Pismene Pripreme Za 7. Razred

Stjepko Težak, Marcela Boban, Ana Mesić, Milan Paun

HRVATSKI JEZIK 7 PRIRUČNIK ZA NASTAVNIKE

1

Urednica Dunja Merkler Recenzentice dr. sc. Sanda Ham Marina Čubrić, prof. Lektorica Kata Zalović-Fišter Korektorica Mirjana Strojny Naslovnicu oblikovao Krešimir Serdarušić Grafički urednik Željko Brnetić © ŠKOLSKA KNJIGA, d.d., Zagreb, 2005. Nijedan dio ove knjige ne smije se umnožavati, fotokopirati ni na bilo koji način reproducirati bez nakladnikova pismenog dopuštenja. CIP dostupan u Nacionalnoj i sveučilišnoj knjižnici, Zagreb, 450826019 ISBN 953-0-50197-8 Tisak Grafički zavod Hrvatske, d.o.o., Zagreb

2

Stjepko Težak, Marcela Boban Ana Mesić, Milan Paun

HRVATSKI JEZIK 7 PRIRUČNIK ZA NASTAVNIKE Zagreb, 2005.

3

SADRŽAJ O udžbeničkom kompletu Hrvatski jezik 5 – 8 Ponavljamo što znamo Upitne i odnosne zamjenice Neodređene zamjenice Jednostavna rečenica Objekt Priložne oznake Atribut Apozicija Složena rečenica Nezavisno složena rečenica Sastavne rečenice Rastavne rečenice Suprotne rečenice Isključne rečenice Zaključne rečenice Zavisno složene rečenice Predikatna rečenica Subjektna rečenica Objektna rečenica Atributna rečenica Mjesna rečenica Vremenska rečenica Načinska rečenica Zarez u jednostavnoj i složenoj rečenici Samoznačne i suznačne riječi Odnosi među riječima Naglašeni i nenaglašeni slogovi Uzlazni i silazni naglasci Veliko početno slovo u imenima društava, organizacija, udruga, pokreta i pravnih skupina Upravni i neupravni govor Povijest hrvatskoga književnoga jezika Načini sporazumijevanja Pripovijedanje Uloga opisa u pripovijedanju Bilješka, natuknica Biografija i autobiografija Vijest, novinska vijest Komentar

4

O UDŽBENIČKOM KOMPLETU HRVATSKI JEZIK 5 – 8 za nastavu hrvatskoga jezika u osnovnoj školi Udžbenički komplet za nastavu hrvatskoga jezika od petoga do osmoga razreda osnovne škole čine udžbenik, vježbenica, zbirka testova, prozirnice, plakati i CD-ROM. Udžbenici Hrvatski jezik 5 – 8 usustavljeni su u tri nastavne cjeline: Hrvatski jezik, Jezično izražavanje i Povijest hrvatskoga jezika. Teme pojedinih nastavnih jedinica obrađene su prema Okvirnom nastavnom planu i programu Ministarstva prosvjete i športa Republike Hrvatske. Na početku je svake udžbeničke jedinice jezična igra: kratak, zanimljiv i duhovit motivacijski zadatak koji potiče stvaranje komunikacijske situacije u kojoj će učenici samostalno stvarati primjere potrebne za uočavanje i analizu proučavane jezične teme ili pojave. Naravno, ovakav početak udžbeničke jedinice želi ukazati na činjenicu da i nastava gramatike može biti zabavna i zanimljiva pa je neupitna i motivacijska vrijednost ovakvoga sadržaja. U rubnici na početku svake udžbeničke jedinice ispisani su pojmovi koje učenik treba poznavati da bi postojeće znanje mogao nadograđivati novim spoznajama. U rubnici je navedeno i što će se učiti u toj udžbeničkoj jedinici. Udžbenička jedinica počinje polaznim tekstom: taj je lingvometodički predložak izvor primjera za promatranje, uočavanje i proučavanje jezične pojave koja je tema udžbeničke jedinice. Polazni predložak (tekst, strip, slika) popraćen je poticajnim pitanjima koja učenike potiču na promatranje, postupno spoznavanje, apstraktno mišljenje, logično zaključivanje, raščlambu, povezivanje, uspoređivanje, razlikovanje, razvrstavanje, usustavljivanje i sažimanje nastavnih sadržaja. Metodički oblikovani elementi udžbeničke jedinice su simboli i natpisi u rubnicama koji prate definicije, upozorenja na najčešće greške, ortografske i ortoepske upute. Duže su udžbeničke jedinice podijeljene u manje dijelove koji su istaknuti vizualno prepoznatljivo oblikovanim podnaslovima, ali i upućivačkim naslovima i simbolima u rubnicama. Takvom se organizacijom teksta sugerira postupno stjecanje znanja, korak po korak, od jednostavnijega prema složenijem nastavnom gradivu. Svaka udžbenička jedinica završava sažetkom: to je kratka i jezgrovita informacija s temeljnim znanjem koje treba trajno usvojiti svaki, pa i najmanje uspješan učenik. Za one koji žele učiti i više od temeljnoga, u mnogim je udžbeničkim jedinicama dodan i sadržaj nazvan Naučimo više. U udžbeniku postoje i slikovni sadržaji – ilustracije i slikovni prilozi. Ilustracije nisu tek likovni ukras tekstu, već su funkcionalan dodatak tekstu s promišljenom didaktičkom funkcijom i vrijednošću. No, nije zanemarena njihova estetska primjerenost, dopadljivost i duhovitost koja motivira učenika na radostan i kreativan susret s tako ilustriranim udžbeničkim tekstom. U poglavlju sa sadržajima iz povijesti jezika slikovni su prilozi uvjetovani sadržajem nastavnoga gradiva pa su odabrani prema književno-povijesnom kriteriju. To su najčešće kvalitetne reprodukcije pojedinih spomenika hrvatske pismenosti i naslovnica najvažnijih izdanja jezičnih priručnika. Udžbenik završava Kazalom pojmova u kojemu su izdvojeni najvažniji pojmovi o kojima učenik, ali i svaki korisnik udžbenika može naći potrebne informacije na stranici koja je naznačena uz pojedini pojam. Ovakva koncepcija udžbeničke jedinice dobra je i funkcionalna podloga za usvajanje gradiva tijekom nastavnoga sata, ali i za samostalan rad učenika. Usustavljenost, grafička i vizualna funkcionalnost i primjerenost udžbeničkoga teksta od velike je pomoći nastavniku, a posebno učeniku, u stjecanju novih znanja, kao i pri utvrđivanju i ponavljaju već naučenoga gradiva. Uz ovako strukturiran udžbenik učenici su promatrači i istraživači gramatičkih normi u tekstu, aktivni sudionici, a ne samo pasivni promatrači koji od nastavnika dobivaju i prihvaćaju gotova rješenja. Vježbenice Hrvatski jezik 5 – 8 sadržajno i strukturno slijede udžbenike. Vježbenica je didaktički dodatak udžbeniku namijenjen radu pri usvajanju, ponavljanju i utvrđivanju znanja. U svakoj lekciji vježbenice na početku je kratak sažetak obrađenoga gradiva (iz udžbenika), a tek potom slijede zadaci za ponavljanje i utvrđivanje znanja: ako učenik samostalno rješava zadatke (npr. za domaću zadaću), pred njim je sve što treba ponoviti. Pitanja i zadaci u vježbenici usustavljeni su od jednostavnijih prema složenijima, sa svrhom poticanja jezičnoga promišljanja, ali i opće naobrazbe i jezične kulture. Zadaci u vježbenici samo su jedan od mogućih uzoraka utvrđivanja nastavnoga gradiva i poticanja kreativnosti učenika, a mogu se primjenjivati za samostalno ponavljanje i utvrđivanje nastavnoga gradiva i za domaću zadaću. CD-ROM Hrvatski jezik 5 – 8 je suvremeno nastavno sredstvo namijenjeno i učeniku i nastavniku. Multimedijski sadržaji iznimno su funkcionalni pri usvajanju znanja tijekom nastavnoga sata, ali i dragocjeni kao pomoć učeniku koji samostalno uči obrađeno gradivo, ponavlja, rješava domaću zadaću ili se priprema za usmenu ili pismenu provjeru znanja. CD-ROM je sastavni dio udžbeničkoga kompleta za sva četiri razreda osnovne škole. Testovi za ponavljanje i utvrđivanje znanja Hrvatski jezik 5–8 strukturom i rasporedom zadataka prate tijek usvajanja znanja usustavljen u udžbeniku i vježbenici. Na početku svake zbirke testova je inicijalni test pomoću kojega nastavnik utvrđuje razinu naučenosti gradiva na koje će nadograđivati daljni tijek usvajanja znanja. Tu je razinu iznimno važno utvrditi u petom razredu tijekom kojega će nastava

5

hrvatskoga jezika, prema potrebama učenika iščitanim iz rezultata inicijalnoga testa, često sadržavati i veći broj sati ponavljanja i usustavljivanja znanja usvojenih tijekom razredne nastave. Rješenja testova dostupna su nastavniku (u priručniku). Valja imati na umu da ovi testovi nisu namijenjeni provjeravanju i ocjenjivanju, već ponavljanju i utvrđivanju gradiva u nastavi i pri samostalnome učenju. Komplet plakata za nastavu hrvatskoga jezika Hrvatski jezik 5 – 8 namijenjen je učeniku i nastavniku: to je funkcionalno i vizualno dopadljivo nastavno sredstvo iznimno korisno tijekom učenja novoga gradiva, a i lijep i duhovit sadržaj za ponavljanje gradiva na zidu učionice, uvijek dostupan cijelome razredu. Komplet prozirnica za nastavu hrvatskoga jezika Hrvatski jezik 5 – 8 sadržajno i strukturno slijedi udžbenički tekst. Bilo da se rabe tijekom usvajanja novoga gradiva, za ponavljanje i usustavljivanje usvojenih znanja ili kao didaktičko pomagalo pri utvrđivanju i vježbanju naučenoga, pregledno i sustavno oblikovane prozirnice daju primjerenu i zorno oblikovanu informaciju. Funkcionalnost i vizualna kakvoća prozirnica dolazi do punoga izražaja u kreativno, ekonomično i dinamično organiziranoj nastavi, u korelaciji s uporabom udžbenika, vježbenice, CDROM-a i plakata. Priručnik Hrvatski jezik 5 – 8 usustavljen je tako da uistinu bude ”pri ruci” nastavniku: ima li nastavnik priručnik, ima i potpun uvid u temeljni udžbenički komplet jer su u priručniku, uz metodički model nastavnoga sata, i preslici stranica udžbenika i vježbenice. Svakoj pojedinoj nastavnoj jedinici u ovome priručniku utvrđen je cilj (svrha), predložene su obrazovne, odgojne, funkcionalne i komunikacijske zadaće, temeljni pojmovi, međupodručna i međupredmetna povezanost te nastavna sredstva, oblici i metode rada. Za tijek nastavnog sata predložen je uvod i motivacija, najava teme, obrada novoga gradiva, zadavanje domaće zadaće. Korisni su i funkcionalno pripremljeni radni i nastavni listići oblikovani tako da ih je moguće lako umnožiti ili preslikati na prozirnicu. Priručnik sadrži i dodatne sadržaje: izvedbeni nastavni plan i rješenja didaktičkih materijala za ponavljanje i provjeru znanja (vježbenica, testovi, nastavni listići). Metodička obrada pojedinih nastavnih jedinica u ovome priručniku ni u čemu ne obvezuje nastavnike. To je samo jedna od mogućnosti obrade, poticaj za nove kreativne pristupe. Kreativan nastavnik će, poznavajući potrebe i mogućnosti svojih učenika, uz pomoć ideja i sugestija iz priručnika, kombinirajući rad s udžbenikom, vježbenicom, CD-ROM-om, plakatima i prozirnicama, na satu stvoriti dinamičan slijed sekvenci usvajanja, utvrđivanja i ponavljanja gradiva koji će rezultirati sustavno i s razumijevanjem usvojenim znanjem.

6

Ponavljamo što znamo

Ponavljamo što znamo Osnovna škola _________________________________ Mjesto ________________ Učitelj ________________________________________ Priprema za izvođenje nastave hrvatskoga jezika Razred __________ Redni broj sata _____ Tema mjeseca _________________________________ Nastavno područje ______________________________ Nastavna jedinica Ponavljamo što znamo Cilj obrade nastavne jedinice-ponavljanje gradiva Zadaće: – obrazovne – ponavljanje gradiva – funkcionalne – razvijanje sposobnosti zapažanja, imenovanja, razlikovanja, raščlambe i logičnog zaključivanja – odgojne – razvijanje svijesti o nužnosti učenja materinskoga jezika, poticanje i razvijanje jezičnoga osjećaja i ljubavi prema jeziku Nastavna sredstva: živa riječ učenika i učitelja, udžbenik, vježbenica, plakat, ploča, prozirnica Oblici rada: čelni, pojedinačni Nastavne metode: čitanja, pisanja, razgovora, samostalnog rješavanja zadataka

Tijek nastavnoga sata 1. Motivacija a) igramo se riječima b) zapisivanje i analiza učeničkih asocijacija 2. Čitanje metodičkog predloška i najava nastavne jedinice 3. Analiza predloška 4. Obrada (prema udžbeniku) 6. Sinteza Zadaci za samostalan rad – rješavanje zadataka u vježbenici Domaća zadaća – rješavanje zadataka u vježbenici ili radnih listića

Bilješke

Ponavljamo što znamo RJEŠENJA VJEŽBENIČNIH ZADATAKA

1. S: jastreb, neizrečen, prsa, trbuh, pera, sova, neizrečen, neizrečen, sup, neizrečen, som P: leti, gnijezdi se, pokriveni su, čine, jedri, bi mogao odletjeti – glagolski P: najveća je, stanovnik je, prorijeđena je i ugrožena vrsta, je riba – imenski 2. a) je bio, imao je, su bili, je hodao, nije imao, dostigao je, živio je, rađala je, brinula se, klonio se, branio se, bio je b) će biti, imat će, će biti, će hodati, neće imati, će dosegnuti, živjet će, će rađati, će se brinuti, klonit će se, će se braniti, bit će 7

3. uđe – aorist, 3. o. jd., pusti se – aorist, 3. o. jd., govori – imperativ 2.o. jd., viknu – aorist 3.o. jd., dajte – imperativ 2.o. mn., promuca – aorist. 3. o. jd., posegnu – aorist, 3.o.jd., potegnu, 3.o.jd., sam – prezent, 1.o.jd., čuj – imperativ, 2.o.jd., dođoh – aorist, 1.o. jd., ostavih – aorist, 1.o. jd., zakrenuh –aorist, 1. o. jd., vukao sam se – perfekt, 1.o. jd., gledajte – imperativ, 2. o. jd., su – prezent. 3.o. mn.

8

Upitne i odnosne zamjenice Osnovna škola .............................................................. Mjesto .............................................................. Učitelj ......................................................................................................................................................................... Priprema za izvođenje nastave hrvatskoga jezika Razred ........................ Redni broj sata ........................ Tema mjeseca ............................................................................................................................................................. Nastavno područje ...................................................................................................................................................... Nastavna jedinica: Upitne i odnosne zamjenice Cilj obrade nastavne jedinice: Prepoznati upitne i odnosne zamjenice te njihova pravilna upotreba u usmenom i pisanom izražavanju

Zadaće – obrazovne – prepoznavanje upitnih i odnosnih zamjenica u tekstu, uporaba upitnih i odnosnih zamjenica u govoru i pisanom tekstu, sklonidba upitnih zamjenica tko, što, razlikovanje upitnih i odnosnih zamjenicaq, upotreba odnosnih zamjenica pri udruživanju jednostavnih rečenica u složene, upotreba upitnih zamjenica pri preoblikovanju izjavnih rečenica u upitne – funkcionalne – razvijanje sposobnosti zapažanja, razvijanje sposobnosti preoblikovanja rečenica, stjecanje sposobnosti apstraktnoga mišljenja i logičnoga zaključivanja – odgojne – razvijati svijest o nužnosti učenja hrvatskoga jezika jer znanje jezika utječe na sposobnosti sporazumijevanja s drugim ljudima Nastavna sredstva: živa riječ, udžbenik, vježbenica, prozirnica, grafoskop, nastavni listić, plakat Oblici rada: frontalni, individualni Nastavne metode: dijaloške, metode čitanja, pisanja, usmenog izlaganja, metode samostalnoga rada, rada u parovima i rada u skupinama

Tijek nastavnog sata 1. Motivacija: uočavanjem upitnih riječi u pitanjima u leksikonu uvodimo učenike u prepoznavanje upitnih zamjenica 2. Čitanje metodičkoga predloška 3. Analiza metodičkog predloška 4. Obrada: – uočavanje upitnih riječi u metodičkom predlošku – uočavanje da upitne riječi zamjenjuju odgovore – zaključivanje da su te upitne riječi zamjenice – uočavanje da te zamjenice čine rečenicu upitnom – preoblikovanje izjavne rečenice u upitnu uporabom upitne zamjenice – definiranje i nabrajanje upitnih zamjenica – uočavanje odnosnih zamjenica u metodičkom predlošku – utvrđivanje sličnosti upitnih i odnosnih zamjenica – utvrđivanje razlika među tim zamjenicama s obzirom na ulogu u rečenici – udruživanje jednostavnih rečenica u složenu uporabom odnosne zamjenice – definiranje odnosnih zamjenica – sklonidba 5. Sinteza

Zadaci za samostalni rad rješavanje nastavnoga listića

Plan ploče 9

UPITNE I ODNOSNE ZAMJENICE Tko ujutro ide na četiri noge, u podne na dvije, a uvečer na tri? – upita rečenica Čovjek ujutro ide na četiri noge, u podne na dvije, a uvečer na tri? – izjavna rečenica Čije zvono nikada ne zvoni? Visibabino… – upitne zamjenice: tko, što, koji, čiji, kakav, kolik P P Tko traži prijatelja bez mane, ostat će bez prijatelja. – izjavna rečenica jednostavna rečenica + jednostavna rečenica = složena rečenica – odnosne zamjenice Muški rod N čiji G čijeg, čijega D čijem, čijemu A čijeg, čijega V čiji L čijem, čijemu I čijim

Domaća zadaća – rješavanje zadataka iz radne bilježnice – uvježbavanje scenske igre u kojoj ravnatelj istražuje tko je grafitima išarao školske zidove. U igri će učenici upitnim zamjenicama oblikovati upitne rečenice

Bilješke

10

Neodređene zamjenice

Osnovna škola .............................................................. Mjesto .............................................................. Učitelj ......................................................................................................................................................................... Priprema za izvođenje nastave hrvatskoga jezika Razred ........................ Redni broj sata ........................ Tema mjeseca ............................................................................................................................................................. Nastavno područje ...................................................................................................................................................... Nastavna jedinica: Neodređene zamjenice Cilj obrade nastavne jedinice: prepoznavati neodređene zamjenice i pravilno ih upotrebljavati u usmenom i pisanom izražavanju

Zadaće — obrazovne — prepoznavanje neodređenih zamjenica u tekstu, uporaba neodređenih zamjenica u govoru i pisanom tekstu, razumijevanje neodređenih zamjenica kao sklonjive vrste riječi, sastavljeno i rastavljeno pisanje nekih neodređenih zamjenica — funkcionalna — razvijanje sposobnosti zapažanja, stjecanje sposobnosti apstraktnoga mišljenja i logičnoga zaključivanja — odgojne — razvijanje svijesti o nužnosti učenja hrvatskog jezika jer znanje jezika utječe na sposobnost sporazumijevanja s drugim ljudima, razvijanje svijesti o bogatstvu izražajnih mogućnosti hrvatskoga jezika Nastavna sredstva: živa riječ, udžbenik, vježbenica, prozirnica, grafoskop, nastavni listić, plakat Oblici rada: frontalni, individualni Nastavne metode: dijaloške, metode čitanja, pisanja, usmenog izlaganja, metode samostalnoga rada, rada u parovima i rada u skupinama

Tijek nastavnog sata 1. Motivacija: bilježenjem ponuđenih odgovora uvodimo učenike u razumijevanje značenja neodređenih zamjenica, upoznajemo ih s tim da mogu zamjenjivati nešto neodređeno, nepoznato. 2. Čitanje metodičkoga predloška 3. Analiza metodičkog predloška 4. Obrada: — uočavanje neodređenih zamjenica u metodičkom predlošku — otkrivanje što zamjenjuju te zamjenice — ispisivanje mogućih odgovora — razumijevanje značenja i uloge neodređenih zamjenica — razlikovanje neodređenih zamjenica netko, nešto — dekliniranje neodređenih zamjenica i razvrstavanje prema značenju — sklonidba — uvježbavanje rastavljenoga pisanja složenih neodređenih zamjenica 5. Sinteza Zadaci za samostalni rad — rješavanje nastavnoga listića

Plan ploče NEODREĐENE ZAMJENICE Pitala sam .... lopova — imenice Ratka poštara susjeda nekoga — neodređena zamjenica

11

Ratko je nešto nacrtao. — neživo Ratko je netko nacrtao. Ratko je nekoga nacrtao. — živo — neodređeno (nepoznato) — netko, nešto, neki, nekakav, nečiji… — niječno — nitko, ništa, nikakav, ničiji… — općenito — itko, išta, ičiji, ikakav… Sklonidba Muški rod N sav G sveg, svega D svem, svemu A sveg, svega, sav V sav L sveg, svemu I svim, svime Nisam zaljubljena u nikoga. Nisam zaljubljena ni u koga.

Domaća zadaća — rješavanje zadataka iz radne bilježnice — pisanje sastavka o nekoj nepoznatoj osobi, primjerice Netko je zaljubljen u nju, Netko je izgubio mobitel…, uz podcrtavanje upotrijebljenih neodređenih zamjenica.

