protivminske akcije složen i kompleksan posao koji se sastoji od različitih koraka koje preduzimaju za to ovlašćene instituc ije, organizacije i kompanije. Kako bismo bili zaštićeni od negativnih posljedica mina, jako je važno da se preduzmu svi ovi koraci. Također je bitno biti svjestan da mine postoje i da trebamo biti na oprezu kako ne bismo postali njihova žrtva. • Humanitarno deminiranje • Pomoć žrtvama mina • Upozoravanje na mine • Zastupanje • Uništavanje mina Humanitarno deminiranje, kao jedna od komponenti protivminskih akcija, podrazumijeva radnje kojima se uklanja opasnost od mina i NUS- a u BiH. Ovom aktivnošću obuhvaćeno je sistematsko i generalno

izviđanje te izdrada projektne dokumentacije koje sprovodi BHMAC, dok operacije tehničkog izviđanja, čišćenja površina i objekata kao i operacije podvodnog čišćenja i uklanjanja eksplozivnih sredstava zaostalih nakon rata obavljaju akreditirane deminerske organizacije.

Upozoravanje na mine jako je bitna komponenta. Podizanje svijesti i edukacija o načinima zaštite od mina aktivnost je koju mogu provoditi akreditirane organizacije od strane BiH MAC-a.

Upozoravanjem na mine učenici i građani informiraju se o načinima obilježavanja minskih polja i upozoravaju da ne odlaze tamo, kako ne bi slučajno postali žrtva. U nastavku...


53

30. Čovjek i zdravlje – pedagoško pedagoško – psihološka psihološka saznajna komponenta: VJEŽBE VJEŽBE OPUŠTANJA I RELAKSACIJE

CILJ:

Naučiti učenike značaju relaksacije, pravilnog disanja i mira sa sobom, kako bismo bili u miru i sa drugima. UVOD:

Razgovarati o načinima na koje se djeca opuštaju, odmaraju, o muzici koju slušaju. Najaviti da će danas čuti o jednom neobičnom eksperimentu s vodom koji je izveo japanski naučnik Emoto Masaru. On je fotografisao smrznute kristale vode i to nakon što je vodi puštao muziku ili im govorio lijepe ili ružne riječi. Pojašnjavati pokazujući prezentaciju sa fotografijama. Budući da najveći dio čovjekovog organizma čini voda, možemo, onda, samo zamisliti šta loša muzika ili ružne riječi čine vodi u našem tijelu. Zbog toga je važno v ažno da izgradimo svoj muzički ukus, da se prema sebi i drugima ponašamo s puno poštovanja i da nađemo vremena da ponekad uradimo vježbe opuštanja i relaksacije.

Jednu takvu ćemo i mi danas raditi. GLAVNI DIO:

Vježbu započeti pravilnim, dubokim disanjem. Zauzeti udoban položaj, ispraviti kičmu i zatvoriti oči. Tokom vođene meditacije koristiti laganu muziku, kao zvučnu kulisu. Meditacijsku priču pričati dovoljno sporo i ekspresivno, s odgovarajućim pauzama, kako bi je učenici u potpunosti doživjeli i uspjeli se uživjeti u svoju vlastitu priču. „Pronađite svoj osobni prostor, udobno se smjestite i zamisite se malima koliko god je to moguće. Vi ste klica jabuke, stiješnjena čvrsto u tvrdoj kapsuli sjemena, zakopani ispod hladne zemlje. Zima je i vi ste ste jedva budni. budni. Iznad vas snijeg snijeg pokriva tlo. Potpuno Potpuno je hladno pod pod zemljom...

Sada je proljeće. Zemlja oko vas postaje postaje toplija i klica u sjemenu počinje da se budi. Snijeg iznad vas se se topi i voda se upija u zemlju oko vas. Zemlja se osjeća dobro, zagrijava se i čini se da biste i sami mogli da se ispunite snagom zemlje, vode i sunca.

Vrijeme je da izađete iz svoje sjemene kapsule. Koristeći sve svoje snage čvrsto gurate oklop sjemenke i probijate je, kao što se ptica izliježe iz jajeta. Možete se pokrenuti prema površini zemlje koja je vlažna, a vlaga vam daje život. Ne znate zašto , ali želite se dočepati površine. Konačno, jednim jakim pritiskom izlazite iz tla i prvi put ugledate – SUNCE! Energija sunca teče u vas i zbog toga se osjećate sve jačim i jačim. Protežete se prema gore, pružate svoje tanko stabalce prema vani i postajete mala, zdrava sadnica.

Nježne kapi proljetne kiše hrane vas i osvježavaju. Zadržite na trenutak taj osjećaj i uživajte. (PAUZA) Prolaze godine. Vi ste već izrasli u tananu jabukovu mladicu, visoku kao i mladi čovjek. Imate lijepo, zeleno lišće koje koje pružate prema suncu i ono vas jača. Vi i želite još rasti i jačati. Želite biti stablo.