Bilješke

N A S TAVN I L I S T I Ć Neodređene zamjenice 1. Sklanjaj zadane neodređene zamjenice netko ništa itko svatko N G D A V L I 2. Jesne rečenice preoblikuj u niječne preoblikom glagola i neodređenih zamjenica. Došao je netko. _____________________________________________ Nešto sam dobio. ___________________________________________ Našao sam nečiji mobitel. ____________________________________ Ugrizao me nekakav pas. _____________________________________ Igrala se s nekakvom lutkom. _________________________________ Od nečije tete dobila sam šal. __________________________________ 3. Razvrstaj označene zamjenice. Ali ja ne želim gurati nos u svašta, shvaćaš? To znači da ćeš cijeloga života ostati blasav. Jer tko ne gura nos u što treba i ne treba, taj ništa ne može naučiti ni postići. Taj će cijeloga života biti negdje na rubu. Ja ionako ne mogu ništa naučiti. (Zvonimir Balog, Na kuhači Greta) Osobne: ________, _________ Pokazne: ________, _________ Odnosne: ________, _________

12

Neodređene: ________, _________

R J E ŠE NJ A ZA DATAK A S N A STAVN OG L IST IĆ A Neodređene zamjenice 1. N netko ništa itko svatko G nekoga ničega ikoga svakog, svakoga D nekome ničemu ikome ikomu svakom, svakome, svakomu A nekog, nekoga ništa ikoga, ikoga svakog, svakoga V netko ništa itko svatko L nekomu ni o čemu i o kome, i o komu svakom, svakome, svakomu I nekim ni s čim i s kim svakim 2. Nitko nije došao. Ništa nisam dobio. Nisam našao ničiji mobitel. Nije me ugrizao nikakav pas. Nije se igrala ni s kakvom lutkom. Ni od čije tete nisam dobila šal. 3. Osobne: ja, ja Pokazne: to, taj, taj Odnosne: tko, što, Neodređene: svašta, ništa, ništa

R J E ŠE NJ A ZA DATAK A I Z R A D NE B IL J E ŽNI C E Neodređene zamjenice 1. koji, čiji, takav, takav, ovakav, onakav, tko, što 2. N netkonečijiništa nikakav itko svatko G nekoga nečijeganičega nikakvoga ikoga, svakog D nekome nečijem ničemu nikakvomeikome svakom A nekoga nečijiništa nikakvoga ikogasvakog V netkonečijiništa nikakav itko svatko L nekomu ni o čijem ni o čemu ni u kakvom i o kom svakom I nekim ni s čijim ni s kakvim i s kim svakim 3. Osobne: njega, im Posvojne: njegove Povratna: se, se Povratno-posvojne: svoga Pokazne: tome, ovog, ovo, ona Odnosne: što, što Neodređene: nitko, ništa, svim 4. sve — A, nitko — N, nikome — D, nešto — N, sve — N, štogod — A, nešto — N, nešto — A, svi — N, svu — A 5. svako — N, svima — D, svaka — N, sve — N, sve — N, svakom — L, svakoga — A, nikoga — A, nikom — D, svašta — A, svašta — A, svačemu — L, nešto — N, nitko — N, nikomu — D 6. sve, sve; akuzativ

KONTROLNI RAD 1. Razvrstaj označene zamjenice. Čežnja Događa se to u jesenjoj noći, kad pada kestenje po asfaltu i kad se čuju psi u daljini, i kad se tako neopisivo javlja čežnja za nekim tko bi bio dobar, naš, bliz, intiman, drug, i kome bismo mogli pisati pismo. Ispovjedili bismo mu sve što leži na nama. Pismo bismo mu pisali, a njega nema. (Tin Ujević) Osobne:

13

Povratna: Povratno-posvojna: Posvojne: Pokazne: Upitne: Odnosne: Neodređene: 2. Ispiši kojoj vrsti riječi pripada svaka označena riječ i odredi vrstu zamjenice. Sreo sam te, zlato. Tihana i laka Uskom selskom stazom stupala si k meni; Rosna, blijeda ruža i cvijet od maka Smiješili se ljupko s tvojih grudi snenih, Dok iz sela našeg kao pjesma mraka Brujili su zvuci otegnuti, lijeni. Mi smo nijemi stali bez riječi i glasa, S nama bješe sreća toga ljetnog časa. Modra poput mora do dva tvoja oka, Što dršću i trepte ko trak rane zore, Rodi tad u našim dušama što gore Tajnim plamom nekim… (Antun Branko Šimić, Susret) Dorica Dorica — to je lutka Koju mi jednom od šale Donijela žena moja. Seljanka to je mala u nošnji šestinskog dola. Ona o svjetiljci visi, U kutu mog pisaćeg stola. I ja je pogledam katkad Ona je utjeha moja Usred bola. Dobriša Cesarić Zvijezda da mi je biti Zvijezda da mi je biti, ____________________________________ i živjeti kao zvijezda negdje visoko, visoko.____________________________________ Pa da netko za mene kaže:_________________________________ Ono je moja zvijezda._____________________________________

_______________________ _______________________

Zvijezda da mi je biti. Jure Kaštelan

R J E ŠE NJ A KO NTR O LN O G R A DA Zamjenice 1. Osobne: Povratna: Povratno-posvojna: Posvojne:

mu, nama, mu, njega se, se, naš

14

Pokazne: to, Upitne: — Odnosne: tko, kome, što Neodređene: nekim, sve 2. te — osobna zamjenica, si — glagol, tvojih — posvojna zamjenia, našeg — posvojna zamjenica, su — glagol, mi — osobna zamjenica, nama — osobna zamjenica, toga — pokazna zamjenica, tvoja — posvojna zamjenica, što — odnosno zamjenica, našim — posvojna zamjenica, što — odnosna zamjenica, moja — posvojna zamjenica, to — pokazna zamjenica, je — glagol, u — prijedlog, ona — osobna zamjenica, mog — posvojna zamjenica, ja — osobna zamjenica, je — osobna zamjenica, ona — osobna zamjenica, moja — posvojna zamjenica, mi — osobna zamjenica, negdje — prilog, netko — neodređena zamjenica, mene — osobna zamjenica, ono — pokazna zamjenica, moja — posvojna zamjenica

15

Jednostavna rečenica Osnovna škola Učitelj

Mjesto

Priprema za izvođenje nastave hrvatskoga jezika Razred Redni broj sata Tema mjeseca Nastavno područje Hrvatski jezik Nastavna jedinica : Jednostavna rečenica Cilj obrade nastavne jedinice: prepoznavanje jednostavne rečenice, neproširene i proširene rečenice te neoglagoljene i besubjektne rečenice Zadaće: obrazovne – upoznati strukturu jednostavne neproširene i proširene rečenice, prepoznati u rečenici predikat i subjekt, prepoznati i imenovati neoglagoljenu rečenicu, prepoznati i imenovati besubjektnu rečenicu funkcionalne – razvijanje osjećaja za prihvaćanje jezičnih sadržaja, razvijanje sposobnosti uočavanja, povezivanja, zaključivanja i primjene stečenog znanja, odgojne – razvijati svijest o važnosti učenja materinskoga jezika , njegovanje i razvijanje ljubavi prema hrvatskome jeziku, razvijanje jezične kulture. Nastavna sredstva: živa riječ, udžbenik, vježbenica, prozirnica, rječnik hrvatskoga jezika Oblici rada: čelni, pojedinačni, u paru Nastavne metode: dijaloške, monološke, tumačenje, čitanje, pisanje, rad na tekstu, Tijek nastavnog sata 1. Motivacija: prema udžbeniku 2. Najava teme i čitanje metodičkog predloška 3. Analiza predloška 4. Obrada – uočavanje glavnih rečeničnih dijelova; subjekta i predikata – definiranje jednostavne rečenice – analiza jednostavne neproširene rečenice – analiza jednostavne proširene rečenice – neoglagoljena rečenica – besubjektna rečenica 5. Sinteza Zadatci za samostalan rad – rješavanje zadataka u radnoj bilježnici, nastavni listić Domaća zadaća Sam/sama smisli i napiši: jednostavnu neproširenu rečenicu, jednostavnu proširenu rečenicu, neoglagoljenu rečenicu i besubjektnu rečenicu.

Plan ploče Jednostavna rečenica

16

( jedan predikat ) NEPROŠIRENA

PROŠIRENA

P ili S + P

S + P + dodatci

P Tužan sam. S

S P Jedna me tuga zgromila.

P On je zaljubljen.

Zašto ja? Kosa?

S P Svijet se oko mene i u meni srušio.

NEOGLAGOLJENE REČENICE

Tinu nije briga za moje osjećaje.

BESUBJEKTNA REČENICA

Bilješke

Rješenja zadataka u radnoj bilježnici 1. predikat 2. jedan 3. neproširena, proširena 4. neoglagoljena, krnja 5. besubjektna 6. a) proviri, zatreperi, stane grčiti, zažubori, odjekne, je proljeće b) jedan predikat 7.a) To je proljeće. b) npr. Proviri žuti jaglac iz trave. 8. c 9. a) rečenica s više subjekata b) rečenica s izrečenim subjektom c) besubjektna rečenica d) rečenica s neizrečenim subjektom

17

Objekt Osnovna škola .............................................................. Mjesto .............................................................. Učitelj ......................................................................................................................................................................... Priprema za izvođenje nastave hrvatskoga jezika Razred ........................ Redni broj sata ........................ Tema mjeseca ............................................................................................................................................................. Nastavno područje: hrvatski jezik Nastavna jedinica: Objekt Cilj obrade nastavne jedinice: stjecanje i primjena znanja o objektu kao predmetu glagolske radnje u rečenici, razlikovanje izravnoga i neizravnog objekta.

Zadaće – obrazovna – objekt, izravni objekt, neizravni objekt – funkcionalna – razvijanje osjećaja za prihvaćanje jezičnih sadržaja, razvijanje sposobnosti uočavanja, povezivanja, zaključivanja i primjene stečenog znanja – odgojna – razvijati svijest o važnosti učenja materinskog jezika, njegovanje i razvijanje ljubavi prema hrvatskom jeziku, razvijanje pravilnog odnosa prema obvezama Nastavna sredstva: živa riječ, udžbenik, vježbenica, prozirnica, nastavni listić, plakat Oblici rada: čelni, pojedinačni Nastavne metode: dijalog, tumačenje, čitanje, pisanje, samostalni rad

Tijek nastavnog sata 1.

2. 3. 4.

5.

Motivacija: a) prema polaznim pitanjima u udžbeniku b) učenici dovršavaju rečenicu Od prijatelja očekujem…, razgovor o njihovim očekivanjima te uočavanje imenica u akuzativu Najava teme i čitanje metodičkog predloška Analiza predloška Obrada – zapažanje imenica i zamjenica koje dopunjuju glagol – određenje padeža tih riječi – definiranje objekta – prepoznavanje izravnog objekta – zapažanje i definiranje neizravnog objekta Sinteza Zadaci za samostalni rad – rješavanje zadataka u radnoj bilježnici Domaća zadaća: rješavanje nastavnog listića

Plan ploče Objekt pismo.

Napiši (Što?) zadaću.

stvari.

Pospremi (Što? )

sobu.

roditelje.

Volim (Koga?) tebe.

poruku.

ormar.

prijatelje.

im. u A

im. u A

im., zamj. u A

18

– dopuna glagolu kojom se izriče predmet glagolske radnje zove se objekt – najčešće ga izričemo imenicom ili zamjenicom u akuzativu – izravni objekt uvijek je u akuzativu bez prijedloga ili u genitivu koji se može zamijeniti akuzativom: Popio je malo soka.  Popio je sok. Pojeo je malo torte.  Pojeo je tortu. G A – neizravni objekt najčešće je u dativu, lokativu, instrumentalu te u akuzativu s prijedlogom Javi se tati. Mislim na tebe. Požuri s poslom. D prijedlog, A I – objekt ne može biti u nominativu i vokativu

Rješenja zadataka iz radne bilježnice Objekt 1. 2. 3. 4. 5. 6. 7.

glagolu, predmet imenice, zamjenice akuzativu, genitivu, akuzativom nominativu, vokativu c, e kamenje, kamenje, komade, cijev, granu, šljunak, škare, metal, kutiju, ju, ceduljicu izravni: krijesnicu, mašnu, san, mrežu, me neizravni: mi, mi, mladošću, leptiru

Objekt NASTAVNI LISTIĆ Dopuna glagolu kojom se izriče predmet glagolske radnje zove se objekt. Najčešće ga izričemo imenicom ili zamjenicom u akuzativu. Razlikujemo izravni i neizravni objekt. Objekt nikada ne može biti u nominativu i u vokativu. 1. Odredi predikatni skup u rečenicama. a) Radujem se svemu oko sebe. b) Udišem opojne jesenje mirise. c) Uživam u jesenskom ruhu šume i čaroliji boja. 2. Zaokruži točne tvrdnje. a) Riječi svemu, mirise, ruhu, čaroliji dio su predikatnog skupa. Da Ne b) Te riječi izriču predmet glagolske radnje. Da Ne c) U rečenici imaju ulogu izravnog objekta. Da Ne 3. a) U sljedećim rečenicama podcrtani su objekti, no potkralo se nekoliko pogrešaka. Pronađi ih. Naslonjena na drvenu ogradu balkona uživala sam u ljepoti bogate jeseni. Sve oko mene bijaše lijepo, ali od svega najljepša bila je šuma. Voljela sam njezina stabla, bogatstvo zelenih krošanja, voljela svaku pticu i zvjerčicu, svakog kukca i leptira…Voljela sam sve njezine šumore i mrmore, šušnjeve i glasove, boje i mirise. Anđelka Martić

19

b)Ispiši neizravne objekte. ..................................................................................................................................... 4. Sam/sama smisli i napiši nekoliko rečenica prema zadanoj shemi a) S P I O ( izravni objekt) b)

SS P NO (neizravni objekt)

c)

P IO NO

Rješenja nastavnoga listića 1. a) Radujem se svemu oko sebe. b) Udišem opojne jesenje mirise. c) Uživam u jesenskom ruhu šume i čaroliji boja. 2. a) da b) da c) ne 3. a) oko mene je POM, objekti su: stabla, pticu, kukca, leptira, šušnjeve, boje mirise b) na ogradu, u ljepoti,

20

Priložne oznake Osnovna škola .............................................................. Mjesto .............................................................. Učitelj ......................................................................................................................................................................... Priprema za izvođenje nastave hrvatskoga jezika Razred ........................ Redni broj sata ........................ Tema mjeseca ............................................................................................................................................................. Nastavno područje: hrvatski jezik Nastavna jedinica: Priložne oznake Cilj obrade nastavne jedinice: steći znanje o priložnim oznakama i njihovim vrstama te naučiti njihovu ulogu u rečenici

Zadaće – obrazovna – priložne oznake mjesta, vremena i načina – funkcionalna – razvijanje osjećaja za prihvaćanje jezičnih sadržaja, razvijanje sposobnosti uočavanja, povezivanja, zaključivanja i primjene stečenog znanja – odgojna – razvijati svijest o važnosti učenja materinskog jezika, njegovanje i razvijanje ljubavi prema hrvatskom jeziku, razvijanje pravilnog odnosa prema obvezama Nastavna sredstva: živa riječ, udžbenik, vježbenica, prozirnica, nastavni listić, plakat Oblici rada: pojedinačni, čelni Nastavne metode: dijaloška, monološka, čitanje, pisanje, tumačenje, samostalan rad


Motivacija: a) prema polaznim pitanjima u udžbeniku b) nastavni sat može se započeti pitanjem: Što vam se danas dogodilo na putu do škole? 2. Najava teme i čitanje metodičkog predloška 3. Obrada – usporedba rečenica u udžbeniku i zapažanje rečenice koja daje potpuniju obavijest – analiza rečenice koja sadrži obavijesti o okolnostima glagolske radnje – definiranje priložnih oznaka – razlikovanje priložnih oznaka mjesta, vremena i načina – zapažanje vrsta riječi u ulozi priložnih oznaka 4. Sinteza Zadaci za samostalni rad – rješavanje zadataka u radnoj bilježnici – rješavanje nastavnog listića Domaća zadaća

Plan ploče Priložne oznake S

Moji su

Kada?

roditelji jutros 

priložna

Kako?

P

Kamo?

iznenada

otputovali

u Osijek.





priložna

priložna

21

– priložne oznake dodajemo glagolima – priložnim oznakama izričemo različite okolnosti glagolske radnje: mjesto, vrijeme, način. – razlikujemo priložne oznake mjesta, vremena i načina, a prepoznajemo ih prema pitanjima: gdje? kamo? kuda? kada? otkad? dokad? kako? POV Jutros

su

PON

P

P

POM

iznenada

otputovali.

Idu

u Osijek.







– ulogu priložnih oznaka u rečenici najčešće imaju prilozi te prijedlozi s imenicama ili zamjenicama

Rješenja zadataka iz radne bilježnice Priložne oznake 1. glagolu, mjesto, vrijeme i način. 2. a) Ivana je stajala pokraj mene. b) U tom trenutku nisam mogao vidjeti izraz njenog lica. c) Pažljivo sam je promatrao. d) Sjedio sam u sobi i razmišljao o njoj.

priložna oznaka mjesta priložna oznaka vremena priložna oznaka načina priložna oznaka mjesta

3. Kamo?

prema Drugome tunelu

Gdje?

ispod njega

Kuda?

uz unutrašnji dio ograde

Odakle?

Dokle?

iz Drugoga tunela

u nju

do pokretne željezne rešetke

u stranu

prema skladištu

4. 7, 2 5.npr. a) Danas su na trgu prolaznici glasno negodovali. b) Prolaznici strpljivo stoje na trgu.

22

c) Na trgu stoje prolaznici. Priložne oznake

NASTAVNI LISTIĆ Riječi koje prilažemo glagolima kako bismo označili različite okolnosti glagolske radnje ili zbivanja zovu se priložne oznake. Razlikujemo priložne oznake mjesta, vremena i načina. 1. U sljedećim rečenicama podcrtaj i imenuj rečenične dijelove. a) Dogodilo se to prije mnogo godina. b) Praćku sam nosio u džepu. c) Toga dana polako sam prolazio pored starijih dječaka. d) Oni su me odjednom srušili na tlo. e) Brzo sam pobjegao i sakrio se u drvarnicu, u košaru s piljevinom. f) Taj se događaj ponovio i danas. 2. a) Podcrtaj riječi koje treba pisati velikim početnim slovom. U nedjelju idemo na izlet u žumberačko gorje. Sastat ćemo se ujutro na trgu maršala tita. Autobusom ćemo se voziti savskom cestom do jadranskoga mosta, a zatim jadranskom avenijom i karlovačkom ulicom prema žumberku. Na povratku ćemo stati u svetoj nedjelji i upoznati se s učenicima osnovne škole kardinala alojzija stepinca iz svetog martina pod okićem. Nakon kraćeg druženja nastavit ćemo prema zagrebu. b) Priložne oznake iz teksta upiši u odgovarajuće stupce. POM

POV

c) Pokraj priložnih oznaka mjesta upiši: Gdje? Kamo? Kuda? Odakle?

Rješenja nastavnoga listića P S POV

23

1. a) Dogodilo se to prije mnogo godina. P POM b) Praćku sam nosio u džepu. POV PON P ATR c) Toga dana polako sam prolazio pored starijih dječaka. S PON P POM d)Oni su me odjednom srušili na tlo. PON P PPOM POV e)Brzo sam pobjegao i sakrio se u drvarnicu, u košaru s piljevinom. ATR S P POV f) Taj se događaj ponovio danas. 2. a) U nedjelju idemo na izlet u žumberačko gorje. Sastat ćemo se ujutro na trgu maršala tita. Autobusom ćemo se voziti savskom cestom do jadranskoga mosta, a zatim jadranskom avenijom i karlovačkom ulicom prema žumberku. Na povratku ćemo nakratko stati u svetoj nedjelji i upoznati se s učenicima osnovne škole kardinala alojzija stepinca iz svetog martina pod okićem. Nakon kraćeg druženja nastavit ćemo prema zagrebu. b), c) POM

POV

Žumberačko gorje

u nedjelju

Kamo? na Trgu maršala Tita

ujutro

Gdje? Savskom cestom

na povratku

Kuda? Jadranskom avenijom

nakon kraćeg zadržavanja

Kuda? Karlovačkom ulicom Kuda? prema Žumberku Kamo? u Svetoj Nedjelji Gdje? iz Svetog Martina pod Okićem Odakle? prema Zagrebu Kamo?

24

Atribut Osnovna škola .............................................................. Mjesto .............................................................. Učitelj ......................................................................................................................................................................... Priprema za izvođenje nastave hrvatskoga jezika Razred ........................ Redni broj sata ........................ Tema mjeseca ............................................................................................................................................................. Nastavno područje: hrvatski jezik Nastavna jedinica: Atribut Cilj obrade nastavne jedinice: stjecanje znanja o atributu kao dodatku imenici, razlikovanje pridjevnoga i imenskog atributa

Zadaće – obrazovna – atribut, pridjevski i imenski – funkcionalna – razvijanje osjećaja za prihvaćanje jezičnih sadržaja, razvijanje sposobnosti uočavanja, povezivanja, zaključivanja i primjene stečenog znanja – odgojna – razvijati svijest o važnosti učenja materinskog jezika, njegovanje i razvijanje ljubavi prema hrvatskom jeziku, upućivanje na humanost, suosjećanje, prijateljstvo, međusobnu povezanost ljudi Nastavna sredstva: živa riječ, udžbenik, vježbenica, prozirnica, nastavni listić, plakat Oblici rada: čelni, pojedinačni, rad u skupinama Nastavne metode: dijaloška, monološka, čitanje, pisanje, samostalni rad


Motivacija a) prema polaznim pitanjima iz udžbenika 1. Najava teme i čitanje metodičkog predloška 2. Obrada – rješavanje zadataka na radnim listićima (rad u skupinama pomoću udžbenika) – objava rezultata rada i korekcija – zapažanje atributnog skupa 3. Sinteza Zadaci za samostalni rad – podcrtavanje ili ispisivanje atributa iz odgovarajućeg teksta u čitanci Domaća zadaća – rješavanje zadataka u radnoj bilježnici

Plan ploče Atributi Prigušen vrisak dopirao je iz trošne stare kuće. Visoki smeđokosi dječak klečao je iza palmina debla. Riječi koje dopunjuju imenice kako bi ih pobliže označile zovu se ATRIBUTI. Razlikujemo pridjevske i imenske atribute. Pridjevski atribut stara kuća pridjev prigušeni vrisak zamjenica taj vrisak naša kuća broj prvi dan peti tjedan Imenski atribut imenica u buket ruža genitivu pjev ptica imenica s kolač od voća prijedlogom kuća na osami

Rješenja zadataka iz radne biležnice 25

Atribut 1. atributi 2. pridjevske, imenske 3. pridjevski: žuti, bijeli, plavo, zlatnim, bijeli, žutim imenski: proljeća, jaglaca, vodoskoka 4. gradske ulice, automobilska utrka, dvorišna vrata, cvjetne gredice, kišne kapi, zadarski trgovi 5. a) prozor, komadić, drhtaj, raskoš, radost, radost b) duše, proljeća, breze, lopoča, postojanja c) svoje Atribut

RADNI LISTIĆ – 1. skupina Pomoću udžbenika riješite sljedeće zadatke. 1. U sljedećim rečenicama podcrtajte: a) imenice ravnom crtom, b) riječi koje dopunjuju imenice valovitom crtom. Do nas je dopirao njegov ciktav i prigušen glas. Starinska španjolska zgrada djelovala je sablasno. Očekivao sam neobično i nesvakidašnje otkriće. Moj prvi pokušaj nije uspio. c) U tim rečenicama imenice su dopunjene ....................................., ..................................... i ...................................... (vrste riječi) d) Riječi koje dopunjuju imenice kako bi ih pobliže označile zovu se ...................................... e) Riječi njegov, ciktav, prigušen, starinska… nazivamo:

a) pridjevskim, b) imenskim atributima.

RADNI LISTIĆ – 2. skupina Pomoću udžbenika riješite sljedeće zadatke. Zaokružite točne tvrdnje. 1. Do nas je dopirao glas dječaka. a) Imenica dječaka dopunjuje imenicu glas. b) Ta je imenica u genitivu. c) Možemo ju zamijeniti pridjevom dječakov.

Da Da Da

2. Jeo je kolač od voća i uživao u pjevu ptica. a) Imenice voća i ptica dopunjuje imenice kolač, pjevu. b) Te su imenice u genitivu. c) Možemo ih zamijeniti pridjevima voćni, ptičjem.

Ne Ne Ne Da Da Da

Ne Ne Ne

3.a) Riječi koje dopunjuju imenice kako bi ih pobliže označile zovu se ................................... b) Riječi dječaka, od voća, ptica… nazivamo: a) pridjevskim, b) imeničkim atributima. Atribut

Rješenja radnoga listića 1. 1. a) imenice: glas, zgrada, otkriće, pokušaj b) riječi koje dopunjuju imenice: ciktav i prigušen, starinska španjolska, neobično i nesvakidašnje moj prvi c) pridjevima, zamjenicama i brojevima d) atributi e) a)

26

Rješenja radnoga listića 2. 1. a) da b) da c) da 2. a) da b) da c) da 3. a) atributi b) b)

27

Apozicija Osnovna škola .............................................................. Mjesto .............................................................. Učitelj ......................................................................................................................................................................... Priprema za izvođenje nastave hrvatskoga jezika Razred ........................ Redni broj sata ........................ Tema mjeseca ............................................................................................................................................................. Nastavno područje: hrvatski jezik Nastavna jedinica: Apozicija Cilj obrade nastavne jedinice: steći znanje o apoziciji kao imenici koja dopunjuje drugu imenicu, prepoznavanje apozicijskog skupa

Zadaće – obrazovna – uočavanje, prepoznavanje i imenovanje apozicije i apozicijskog skupa – funkcionalna – razvijanje osjećaja za prihvaćanje jezičnih sadržaja, razvijanje sposobnosti uočavanja, povezivanja, zaključivanja i primjene stečenog znanja – odgojna – razvijanje svijesti o važnosti učenja materinskog jezika, njegovanje i razvijanje ljubavi prema hrvatskom jeziku, upoznavanje hrvatskih umjetnika, razvijanje ljubavi prema umjetnosti Nastavna sredstva: živa riječ, udžbenik, vježbenica, prozirnica, nastavni listić, plakat Oblici rada: čelni, u paru, pojedinačni Nastavne metode: dijaloška, monološka, čitanje, pisanje, tumačenje, samostalni rad

Tijek nastavnog sata 1. 2. 3. 4.

5.

Motivacija: a) prema polaznom tekstu u udžbeniku b) rješavanje zadataka na radnom listiću, analiza rezultata samostalnog rada. Najava teme i čitanje metodičkog predloška Analiza predloška Obrada – zapažanje imenica koje dopunjuju druge imenice – definiranje apozicije – zapažanje apozicijskog skupa – pisanje apozicije iza imenice Sinteza Zadaci za samostalni rad – rješavanje zadataka u radnoj bilježnici Domaća zadaća: rješavanje nastavnog listića

Plan ploče Apozicija grad Dubrovnik kipar Meštrović imenica + imenica  apozicija – apozicija je imenica koja pobliže određuje drugu imenicu i s njom se slaže u padežu stari grad Dubrovnik atribut + apozicija  APOZICIJSKI SKUP – skup riječi koji čini apozicija sa svojim atributom zove se apozicijski skup Ivan Meštrović, poznati kipar, pomogao je Andriji Mauroviću, studentu Likovne akademije. – apoziciju ili apozicijski skup iza imenice odvajamo zarezom

Rješenja zadataka iz radne bilježnice Apozicija 1. b, d 2. više / nekoliko 3. apozicijski skup 4. slikarica, znanstvenik, pomorac, kipar, književnik, književnica, nobelovac, skladateljica, skladatelj,

28

političar 5. a) gradu, festival b) rijeke, poluotoka, gradić, pisca, prevoditelja, robu, galijotu c) svećenici, pismo, gradu, otocima, mjestima 6. glazbeni festival, hrvatskoga pisca i prevoditelja, mletačkom robu i galijotu, hrvatski svećenici, prvo slavensko pismo, istarskim mjestima

Rješenja nastavnoga listića 1. PRIDJEVSKI ATRIBUT

IMENSKI ATRIBUT

APOZICIJA

južnoj

katedrale

poluotoka

dubrovačkih

otoka

grada

gradskih

obitelji

otok

strašnom

Dubrovčana

kralj

engleski

gostiju

gradu

prve

grada

prijestolonasljednik

najpoznatiji

otoka

lučici

čarobnoga

jezeru

austrougarski carske obližnji omiljeno najljepšem dubrovačkom malom južnom Apozicija

Radni listić – 1. skupina 1. Međusobno povežite parove. atletičarka Ana Sršen košarkaš Goran Ivanišević skijašica Zvonimir Boban rukometaš Dražen Petrović nogometaš Janica Kostelić plivačica Blanka Vlašić

Radni listić – 2. skupina 1. Međusobno povežite parove. grad Mirna rijeka Lopud planina Hrvatska država Biokovo otok Sisak

29

Radni listić – 3. skupina 1. Međusobno povežite parove. moreplovac Petar Zrinski kralj Napoleon političar Marko Polo plemić Tomislav car Ante Starčević

Atribut i apozicija

NASTAVNI LISTIĆ Riječi koje dopunjuju imenice kako bi ih pobliže označile zovu se ATRIBUTI. Razlikujemo pridjevske i imenske atribute. Imenica koja pobliže određuje drugu imenicu i s njom se slaže u padežu zove se APOZICIJA. Apoziciju ili apozicijski skup iza imenice odvajamo zarezom. 1. U južnoj Dalmaciji, između poluotoka Pelješca i grada Dubrovnika, smjestio se otok Lokrum koji je od dubrovačkih gradskih zidina udaljen samo 700 metara. Legenda kazuje da se pred strašnom olujom na otok sklonio engleski kralj Rikard Lavljeg Srca. On je gradu Dubrovniku poklonio novac za izgradnju prve katedrale. Najpoznatiji vlasnik čarobnoga otoka bio je austrougarski prijestolonasljednik Rudolf. Članovi carske obitelji dali su izgraditi ljetnikovac i urediti obližnji perivoj. Danas je Lokrum omiljeno izletište Dubrovčana i gostiju grada. Posjetitelji najčešće prvi put zakorače na otok u lučici Portoč, a zatim odlaze prema najljepšem dubrovačkom perivoju i Mrtvom moru, malom jezeru koje se nalazi na južnom dijelu otoka. Ispiši iz teksta u odgovarajuće stupce atribute i apozicije. PRIDJEVSKI ATRIBUT

IMENSKI ATRIBUT

APOZICIJA

30

Složena rečenica Osnovna škola Učitelj

Mjesto

Priprema za izvođenje nastave hrvatskoga jezika Razred Redni broj sata Tema mjeseca Nastavno područje Hrvatski jezik Nastavna jedinica Složena rečenica Cilj obrade nastavne jedinice: stjecanje spoznaja o složenoj rečenici ( pojam, načini stvaranja, uporaba) Zadaće: obrazovne – udruživati jednostavne rečenice u složenu, razumjeti načine sklapanja jednostavnih rečenica u složenu, prepoznavati veznička sredstva funkcionalne – razvijanje osjećaja za prihvaćanje jezičnih sadržaja, razvijanje sposobnosti uočavanja, povezivanja, zaključivanja i primjene stečenog znanja, odgojne – razvijati svijest o važnosti učenja materinskoga jezika , njegovanje i razvijanje ljubavi prema hrvatskome jeziku, razvijanje jezične kulture. Nastavna sredstva: živa riječ, udžbenik, vježbenica, prozirnica, rječnik hrvatskoga jezika Oblici rada: čelni, pojedinačni, u paru Nastavne metode: dijaloške, monološke, tumačenje, čitanje, pisanje, rad na tekstu, Tijek nastavnog sata 1. Motivacija: – prema udžbeniku – ponavljanje znanja o jednostavnoj rečenici 2. Najava teme i čitanje metodičkog predloška 3. Analiza predloška 4. Obrada – raščlamba složene rečenice na jednostavne rečenice – broj surečenica u složenoj rečenici načini stvaranja složenih rečenica 5. Sinteza Zadatci za samostalan rad – rješavanje zadataka u radnoj bilježnici Domaća zadaća – nastavni listić

Plan ploče Složena rečenica P Munje zablistale zmijoliko i P P

P stadoše cijepati nebo. P

( dvije surečenice)

31

Djeca zavrištala, pustila užeta i pobjegla u hram.

(tri surečenice)

Složena je rečenica sastavljena od dviju ili više jednostavnih surečenica. Broj surečenica u složenoj rečenici utvrđujemo prema broju predikata.

NAČINI STVARANJA SLOŽENIH REČENICA NIZANJE

Jauci odjekivahu s njiva, plač se širi kroz sela. ↓

POVEZIVANJE

Sunce sinu i rasvijetli selo.

REČENIČNI NIZ

↓ VEZNIČKA REČENICA

UVRŠTAVANJE

Pritisnu strašna zapara tek što se odjutrilo. ↓ ZAVISNO SLOŽENA REČENICA

Bilješke

Rješenja radne bilježnice 1. jednostavna i složena 2.jednostavna 3.dviju, više 4.predikata 5.predikata 6. uzbujala – jednostavna, nakupljahu se – jednostavna, kose, suše – složena, raduje se – jednostavna, se odjutrilo, pritisnu – složena, snuždili se – jednostavna 7.a) Ozelenješe livade, | uspravi se kukuruz, | okrupnja krumpir i sočne jagode u grozdovima. b) Potoci zažuborili, |vrela se natočila, | a Kupa nabujala| i zagrabila naglo lopatice mlinskih kotača. 8. Okrenuli se žrvnjevi i samljeli ranu raž. 9. 1 a) 2 b) 3 c) 4 c)

32

Nezavisno složena rečenica Osnovna škola Mjesto Učitelj Priprema za izvođenje nastave hrvatskoga jezika Razred Redni broj sata Tema mjeseca Nastavno područje Nastavna jedinica Složena rečenica Cilj obrade nastavne jedinice: naučiti prepoznavati složene rečenice, bezvezničke, vezničke, nezavisno i zavisno složene

Zadaće obrazovne – složena rečenica, bezveznička i veznička rečenica, nezavisno složena rečenica, zavisno složena rečenica funkcionalne – razviti sposobnost prepoznavanja zavisno i nezavisno složenih rečenica, vezničkih i bezvezničkih odgojne – poticati zanimanje za proučavanje sintakse, upućivati na važnost stjecanja jezične i opće kulture Nastavna sredstva: udžbenik, vježbenica, nastavni listić, plakat, živa riječ, ploča… Oblici rada: pojedinačni, čelni Nastavne metode: razgovor, čitanje, pisanje, tumačenje, samostalno rješavanje zadataka…

Tijek nastavnog sata 1. Motivacija – rečenica (asocijacije) – rješavanje anketnog listića, analiza i korekcija

ANKETNI LISTIĆ 1. 2. 3. 4.

Rečenica je Dijelovi rečenice su Najdraža rečenica Najmrža rečenica

2. Čitanje metodičkoga predloška i najava nove nastavne jedinice 3. Analiza predloška 4. Obrada (prema primjerima iz udžbenika) – jednostavna rečenica – složena rečenica; surečenice; vezničke, bezvezničke – nezavisno složena rečenica – zavisno složena rečenica 5. Sinteza

Zadavanje zadataka za samostalan rad (utvrđivanje) – rješavanje zadataka u radnoj bilježnici

Domaća zadaća – rješavanje nastavnih listića

33

Plan ploče Složena rečenica REČENICA JEDNOSTAVNA BEZVEZNIČKA (nastaje nizanjem – rečenični niz)

SLOŽENA VEZNIČKA (nastaje povezivanjem veznikom)

NEZAVISNO SLOŽENA (surečenice mogu stajati samostalno) ZAVISNO SLOŽENA (surečenice ne mogu stajati samostalno)

34

Sastavne rečenice Osnovna škola Mjesto Učitelj Priprema za izvođenje nastave hrvatskoga jezika Razred Redni broj sata Tema mjeseca Nastavno područje Nastavna jedinica Sastavne rečenice Cilj obrade nastavne jedinice: naučiti prepoznavati sastavne rečenice

Zadaće obrazovne – sastavne rečenice, veznici, pisanje zareza funkcionalne – razviti sposobnost prepoznavanja sastavnih rečenica, razlikovanja, raščlambe i logičnog zaključivanja odgojne – razviti senzibilitet za prihvaćanje novih jezičnih sadržaja i upozoriti na važnost stjecanja jezične i opće kulture Nastavna sredstva: udžbenik, vježbenica, ploča, bilježnica, živa riječ… Oblici rada: pojedinačni, čelni Nastavne metode: čitanja, pisanja, razgovora, samostalnoga rada…

Tijek nastavnog sata 1. Motivacija – sastaviti (značenje): a) objašnjavaju učenici, b) provjera u Rječniku hrvatskoga jezika – izvođenje imenica i pridjeva iz riječi sastaviti – najava sastavnih rečenica 2. Čitanje metodičkoga predloška 3. Analiza predloška 4. Obrada (prema udžbeniku) – složena rečenica, veznici, surečenice – niječne rečenice, veznici – pisanje zareza 5. Sinteza


Plan ploče Sastavne rečenice (TI) Sirovo i svježe voće pripremi drukčije te (TI) ugodno iznenadi prijatelje. Niti sam se umorila niti sam izgubila puno vremena. – nezavisno složene rečenice u kojima se sadržaji surečenica međusobno sastavljaju – veznici: i, pa, te, ni, niti – pišu se bez zareza

RJEŠENJA ZADATAKA IZ RADNE BILJEŽNICE Sastavne rečenice 35

1. nazavisno, sastavljaju, i, pa, te, ni, niti 2. … i u hlad izvališe Dva hvališe. I udobno sjeli, Pa kuhane ribe svima dosta bude I svud je ima I predu je u cijelom našem kraju I od nje odjeću pletu i tkaju. I lopta odskoči do samoga neba, Pa se zvijezde loptaju od zgode do zgode. 3. Prva rečenica: pa Druga rečenica: ø Treća rečenica: ø Četvrta rečenica: ø Peta rečenica: … i uspavljivale zadnje sile u njima. 4. a) Srna ne skoči s prozora i ne stane onako goloruka i slabo odjevena nasred sobe. b) Niti Srna skoč(i) s prozora niti stane onako goloruka i slabo odjevena nasred sobe. 5. a) Budim se u jutra rana, radosno živim od dana do dana. b) Budim se u jutra rana radosno živeći od dana do dana. 6. Srna gleda s prozora žarko ljeto i sluša tisuće glasova. 7. b

36

Rastavne rečenice Osnovna škola Mjesto Učitelj Priprema za izvođenje nastave hrvatskoga jezika Razred Redni broj sata Tema mjeseca Nastavno područje Nastavna jedinica Rastavne rečenice Cilj obrade nastavne jedinice: naučiti prepoznavati rastavne rečenice

Zadaće obrazovne – rastavne rečenice, veznici, pisanje zareza funkcionalne – razviti sposobnost prepoznavanja rastavnih rečenica, razlikovanja, raščlambe i logičnog zaključivanja odgojne – razviti senzibilitet za prihvaćanje novih znanja o rečenicama i upozoriti na važnost stjecanja jezične opće kulture Nastavna sredstva: udžbenik, vježbenica, ploča, živa riječ, plakat… Oblici rada: čelni, pojedinačni Nastavne metode: čitanja, pisanja, razgovora, samostalnoga rješavanja zadataka…

Tijek nastavnog sata 1. Motivacija – veznik (asocijacija) – ponavljanje sastavnih veznika – najava veznika ili i njegove uloge u rečenici 2. Čitanje metodičkog predloška i najava nove nastavne jedinice 3. Analiza predloška 4. Obrada – otkrivanje istaknutih rečenica i veznik – raščlamba – pisanje zareza 5. Sinteza


Plan ploče Rastavne rečenice Većina odraslih ne jede povrće i voće bogato C-vitaminom ili ne jedu cjelovite žitarice. – nezavisno složena rečenica, sadržaji surečenica međusobno se rastavljaju veznikom ili

RJEŠENJA ZADATAKA IZ RADNE BILJEŽNICE Rastavne rečenice 1. nezavisno, rastavljaju, rastavnim ili 2. Il čežnjom jecaš, il zanosom sijaš – 3. a) DA

37

4. 5. 6. 7.

b) složenu rečenicu c) jednostavnu rečenicu a) dvije b) Je li to ponešto u meni vene il je sunce previsoko u letu… b) Nije nezavisno složena rečenica To valjda male krijesnice rade, ili patuljci srebrne brade? c)

38

Suprotne rečenice Osnovna škola Mjesto Učitelj Priprema za izvođenje nastave hrvatskoga jezika Razred Redni broj sata Tema mjeseca Nastavno područje Nastavna jedinica Suprotne rečenice Cilj obrade nastavne jedinice: naučiti prepoznavati suprotne rečenice

Zadaće obrazovne – suprotne rečenice, veznici, pisanje zareza funkcionalne – nazivi sposobnosti zapažanja, razlikovanja, imenovanja, raščlambe i logičnog zaključivanja odgojne – razvijati svijest o nužnosti učenja materinskoga jezika i poticati pravilnu uporabu naučenoga Nastavna sredstva: udžbenik, vježbenica, plakat, ploča, živa riječ… Oblici rada: pojedinačni, čelni Nastavne metode: razgovora, čitanja, pisanja, objašnjavanja…

Tijek nastavnog sata 1. Motivacija a) Gledam, a ne vidim. Slušam, ali ne čujem. Što izriču te tvrdnje? b) Igramo se riječima 2. Čitanje metodičkoga predloška i najava nove nastavne jedinice 3. Analiza predloška 4. Obrada – raščlamba rečenica (prema udžbeniku) – veznici, pisanje zareza 5. Sinteza


Plan ploče Suprotne rečenice 1. surečenica 2. surečenica Odjenite usko, tijesno, kratko ali upotpunite to velikim, udobnim, širokim. Odjenite veliku vestu, a dopuna neka bude uska kratka suknja. – nezavisno složena rečenica, sadržaj jedne surečenice suprotstavlja se sadržaju druge, veznici: a, ali, nego, već, no. – uvijek se odvajaju zarezom

RJEŠENJA ZADATAKA IZ RADNE BILJEŽNICE Suprotne rečenice 1. nezavisno, suprotan, a, ali, nego, već, no, obvezno, zarez 2. No drugi časak već je zbriše, Al on se vječno oko svoje osi Okreće, A naše duše žeđaju

39

Za beskrajnim vidicima. Nego ona – hodeći – Šušti svojim tijelom u posve tankoj odjeći. 3. a) I on je stao – SASTAVNA Al oči sviju ljudi bjehu Uprte u zemne stvari. – SUPROTNA b) I digne krilo, pa se sunča I sluša

SASTAVNE REČENICE

A onda se u travu vrati. – SUPROTNA c) I nikad neću – SASTAVNA i kažu – SASTAVNA A poslije! Tuku se s onima iz drugog sela. – SUPROTNA A netko vikne – SUPROTNA I svi na moja ramena povješaju – SUPROTNA A meni nije teško – SUPROTNA Al nikom ne bih priznao – SUPROTNA i ne zna – SASTAVNA 4. Izostavljeni su samo zarezi ispred suprotnih veznika a, ali. 5. al

40

Isključne rečenice Osnovna škola Mjesto Učitelj Priprema za izvođenje nastave hrvatskoga jezika Razred Redni broj sata Tema mjeseca Nastavno područje Nastavna jedinica Isključne rečenice Cilj obrade nastavne jedinice: naučiti prepoznati isključne rečenice

Zadaće obrazovne – isključne rečenice, veznici, pisanje zareza funkcionalne – razviti sposobnosti zapažanja, razlikovanja, imenovanja, raščlambe i logičkog zaključivanja odgojne – poticati zanimanje za proučavanje rečenica, upozoravati na važnost stjecanja jezične i opće kulture Nastavna sredstva: udžbenik, vježbenica, plakat, živa riječ, ploča… Oblici rada: pojedinačni, čelni Nastavne metode: razgovora, čitanja, pisanja, tumačenja, samostalnoga rješavanja zadataka…

Tijek nastavnog sata 1. Motivacija – rješavanje radnog listića, analiza i korekcija VRSTA REČENICE sastavne

VEZNICI ili

suprotne – analiza listića i korekcija 2. Čitanje metodičkoga predloška i najava nove nastavne jedinice 3. Analiza predloška 4. Obrada – raščlamba rečenica (prema udžbeniku) – nezavisno složene, veznici – imenovanje vrste nezavisno složenih rečenica – pisanje zareza 5. Sinteza

Zadavanje zadataka za samostalan rad (utvrđivanje) – rješavanja zadataka u radnoj bilježnici

Plan ploče Isključne rečenice 1. surečenica – tvrdnja 2. surečenica – isključivanje iz tvrdnje Šminka ti ne treba, tek malo sjenila nanesi na usne. – nezavisno složene rečenice – veznici: samo, samo što, jedino, jedino što, tek, tek što – uvijek se piše zarez

RJEŠENJA ZADATAKA IZ RADNE BILJEŽNICE 41

Isključne rečenice 1. nezavisno, isključuje, isključnim, samo, samo što, jedino, jedino što, tek 2. ili se ja polako umoran sklanjam – RASTAVNA tek prene onda – ISKLJUČNA 3. Svi vole živost, samo ja volim tišinu. Učenici se poslije nastave šale, jedino on šuti. Sve ćemo ponoviti, samo ne znamo kada. Zaboravi sve, tek njega spomeni. 4. b) 5. a) je tiho, priča, kraljuje b) tri c) samo jedna | zalutala zvijezda sjajna | nešto priča

42

Zaključne rečenice Osnovna škola Mjesto Učitelj Priprema za izvođenje nastave hrvatskoga jezika Razred Redni broj sata Tema mjeseca Nastavno područje Nastavna jedinica Zaključne rečenice Cilj obrade nastavne jedinice: naučiti prepoznati zaključne rečenice

Zadaće obrazovne – zaključne rečenice, veznici, pisanje zareza funkcionalne – razviti sposobnost zapažanja, razlikovanja, imenovanja, raščlambe i logičnog zaključivanja odgojne – poticati zanimanje za proučavanje rečenica, upozoravati na važnost stjecanja jezične i opće kulture Nastavna sredstva: udžbenik, vježbenica, plakat, ploča, živa riječ… Oblici rada: čelni, individualni Nastavne metode: razgovora, čitanja, pisanja, objašnjavanja, samostalnog rješavanja zadataka…

Tijek nastavnog sata 1. Motivacija – zaključak (asocijacije) – zaključci o sastavnim, rastavnim, suprotnim i isključnim rečenicama 2. Čitanje metodičkoga predloška i najava nove nastavne jedinice 3. Analiza predloška 4. Obrada – raščlamba (prema udžbeniku) – veznici – pisanje zareza 5. Sinteza

Zadavanje zadataka za samostalan rad (utvrđivanje) – rješavanja zadataka u radnoj bilježnici ili na nastavnom listiću

Plan ploče Zaključne rečenice 1. surečenica – tvrdnja 2. surečenica – zaključak Hitno mi treba nekoliko dogovora, stoga pažljivo slušaj. – nezavisno složena rečenica – veznici: dakle, stoga, zato – uvijek se piše zarez

RJEŠENJA ZADATAKA IZ RADNE BILJEŽNICE Zaključne rečenice 1. nezavisno složene, zaključak, dakle, zato, stoga, obvezno. 2. a) ima, razmišljao je, živi, imadu, biju, pet jednostavnih rečenica b) zato ih i biju nogom 3. … zato ne žalite truda.