Zbog toga skupljate svu svoju energiju i rastete još više. Kako godine prolaze postajete jako, zdravo stablo jabuke. Možete stajati ponosni na suncu i uživati u svoj sv ojoj snazi i ljepoti. A onda je nastala nastala jesen.


54

Na vašim granama narasli su sočni, hranjivi plodovi. Jabuke sadrže sjeme iz kojeg će jednog dana, možda, porasti nova stabla. Jabuke su teške. teške. Vaše grane grane su jake, ali ali jabuka je puno i osjećate da bi vam mogle slomiti grane. Čujete korake djece. Ne možete razgovarati s njima, ali znate da dolaze da uberu jabuke. Sa sobom su donijeli i košaricu. Smiju se i pjevaju. Djeca će pokupiti jabuke, a vaše grane će osjetiti svjetlost. Znate da će ih odnijeti i pojesti. Znate da će baciti sjeme i da će iz njih nići nova stabla. Obrane su gotovo sve jabuke... No, to vas ne brine, jer znate da će roditi i iduće godine. Zahvalni ste djeci i nadate se da će uživati jedući ukusne, zdrave plodove. (PAUZA) Sada je zima.

Svo vaše lišće odavno je opalo s grana, ali znate da će olistati sljedećeg proljeća. Sada je vrijeme za odmor. Možete se odmoriti... U proljeće voda u vašem stablu opet će ć e se pokrenuti i svuda će se osjetiti bujanje života. A sada, brojaću od 10 do 1. Za to vrijeme, vrijeme, vi napustite napustite tijelo stabla stabla i vratite se u učionicu....“ učionicu....“ ZAVRŠNI DIO: Razgovarati o iskustvu vođene meditacije. Fokusirati se na pitanja o osjećanjima, kako bi i učeni ci shvatili koliko je moćna mašta. Kako ste se osjećali kada ste prvi put probili sjemenku? Ko je osjetio olakšanje? Je li neko pomalo osjećao i strah? -

Kako je izgledalo kada ste prvi put vidjeli sunce? Ko je zbog toga bio sretan? Ponosan?

-

Većina vas je osjetila snažnu emociju kada ste prvi put vidjeli sunce. Kako je to moguće, kada smo svi bili ovdje, u učionici, a sunce do nas ne dopire? Jeste li znali da je vaša mašta toliko moćna? Kakav je osjećaj postati veliko, jako stablo? Je li se nešto promijenilo kada su djeca pokupila vaše jabuke? Šta mislite, kakve je kristale oblikovala voda u vašim stablima? A u vašim tijelima, dok ste slušali ovu vođenu meditaciju i muziku koja je pratila priču? Zašto to mislite?

-

Bojom i oblikom dočarati kako se osjećaju. o sjećaju.


55

31. ŽIVOTNI KONTINUUM

Cilj:

Prorađivanje prošlosti i traumatskih iskustava; prizivanje u sjećanje slike nekadašnjih borbi, radosti, strahova i boli; vježbanje ekspresivnih načina nošenja sa stresom. Uvod: Djeca sjede u krugu i svako izgovori svoje ime onako kako mu se najviše sviđa, bojom i jačinom glasa koja

mu najbolje odgovara: glasno, tiho, razvučeno, veselo, ozbiljno... -

Putovanje u prošlost: Opustite se i zatvorite oči. Zamislite da ste balon u boji koju voliite. Polako se pripremate za putovanje u prošlost... odvajate se o stolice i odlazite... susrećete svoje

prošle doživljaje...gledate ko je sve tu... Tu su svi koju su nekada bili s vama. Pogledajte kako su raspoloženi? Kako se vi osjećate? Pokušajte u sebi zadržati to sjećanje. Sada, polako, krenite još dalje u prošlost, u svoje sjećanje. Sjetite se nečeg što je bilo ugodno i lijepo, kada ste bili veseli. Ko je sve bio tu?

A sad se sjetite nečeg što je bilo ružno i neugodno, kada ste bili tužni... ili bijesni... ili prestrašeni.. Jeste li tada plakali? Je li neko bio uz vas? Je li neko bio protiv vas? Vidite li sve osobe iz tog doživljaja? Kako se osjećate? Ali, evo, vaš balon se počinje dizati, vi napuštate scenu iz prošlosti... vjetar vas lagano nosi prema prozoru ove kuće, vi ulazite i opet ste na svojoj stolici... Polako otvorite oči, vratite se u sadašnjost. Crtanje svojih slika iz prošlosti. Na traci papira (oko 10 cm) ili na manjim komadima papira iste veličine djeca crtaju sličice iz svog sjećanja, kao da su snimljene na filmsk oj traci, kao scene. Na prvoj slici je najbliži doživljaj, na drugoj neki s ljetnjeg raspusta, na trećoj nešto što im se dogodilo kad su bili tužni, prestrašeni, kad su plakali. Sljedeća je scena nečega čega se sjećaju s radošću. Šta je to bilo, ko su ljudi koji su ih okruživali. Neka -

odaberu svoje boje za prikaz.