43

… zato ju zovu kraljica cvijeća. … stoga se isplati potruditi oko njih. … dakle krenite po cvijeće. 4. a) suprotna b) suprotna c) zaključna 5. bi pozno, vidio bi, je spozno, ima, će uvenut, a) No ko bi ga izbliza pozno, | Vidio bi | da je spozno, | Iako ima malo ljeta, | Da će ko cvijet u doba suše Uvenut u gradu|, gdje imaju dušu Samo lopte nogometa.

NASTAVNI LISTIĆ Složena rečenica 1. Zaokruži slovo uz složenu rečenicu. a) Gradić leži nad morem do četiri stotine stopa. b) Obala njegova zadivljuje svako oko svojom divljinom i tužnom ljepotom. c) Za rtom se otvara mrtva draga, a pod grdnim liticama bijeli se mali pijesak na plitkom žalu. d) Kad voda naraste, prelijeva se u njih muklo bučeći. e) Zvonar Franina, ljuljajući se na slabim i krivim nogama, dođe do onih otvora. f) Ljudi stanu nagađati kamo bi lađa mogla prispjeti. 2. Pokraj sljedećih rečenica napiši veznička ili bezveznička. a) Lađa se primiče obali, sve su oči u nju uprte. b) Ljudi ne skidaju oka s nesretne lađe koju su valovi već pod vrleti dignuli. c) Suznim očima gledaju ljudi na površinu što je pred njima kipjela. d) Mornari uhvate konop i počnu ga lagano spuštati. 3. Zaokruži slovo uz nezavisno složene rečenice. a) Spustite me pod pećinu, ja ću se dobro vezati. b) U sjeni valova pričini mu se da nešto pliva. c) Spusti zatim lijepu glavu na dlan desne ruke i zadubi se u žalosne misli. d) Prošlo je nekoliko dana, a Mato se lijepo oporavio. e) Svi su bili radosni, jedino se Mato zamislio. 4. Zaokruži slovo uz zavisno složenu rečenicu. a) Mjesečina biva sjajnija, lovor zeleniji, svuda vlada čarobna tišina. b) Oko kuće izraslo je maslina, pitoma kestena i smokava. c) Kad je tišina, more je tako mirno i prozirno. d) Opazi čovjeka gdje se penje po klisurama. 5. Upaljen zrak titraše nad golom i kršnom obalom. Pred Marijom prostrlo se tiho i neizmjerno more. a) Poveži te dvije rečenice u rečenični niz. b) Poveži te rečenice u nezavisno složenu rečenicu.

NASTAVNI LISTIĆ Nezavisno složene rečenice 1. Popuni tablicu.

44

VEZNICI

VRSTA REČENICE SASTAVNA

PRIMJER Ona se okrene i pogleda ga u oči.

RASTAVNA SUPROTNA ISKLJUČNA dakle, zato, stoga Marija švrlja po kući, osmjehuje se svatovima, ogledava i ovo i ono.

2. Zaokruži veznike koji povezuju rečenice i iznad rečenice napiši kojoj vrsti pripada. a) Sjene klisura padahu na more, a sjene smreka i grebena duljahu se po kuku kao rastrgane krpetine. b) Na svakom licu sijeva radost, samo je Markovo zabrinuto. c) Stipe ne reče ni riječi, već podigne obje ruke u zrak. d) Nešto se važno događa, zato su se sakupili ljudi. 3. U sljedećoj rečenici prepoznaj nezavisne rečenice, ispiši ih i imenuj vrstu. Dan bijaše vedar, samo su se nad sjevernoistočnim gorama Kvarnera komešali sivi oblaci pa visjeli kao velike rastrgane grimizne krpe koje je sunce pozlaćivalo dok je vjetar silno šumorio među stijenama, a na licima olupljenih ocrtavala se briga i svjetlucala suza u oku. REČENICA

VRSTA

RJEŠENJA ZADATAKA NASTAVNOG LISTIĆA Složena rečenica 1. c), f 2. a) bezveznička b) veznička c) veznička d) veznička 3. a), c), d), e) 4. c), d) 5. a) Upaljen zrak titraše nad golom i kršnom obalom, pred Marijom prostrlo se tiho i neizmjerno more. b) Upaljen zrak titraše nad golom i kršnom obalom, a pred Marijom prostrlo se tiho i neizmjerno more.

Nezavisno složene rečenice 1. Popuni tablicu. VEZNICI i, pa, te, ni, niti ili a, ali, nego, no, već samo, samo što, jedino, jedino što, tek dakle, zato, stoga

VRSTA REČENICE SASTAVNA RASTAVNA SUPROTNA isključne zaključne rečenični niz

PRIMJER Ona se okrene i pogleda ga u oči. Uzmi ili ostavi. Slušam, ali ne razumijem. Svi se vesele, samo je on zabrinut. učio sam/dakle znam Marija švrlja po kući, osmjehuje se stvarima, ogledava i ovo i ono.

2. a) a b) samo c) već d) zato 3. … samo su se nad sjeveroistočnim gorama Kvarnera komešali sivi oblaci – ISKLJUČNA

45

pa visjeli kao velike rastrgane grimizne krpe – SASTAVNA a na licima okupljenih ocrtavala se briga – SUPROTNA i svjetlucala suza u oku – SASTAVNA

RJEŠENJA ZADATAKA IZ RADNE BILJEŽNICE Složena rečenica 1. složena, jednostavne, složene, bezveznička, veznička surečenica, nezavisno složena, zavisno složena. 2. Marina je došla kući sa zakašnjenjem od dva sata i četrdeset osam minuta. Isprika je zvučala veličanstveno. Jaca je vrištala o majčinstvu, brigama, nepoznatim muškarcima i Zagrebačkom električnom tramvaju. Po njezinoj procjeni, poslije deset sati navečer u tramvaju se voze samo potencijalne ubojice. Zato se valjda i sama glupo smiješila. Marina mi je već dulje vrijeme jako sumnjiva. Možda je uz mene napokon dobila komplekse? 3. a) Mislim da sam joj to vrlo slikovito objasnio. No uglavnom, primjećujem da se mijenja. Posudila je knjigu u knjižnici, čak ju je i čitala. Prije je mislila da HNK znači Hrvatsko narodno kino ili Hrvatski nogometni klub. Napokon je shvatila da je riječ o kazalištu. Prije nego je otišla gledati i slušati operu Nabuco, pričala je o tome cijele dane. Nije mi jasno što se događa. Čak me pitala što znači riječ frustracija. b) zavisno 4. Juraj mi je priznao da je zaljubljen u Anitu Groznicu – ZAVISNO SLOŽENA Pozvao ju je u kino, ali ona nije došla. – NAZAVISNO SLOŽENA Juraj je rekao da je to njezina taktika i strategija. – ZAVISNO SLOŽENA Skoro je slomio jezik dok je to izgovorio. – ZAVISNO SLOŽENA Sjetio sam se filmova o sazrijevanju gdje glavni junak ne plače. – ZAVISNO SLOŽENA Znaš li da ja znam razliku između Hipokrata i hipertenzije? – ZAVISNO SLOŽENA Došao sam kući i prihvatio se Robotka. – NEZAVISNO SLOŽENA 5. a) Njihove se kose kao žitno klasje zatalasaju, one spuste vez na koljeno. b) Njihove se kose kao žitno klasje zatalasaju i one spuste vez na koljena. 6. Tko ne zna da sam ja iz Rastušja. Išao u Podvinje u školu… SLOŽENA Zimsko jutro. JEDNOSTAVNA (neoglagoljena) Mraz. JEDNOSTAVNA (neoglagoljena) Sam idem iz sela. JEDNOSTAVNA Prolazeći kraj Glogovice smrznute, začujem: Pucketanje, rsak, lom… JEDNOSTAVNA K meni netko prilazi? JEDNOSTAVNA Pomislim odmah na govor sinoćni o kurjacima koji idu iz Bosne. SLOŽENA Moje noge U strahu Potrčaše, Bez osvrtanja Do blizu Podrinja, Gdje sam susreo mljekare, uplakan. SLOŽENA

46

Zavisno složene rečenice Osnovna škola Mjesto Učitelj Priprema za izvođenje nastave hrvatskoga jezika Razred Redni broj sata Tema mjeseca Nastavno područje Nastavna jedinica Zavisno složena rečenica Cilj obrade nastavne jedinice: usvajanje pojmova zavisno složena rečenica, glavna i zavisna surečenica, prepoznavanje zavisno složene rečenice, razlikovanje glavne i zavisne surečenice te njihovog slijeda

Zadaće obrazovne – zavisno složena rečenica, glavna surečenica, zavisna surečenica, uobičajen poredak, inverzija, umetnuta rečenica funkcionalne – razvijanje osjećaja za prihvaćanje jezičnih sadržaja, razvijanje sposobnosti uočavanja, povezivanja, zaključivanja i primjene stečenog znanja odgojne – razvijati svijest o važnosti učenja materinskoga jezika, njegovanje i razvijanje ljubavi prema hrvatskome jeziku, upućivanje na suosjećanje, međusobno razumijevanje i uzajamnu podršku Nastavna sredstva: živa riječ, udžbenik, vježbenica, prozirnica, nastavni listić, plakat Oblici rada: čelni, pojedinačni Nastavne metode: dijaloške, monološke, čitanje, pisanje, samostalan rad

Tijek nastavnog sata 1. Motivacija: a) čitanje polaznog teksta iz udžbenika, b) ponavljanje gradiva o nezavisno složenim rečenicama. 2. Najava teme 3. Obrada – zapažanje zavisno složenih rečenica – odnos surečenica u zavisno složenoj rečenici – zapažanje nevezničkih riječi u ulozi veznika – poredak surečenica i pravila za pisanje zareza 4. Sinteza

Zadaci za samostalan rad i domaću zadaću – rješavanje zadataka u radnoj bilježnici – ispisivanje zavisno složenih rečenica iz odgovarajućeg teksta iz čitanke ili kojega dječjeg časopisa

Plan ploče Zavisno složena rečenica Nezavisno složena zavisno složena – surečenice su samostalne, – jedna rečenica je nadređena drugoj ne ovise jedna o drugoj  glavna surečenica – zavisna surečenica dopunjava glavnu surečenicu, izriče jedan njezin dio (npr. subjekt, objekt...) Jedva vučem ruksak koji je pun knjiga. glavna surečenica zavisna surečenica  običan slijed rečenica Čim uđem u školu, zahtijevaju mir i tišinu zavisna surečenica glavna surečenica  obratni

47

slijed (inverzija) Moja prijateljica Martina, s kojom se često družim, ne razumije moje ponašanje. 1. dio glavne surečenice zavisna rečenica 2. dio glavne surečenice umetnuta zavisna surečenica – zavisna surečenica može biti u običnom, obratnom slijedu (inverziji), a može biti umetnuta u glavnu rečenicu. – zarezom odvajamo zavisnu umetnutu surečenicu i surečenicu u obratnom slijedu

RJEŠENJA ZADATAKA IZ RADNE BILJEŽNICE Zavisno složena rečenica 1. a) predikata b) dva c) nezavisno i zavisno d) glavnu i zavisnu e) umetnuta, inverzija (obrnutom slijedu) 2. a) korača, ne pada, a, NSR b) čini se, pritišće, da ZSR c) nije bilo do razgovora, je prilazio koji, ZSR d) pozdravio, nastavio, i, NSR 3. … da ga torba na le]ima pritišće zemlji, … koji mu je prilazio noseći torbu u ruci 4. Znao je da bi trebao prestati gledati nebo osuto zvijezdama. Na radnom stolu koji je bio pretrpan kojekakvim sitnicama nalazila se i otvorena bilježnica. Od svih bilježnica koje je posjedovao ta mu je bila najmrža. Tomica se oklijevao suočiti s tim čudovištem kad god je to bilo moguće. 5. a)… koja je gotovo sasvim sakrivena granama lipe i vrbe umetnuta reč. b) … kao da nekog čeka uobičajen poredak c) Kako je vrijeme prolaziloinverzija d) … da će uskoro ugledati pisca uobičajen poredak e) Kad se počeo spuštati mrak inverzija# Osnovna škola _________________________________________ Mjesto ______________ Ime, prezime i razred _________________________ Nadnevak ______________________ Broj bodova: ______________ / 14 Ocjena:__________________________________

Kontrolni rad iz hrvatskoga jezika – zavisno složene rečenice A 1. Podcrtaj zavisne surečenice i ispiši im vrstu. Svaka točno označena surečenica nosi jedan bod. Kopao Turčin s Turkinjom kukuruze pa na podne otiđe Turčin da napoji konja. Nijesi li vidio tamo moga Muju koji je umro prije nekoliko mjeseci? Onda Turkinja otiđe gdje joj se muž skinuo od vrućine te uzme kesicu s novcima i što god bude novaca u njoj, dade Eri da ponese Muji. Čini mi se ponekad rukama dodirujem zvijezde. Tek što Ero zamakne uz potok, eto stiže Turčin. A kad mu žena kaže da je otišao uz potok, onda on brže bolje skoči na konja pa potjeraj uz potok. Kamo ode taki i taki čovjek što je sad ušao u vodenicu? I tako im prođe čitavih pola sata dok se osvijeste i vide što je. Ti si Muji poslala novaca da kupi kave i duvana. Uši su mu mogao bi se od kiše skloniti.

Rješenja: A – da napoji konja, namjerna – koji je umro prije nekoliko mjeseci, atributna

48

– gdje joj se muž skinuo od vrućine, mjesna – što god bude novaca u njoj, objektna – da ponese Muji, namjerna – ponekad rukama dodirujem zvijezde, subjektna – tek što Ero zamakne uz potok, vremenska – kad mu žena kaže, vremenska – da je otišao uz potok, objektna – što je sad ušao u vodenicu, atributna – dok se osvijeste, vremenska – što je, objektna – da kupi kave i duvana, namjerna – mogao bi se od kiše skloniti, predikatna Osnovna škola _________________________________________ Mjesto ______________ Ime, prezime i razred _________________________ Nadnevak ______________________ Broj bodova: ______________ / 14 Ocjena:__________________________________

Kontrolni rad iz hrvatskoga jezika – zavisno složene rečenice A 1. Podcrtaj zavisne surečenice i ispiši im vrstu. Svaka točno označena surečenica nosi jedan bod. Tko želi plavu ružu, nek čuje priču. Bolje upućeni u to rekli bi da je kraljeva kći i požalili se. Nitko joj nije mogao pronaći lijeka koji bi joj pomogao. Mudrac kojeg su pozvali duboko ju je pogledao u oči. Blizu su joj koji ju žele. Odlučio je da se vrati. Mala se tratinčica obradovala kao da je svanuo veliki blagdan. Dobro je što ne znaju govoriti. Kad je ujutro sunce granulo, on razabra ševin žubor. Pjesma što ju je ševa pjevala, bijaše puna tuge i žalosti.

Rješenja: A – tko želi plavu ružu, subjektna – da je kraljeva kći, objektna – koji bi joj pomogao, atributna – kojeg su pozvali, atributna – koji ju žele, subjektna – da se vrati, objektna – kao da je svanuo veliki blagdan, načinska – što ne znaju govoriti, subjektna – kad je ujutro sunce granulo, vremenska – što ju je ševa pjevala, atributna

OŠ ______________________________________ Mjesto_____________________ Ime, prezime i razred: ______________________________ Nadnevak: _____________ Bodovi: ___________________ / 14 Ocjena: _______________________________

Kontrolni rad iz hrvatskoga jezika B 49

1. Podcrtaj zavisne surečenice i ispiši im vrstu. Dohvatio bič iz Lojzine ruke i zaurlao strahovito, kako to može samo nijem čovjek. Pocrvenio je kad je shvatio njezino ruganje. Ma zna on gdje žive ti graničarski čistunci. Moglo se čuti zapljuskivanje mora čije se pustoši plašio. Sada sam sigurna da si ti moj prijatelj. Obitelj je iščekivala sa zebnjom kad će doći kući. Gdje on stane, tu trava ne raste. Snaha zapovijedi starici neka joj donese snijega sa vrha litice.

Rješenje – kako to može samo nijem čovjek, načinska – kad je shvatio, vremenska – gdje žive ti graničarski čistunci, objektna – čije se pustoši plašio, atributna – da si ti moj prijatelj, objektna – kad će doći kući objektna – gdje on stane, mjesna – neka joj donese snijeg sa vrha litice – objektna


Kontrolni rad iz hrvatskoga jezika C 1. Podcrtaj zavisne surečenice i ispiši im vrstu. Opasno je početi se pačati u taj ljudski osinjak. Otpremi je, sine, otkud si je i doveo. Film je bez čega ja ne mogu. Braćo moja i građani plemenitog varoša, došao je čas da pokažemo svoju hrabrost. Vrba je šumorila spokojno, polako i tiho kao da se baš ništa nije dogodilo.

Rješenja – početi se pačati u taj ljudski osinjak, subjektna – otkud si je i doveo, mjesna – bez čega ja ne mogu, predikatna – da pokažemo svoju hrabrost, atributna – kao da se baš ništa nije dogodilo, načinska


Kontrolni rad iz hrvatskoga jezika D 50

1. Podcrtaj zavisne surečenice i ispiši im vrstu. Glavno je da smo mi svi na broju. Prkosito je podigao glavu kao što obično čine ljudi velike časti i male pameti. Jednostavno mi je godilo što je ležao tako skriven od svijeta. Dok ne bude rekla jasno zahtjeve, ja se odmaram. Eva nije što misli o sebi. Morat ćeš naučiti živjeti s činjenicom da svoj životopis ne dajem svakome.

Rješenja – da smo mi svi na broju, subjektna – pošto je svršio pučku školu, vremenska – kao što obično čine ljudi velike časti i male pameti, načinska – što je ležao tako skriven od svijeta, subjektna – dok ne bude rekla jasno, vremenska – što misli o sebi, predikatna – da svoj životopis ne dajem svakome, atributna

51

Predikatna rečenica Osnovna škola Mjesto Učitelj Priprema za izvođenje nastave hrvatskoga jezika Razred Redni broj sata Tema mjeseca Nastavno područje Nastavna jedinica Predikatna rečenica Cilj obrade nastavne jedinice: ponavljanje i utvrđivanje znanja o imenskom i glagolskom predikatu, usvajanje znanja o mogućnosti izricanja predikata zavisnom surečenicom, prepoznavanje i primjena predikatne rečenice.

Zadaće obrazovne – imenski i glagolski predikat, predikatni skup, predikatna surečenica funkcionalne – razvijanje osjećaja za prihvaćanje jezičnih sadržaja, razvijanje sposobnosti uočavanja, povezivanja, zaključivanja i primjene stečenoga znanja. odgojne – razvijati svijest o važnosti učenja materinskoga jezika, njegovanje i razvijanje ljubavi prema hrvatskome jeziku, upućivanje na bliskost i povezanost s članovima obitelji. Nastavna sredstva: živa riječ, udžbenik, vježbenica, prozirnica, plakat Oblici rada: čelni, pojedinačni Nastavne metode: metoda čitanja, tumačenja, pisanja, upućivanja, dijalog

Tijek nastavnog sata 1. Motivacija: a) razgovor o temeljnom rečeničnom dijelu – predikatu b) razgovor o tome kako se učenici osjećaju, što bi željeli raditi nakon povratka iz škole 2. Najava teme i čitanje stripa 3. Obrada – utvrđivanje znanja o imenskom i glagolskom predikatu, – zapažanje zavisnih surečenica u stripu – preoblika zavisne surečenice u jednu riječ ili skup riječi – služba zavisne surečenice – uočavanje veznika u predikatnim rečenicama – mjesto predikatne surečenice u zavisno složenoj rečenici – neoglagoljene rečenice 4. Sinteza

Zadaci za samostalan rad i domaću zadaću – rješavanje zadataka u radnoj bilježnici

Plan ploče Predikatna rečenica – predikat je temeljni rečenični dio – razlikujem glagolski i imenski predikat – glagolski predikat izričemo glagolom u bilo kojoj osobi i vremenu Stigao sam. Idemo ručati. Ići će u šetnju. – imenski predikat izričemo pomoćnim glagolom biti i imenicom, pridjevom, brojem… Dan je lijep. Ručak je ukusan. Ja sam odlično. predikat možemo izreći i zavisnom predikatnom surečenicom Dan je da ljepši ne može biti. Ručak je da prste poližeš. Ja sam da bolje ne mogu biti.

52

– predikatne surečenice najčešće povezujemo veznikom da i odnosnim zamjenicama – nikada ih ne odvajamo zarezom

RJEŠENJA ZADATAKA IZ RADNE BILJEŽNICE Predikatna rečenica 1. a) temeljni, rečeničnim b) glagolom, glagolski c) imenicom, zamjenicom, pridjevom, brojem, imenski d) predikatnom 2. a) su najmarljivije b) je prekrasno 3. a) da b) ne c) da d) ne e) da 4. a) One su da marljivije ne mogu biti. b) Vrijeme je da ljepše ne može biti. 5. c, e

53

Subjektna rečenica Osnovna škola Mjesto Učitelj Priprema za izvođenje nastave hrvatskoga jezika Razred Redni broj sata Tema mjeseca Nastavno područje Nastavna jedinica Subjektna rečenica Cilj obrade nastavne jedinice : ponavljanje i utvrđivanje znanja o mogućnostima izricanja subjekta, prepoznavanje subjekta i subjektnoga skupa, usvajanje znanja o mogućnosti izricanja subjekta zavisnom surečenicom, prepoznavanje i primjena subjektne rečenice.

Zadaće: obrazovne – pronalaženje subjekta u rečenici, subjektnog skupa, prepoznavanje rečenice s neizrečenim subjektom, besubjektne rečenice i subjektne surečenice, pisanje zareza u subjektnoj rečenici. funkcionalne – razvijanje osjećaja za prihvaćanje jezičnih sadržaja, razvijanje sposobnosti uočavanja, povezivanja, zaključivanja i primjene stečenoga znanja, razvijanje pravilnog odnosa prema društvu odgojne – razvijati svijest o važnosti učenja materinskoga jezika, njegovanje i razvijanje ljubavi prema hrvatskome jeziku, razvijanje pravilnoga odnosa prema radu. Nastavna sredstva: živa riječ, udžbenik, vježbenica, prozirnica, nastavni listić, plakat Oblici rada: čelni, pojedinačni Nastavne metode: dijaloške, monološke, čitanje, pisanje, samostalan rad

Tijek nastavnog sata 1. Motivacija: a) prema polaznim pitanjima iz udžbenika b) razgovor o značenju narodnih poslovica Tko rano rani, dvije sreće grabi, Tko umije, njemu dvije… c) ponavljane o mogućnostima izricanja subjekta. 2. Najava i čitanje metodičkoga predloška 3. Analiza predloška 4. Obrada – utvrđivanje znanja o subjektu: izricanje subjekta jednom riječju, skupom riječi, vrste riječi u ulozi subjekta, neizrečeni subjekt, besubjektne rečenice – zapažanje i definiranje subjektnih rečenica – veznici u subjektnim rečenicama – definiranje pravila o pisanju zareza u subjektnim rečenicama 5. Sinteza

Zadaci za samostalan rad i domaću zadaću – rješavanje zadataka u radnoj bilježnici – rješavanje nastavnih listića

Plan ploče Subjektna rečenica S

S

– subjekt najčešće izričemo:jednom riječju (im. ili zamj. u N): Ivan je vrijedan. On je ustao. S

54

skupom riječi: Koko u Parizu je dječji roman. zavisnom subjektnom Tko rano rani, dvije sreće grabi. surečenicom: Tko je lakom, neće ići na izlet. – subjektnu rečenicu u inverziji odvajamo zarezom – rečenice s neizrečenim subjektom: Uranili smo. Radim cijelo jutro. (mi)

(ja)

– besubjektne rečenice: Spava mi se. Grebe.

RJEŠENJA ZADATAKA IZ RADNE BILJEŽNICE Subjektna rečenica

1. a) subjektnom b) imenicom, zamjenicom c) tko, što d) zarezom 2. a) rečenica s izrečenim subjektom b) reč. s neizrečenim subjektom c) rečenica s više subjekata d) besubjektna rečenica 3. a) koji mnogo šuti koji b) što smo očekivali što c) tko ti je pomogao tko d) da je povijest učiteljica života da e) tko putuje prema istini tko 4. a) tri b) a, d, e 5. a) Po svemu se osjeća da je danas blagdan. b) Tko je zarobljen, sanja o slobodi. c) Koji su marljivi, bit će nagrađeni. d) Cijelo se jutro čuje kako fijuče vjetar.

NASTAVNI LISTIĆ zricanje predikata i subjekta Predikat je temeljni rečenični dio. Razlikujemo glagolski i imenski predikat. Glagolski se predikat sastoji samo od glagola, a imenski predikat sastoji se od pomoćnog glagola biti i koje neglagolske riječi: imenice, zamjenice, pridjeva, broja. Predikat možemo izreći i predikatnom surečenicom koja se u glavnu surečenicu uklapa na mjesto predikata. Subjekt odgovara na padežno pitanje za nominativ. Možemo ga izreći jednom riječju, skupom riječi ili subjektnom surečenicom. Ona kao i subjekt odgovara na pitanje za nominativ. 1.

Prva ljubav Prva je ljubav čista k’o zora. Nešto se u tebi lijepo probudi. Sanjariš budan i prve pjesme pišeš. K’o sunce blistaš. Pišeš i dnevnik i dugo ga poslije listaš. Brz si k’o vjetar,

55

k’o ptica letiš. Ali kad odrasteš, jedva da se sjetiš. Učenički rad

a) U toj je pjesmi glagolskih i imenska predikata. (broj)

(broj)

b) Ispiši imenske predikate. c) Glagolski predikati izrečeni su: a) perfektom, b) prezentom, c) infinitivom. 2. U pjesmi prevladavaju: a) rečenice s izrečenim subjektom, b rečenice s neizrečenim subjektom, c) besubjektne rečenice. 3. Napiši jednu: a) neoglagoljenu rečenicu , b) besubjektnu rečenicu , c) rečenicu s neizrečenim subjektom . 4. U sljedećim rečenicama podcrtaj zavisne surečenice. a) Izložba je da ljepša ne može biti. b) Domaćini su da bolje ne možeš poželjeti. c) Humanost je kad pomažeš drugima. 5. a) Zavisne surečenice u 4. zadatku uvrštene su na mjesto glavne surečenice pa ih nazivamo surečenicama. 6. a) Malo vrijedi tko se sam hvali. b) Dobro živi komu je maleno dosta. c) Koji je brzoplet, srlja u propast. d) Tko ništa nema, bezbrižno ide putem. U tim su rečenicama podcrtane zavisne surečenice koje su u službi . 7. Surečenice Koji je brzoplet, Tko ništa nema odvojili smo zarezom jer su u .

RJEŠENJA ZADATAKA S NASTAVNOG LISTIĆA Izricanje predikata i subjekta 1. a) 9, 2 b) je čista, brz si c) b 2. b 3. npr. a) Vatra! U pomoć! b) Grebe. c) Nadao se brzom rješenju problema. 4 … da ljepša ne može biti ... da bolje ne možeš poželjeti … kad pomažeš drugima 5. predikata, predikatnim 6. subjekta 7. inverzija

56

Objektna rečenica Osnovna škola Mjesto Učitelj Priprema za izvođenje nastave hrvatskoga jezika Razred Redni broj sata Tema mjeseca Nastavno područje Nastavna jedinica Objektna rečenica Cilj obrade nastavne jedinice: definiranje i prepoznavanje izravnog i neizravnog objekta, uočavanje, prepoznavanje i imenovanje objektne rečenice, pisanje zareza u objektnoj rečenici, preoblika upravnoga govora u objektnu rečenicu.

Zadaće obrazovne – izravni i neizravni objekt, izricanje objekta zavisnom surečenicom, pisanje zareza u objektnoj rečenici funkcionalne – razvijanje osjećaja za prihvaćanje jezičnih sadržaja, razvijanje sposobnosti uočavanja, povezivanja, zaključivanja i primjene stečenoga znanja, razvijanje pravilnog odnosa prema sebi i drugima odgojne – razvijati svijest o važnosti učenja materinskoga jezika, njegovanje i razvijanje ljubavi prema hrvatskome jeziku, upućivanje na humanost, suosjećanje, prijateljstvo, međusobnu povezanost ljudi Nastavna sredstva: živa riječ, udžbenik, vježbenica, prozirnica, nastavni listić, plakat Oblici rada: čelni, pojedinačni Nastavne metode: dijaloške, monološke, čitanje, pisanje, rad na tekstu, samostalan rad

Tijek nastavnog sata 1. Motivacija: a) učenici dopunjavaju rečenicu Obećavam da… b) analiza domaće zadaće u kojoj su učenici na odgovarajućem tekstu odredili izravne i neizravne objekte. 2. Najava i čitanje metodičkoga predloška 3. Analiza predloška 4. Obrada – zapažanje i definiranje objektnih surečenica – utvrđivanje znanja o izravnom i neizravnom objektu – najčešći veznici u objektnim rečenicama – preoblika upravnoga govora u objektnu rečenicu – definiranje pravila o pisanju zareza 5. Sinteza


Plan ploče Objektna rečenica – objekt je dodatak glagolu kojim izričemo predmet glagolske radnje – razlikujemo izravni i neizravni objekt – prijelazni glagoli otvaraju mjesto izravnom objektu: Govori istinu. Zaboravi strah. Objekt možemo izreći i objektnom surečenicom koja se prema glavnoj surečenici odnosi kao objekt.

57

Što?

Obećaj Vjeruj Slušaj

da ćeš pomagati drugima. kako će drugi pomoći tebi. što drugi govore.

glavna surečenica

zavisna objektna surečenica

upravni govorneupravni govor Rekao je: „Pomagat ću drugima”. Rekao je da će pomagati drugima. – preoblikom upravnog govora u neupravni nastat će objektna rečenica – objektne rečenice odvajamo zarezom kad su u inverziji i kad se nabraja više zavisnih surečenica: Što drugi govore, slušaj pažljivo. Obećaj da ćeš pomagati drugima, da ćeš se radovati tuđem uspjehu, da ćeš zaboraviti pogreške prošlosti.

NASTAVNI LISTIĆ Izricanje objekta Objekt je glagolski dodatak kojim izričemo predmet radnje, najčešće ga izričemo imenicom ili zamjenicom u bilo kojem padežu, osim nominativa i vokativa, a možemo ga izreći i objektnom surečenicom.

Otvori srce Kao kad lijepu otvoriš knjigu i kad je čitajući polako listaš, tako prijatelju najboljem srce svoje malo otvori. kaži mu što te tišti, kaži mu što te muči, pomogni mu ako teško uči. Kaži mu tiho sve tajne svoje, saslušaj i ti tajne njegove. Podijeli s njim igru, podijeli i tugu, i smijeh i radost. Podijeli s njim nestašnu mladost. 1. Ispiši iz pjesme Marine Car izravne objekte izrečene: a) imenicom , b) zamjenicom .

58

2. U pjesmi je podcrtana zamjenica mu. Ona ima službu: a) izravnog objekta, b) neizravnog objekta, c) priložne oznake. 3. U pjesmi se nalaze i dvije objektne rečenice. Ispiši ih.

RJEŠENJA ZADATAKA NASTAVNOG LISTIĆA Izricanje objekta 1. a) knjigu, srce, tajne, tajne, igru, tugu, smijeh, radost, mladost b) je, te, te 2. b 3. Kaži mu što te tišti, kaži mu što te muči

RJEŠENJA ZADATAKA IZ RADNE BILJEŽNICE Objektna rečenica 1. 2. 3. 4. 5. 6. 7. 8.

glagolu, predmet jednom, skupom, objektnom objektna izravni objekti: povjerenja, lice, blagost, riječi neizravni objekti: zdravlju, sreći, danu, izazovima, sebe, sposobnosti, plemenitost, dobrotu, roditeljima, braći, sestrama, prijateljima, starijima Najprije nam govore kako nisu važne ocjene već znanje. Upozoravaju nas da ne učimo za druge, nego za sebe. Objašnjavaju nam da su i trojke i četvorke, a ne samo petice, dobre ocjene Tada me upozoravaju kako je učenje moj jedini posao, da sam se mogla malo više potruditi… a) Roditelji često govore da je učenje moj jedini posao. b) Pred prijateljima ponavljaju kako djeci treba stalan poticaj za napredovanje. a) da je učenje moj jedini posao b) kako djeci treba stalan poticaj za napredovanje b)

59

Atributna rečenica Osnovna škola Mjesto Učitelj Priprema za izvođenje nastave hrvatskoga jezika Razred Redni broj sata Tema mjeseca Nastavno područje Nastavna jedinica Atributna rečenica Cilj obrade nastavne jedinice: utvrđivanje i proširivanje znanja o pridjevskom i imeničkom atributu, uočavanje, prepoznavanje i imenovanje atributne rečenice, pisanje zareza u atributnoj rečenici

Zadaće obrazovne – pridjevski i imenički atribut, izricanje atributa atributnom surečenicom, pisanje zareza u atributnoj rečenici funkcionalne – razvijanje osjećaja za prihvaćanje jezičnih sadržaja, razvijanje sposobnosti uočavanja, povezivanja, zaključivanja i primjene stečenoga znanja odgojne – razvijati svijest o važnosti učenja materinskoga jezika, njegovanje i razvijanje ljubavi prema hrvatskome jeziku, razvijanje ustrajnosti, temeljitosti i sustavnosti u radu Nastavna sredstva: živa riječ, udžbenik, vježbenica, prozirnica, nastavni listić, plakat Oblici rada: čelni, pojedinačni Nastavne metode: dijaloške, monološke, čitanje, pisanje, samostalan rad

Tijek nastavnog sata 1. Motivacija: a) sat možemo započeti pitanjem Kako će izgledati život na Zemlji 2050. godine? b) rješavanje prvog zadatka na nastavnom listiću c) analiza domaće zadaće npr. opis osobe, opis prostora… 2. Najava i čitanje metodičkoga predloška 3. Analiza predloška 4. Obrada – zapažanje zavisnih surečenica koje su uvrštene na mjesto atributa – utvrđivanje i ponavljanje znanja o atributu – proučavanje atributnih rečenica i preoblike u – jednostavne rečenice – veznici u atributnim rečenicama – definiranje pravila o pisanju zareza 5. Sinteza


Plan ploče Atributna rečenica atribut

atribut

60

U bliskoj budućnosti rabit ćemo neobična računala. koja će sama upravljati… Koristit će se računala

KAKVA?

zav. sureč.

im.

samoupravljačka atribut

Znanstvenici su napravili zid

KAKAV?

im.

koji ima osobine živih bića. zav. sureč.

s osobinama živih bića atributni skup

Atribut izričemo:

jednom riječju skupom riječi atributnom surečenicom.

Zid, koji su nazvali biowall, posjeduje neobična svojstva. – umetnutu atributnu surečenicu odvajamo zarezom kao i naknadno dodanu surečenicu

RJEŠENJA ZADATAKA IZ RADNE BILJEŽNICE Atributna rečenica 1. atributi, imenske, pridjevske, atributne 2. atributa 3. a) pridjevski atributi: visoka žuta, zabranjena, zlatna, modra, prva imenski atributi: sunca, predaka b) zamjenice, pridjevi, brojevi imenica u genitivu 4. a) … u koje nije dobro vjerovati b) … koja nitko ne može zamijeniti c) … koji nikoga ne pošteđuje d) … koja ponižava čovjeka e) … koje neprestano istjeruje mladice 5. imenice, atributnoj 6. atributi: bjeloglavi, najvećih, uginulim, krškim, najveće, bjeloglavi, neba, ptičje atributni skupovi: našega neba, svoje vrste, na obližnjim strmim atributne surečenice:... koje lete, … koje pronalaze na krškim pašnjacima, … koje nazivaju vladarima neba, … čija su gnijezda na strmim liticama…, koje su okovane u ptičje perje

NASTAVNI LISTIĆ Izricanje atributa Atribut je rečenični dio kojemu mjesto u rečenici otvara imenica. Atribut možemo izreći jednom riječju: pridjevom, zamjenicom, brojem (pridjevski atribut) ili imenicom u genitivu (imenički atribut), skupom riječi te zavisnom surečenicom.

1. a) Dopuniš li imenice odgovarajućim pridjevima, dobit ćeš naslove književnih djela za djecu. Iva zemljopis vrata princ kraljević top svirale planet danci b) Riječi koje dopunjuju imenice kako bi ih pobliže označile zovu se . 2.

Sličice 61

Kroz gustu maglu sjaje se žute svjetiljke. Golub se skrio u toranj stare katedrale. Iz daljine dopiru glasna šaputanja Orljave. Vjetar ljulja mrzle grane U pustom parku moga grada. Učenički rad

a) U tom učeničkom radu deset je atributa. je pridjevskih i su (broj)

imenička atributa.

(broj)

b) Preoblikuj imeničke atribute u pridjevske. 3.

Ima bića… Ima bića koja nitko ne može zamijeniti: Ona dolaze ko pjesma, koju smo negdje zaboravili. Ona su san bez kojeg smo umirali… Ako ih izgubimo, sve smo izgubili. Ima bića koja nitko ne može zamijeniti. Anka Petričević

a) U pjesmi Anke Petričević ________ je zavisno složenih rečenica. b) Podcrtaj atributne rečenice i zaokruži veznike u njima. c) Odaberi u pjesmi jednu atributnu rečenicu i preoblikuj je u jednostavnu.

RJEŠENJA ZADATAKA NASTAVNOG LISTIĆA Izricanje atributa 1. a) Nevidljiva, Veseli, Zabranjena, Mali, Sretni, Grički, Srebrne, Ljubičasti, Zlatni b) atributi 2. a) 7, 3 b) katedrale, Orljave grada 3. a) 5 b) Ima bića koja nitko ne može zamijeniti: Ona dolaze ko pjesma, koju smo negdje zaboravili. Ona su san bez kojeg smo umirali… Ima bića koja nitko ne može zamijeniti. c) npr. Ima nezamjenjivih bića.

62

Mjesna rečenica Osnovna škola Mjesto Učitelj Priprema za izvođenje nastave hrvatskoga jezika Razred Redni broj sata Tema mjeseca Nastavno područje Nastavna jedinica Mjesna rečenica Cilj obrade nastavne jedinice: utvrđivanje i proširivanje znanja o mogućnostima izricanja mjesta radnje mjesnim priložnim oznakama i mjesnim rečenicama

Zadaće obrazovne – razlikovanje priložne oznake mjesta i mjesne rečenice, preoblika priložne oznake mjesta u mjesnu surečenicu, pravilno pisanje zareza u priložnim rečenicama funkcionalne – razvijanje osjećaja za prihvaćanje jezičnih sadržaja, razvijanje sposobnosti uočavanja, povezivanja, zaključivanja i primjene stečenoga znanja. odgojne – razvijati svijest o važnosti učenja materinskoga jezika, njegovanje i razvijanje ljubavi prema hrvatskome jeziku, razvijanje ljubavi prema putovanjima koja nas obogaćuju i šire naše vidike. Nastavna sredstva: živa riječ, udžbenik, vježbenica, prozirnica, nastavni listić, plakat Oblici rada: čelni, u skupinama Nastavne metode: dijaloške, monološke, tumačenje, čitanje, pisanje, pokazivanje

Tijek nastavnog sata 1. Motivacija: a) analiza domaće zadaće na temu: Putovanje snova, Posjetili smo… b) stvaranje problemske situacije pomoću pitanja Gdje je tvoja bilježnica?, Kamo sam stavila udžbenik?… 2. Najava teme i čitanje metodičkoga predloška 3. Obrada – zapažanje mjesnih priložnih oznaka i zavisnih surečenica u tekstu – ponavljanje o mjesnim priložnim oznakama i vrstama riječi kojima ih izričemo – zapažanje i analiza mjesnih rečenica – veznici u mjesnim rečenicama – pisanje zareza – razlikovanje mjesnih i objektnih rečenica 4. Sinteza

Zadaci za samostalan rad i domaća zadaća – rješavanje zadataka u radnoj bilježnici – rješavanje nastavnih listića

Plan ploče Mjesna rečenica POM

Idem daleko. prilog

POM

Idem u prijedlog,

nepoznate pridjev,

krajeve. imenica u akuzativu

– priložne oznake mjesta najčešće izričemo mjesnim prilozima i skupom riječi kojem je jezgra imenica u određenom padežu

63

Kamo?

Gdje?

Idem gdje još nitko nije bio.Gdje su rijetki boravili, boravit ću ja. mjesna surečenica

mjesna surečenica u inverziji

– mjesto glagolske radnje možemo izreći i mjesnom rečenicom – zarezom odvajamo umetnute mjesne surečenice te surečenice u inverziji i u nizu

RJEŠENJA ZADATAKA IZ RADNE BILJEŽNICE Izricanje mjesta 1. priložnom oznakom mjesta, mjesnom 2. a) između grebena i obale b) iz plićaka Odakle? c) na greben Kamo? d) na klisurama Gdje?

Kamo?

3. tuda – prilog, između obale i lučice – prijedlog, im. u G, veznik, im. u G, pokraj brodogradilišta – prijedlog, im. u G, prema kamenim kućama – prijedlog, pridjev u L, im. u L 4. a) šest, dvije b) Konstruktori žele sagraditi grad gdje još nikada nitko nije gradio. Za 20 godina ljudi će hodati kuda su stoljećima plovili brodovi. 5. a) Vratili smo se odakle smo i pošli. b) Gdje smo prije ljetovali, ljetovat ćemo i ove godine. c) Idemo gdje nam cilj. 6. c)

NASTAVNI LISTIĆ

Izricanje mjesta Priložne oznake mjesta najčešće izričemo mjesnim prilozima i skupom riječi kojem je jezgra imenica u određenom padežu. Zavisna surečenica koja se u glavnu surečenicu uklapa na mjesto priložne oznake mjesta zove se mjesna rečenica. Najčešće je povezujemo mjesnim prilozima: gdje, kamo, kuda, odakle, dokle. Zarezom odvajamo mjesne suvrečenice u obrnutom slijedu, umetnute mjesne surečenice i mjesne surečenice u nizanju.

1.

Prozori Sanjam zelene prozore u tihoj luci u kraju neznanu s onu stranu brijega. Negdje laje pas, vrlo daleko. Cesta čeka pred kućom nestrpljiva. Konj zlatne grive rže u zazidanom dvorištu. Nema vjetra. Ako se popnem na toranj, vidjet ću okruglo nebo niske, niske oblake. Jednu lastu i dim parobroda. Još dalje, svijet će biti velik, čudan. Pod crvenim balkonom večer na ružama počiva.

64

Vesna Parun

a) Podcrtaj u pjesmi V. Parun priložne oznake mjesta. b) Ispiši priložne oznake mjesta izrečene mjesnim prilozima.

2.

Ljubavna pjesma Gdje nisi ti i tvojih očiju sjaj, tamno je meni. I uz jasno treperenje svijeća, tamno je meni. I kraj tihog plamena stada, tamno je meni. Tamo gdje mjesec i zvijezde sjaju, tamno je meni. Sunčana svjetlost samo me ranjava, tamno je meni. Gdje tebe nema i tvojih očiju, tamno je meni. Bhatrihari

a) U pjesmi staroindijskog pjesnika Bhatriharija tri su rečenice zavisno složene. Podcrtaj ih. b) Zavisne surečenice nalaze se: a) u uobičajenom poretku, b) u obrnutom slijedu, c) umetnute su u glavnu surečenicu. c) U tim rečenicama zavisne surečenice izriču radnje glavne surečenice. d) Ispiši iz pjesme priložnu oznaku mjesta.

RJEŠENJA ZADATAKA NASTAVNOG LISTIĆA Izricanje mjesta 1. a) negdje, vrlo daleko, pred kućom, u zazidanom dvorištu, na toranj, još dalje, pod crvenim balkonom, na ružama b) negdje, vrlo daleko, još dalje 2. a) Gdje nisi ti i tvojih očiju sjaj, tamno je meni. Tamo gdje mjesec i zvijezde sjaju, tamno je meni. Gdje tebe nema i tvojih očiju, tamno je meni. b) b c) mjesto d) kraj tihog plamena

65

Vremenska rečenica Osnovna škola Mjesto Učitelj Priprema za izvođenje nastave hrvatskoga jezika Razred Redni broj sata Tema mjeseca Nastavno područje Nastavna jedinica Vremenska rečenica Cilj obrade nastavne jedinice utvrđivanje i proširivanje znanja o mogućnostima izricanja vremena radnje vremenskim priložnim oznakama i vremenskim rečenicama

Zadaće obrazovne – razlikovanje priložne oznake vremena i vremenske rečenice, preoblika priložne oznake vremena u vremensku surečenicu, preoblika glagolskog priloga u vremensku surečenicu i obratno, pravilno pisanje zareza u vremenskim rečenicama funkcionalne –razvijanje osjećaja za prihvaćanje jezičnih sadržaja, razvijanje sposobnosti uočavanja, povezivanja, zaključivanja i primjene stečenoga znanja odgojne – razvijati svijest o važnosti učenja materinskoga jezika , njegovanje i razvijanje ljubavi prema hrvatskome jeziku, razvijanje radnih navika i pravilnoga odnosa prema radu Nastavna sredstva: živa riječ, udžbenik, vježbenica, prozirnica, nastavni listić, plakat Oblici rada: čelni, pojedinačni Nastavne metode: dijaloške, monološke, čitanje, pisanje, samostalan rad

Tijek nastavnog sata 1. Motivacija: a) razgovor o tome kada su učenici prvi put sami kuhali, b) možemo započeti rečenicu koju će učenici dovršiti npr: Kad imam vremena, Čim se probudim… 2. Najava i čitanje metodičkoga predloška 3. Analiza predloška 4. Obrada – utvđivanje i proširivanje znanja o priložnim oznakama vremena – zapažanje i definiranje vremenskih rečenica – preoblike vremenskih surečenica – definiranje pravila o pisanju zareza 5. Sinteza


Plan ploče Vremenska rečenica POV

POV

Odavno me zanima kuhanje.