Kad djeca završe crtanje, svako obilježi svoju sličicu simbolom radosti (sunce, npr.) ili simbolom žalosti (oblak, npr.). Svi pronađu mjesto na kojem će izložiti svoj „film“. Razgovor u krugu: Svako pokazuje svoj „film“ i priča o njemu – opisuje scene iz svog života. Kakvih doživljaja ima više? Šta

ili ko doprinosi raspoloženju prikazanom na sceni? Igra kipova i kipara:

Djeca se podijele u dvije grupe, pa jedna zauzme pozu tužnog, a druga veselog, raspoloženog kipa. Svako u grupi izabere svoj izraz.

Ostaju ukočeni 15ak sekundi, a onda veseli izaberu tužnog i pokušavaju ga razveseliti: pantomimom, pjesmicom ili drugim dosjetljivim stvarima, ali bez dodirivanja.


56

ZAVRŠNA IGRA: MOJ OTOK Koristimo različite načine da označimo krugove (otoke) na tlu: svako dijete može dobiti novinski papir i staviti ga na pod kao svoj otok, djeca mogu donijeti komad konopca koje se oblikuje u krug ili kredom nacrtati krug oko sebe, promjera oko 1 m. Na dati znak (sad! zvono, tapšanje) svako sebi mora pronaći novi otok. Da bi bili sigurni moraju imati oba stopala unutar kruga (novina).

Ne treba trčati, ima dovoljno vremena, a ne želimo da neko ostane u moru. Svaki put, prije davanja novog znaka, ukinuti po 2- 3 kruga, pa će isti otok morati dijeliti više učesnika. Jedino pravilo koje ponavljamo kao odgovor na bilo koje pitanje je da s obje noge treba biti „na ostrvu“. Kako ćemo to izvesti, naša je stvar. No, i na zadnji se otok s malo mašte može naseliti dosta sudionika igre, jer ovdje ne mora biti ispadanja.


57

32. DJEČACI I DJEVOJČICE

Cilj: Objasniti na koji način stereotipi i predrasude utječu na izgradnju samopoštovanja, odnose i

očekivana ponašanja dječaka i djevojčica. Rasprava se treba usredotočiti na stereotipno portretiranje princeza i prinčeva kako bi učenici znali izraziti efekte stereotipnog stereotipnog mišljenja na djevojčice i dječake. Znanja: Učenici će znati prepoznati spolne i rodne stereotipe, znat će da se rod izgrađuj e tijekom socijalizacije i da se razlikuje u povijesnim razdobljima i kulturama.

Vještine: Sposobnost prepoznavanja stereotipa. Zapažanje rodnih razlika u pro šlosti i danas. Biti u mogućnosti napisati napisati priču bez rodnih stereotipa. stereotipa. Stavovi: Uvažavanje i prihvaćanje spolnih razlika bez stereotipa.

Pipi

Nediskriminirajući Nediskriminirajući stav prema rodnim i spolnim razlikama. Pribor: papir, olavka, bojice IGRA – slagalica

Učenike dijelimo u trojke po bojama (plavi, crveni, zeleni, žuti, plavi, narančasti, ljubičasti...). Svaka skupina dobiva u raznim bojama riječ – imena različitih likova iz bajki, priča. Svako slovo je izrezano posebno i oni trebaju što prije složiti riječ i zalijepiti je na traku u boji trojke. (Trnoružica, Pepeljuga, Alica, Snjeguljica, Zlatokosa, Matovilka, Pipi, Ivica, Marica) Mogu osmisliti kratku aktivnost (dramatizaciju kojom će ostalima prikazati svoj lik, a tek kasnije u prezentaciji pokazati tko je to kad ostali pogode.

AKTIVNOST- Osobine likova dječaka i djevojčica

Upitati učenike poznaju li bajku u kojoj se pojavljuje princeza i princ. Zamoliti nekoga od učenika da ispriča priču. Postavljajte pitanja što čini princeza, tko odlučuje o njezinoj sudbini; ona ili njezin otac/roditelji, ili netko drugi. Koje su osobine princa, princa, a koje princeze.

Neka u krug napišu ime lika, a zatim u trojkama ispišu osobine princa i princeze. Koje osobine prepozanju da se povezuju sa djevojčicama i dječacima (muškarcima i ženama) danas.