Prošlo ljeto počeo sam kuhati.

(Kada?) Kad je došla teta iz Zagreba, naučio sam peći palačinke. zavisna sureč.

glavna sureč.

vremenska surečenica

66

gl. prilog prošli Saznavši za moje kuharske sposobnosti, mnogi su me hvalili. Kad su saznali za moje kuharske sposobnosti, mnogi su me hvalili. vremenska surečenica

– vrijeme glagolske radnje najčešće izričemo priložnom oznakom vremena i vremenskom rečenicom – preoblikom glagolskoga priloga nastaje vremenska surečenica – zarezom odvajamo vremenske surečenice u inverziji, u nabrajanju i u naknadnom dodavanju

RJEŠENJA ZADATAKA IZ RADNE BILJEŽNICE Vremenska rečenica 1. priložnom oznakom vremena i vremenskom rečenicom. kada, otkada, dokada, 2. jutros – prilog, tijekom podneva – im. u I i G, sada – prilog 3. a) šest Kada u glavi čuješ zvon, kad na klupu crtaš srca, kad pocrveniš u licu, kad ti srce brže kuca, kad se zvijezde nebom prospu, kad sklopiš snene oči, b) inverziji, nabrajanju c) … u tom noćnom zagrljaju ti ga sanjaš cijele noći. d) POM u glavi, na klupi, u licu, nebom, u tom noćnom zagrljaju, PON brže, POV cijele noći 4. a) Dok sam se igrao loptom, razbio sam staklo na susjedovoj kući. b) Čim se to dogodilo, pobjegao sam kući. c) Kad sam došao, sakrio sam se u svoju sobu. 5. POV: u slobodno vrijeme, svakodnevno, prije vožnje, noću, uvijek, uvijek, tek tada, nakon navršene devete godine života, vremenske surečenice: kad se poželite malo razgibati, kada se voziš s prijateljima…, kada cestu prelaze starije osobe i djeca, kad prelaziš preko pruge na nezaštićenom prijelazu, čim naiđeš na gužvu ili na opasnu sitaciju na cesti, dok ne prijeđeš opasni dio puta, sve dok pretjecanje ne završi, čim je pretjecanje završeno, tek kad položiš vozački ispit, kad staviš kacigu na glavu.

NASTAVNI LISTIĆ Izricanje vremena Vrijeme vršenja glagolske radnje izričemo priložnom oznakom vremena koja odgovara na pitanja: kada?, otkad?, dokad? te zavisnom surečenicom koja se u glavnu surečenicu uklapa na mjesto priložne oznake vremena. U vremenskim rečenicama najčešći su veznici vremenski prilozi: kad(a), dok, čim, otkad(a), dokad(a)… te veznički skupovi: prije nego, prije što, tek što… Zarezom odvajamo vremenske surečenice u obrnutom slijedu, u naknadnom dodavanju ili u nizanju.

1. Pokraj sljedećih rečenica napiši čime je izrečeno vrijeme gl. radnje: jedna riječ, skup riječi, zavisna surečenica. a) Jutros je sva okolica osvanula bijela i netaknuta. b) Cijelu je noć padao gusti snijeg. c) Ni tijekom dana nije prestajalo sniježiti. d) Kad je pala noć, sve je poprimilo bajkoviti izgled. e) Uživali smo u ljepoti zimske čarolije prije nego smo otišli na spavanje. 2. Zavisne rečenice iz 1. zadatka preoblikuj u jednostavne.

3.

67

Moj anđeo čuvar Svaku večer, kada idem na spavanje, on me dođe čuvati. Pitate se: tko je to? Moj anđeo čuvar. Tjera zle sne i noćne more i čuva me od zlih ljudi. No nije on sa mnom samo kad spavam. Stalno me drži za ruku. Čim krenem u školu, ide sa mnom. U klupi mi često pomaže da bolje riješim kontrolni. Čuva me i kad idem preko ceste. Vjerujem da on postoji i da svatko ima svog anđela čuvara koji ga uvijek prati. Učenički rad

a) Vremenske rečenice podcrtaj ravnom crtom, a priložne oznake vremena isprekidanom. b) Ispiši priložne oznake vremena i odredi kojom su vrstom riječi izrečene. POV

vrsta riječi

RJEŠENJA ZADATAKA NASTAVNOG LISTIĆA Izricanje vremena 1. a) jedna riječ b) skup riječi c) skup riječi d) zavisna surečenica e) zavisna surečenica 2. Na večer je sve poprimilo bajkovit izgled. Uživali smo u ljepoti zimske čarolije prije spavanja. 3. a) … kad idem na spavanje, … kad spavam, … čim krenem u školu, … kad idem preko ceste POV: svaku večer, stalno, često, uvijek b) svaku večer zamjenica i imenica stalno, često, uvijek prilozi

68

Načinska rečenica Osnovna škola Mjesto Učitelj Priprema za izvođenje nastave hrvatskoga jezika Razred Redni broj sata Tema mjeseca Nastavno područje Nastavna jedinica Načinska rečenica Cilj obrade nastavne jedinice: prepoznavati priložne oznake načina i načinske rečenice, imenovati vrste riječi u ulozi načinske priložne oznake, znati preobličiti priložnu oznaku načina u načinsku surečenicu, pravilno pisati zarez u načinskoj rečenici.

Zadaće obrazovne – razlikovanje priložne oznake načina i načinske rečenice, preoblika glagolskoga priloga sadašnjeg u načinsku surečenicu i obratno, pravilno pisanje zareza u načinskim rečenicama funkcionalne – razvijanje osjećaja za prihvaćanje jezičnih sadržaja, razvijanje sposobnosti uočavanja, povezivanja, zaključivanja i primjene stečenoga znanja odgojne – razvijati svijest o važnosti učenja materinskoga jezika, njegovanje i razvijanje ljubavi prema hrvatskome jeziku, upućivanje na humanost, suosjećanje, prijateljstvo, međusobnu povezanost ljudi Nastavna sredstva: živa riječ, udžbenik, vježbenica, prozirnica, nastavni listić, plakat Oblici rada: čelni, u skupinama Nastavne metode: dijaloške, monološke, čitanje, pisanje, samostalan rad

Tijek nastavnog sata 1. Motivacija: a) ponavljanje gradiva o priložnim rečenicama, b) razgovor o romanima D. J. Bužimskog. 2. Čitanje metodičkoga predloška i najava teme 3. Obrada – zapažanje i analiza priložnih oznaka načina – otkrivanje gl. priloga sadašnjih u ulozi priložne oznake načina – zapažanje i analiza načinskih rečenica – pisanje zareza 4. Sinteza

Zadaci za samostalan rad i domaća zadaća – rješavanje zadataka u radnoj bilježnici – rješavanje nastavnih listića

Plan ploče Načinska rečenica PON (prilog)

– način glagolske radnje izričemo

– – –

jednom riječju lagano se njiše. skupom riječi Ljulja se u blagom ritmu. načinskom surečenicom Zanjiše ruku kao da dirigira. načinska sureč.

Kao da dirigira, podigao je ruku.

69

Kos je pjevao kako je dječak samo sanjati mogao, kako je oduvijek priželjkivao… Dječak je, kao da ga kos razumije, dirigirao rukama. – načinske rečenice u obrnutom slijedu, nizanju i umetnutom poretku odvajamo zarezom

NASTAVNI LISTIĆ Izricanje načina Priložne oznake načina izriču način vršenja glagolske radnje i odgovaraju na pitanje kako? Izričemo ih jednom riječi (prilogom), skupom riječi. Zavisna surečenica koja se u glavnu surečenicu uklapa na mjesto priložne oznake načina zove se načinska rečenica. U načinskim rečenicama najčešći su veznici: kako, kao da, kao što. 1.

Uspinjača Čini mi se kao da ide sama od sebe… Ili da je debela žica ne vuče gore, dolje… Tek malo cvili, malo zagrebe pa zajauče Onda se potiho – onako bez volje uvuče Među ljude i kuće. Miroslav Slavko Mađer

U pjesmi Miroslava Slavka Mađera podcrtane su priložne oznake načina, no potkrale su se pogrješke. Pronađi ih i objasni. ______________________________________________________ _______________________________________________________________________ 2.

Kako se piše pjesma o domovini Potraži riječi koje voliš, reci ih onome koga voliš. Neka to budu obične riječi, izgovori ih kao što dišeš. Kao da hodaš ulicom nepoznata imena, Kao da još nema imena trg, ……………………………. Pjesma o domovini pjeva se stojeći, Ustima koja plaču I rukama koje grle. Zvonimir Golob

a) U pjesmi Zvonimira Goloba su načinske surečenice. Podcrtaj ih. (broj)

b) U pjesmi se nalazi i jedna priložna oznaka načina koja je izrečena: a) prilogom, b) prijedlogom i imenicom, c) glagolskim prilogom sadašnjim.

RJEŠENJA ZADATAKA NASTAVNOG LISTIĆA Izricanje načina 70

1. Malo je POK, a ne PON. Onda je POV, treba označiti i onako bez volje jer je to PON. 2. a) 3, … kao što dišeš, … kao što hodaš ulicom nepoznata imena, … kao da još nema imena trg b) c

RJEŠENJA ZADATAKA IZ RADNE BILJEŽNICE Načinska rečenica 1. a) priložna oznaka načina, kako b) kako, kao da, kao što. c) uobičajenom poretku 2. PON: potvrdno, teatralno, u blagom luku, naglo, veselo, kao gazela snimljena u usporenom kretanju, visoko iznad panja, na vršcima prstiju načinske surečenice: … kao da guta neku sumnjivu hranu, … kao da mu je gramofon u trbuhu, … kako samo on to zna, … kao da je uzeo zalet, 3. a) … kako su najbolje znali. načinska b) … kako će stići na vrijeme. objektna c) Kako su ih savjetovali… načinska d) … kao da nikad ništa nisu doživjeli. načinska e) … kako je sve završilo. objektna 4. Priložne oznake načina preoblikuj u načinske surečenice. a) … kao da je kip. b) … kao što izgleda klupko vune. c) … kako su ga i prije radili. 5. Kad su saznali za Martinove sposobnosti, počeli su ga ucjenjivati. Nije mu bilo jasno što se događa, kako je nanizao nekoliko negativnih ocjena, zašto mu se ne javlja Veronika. On, koji je uvijek imao spreman odgovor na svako pitanje, sad je najednom bio potpuno zbunjen. Odlučio je, pun strpnje, potražiti Veroniku… Ulazeći u školski hodnik, ugledao ju je. Bila je blijeda i činilo se kao da je neispavana. Kad ga je ugledala, pritrčala mu je i grčevito ga uhvatila za ruku. Držeći se čvrsto za ruke, spustili su se u školsko dvorište. 6. a) Vremenske surečenice: Kad su saznali za Martinove sposobnosti, Kad ga je ugledala b) Subjektne rečenice: Što se događa, kako je nanizao nekoliko negativnih ocjena, zašto mu se ne javlja Veronika c) Atributna surečenica: Koji je uvijek imao spreman odgovor za svako pitanje

71

Zarez u jednostavnoj i složenoj rečenici Osnovna škola Mjesto Učitelj Priprema za izvođenje nastave hrvatskoga jezika Razred Redni broj sata Tema mjeseca Nastavno područje Nastavna jedinica Zarez u jednostavnoj i složenoj rečenici Cilj obrade nastavne jedinice: utvrditi i usustaviti znanje o pisanju zareza

Zadaće obrazovne – pravopisna načela za pisanje zareza: nizanje, naknadno dodavanje, suprotnost funkcionalne – razviti sposobnost primjene pravopisnih pravila odgojne – stjecanje jezične kulture Nastavna sredstva: udžbenik, vježbenica, nastavni listić, živa riječ, prozirnica, ploča… Oblici rada: čelni, pojedinačni, u skupinama Nastavne metode: razgovora, čitanja, pisanja, samostalnog rada…

Tijek nastavnog sata 1. Motivacija – učenici čitaju i objašnjavaju značenje rečenica Tko pjeva, zlo ne misli. Tko pjeva zlo, ne misli. 2. Čitanje metodičkoga predloška i najava nove udžbeničke jedinice 3. Analiza predloška 4. Obrada – rad u skupinama, tri skupine prema udžbeniku proučavaju dijelove pod 1, 2 i 3. 5. Sinteza


Plan ploče Zarez u jednostavnoj i složenoj rečenici Zarez je razgodak kojim se razgraničuju rečenični dijelovi radi lakšega čitanja i razumijevanja napisanoga u okviru jedne rečenice. Osnovna načela pisanja zareza: nizanje, naknadno dodavanje, suprotnost.

RJEŠENJA ZADATAKA IZ RADNE BILJEŽNICE Zarez u jednostavnoj i složenoj rečenici 1. razgodak, rečenični dijelovi, jedne rečenice 2. a) naknadno dodano b) nabrajanje c) umetnuta rečenica d) ispred suprotne rečenice e) umetnuta rečenica f) vokativ g) uzvik

72

h) opozicijski skup 3. a) Kad pomahnita, Drava ne pita Što radi, često ne pazi, b) jesu li polja, jesu li žita c) PON: kao drogirana, kao pijana d) bećarina stara 4. Ogledalce, ogledalce Uvalih se u meki naslonjač uzeh ogledalo u ruke i… – Ogledalce, ogledalce, reci mi tko je u ovom trenutku na cijelome svijetu najizbezumljenija, najraspamećenija, najobezglavljenija Pigica? Ogledalo šuti. Glasno pitam i upućujem pitanja ravno sebi u facu. – Tko si, što si, kamo jurcaš? Jučer dolazi iz škole i bez uvodnih riječi, bez pripreme terena, kao da sam ja stup soli: – Kilnut ću se! – zavapi. A meni se podrezaše, otpiliše noge ispod koljena i zamalo se skljokah na netom oprani tepih. (…) – Molim da to bude sa stilom! Znam jedan vrlo surov, maštovit i nesvakidašnji način. Otputuješ u Egipat, baciš se u rijeku Nil i proguta te nilski krokodil! Vidiš, čak se i rimuje. (…) – Nemoj, Pigi, ja sam stvarno u strašnoj kom, groznom bedu. – A ja sam u totalnom neredu. Da se, za promjenu, ja malo tebi jadam? – primijetim onako usput, premda znam da neću doći tako lako na red. – Što se dogodilo? Ili, bolje, što se nije dogodilo? – I nije došao pred školu, a obećao je. Šmrc, šmrc – i rasplače se kao rodna godina. (…) – Zamisli, svaki je dan sa svojim dečkima. Svaki dan, a za mene ima vremena samo petkom i subotom. – Pa, dragica moja, ti i ne izlaziš drugim danima, osim toga ni torta se ne jede svaki dan. B. Kalauz: Čuj, Pigi, zaljubila sam se

73

Samoznačne i suznačne riječi Osnovna škola Učitelj

Mjesto

Priprema za izvođenje nastave hrvatskoga jezika Razred Tema mjeseca Nastavno područje Hrvatski jezik Nastavna jedinica Samoznačne i suznačne riječi

Redni broj sata

Cilj obrade nastavne jedinice: poticanje na razvijanje kulture usmenog izražavanja i pravilnog naglašivanja riječi, razvijanje svijesti o važnosti poznavanja pravopisnih i pravogovornih pravila Zadaće: obrazovne – razlikovanje samoznačnih i suznačnih riječi, naglasnica i nenaglasnica prednaglasnica i zanaglasnica funkcionalne – razvijanje osjećaja za prihvaćanje jezičnih sadržaja, razvijanje sposobnosti uočavanja, povezivanja, zaključivanja i primjene stečenog znanja, odgojne – razvijati svijest o važnosti učenja materinskoga jezika , njegovanje i razvijanje ljubavi prema hrvatskome jeziku, razvijanje jezične kulture Nastavna sredstva: živa riječ, udžbenik, vježbenica, prozirnica, rječnik hrvatskoga jezika Oblici rada: čelni, pojedinačni, u paru Nastavne metode: dijaloške, monološke, tumačenje, čitanje, pisanje, rad na tekstu, Tijek nastavnog sata 1. Motivacija: prema udžbeniku 2. Najava teme i čitanje metodičkog predloška 3. Analiza predloška 4. Obrada – uočavanje samoznačnih i suznačnih riječi – definiranje izgovorne cjeline – definiranje naglaska – uočavanje nenaglasnica – prednaglasnice – zanaglasnice 5. Sinteza Zadatci za samostalan rad – rješavanje zadataka u radnoj bilježnici Domaća zadaća – nastavni listić

Plan ploče Samoznačne i suznačne riječi - samoznačnice imaju samostalno značenje, mogu stajati same - suznačnice nemaju samostalno značenje, ne mogu stajati same, već se pridružuju samostalnim vrstama riječi Meni su / rekli / da griješim / u naglasku.

→

izgovorne ili naglasne cjeline

74

↓ ↓ ↓ zanaglasnica prednaglasnice Razlikujemo naglašene i nenaglašene riječi. Naglašene riječi ili naglasnice imaju svoj naglasak i same za sebe tvore naglasnu ili izgovornu cjelinu. Nenaglašene riječi ili nenaglasnice nemaju svog naglaska i u izgovoru se vežu uz naglasnice i s njima tvore naglasnu cjelinu. Nenaglasnice: – prednaglasnice Pričaj / sa mnom! (samnom) Ne tuguj! (netuguj) – zanaglasnice Stigli su. (stiglisu) Učiš li / redovito? (učišli) Bilješke

Rješenja zadataka u radnoj bilježnici 1. a) samoznačne riječi b) suznačne 2. naglašene i nenaglašene 3.naglasak, naglasnu 4. naglasak, naglasnicu 5. prednaglasnice, zanaglasnice 6. zanaglasnice 7. a) sam, si, je, smo, ste, su b) ću, ćeš. će, ćemo, ćete, će 8. odvojeno 9. sastavljeno ili rastavljeno 10. U drugome / opet / gradu sretoh / jarca / kod / brijača. Brije / jarac /sijedu / bradu i gotovim / odmah / plaća - Usred / svijeta / – reče / – tog, ponajviše / vrijedi / rog! 11. Sretoh, potom, lisca žuta sred ulice neke uske gdje bezbrižno, tiho luta ispod ruke vodeć guske. “ Tu sam – reče – samo gost, stoga držim strogi post.” 12. imaš li , ne kupujem, jesi li , da te

75

Odnosi među riječima Osnovna škola Mjesto Učitelj Priprema za izvođenje nastave hrvatskoga jezika Razred Redni broj sata Tema mjeseca Nastavno područje Nastavna jedinica Odnosi među riječima Cilj obrade nastavne jedinice: umjeti prepoznati sinonime i antonime, usvojiti tipične primjere sinonima i homonima, znati načiniti antonim od zadane riječi, naučiti ih pravilno upotrebljavati u usmenom i pisanom izražavanju.

Zadaće obrazovne – prepoznavnje sinonima i antonima, otkrivanje antonima imenicama, glagolima, pridjevima, prilozima, zamjenicama, prijedlozima, usklicima i česticama funkcionalne – razvijanje sposobnosti zapažanja i razlikovanja, razvijanje sposobnosti za samostalnu jezičnu analizu, stjecanje sposobnosti apstraktnoga mišljenja i logičkoga zaključivanja odgojne – razvijanje svijesti o nužnosti učenja hrvatskoga jezika jer znanje jezika utječe na sposobnost sporazumijevanja s drugim ljudima, razvijanje spoznaja o važnosti, ljepoti i izražajnim mogućnostima hrvatskoga jezika Nastavna sredstva: živa riječ, udžbenik, vježbenica, prozirnica, grafoskop, nastavni listić, plakat Oblici rada: čelni, pojedinačni Nastavne metode: dijaloške, metode čitanja, pisanja, usmenog izlaganja, metode samostalnoga rada i rada u parovima

Tijek nastavnoga sata 1. Motivacija – motivacijskom igrom uvodimo učenike u prepoznavanje sinonima i antonima. Očekivani odgovori: jedinica, kolac, top, kulja, sulja, suljager, dugi red, igla… 2. Čitanje metodičkoga predloška 3. Analiza metodičkoga predloška 4. Obrada – uočavanje sličnosti značenja među imenicama lokva, jezero, bara, mlaka – izdvajanje po značenju imenice jezero – razumijevanje pojma sinonim – analiza zadanih sinonima – uočavanje sinonima među glagolima, pridjevima, prilozima i brojevima – definiranje sinonima – uočavanje i razumijevanje antonima (suprotnica) – uočavanje antonimnih parova među imenicama, glagolima, pridjevima, zamjenicama, prilozima, prijedlozima, usklicima i česticama – definiranje antonima 5. Sinteza

Zadaci za samostalni rad – rješavanje nastavnoga listića

Plan ploče Odnosi među riječima SINONIMI I ANTONIMI sinonimi lokva, jezero, bara, mlaka vodopad, slap

76

sudbina, usud, kob objedovati, ručati dvjesto, dvjesta antonimi

nebo – zemlja, visina – dubina, svjetlo – tama voljeti – mrziti, dizati – spuštati, dati – dobiti bistar – mutan, bijel – crn, zdrav – bolestan sve – ništa, svatko – nitko, svačini – ničiji brzo – sporo, lijevo – desno, puno – malo ispred – iza, zbog – radi, prije – poslije

– imenice – glagoli – pridjevi – zamjenice – prilozi – prijedlozi

Domaća zadaća – rješavanje vježbenice – pisanje sastavka na temu Sve radi suprotno od mene uz naknadno podcrtavanje upotrijebljenih antonima

NASTAVNI LISTIĆ Sinonimi i antonimi 1. Ispiši sinonime koji imaju značenje navedenih predmeta. cipele oprava postelja dobnik nožice 2. Ispiši antonime navedenim riječima. dolina , daljina , toplina , siromaštvo , uspjeh , petica , brz , kratak , širok , tih

RJEŠENJA ZADATAKA NASTAVNOG LISTIĆA 1. cipele – sandale, oprava – haljina, postelja – ležaj, dobnik – kalendar, nožice – škare 2. brdo, hladnoća, neuspjeh, spor, uzak, blizina, bogatstvo, jedinica, dugačak, glasan

RJEŠENJA VJEŽBENIČNIH ZADATAKA

Sinonimi i antonimi 1. 2. 3. 4. 5. 6. 7. 8.

različitoga, istoga, bliskoga, suprotna pisar, pisač; seljačina; bakar; bronca; knjižara; nacrt, tlocrt izbornik; selektor, pristaša, sljedbenik; zanatlija, obrtnik podstrek – poticaj, zadah – vonj, dočitnica – straničnik prilagoditi, preinačiti, preurediti; znak, znamen; rupčić, rubac, ubrus; sumrak; zahod spasitelj, spasilac; čitatelj, čitalac; gledatelj, gledalac; stvaratelj, stvaralac; slušatelj, slušalac n, dušik, Norvešku, sjever gladan, mokar, gust, gušći, pričljiv, odjeven, pun, nepodnošljiv, običan, nepismen, bezosjećajan, napet, mršavko, žensko, mir, kazna, hladnoća, jeftinoća, kukavica, crnka, crnkinja, kraj, završiti, stajati, kupiti,

77

skupljati, jutros, rano, rijetko, odozgor, izbliza

78

Naglašeni i nenaglašeni slogovi Osnovna škola .............................................................. Mjesto .............................................................. Učitelj ......................................................................................................................................................................... Priprema za izvođenje nastave hrvatskoga jezika Razred ........................ Redni broj sata ........................ Tema mjeseca ............................................................................................................................................................. Nastavno područje: hrvatski jezik Nastavna jedinica: Naglašeni i nenaglašeni slogovi Cilj obrade nastavne jedinice: umjeti prepoznati naglašeni slog u riječi, razumjeti pojam naglaska, uočiti duge i kratke slogove, pravilno izgovarati i čitati riječi s dugim i kratkim naglašenim slogovima.