Neka ih označe bojom po želji (zaokruže, podcrtaju). Prepoznaju li što njima od navednog govore u obitelji i u školi. Može li se napisati bajka koja ne slijedi rodne s tereotipe? Zadatak: Napistati/ nacrtati nesterotipnu bajku. (Moguće je kreirati i predstavu.)

„Ljudi su vrlo strogi prema neuspješnim muškarcima i vrlo nevelikodušni prema uspješnim ženama.“ Jasmina Mehmedović, Tuzla: Pripreme za ČOZ, IV razred

58

33. ZNAČAJ OČUVANJA OČUVANJA PRIRODNE PRIRODNE SREDINE

Cilj: -

Shvatanje značaja očuvanja životne sredine. Podsticanje učenika za uzimanje aktivnog učešća u očuvanju životne sredine.

Sredstva: Plakati, olovke, bojice, flomasteri, makaze, ljepilo, fotografije, slike iz novina i sa interneta.

TOK ČASA: 1. KORAK

Učenici su podijeljeni u grupe na času Moje M oje okoline: a. Voda (prikupiti sličice iz novina, sa interneta i tekstove koji govore o zagađenjima vode) b. Zrak (prikupiti sličice iz novina, sa interneta i tekstove koji govore o zagađenu zraka) c. Zemljište (prikupiti sličice iz novina, sa inter neta i tekstove koji govore o zagađenju zemljišta) d. Reciklaža (sličice i tekstovi o recikliranju) 2. KORAK Svaka grupa ima zadatak da na n a plakatu predstavi svoju temu. Dodatan zadatak za svaku grupu je da

se bavi zaštitom vode, zraka, tla od zagađenja i da konstruktivna rješenja, s naglaskom na to šta MI možemo učiniti. 3. KORAK Prezentacija radova. 4. KORAK Izlaganje plakata na razrednom panou.


59

DODATAK: Prezentacija o prijateljstvu.

Podjela tabela Jesam li dobar/dobra prijatelj/ca? Na posljednjem slajdu prezentacije prikazati popunjenu tabelu, a od učenika tražiti da prepišu tekst iz rubrike koja

odgovara njihovom mišljenju o sebi kao prijateljima. Napomenuti da budu pošteni prema sebi, jer te tabelice ne moraju nikome niti pokazati, on e nisu za ocjenu, a služe samo kako bi se ubuduće svi trudili biti bolji prijatelji.

Jesam li dobar prijatelj/ica?

Nisam baš naj prijatelj/ica Ne dozvoljavam nikome da

Dijeljenje

Zabava

posuđuje moje stvari. Volim svoje koristi sam/a. Najradije se zabavljam,

smijem i uživam sam /a.

Biranje Ne volim da bilo drugara za koga pitam da se igra sa mnom. igru

Ja sam OK prijatelj/ica Zapravo i ne volim da dijelim stvari s drugima, ali ponekad i to dozvolim.

Zapravo i ne dajem drugima komplimente.

Ma ja sam odlična / odličan prijatelj/ica Uvijek dijelim sa

Dijelim stvari sa prijateljima i oni dijele sa mnom,

drugim, čak i kad

takođe.

zajedništvo

Uživam u zabavi Ponekad mi se

sviđa zabava sa prijateljima.

Ponekad i pozovem nekoga da se igra sa mnom, ali samo kad sam

raspoložen /a.

Lijepe riječi

Dobar / dobra sam prijatelj/ica

Nekad dajem, a nekad dobijem komplimente.

s prijateljima. Oni me nasmijavaju i skupa se igramo. Pa, uglavnom pozivam prijatelje da se igramo i pitam ih da budu moji partneri u grupi.

Često dajem i primam komplimente.

Ja mogu slušati Meni je naporno

da slušam kada

Slušanje

drugi ljudi govore. Radije ja

pričam.

oni ne dijele sa mnom, jer se je zabavnije. Uvijek volim prijatelje nasmijati i

usrećiti. Svi se odlično zabavljamo zajedno! Uvijek pitam da se igramo skupa i raduje me kada

svi učestvuju i niko nije isključen i usamljen. Smatram da je lijpo misliti i govoriti lijepe stvari i uvijek dajem, a i primam komplimente.

Zaboravljam gledati u ljude

druge. Kad

Ja odlično slušam.

pričaju ne

Moji prijatelji to

kada mi pričaju,

ometam i postavljam pitanja o tome

primjećuju i

ali ponekad postavim i poneko pitanje.

što prijatelji govore.


uvijek mi se povjeravaju i rado

pričaju o sebi.

60


Nisam baš naj


Nisam baš naj


Nisam baš naj


Nisam baš naj


Nisam baš naj

prijatelj/ica

prijatelj/ica

prijatelj/ica

prijatelj/ica

prijatelj/ica

Ja sam OK prijatelj/ica











Ma ja sam odlična / odličan prijatelj/ica





61

COZ Pripreme 4

Recommend Documents