Zadaće: – obrazovne – Prepoznavnje naglašenog sloga u riječi, razlikovanje naglašenog i nenaglašenog sloga, razlikovanje dugih i kratkih naglašenih slogova, usvajanje naglasnih pravila o jednom naglašenom slogu u naglasnici i nemogućnosti naglašavnja posljednjeg sloga u višesložnim naglasnicama. – funkcionalne – Razvijanje sposobnosti zapažanja, slušanja i razlikovanja, razvijanje sposobnosti za samostalnu jezičnu analizu, stjecanje govorničkih sposobnosti. – odgojne – Razvijanje svijesti o nužnosti učenja hrvatskoga jezika jer znanje jezika utječe na sposobnost sporazumijevanja s drugim ljudima, razvijanje spoznaja o važnosti, ljepoti i izražajnim mogućnostima hrvatskoga jezika, razvijanjem govorničkih sposobnosti učenik stječe samopouzdanje u nastupu pred drugim ljudima. Nastavna sredstva: živa riječ, udžbenik, vježbenica, prozirnica, grafoskop, nastavni listić, plakat, tonski zapis. Oblici rada: frontalni, individualni Nastavne metode: dijaloške, metode čitanja, pisanja, usmenog izlaganja, metode samostalnoga rada i rada u parovima.

Tijek nastavnoga sata 1. Motivacija: Izgovaranjem riječi na više načina učenik uočava mogućnosti različitoga izgovora riječi što je uvod u obradu nastavne jedinice naglašeni i nenaglašeni slogovi. 2. Čitanje i promatranje metodičkoga predloška 3. Analiza metodičkoga predloška 4. Obrada: – izgovaranje zadanih riječi na više načina – uočavanje naglašenoga sloga – razumijevanje pojma naglasak – izgovaranje višesložnih riječi mijenjanjem mjesta naglaska – izgovaranje dugog i kratkog sloga u jednosložnim riječima – izgovaranje dugog i kratkog sloga u višesložim riječima – izgovaranje naglasnice u rečenici – razlikovanje dugih i kratkih slogova – definiranje naglaska – definiranje dugoga i kratkoga naglašenoga sloga – usvajanje naglasnih pravila 5. Sinteza Zadatci za samostalni rad: Rješavanje nastavnoga listića

Plan ploče Naglašeni i nenaglašeni slogovi obučena pas grad birbo, birbo tolina, tolina, tolina prepotati, prepotati, prepotati, prepotati

79

knjiga, knjiga knjižurina, knjižurina, knjižurina, knjižurina glen, gleen, don, doon bubi, buubi, zitovati, ziitovati

kratki dugački san saan mir miir Zlatko Zlaatko Martina Martiina 1. Naglašene riječi imaju jedan naglašeni slog. 2. U višesložnim riječima posljednji slog neće biti naglašen. Domaća zadaća: Rješavanje vježbenice Pisanje sastavka na temu Nismo se razumjeli u kome će učenici opisati crticu iz života kada je došlo do nesporazuma među ljudima zbog krivo izgovorene riječi. Naglašeni i nenaglašeni slogovi

NASTAVNI LISTIĆ PODSJETNIK Naglasak (akcent) – isticanje jednoga sloga u riječi pri izgovoru Naglašeni slog – slog koji se ističe jačinom i visinom glasa. Naglasna pravila: 1.

U načelu naglašene riječi u hrvatskom jeziku imaju jedan naglašeni slog.

2.

U višesložnim riječima posljednji slog neće biti naglašen.

1. Navedene jednosložne riječi razvrstaj prema duljini sloga: to, stvar, lik, kup, red, što, car, sat, dar, pet, vrt, dva, tren, rad, tu, taj, tip, još, svi, rat, kat, kralj, moj, brod, naš, nos, crv, hrt, krt, škrt, tlak, zrak dan, noć, Kratki

Dugi

2. Izgovori navedene riječi s kratkim i dugim naglašenim slogom u čemu će ti pomoći napisana značenja, a potom ispiši koji je izgovor bio kratak, koji dug. pas – životinja kraj – krajobraz, završetak grad – vrsta oborine, tuča luk – vrsta povrća tek – već jak – snažan

........................ ........................ ........................ ........................ ........................ ........................

pas – pojas kraj – pokraj, pored grad – naselje luk – dio kružnice tek – zdravica pri jelu jak – vrsta goveda

........................ ........................ ........................ ........................ ........................ ........................

3. Podcrtaj naglašene slogove. samoća, sila, snaga, sunce, sin, to, količina, kakvoća, poduzeće, poduzimati, poduzetnik, strop, greda, nebo, nebesa, urnebes, plot, mornar, mornari, mornarski, mornarica, moreplovac, morski, primorski

80

Rješenja zadataka s nastavnog listića 1. kratki: kup, što, car, vrt, tren, još, svi, rat, kat, naš, hrt, krt dugi: to, stvar, lik, red, sat, dar, pet, dva, rad, tu, taj, tip, kralj, moj, brod, nos, crv, škrt, tlak, zrak, dan, noć 2. pas – kratki, dugi; kraj – dugi, kratki; grad – kratki, dugi; luk – kratki, dugi; tek – kratki, dugi; jak – dugi, kratki 3. samoća, sila, snaga, sunce, sin, to, količina, kakvoća, poduzeće, poduzimati, poduzetnik, strop, greda, nebo, nebesa, urnebes, plot, mornar, mornari, mornarski, mornarica, moreplovac, morski, primorski

Rješenja vježbeničnih zadataka Naglašeni i nenaglašeni slogovi 1. 2. 3. 4.

naglaskom, jačinom i visinom, kratki, dugi, naglasnicama, nenaglasnicama jedan ne životinja – pojas, vrsta oborine – naselje, povrće – oružje, već – apetit, rasa goveda – snažan, muško ime – osjetilo 5. kratki: duh, dah, naš, tih, dno, vrh, dlan, zlo, prag, kruh, smrt, star, djed, plač, zdrav, čist dugi: ja, moj, mi, Bog, rub, rub, crn, list, živ, prah, krug, dan, krik, bol, stan, kap, mlad, strah, sin, med, broj 6. kratki: san, sve dugi: noć, ćuk, jak, pir, vir, mir, bat, sat, muk, huk 7. polako, penje, brda, kuda, prođe, njezin, put, otpalog, lišća, žut, dol, njime, idu, krda, jezero, unese, nemir, vidiš, više, dna, medvjed, koga, putem, sretne, odjednom, zaželi, sna

81

Uzlazni i silazni naglasci Osnovna škola .............................................................. Mjesto .............................................................. Učitelj ......................................................................................................................................................................... Priprema za izvođenje nastave hrvatskoga jezika Razred ........................ Redni broj sata ........................ Tema mjeseca ............................................................................................................................................................. Nastavno područje: hrvatski jezik Nastavna jedinica: Uzlazni i silazni naglasci Cilj obrade nastavne jedinice: umjeti prepoznati uzlazne i silazne naglaske, pravilno izgovarati riječi sa uzlaznim i silaznim naglascima, umjeti staviti odgovarajući naglasni znak na naglašeni slog te pravilno pročitati naglašenu riječ.

Zadaće: – obrazovne – prepoznavnje uzlaznih i silazniha naglasaka, razlikovanje uzlanih i silaznih naglasaka, usvajanje naglasnih znakova i naglasnih pravila, samostalno određivanje naglaska jednosložnim riječima i na unutarnjim slogovima višesložnih riječi. – funkcionalne – razvijanje sposobnosti zapažanja, slušanja i razlikovanja, razvijanje sposobnosti za samostalnu jezičnu analizu, stjecanje govorničkih sposobnosti. – odgojne – razvijanje svijesti o nužnosti učenja pravilnoga izgovora riječi u hrvatskogom književnom jeziku jer znanje jezika utječe na sposobnost sporazumijevanja s drugim ljudima, razvijanje spoznaja o važnosti, ljepoti i izražajnim mogućnostima hrvatskoga jezika, razvijanjem govorničkih sposobnosti učenik stječe samopouzdanje u nastupu pred drugim ljudima. Nastavna sredstva: živa riječ, udžbenik, vježbenica, prozirnica, grafoskop, nastavni listić, plakat, tonski zapis. Oblici rada: frontalni, individualni Nastavne metode: dijaloške, metode čitanja, pisanja, usmenog izlaganja, metode samostalnoga rada i rada u parovima.

Tijek nastavnoga sata: 1. Motivacija: Izgovaranjem riječi govornica na više načina učenik uočava da se različiti izgovori mogu upućivati na različita značenja riječi te time osvještavaju potrebu učenja pravilnoga izgovora riječi. 2. Čitanje metodičkoga predloška 3. Analiza metodičkoga predloška 4. Obrada: – uočavanje razlika u izgvoru riječi luka – uočavanje naglasne intonacije – izgovaranje riječi s uzlaznom i silaznom naglasnom intonacijom – razumijevanje uzlazne i silazne naglasne intonacije – usvajanje četiriju naglasnih znakova s primjerima riječi – izgovaranje riječi s kratkouzlaznim, kratkosilaznim, dugouzlaznim i dugosilaznim naglaskom – uvježbavanje prepoznavanja vrste naglaska na unutarnjim slogovima – usvajanje pravila o pisanju naglaska na unutarnjim slogovima – uočavanje i izgovaranje istopisnica – uvježbavanje preskakanja naglasaka – usvajanje naglasnih pravila 5. Sinteza Zadatci za samostalni rad: Rješavanje nastavnoga listića

Plan ploče Uzlazni i silazni naglasci Ne mogu podnijeti miris luka. Strijelac je ostao bez svoga luka. Na otoku je sasvim mala luka. viikra

jaasta breela

trooba

sluukati DUGI NAGLAŠENI SLOGOVI

82

vikra jasta

brela

troba

slukati

KRATKI NAGLAŠENI SLOGOVI

UZLAZNI

noga

ruka

KRATKI

DUGI noge

ruke

SILAZNI

– – – –

kratkouzlazni: kratkosilazni: dugouzlazni: dugosilazni:

kovač, siromah, skočiti, skakutati,Virovitica kruh, sir, šuma, sila, nebo, kamen, kiselkast, misliti, Split, Lana sažetak, napisati, skakati, ruža, duša, zanimanje, Zagreb, Martin knez, ban, ja, taj, moj, zlato, Markov, banski, doći, Vinkovci, Karlo

kraj – krajobraz, krajolik pravo – pravda, zakon jedro – dio plovila,dio jedrilice poplaviti – postati plav pasti – jesti travu slagati – izreći laž

kraj- pokraj, pored pravo – ispravno, točno jedro – zdravo poplaviti – prekriti vodom pasti – srušiti se slagati – stavljati što u red, složiti

U školi nas učitelji ne mogu dovesti u red. PISMO Domaća zadaća: Rješavanje vježbenice Ispisivanje iz hrvatskoga rječnika po petnaest riječi sa svakim od četiriju postojećih naglasaka.

Rješenja vježbeničkih zadataka 1. Ucrtaj odgovarajuće naglasne znakove. – kratkouzlazni: ? – kratkosilazni: ? – dugouzlazni: ? – dugosilazni: ? 2. Koji naglasci mogu stajati na jednosložnim riječima? silazni Na kojem slogu mogu stajati svi naglasci? prvom Koji naglasci stoje na unutarnjim slogovima? ulazni 3. Zaokruži točne odgovore. Nenaglašeni slog može biti kratak ili dug. DA NE Nenaglašeni slog može biti uzlazan i dug. DA NE Nenaglašeni slog može biti uzlazan i silazan. DA NE Nenaglašeni slog može biti dug i kratak. DA NE Silazni naglasak može stajati na prvom slogu. DA NE Ulazni naglasak može stajati na jednosložnim riječima. DA NE 4. Među navedenim životinjama precrtaj višesložne imenice, u jednosložnim kratke slogove označi kratkosilaznim, a duge dugosilaznim naglaskom. som, jež, puž, rak, mrav, smuđ, kos, noj, zec, miš, lav, ris, vuk, tvor, gnu, sob, konj, slon, crv, hrt. 5. Stavi odgovarajuće naglasne znakove na ove jednosložne riječi: bor, grah, hrast, cer, grab, mak, raž, bob, žut, dim, krv, noć, laž, rat, glas, već, prah, vruć, pet, sto, vrt, tko, trn, glas, plač, dol, slap, suh, svi, svoj, vlak, znak, most, tren, dva, kost, rog, um, grč, rob, mraz, mlaz, prst, vrat, sram, crn, sat, rod, struk, brat, vlat, hrid, rt, sok, sol, siv, sport, spor, grb.

83

6. Precrtaj zemljopisne pojmove kojima je pogrešno označen naglasak. Krk, Cres, Pag, Rab, Hvar, Vis, Brač, Vir, Žut Slunj, Dilj, Sinj, Knin, Split 7. Na naglašene unutarnje slogove stavi odgovarajuće naglasne znakove. daljina, planina, visina, dubina, životinja, djevojčica, zelenilo, kukuruz, razveseliti, useliti, sramežljiv, zatvoriti, zanimljiv, dotaknuti, čarobnjak, telefon, prepoznati, matematika, gramatika, vagoni, budućnost, nasmijavati, nastupati, naseljavati, izvlačiti, zanimanje, navratiti 8. Stavi odgovarajuće naglasne znakove na označene riječi. Obrati pozornost na značenje riječi. Skinula je lančić sa svoga vrata. Daj već jednom zatvori vrata. Našao sam ploču gore na tavanu. Na brdima vatre gore. Sad mi je još gore, više me bili. Brodom sam se odvezao na otok. Pažljivo sam odvezao vreću i pustio goluba. Dragulj je posve zelen. U proljeće močvaru je prekrila bujna zelen. Iz tvorničkih dimnjaka dižu se otrovne pare. Jeleni se obično pare ujesen. Stalno sam umakao prst u pekmez. Lopov je umakao policiji. Između redova visokih kuća jedva se uočavala neugledna sirotinjska kuća. Zemljovid i globus su nastavna pomagala. Ivana mi je pomagala vježbati naglaske. Poslije boja zavladao je mir. Crvena boja je najljepša. Ivan je razbacao sve svoje stvari. Ivan je poslije ostao bez svojih stvari. 9. Pokušajte staviti naglasne znakove i na prve slogove ovih riječi: kuća. pošta, kamen, žalost, banka, škola, radnik, Pero, pero, cvrčak, crnac, dvorac, momak, brdo, potok, badem, knjiga, vaza, glumac, lonac, trupac, zubi, slika, jelen, mobitel, Dalmacija, Slavonija.

NASTAVNI LISTIĆ PODSJETNIK Naglasna intonacija – silaženje ili uzlaženje glasa pri izgovoru naglašenog sloga Naglasci: – kratkouzlazni – kratkosilazni – dugouzlazni – dugosilazni

`  ´ 

Naglasna pravila: 1. Naglašena riječ u pravilu ima jedan naglasak. 2. Na jednosložnim riječima mogu stajati samo silazni naglasci. 3. Na unutarnjim slogovima mogu stajati samo uzlazni naglasci. 4. Na prvom slogu mogu stajati svi naglasci

5.

Preskakati mogu samo silazni naglasci 1. Na označene riječi stavi odgovarajuće naglasne znakove imajući u vidu značenje riječi. jela – drvo jela – množina imenice jelo trešnja – voće trešnja – potres draga – mila, voljena draga – morska uvala kupiti – platiti kupiti – skupljati napasti – napadati napasti – najesti se trave plaviti – prekrivati vodom plaviti – bojati plavo 2. Postavi odgovarajuće silazne naglaske na jednosložnim riječima. zid, list, pup, žar, plin, ključ, pod, vlak, koš, gol, glas, slog, film, smeđ, žut, tri, led, čep, peć, kriv 3. Postavi odgovarajuće uzlazne naglaske na unutarnjim slogovima u navedenim riječima. gradonačelnik, učiteljica, teškoća, jednostavniji, piramida, personifikacija, životinja, instrumental, predikat, optuženik, razmišljati, tugovati, telefonirati, navaliti, ograničiti, sačuvati, pripitomiti, odletjeti

84

4. Postavi naglaske na prvim slogovima. misliti, život, kuća, pravi, prvi, deset, listati, račun, Lika, Dalmacija, Slavonija, Hrvatska, Zagreb 5. Stavi naglasne znakove na svoje ime i prezime. Rješenja zadataka s nastavnog listića 1. Na označene riječi stavi odgovarajuće naglasne znakove imajući u vidu značenje riječi. jela – drvo jela – množina imenice jelo trešnja – voće trešnja – potres draga – mila, voljena draga – morska uvala kupiti – platiti kupiti – skupljati plaviti – prekrivati vodom plaviti – bojati plavo 2. Postavi odgovarajuće silazne naglaske na jednosložnim riječima. zid, list, pup, žar, plin, ključ, pod, vlak, koš, gol, glas, slog, film, smeđ, žut, tri, led, čep, peć, kriv 3. Postavi odgovarajuće uzlazne naglaske na unutarnjim slogovima u navedenim riječima. gradonačelnik, učiteljica, teškoća, jednostavniji, piramida, personifikacija, životinja, instrumental, predikat, optuženik, razmišljati, tugovati, telefonirati, navaliti, ograničiti, sačuvati, pripitomiti, odletjeti 4. Postavi naglaske na prvim slogovima. misliti, život, kuća, pravi, prvi, deset, listati, račun, Lika, Dalmacija, Slavonija, Hrvatska, Zagreb 5. Stavi naglasne znakove na svoje ime i prezime.

KONTROLNI RAD iz hrvatskog jezika – naglasci Skupina A Broj bodova: ......./20

Ocjena:

Ime, prezime i razred: ................................................................................................................................................. Osnovna škola ........................................................................................... Nadnevak ......................................

1.

Na zadane riječi napiši odgovarajuće naglasne znakove. Svaki točni naglasak donosi po jedan bod. dovikivati, samoća, prag, preokrenuti, nebo, naš, dalmatinski, Europa, mi, zaljubiti se, plod, četrnaestogodišnjak, muk, jesen, sav, zagrliti, košara, tražiti 2.

Naglašenim riječima ispiši značenja. Svaka točno objašnjena riječ nosi po jedan bod. kupiti – ............................................................................................................................................................... obùčena – ................................................................................................................................................................

KONTROLNI RAD iz hrvatskog jezika – naglasci Skupina B Broj bodova: ......./20

Ocjena:


1.

Na zadane riječi napiši odgovarajuće naglasne znakove. Svaki točni naglasak donosi po jedan bod. prijateljstvo, sve, junaci, vaš, zavodljiva, okupati se, uznemiren, oči, biologija, prah, ćuk, dublje, drag, postati, grob, sklapati, prisluškivati, tmina

85

2.

Naglašenim riječima ispiši značenja. Svaka točno objašnjena riječ nosi po jedan bod. paˆsti – slàgati – ...................................................................................................................................................................

KONTROLNI RAD iz hrvatskog jezika – naglasci Skupina C Broj bodova: ......./20

Ocjena:


1.

Na zadane riječi napiši odgovarajuće naglasne znakove. Svaki točni naglasak donosi po jedan bod. dežurati, trava, tresnuti, poslužiti, to, kovač, stvar, tinta, lik, kup, red, što, prijateljstvo, stogodišnjica, ispresavijati, car, rješavati, putnik 2.

Naglašenim riječima ispiši značenja. Svaka točno objašnjena riječ nosi po jedan bod. jéla – tréšnja – ..................................................................................................................................................................

KONTROLNI RAD iz hrvatskog jezika – naglasci Skupina D Broj bodova: ......./20

Ocjena:


1.

Na zadane riječi napiši odgovarajuće naglasne znakove. Svaki točni naglasak donosi po jedan bod. iskustvo, fenomen, gdje, dani, konac, dva, težnja, rad, tu, taj, tip, vidjeti, suradnja, garaža, kapetan, tren, trčati, pedeset 2.

Naglašenim riječima ispiši značenja. Svaka točno objašnjena riječ nosi po jedan bod. tek – òbučena – ................................................................................................................................................................

KONTROLNI RAD iz hrvatskog jezika – naglasci Skupina E Broj bodova: ......./20

Ocjena:


1.

Na zadane riječi napiši odgovarajuće naglasne znakove. Svaki točni naglasak donosi po jedan bod. ispočetka, prelomiti, vrata, reći, vlast, duga, sabor, član, stih, hod, plan, ta, budalaština, prijateljski, novčanica, san, uznemiren, slušati 2.

Naglašenim riječima ispiši značenja. Svaka točno objašnjena riječ nosi po jedan bod. kúpiti –

86

trešnja – .............................................................................................................................................................

KONTROLNI RAD iz hrvatskog jezika – naglasci Skupina F Broj bodova: ......./20

Ocjena:


1.

Na zadane riječi napiši odgovarajuće naglasne znakove. Svaki točni naglasak donosi po jedan bod. žirafa, tekst, znati, torta, livada, čep, trava, muk, mi, cilj, žulj, Slavonac, američki, ispresavijati, preispitati, mrk, varati, jahačica 2.

Naglašenim riječima ispiši značenja. Svaka točno objašnjena riječ nosi po jedan bod. slágati – ................................................................................................................................................................... grad – .................................................................................................................................................................

KONTROLNI RAD iz hrvatskog jezika – naglasci Skupina G Broj bodova: ......./20

Ocjena:


1.

Na zadane riječi napiši odgovarajuće naglasne znakove. Svaki točni naglasak donosi po jedan bod. prezimiti, peći, mrak, misao, lonac, stav, tigar, on, moć, čin, kat, prepraviti, Dalmatinac, dalmatinski, prekopati, prekapati, sad, bacač 2.

Naglašenim riječima ispiši značenja. Svaka točno objašnjena riječ nosi po jedan bod. kúpiti – luk –

KONTROLNI RAD iz hrvatskog jezika – naglasci Skupina H Broj bodova: ......./20

Ocjena:


1.

Na zadane riječi napiši odgovarajuće naglasne znakove. Svaki točni naglasak donosi po jedan bod. oplakivati, skočiti, crv, glava, uzeti, skok, varati, mi, noć, red, kit, slušati, Slavonac, gluhoća, skakutati, izazivati, slon, kuća 2.

Naglašenim riječima ispiši značenja. Svaka točno objašnjena riječ nosi po jedan bod. pasti – .................................................................................................................................................................

87

govórnica – .............................................................................................................................................................

Rješenja kontrolnih zadataka Skupina A

1.

Na zadane riječi napiši odgovarajuće naglasne znakove. Svaki točni naglasak donosi po jedan bod. dovikivati, samoća, prag, preokrenuti, nebo, naš, dalmatinski, Europa, mi, zaljubiti se, plod, četrnaestogodišnjak, muk, jesen, sav, zagrliti, košara, tražiti 2.

Naglašenim riječima ispiši značenja. Svaka točno objašnjena riječ nosi po jedan bod. kupiti – skupljati obućena – odjevena Skupina B

1.

Na zadane riječi napiši odgovarajuće naglasne znakove. Svaki točni naglasak donosi po jedan bod. prijateljstvo, sve, junaci, vaš, zavodljiva, okupati se, uznemiren, oči, biologija, prah, ćuk, dublje, drag, postati, grob, sklapati, prisluškivati, tmina 2.

Naglašenim riječima ispiši značenja. Svaka točno objašnjena riječ nosi po jedan bod. pasti – jesti travu slagati – prevariti, izreći laž

Skupina C

1.

Na zadane riječi napiši odgovarajuće naglasne znakove. Svaki točni naglasak donosi po jedan bod. dežurati, trava, tresnuti, poslužiti, to, kovač, stvar, tinta, lik, kup, red, što, prijateljstvo, stogodišnjica, ispresavijati, car, rješavati, putnik 2.

Naglašenim riječima ispiši značenja. Svaka točno objašnjena riječ nosi po jedan bod. jela – stablo, drvo trešnja – potres, drhtavica

Skupina D

1.

Na zadane riječi napiši odgovarajuće naglasne znakove. Svaki točni naglasak donosi po jedan bod. iskustvo, fenomen, gdje, dani, konac, dva, težnja, rad, tu, taj, tip, vidjeti, suradnja, garaža, kapetan, tren, trčati, pedeset 2.

Naglašenim riječima ispiši značenja. Svaka točno objašnjena riječ nosi po jedan bod. tek – apetit, želja za jelom obućena – uvježbana, istrenirana

Skupina E

1.

Na zadane riječi napiši odgovarajuće naglasne znakove. Svaki točni naglasak donosi po jedan bod. ispočetka, prelomiti, vrata, vlast, duga, sabor, član, stih, hod, plan, ta, budalaština, prijateljski, novčanica, san, uznemiren, slušati 2.

Naglašenim riječima ispiši značenja. Svaka točno objašnjena riječ nosi po jedan bod. kupiti – platiti novcem

88

trešnja – voće, stablo Skupina F

1.

Na zadane riječi napiši odgovarajuće naglasne znakove. Svaki točni naglasak donosi po jedan bod. žirafa, tekst, znati, torta, livada, čep, trava, muk, mi, cilj, žulj. Slavonac, američki, ispresavijati, preispitati, mrk, varati, jahačica 2.

Naglašenim riječima ispiši značenja. Svaka točno objašnjena riječ nosi po jedan bod. slagati – složiti, stavljati u red grad – oborina, tuča

Skupina G

1.

Na zadane riječi napiši odgovarajuće naglasne znakove. Svaki točni naglasak donosi po jedan bod. prezimiti, peći, misao, linac, stav, Sava, on, moć, čin, kat, prepraviti, Dalmatinac, dalmatinski, prekopati, prekapati, sad, bacač 2.

Naglašenim riječima ispiši značenja. Svaka točno objašnjena riječ nosi po jedan bod. kupiti – platiti novcem luk – povrće

Skupina H

1.

Na zadane riječi napiši odgovarajuće naglasne znakove. Svaki točni naglasak donosi po jedan bod. oplakivati, skočiti, crv, glava, uzeti, skok, varati, mi, noć, red, kit, slušati, Slavonac, gluhoća, skakutati, izazivati, slon, kuća 2.

Naglašenim riječima ispiši značenja. Svaka točno objašnjena riječ nosi po jedan bod. pasti – padati, pasti na zemlju kupiti – skupljati

89

Veliko početno slovo u imenima društava, organizacija, udruga, pokreta i pravnih skupina Osnovna škola Mjesto Učitelj Priprema za izvođenje nastave hrvatskoga jezika Razred Redni broj sata Tema mjeseca Nastavno područje Nastavna jedinica Veliko početno slovo

u imenima društava, organizacija, udruga, pokreta i pravnih skupina Cilj obrade nastavne jedinice: naučiti pravopisna pravila o pisanju velikoga početnoga slova

Zadaće obrazovne – veliko početno slovo u imenima društava, organizacija, udruga, pokreta i pravnih skupina funkcionalne – razviti sposobnost primjene pravila odgojne – stjecanje jezične i opće kulture Nastavna sredstva: udžbenik, vježbenica, nastavni listić, bilježnica, prozirnica, Hrvatski pravopis… Oblici rada: pojedinačni, čelni Nastavne metode: razgovora, čitanja, pisanja, samostalnoga rješavanja zadataka…

Tijek nastavnog sata 1. 2. 3. 4.

Motivacija – prema udžbeniku Čitanje metodičkoga predloška i najava nove nastavne jedinice Analiza predloška Obrada – učenici čitaju udžbenički tekst, objavljujući što im je poznato, što su već prije naučili, a bilježi se samo ono što im je novo (pravilo i primjeri) 5. Sinteza

Zadavanje zadataka za samostalan rad (utvrđivanje) – rješavanje zadataka u vježbenici

Domaća zadaća – rješavanje nastavnog listića

Plan ploče Veliko početno slovo Velikim se početnim slovom piše: prva riječ u višečlanim imenima društava, organizacija, udruga i pokreta, a ostatk riječi malim slovom osim onih koje su vlastito ime. Hrvatsko filološko društvo Matica hrvatska Hrvatsko narodno kazalište Znanstveni skup o Miroslavu Krleži Sve se ostale riječi, same ili u rečenici, pišu malim početnim slovom, osim nekih izuzetaka.

RJEŠENJA VJEŽBENIČNIH ZADATAKA 90

Veliko početno slovo u imenima društava, organizacija, udruga, pokreta i javnih skupova Rješenja zadataka u radnoj bilježnici 1. velikim početnim slovom 2. a) Osnovna škola Josipa Jurja Strossmayera, Matematička gimnazija b) Crveni križ, Hrvatska biskupska konferencija c) Filozofski fakultet u Zagrebu, Katedra za književnost d) Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti, Matica hrvatska e) Drugi vatikanski koncil, 10. Krležini dani u Osijeku f) Društvo hrvatskih književnika 3. a) crkva svetog Marka b) 1. osječki dani Matice hrvatske c) Zagrebačko kazalište mladih d) Osnovna škola Ivana Gundulića e) hrvatski narodni preporod f) II. svjetski rat g) Hrvatski sabor h) Zagrebački velesajam 4. Putujući, Hrvatskom, Karlovačku, Plitvičkim, Prošćanskom, Galovačkom, Crnoj, Bijeloj. Na, Krbavskom, Krbavska. Vojska, Derenčina. putujući, Sinjskim, Šimunovićeva, Rašice, Brunhilde, Srna. Poslije, Dubrovačko, Nakon, Vlahom, Stradunu, Dubrovkinja, Dubrovačkih, Dunda Maroja

NASTAVNI LISTIĆ

Veliko početno slovo (zadatci za ponavljanje pravopisa i zemljopisa) 1.

kad je jelica pravila jelo najprije je išla po savjet – u dugo selo. onda je krenula u pulu – po zdjelu, pa je skoknula u trst – po mast, u buje – po jaje, u celje – po zelje, u banat – po špinat, u velenje – po drugo zelenje. zatim joj je cilj bio: duga resa, tamo je skoknula – radi mesa. onda je s loncem krenula – u beč da stavi jelo – na peć. i kad je već ulazila ne peron vlak je naglo – stao i lonac joj je iz ruku – pao. tada je ogorčena izvadila kartu za džakartu. zvonimir balog

Prepiši tu pjesmu pazeći na velika početna slova.

2. U stihovima iz „Veselog zemljopisa” Zvonimira Baloga podcrtaj pogrešno napisana početna slova. a) U inozemstvu je drava rođena,

91

bila je austrijanka po nacionalnosti. Al nema u nje stalnosti. Samo što je iz austrije zdimila, slovensku je nacionalnost primila. b) Strašno sam ljut od pomisli da je nekom rodno mjesto otok žut. Toga bi sigurno zvali žućko, žuti, žutić, žabljak… c) U zaljevu velikog brijuna, koji ime dobrila nosi, već tisuće milijuna godina kupa se otočić madona… d) Dok mnoge zemlje nemaju more nijedno, istaknuti je vrijedno, more koje bi vodilo u svijet, hrvatska ih ima čak pet: novigradsko more, karinsko more, virsko more, murtersko more i mrtvo more. e) Još u četvrtom stoljeću grci, što stigoše sa sicilije, dovedoše na nj svoje obitelji, crnomanjaste familije. Otkakko je postao hrvatski, nasrtali su nj pirati, bizantinci, englezi, franci, mlečani, prečani… Mnoge hulje baciše oko na viško vino, ribu… ulje. f) Ostalim otocima krk može biti tata. Na njemu je baščanska ploča, prvi pisani spomenik hrvata. g) Otok sedam dlaka, drugim imenom banjol, ima sedam borova da ne bi bio gol. h) I premda gmiže u isto vrijeme u cernu, rokovce i vinkovce stiže. Kroz istočnu slavoniju bosut odjednom je prosut. i) Za vrijeme mletačke opsade zadra podizale su se utvrde od nina do knina. Živi su branili hrvatsku kamenom, srcem golim pestima, ostima. Na sve strane psovala se sveta domaća psovka, molila hrvatska molitva, pjevala hrvatska pjesma, svojevrsna budnica.

žutonja, žumanjak, kajganović ili

RJEŠENJA ZADATAKA NASTAVNOG LISTIĆA Veliko i malo početno slovo, NL 1. Kad Jelica, Dugo Selo

92

Onda, Pulu Trst Celje Banat Velenje Zatim, Duga Resa Onda, Beč I Tada Džakartu Zvonimir Balog

2. a) Drava, Austrijanka, Austrije b) Žut, Žućko, Žuti, Žutić, Žutonja, Žumanjak, Kajganović, Žabljak… c) Brijuna, Dobrila, Madona d) Hrvatska, Novigradsko, Karinsko, Virsko, Murtersko, Mrtvo e) Grci, Sicilije, Bizantinci, Englezi, Franci, Mlečani f) Krk, Baščanska, Hrvata g) Sedam, Banjol h) Cernu, Rokovce, Vinkovce, Slavoniji, Bosut i) Zadra, Nina, Knina

93

Upravni i neupravni govor Osnovna škola .............................................................. Mjesto .............................................................. Učitelj ......................................................................................................................................................................... Priprema za izvođenje nastave hrvatskoga jezika Razred ........................ Redni broj sata ........................ Tema mjeseca ............................................................................................................................................................. Nastavno područje ...................................................................................................................................................... Nastavna jedinica: Upravni i neupravni govor Cilj obrade nastavne jedinice: usvajanje znanja i uporaba upravnoga i neupravnoga govora

Zadaće – obrazovna – naučiti razlikovati upravni od neupravnoga govora u govoru i u pisanju. – funkcionalna i odgojna – razvijati sposobnost usmenog i pismenog izražavanja Nastavna sredstva: živa riječ nastavnika, ploča, prozirnica, udžbenik, vježbenica, nastavni listić ili prigodni tekstovi iz ostalih udžbenika Nastavni oblici i metode rada: heuristički razgovor, problemski zadaci, metoda pisanja, metoda usmjerenog čitanja


Motivacija: Možeš li ove rečenice prepričati. Kako bi ti taj događaj ispričao nekome? „Čekat ćemo te na ulazu u školu”, rekli su mi. „Budite strpljivi ako budem malo kasnio”, odgovorio sam im. „To se podrazumijeva, sada smo postali prijatelji”, nasmijali su se oni. Rješenje: Rekli su da će me čekati na ulazu u školu. Odgovorio sam im da budu strpljivi ako budem malo kasnio. Samo su se nasmijali i rekli da se to podrazumijeva jer smo sada postali prijatelji. Kada čitaš pripovijetku ili roman, što ti je draže: kada je tekst pisan kao na listiću ili kada je „gusto” pisan bez dijaloga? 2. Obrada: Nastavnu jedinicu obraditi prema udžbeniku i ponuđenoj priči Vladimira Nazora.

Plan ploče Upravni i neupravni govor Upravni govor je doslovno navođenje nečijih riječi u tekstu. Označava se navodnicima.

Upravni i neupravni govor Rješenja zadataka u radnoj bilježnici 1. Bogataš je rekao moćnom kralju da u obližnjoj šumici leže njegovi bijeli dvori, da će u njima on i njegovi dvorani naći sve što im srce želi i da mu kralj dozvoli da ga pogosti vlastelin Gorazda. Kralj je pitao onoga drugoga što bi htio i zašto ne govori. Sokolar Aprić mu je odgovorio da je on njegov bivši sluha, da ga je htio pozvati u svoju skromnu kućicu …ali kada ga vlastelin zove u svoje gospodarske dvore, ne želi o tome ni govoriti. Onda je kralj rekao vlastelinu da će drugi put k njemu doći, a sada neka ga prati do kuće njegovoga vjernog starog sluge. 2. Krasan proljetni dan izmamio je učiteljicu s djecom iz tmurne učionice. Ni daška vjetra. More se zrcalilo bljeskajući se pod sunčevim zrakama. Kanalom je naišao veliki putnički brod, jedan od onih koji putuju morem kao putujući hoteli i vode turiste obalom. Djeca su se divila njegovoj veličini i ljepoti.

94

Kad su se vratili u učionicu, učiteljica je rekla:” Draga djeco, nacrtajte brod koji ste vidjeli pa ćemo napraviti izložbu vaših radova. Zaista bi bila šteta da sliku ovakvog broda ne ovjekovječimo.” Djeca su ozbiljno prionula poslu i trudila se da što ljepše nacrtaju brod koji su vidjeli. Sandra je nacrtala more, obojila ga i odloživši bojice, rekla:” Ja sam gotova.” “Sandra, ja vidim samo more na tvom crtežu, a gdje je brod?” upitala je učiteljica. “ Dok sam ja crtala more”, objašnjavala je Sandra, “brod je bio jako brz pa je otplovio s mog mora daleko pa se ne vidi.” 3. na primjer Učiteljica je rekla djeci:”Sada nacrtajte brod koji ste vidjeli.” Nestašni Ivan odmah je dodao: “Ja ću nacrtati veliki brod.” Marko i Ana znatiželjno su pitali: “Možemo li pozvati roditelje na izložbu?” Na izlazu iz škole susreli su Markovu sestru koja ih je upozorila: “ Požurite se, tata vas čeka ispred škole!”

95

Povijest hrvatskoga književnoga jezika Osnovna škola Mjesto Učitelj Priprema za izvođenje nastave hrvatskoga jezika Razred Redni broj sata Tema mjeseca Nastavno područje Nastavna jedinica Povijest hrvatskoga književnoga jezika Cilj obrade nastavne jedinice: razlikovanje književnoga jezika od jezika književnosti, usvajanje spoznaja o tronarječnoj starijoj hrvatskoj književnosti, o najznačajnijim piscima i njihovim djelima, okolnosti i vrijeme nastanka hrvatskoga književnog jezika, približavanje hrvatskoga književnog jezika srpskomu književnom jeziku.

Zadaće obrazovne – književni jezik, jezik književnosti, Marko Marulić, otac hrvatske književnosti, Faust Vrančić i prvi hrvatski višejezični rječnik, Bartol Kašić i prva hrvatska gramatika, hrvatski narodni preporod, Ljudevit Gaj i nastanak hrvatskoga književnoga jezika funkcionalne – razvijanje osjećaja za prihvaćanje jezičnih sadržaja, razvijanje sposobnosti uočavanja, povezivanja, zaključivanja i primjene stečenoga znanja odgojne – razvijati svijest o važnosti učenja materinskoga jezika, njegovanje i razvijanje ljubavi prema hrvatskome književnome jeziku i narječjima, prema hrvatskoj književnosti, kulturi i povijesti, razvijanje pravilnoga odnosa prema kulturnoj baštini Nastavna sredstva: živa riječ, udžbenik, vježbenica, prozirnica, pretisak kojega djela starije hrvatske književnosti, videozapis Oblici rada: čelni, pojedinačni Nastavne metode: dijaloške, monološke, čitanje, pisanje, samostalan rad

Tijek nastavnog sata 1. Motivacija: a) čitanje Črnjine Pjesme, b) razgovor možemo započeti pitanjem Zašto u školi učimo hrvatski jezik? ili Koji jezik nazivamo narodnim jezikom? Po čemu se razlikuje od književnoga jezika?… 2. Najava teme 3. Čitanje teksta iz udžbenika i obrada – razlikovanje hrvatskoga književnoga ili standardnoga jezika od jezika književnosti – razvoj hrvatskog jezika od Bašćanske ploče do hrvatskoga narodnog preporoda – hrvatski narodni preporod i nastanak jedinstvenoga književnog jezika – hrvatski jezik u drugoj polovici 19. stoljeća 4. Sinteza

Zadaci za samostalan rad – rješavanje zadataka u vježbenici i domaća zadaća

Plan ploče Povijest hrvatskoga književnoga ili standardnoga jezika – književni ili standardni jezik razlikujemo od jezika književnosti ili jezika književnih djela – hrvatska književna djela nastajala su na čakavskom, štokavskom i kajkavskom narječju sve do 30-ih godina 19. stoljeća – u doba hrvatskoga narodnog preporoda ponovno jača svijest o potrebi stvaranja jedinstvenoga književnog jezika – Ljudevit Gaj ujedinio je sve Hrvate u jednom jeziku i u jednoj grafiji, tipu slova za pisanje glasova

96

– u svojemu djelu Kratka osnova horvatsko-slavenskog pravopisanja (1830.) predlaže štokavsko narječje kao temelj hrvatskoga književnog jezika te uvođenje dijakritičkih znakova (č,ž,š …) u hrvatski slovopis – 1847. hrvatski jezik postaje službeni u Hrvatskome saboru

RJEŠENJA VJEŽBENIČNIH ZADATAKA Razvoj hrvatskoga književnog ili standardnog jezika 1. 2. 3. 4. 5. 6. 7. 8. 9.

Bašćanska ploča b Faust Vrančić c Bartol Kašić c, e čakavskom, štokavskom, kajkavskom, jedinstveni Ljudevit Gaj štokavsko

97

Načini sporazumijevanja Osnovna škola Učitelj

Mjesto

Priprema za izvođenje nastave hrvatskoga jezika Razred Redni broj sata Tema mjeseca Nastavno područje Hrvatski jezik Nastavna jedinica Načini sporazumijevanja Cilj obrade nastavne jedinice: upoznati vrjednote govorenoga jezika i nejezičnih sredstava sporazumijevanja te zamjećivati njihovu obavijesnu funkciju Zadaće: obrazovne – sporazumijevanje, vrjednote govorenoga jezika, nejezična sredstva sporazumijevanja funkcionalne – razvijanje osjećaja za prihvaćanje jezičnih sadržaja, razvijanje sposobnosti uočavanja, povezivanja, zaključivanja i primjene stečenog znanja, djelotvorno se služiti nejezičnim sredstvima u uljuđenoj govornoj komunikaciji odgojne – razvijati svijest o važnosti učenja materinskoga jezika , njegovanje i razvijanje ljubavi prema hrvatskome jeziku, razvijanje jezične kulture. Nastavna sredstva: živa riječ, udžbenik, vježbenica, prozirnica, rječnik hrvatskoga jezika Oblici rada: čelni, pojedinačni, u paru, u skupinama Nastavne metode: dijaloške, monološke, tumačenje, čitanje, pisanje, rad na tekstu, Tijek nastavnog sata 1. Motivacija: prema udžbeniku 2. Najava teme i čitanje metodičkog predloška 3. Analiza predloška 4. Obrada – govor, glasovi, riječi – govorne vrjednote – pravila kulturnog sporazumijevanja – nejezična sredstva sporazumijevanja 5. Sinteza

Plan ploče Načini sporazumijevanja Sporazumijevanje je izmjenjivanje misli, osjećaja, želja i iskustava. Sporazumijevati se možemo govorom, pisanim jezikom i nejezičnim sredstvima sporazumijevanja: vidom, sluhom i dodirom.

98

Vrjednote govorenoga jezika: artikulacija, naglašivanje riječi, rečenični naglasak, rečenična intonacija, stanka, tempo i jačina glasa. Bilješke

99

Pripovijedanje Osnovna škola Mjesto Učitelj Priprema za izvođenje nastave hrvatskoga jezika Razred Redni broj sata Tema mjeseca Nastavno područje Nastavna jedinica Pripovijedanje Cilj obrade nastavne jedinice: umjeti samostalno napisati priču kronološkim redoslijedom događaja

Zadaće obrazovne – uočavanje kompozicije priče, razumijevanje kronološkog redoslijeda događaja, komponiranje dijelova fabule kronološkim redoslijedom događaja funkcionalne – razvijanje sposobnosti zapažanja i pisanoga izražavanja, razvijanje sposobnosti za samostalno književno stvaranje odgojne – razvijanje svijesti o potrebi organiziranog pisanja i pripovijedanja, razvijanje svijesti o povezanosti i utjecaju književnoga djela na svakodnevni život, razvijanje svijesti o potrebi organiziranja i teksta i vlastita života Nastavna sredstva: živa riječ, udžbenik, zbirka narodnih usmenih priča, antologija hrvatskih priča Oblici rada: čelni, pojedinačni Nastavne metode: dijaloške, metode čitanja, pisanja, usmenog izlaganja, metode samostalnoga rada

Tijek nastavnoga sata 1. Motivacija – u motivacijskom zadatku učenici će zajedničkim stvaranjem priče uočiti potrebu organiziranja fabule jer nepostojanje takvoga plana otežava pričanje. 2. Čitanje metodičkoga predloška 3. Analiza metodičkoga predloška 4. Obrada – ponavljanje znanja o fabuli i njezinim dijelovima – određivanje dijelova fabule u metodičkome predlošku – razumijevanje kompozicije – definiranje kompozicije – uočavanje kronološkog redoslijeda događaja – razumijevanje kronološkog redoslijeda događaja – definiranje kronološkog redoslijeda događaja – razumijevanje i definiranje epiloga – razumijevanje usporedne radnje i epizode – definiranje usporedne radnje i epizode 5. Sinteza

Zadaci za samostalni rad – čitanje priče iz zbirke te odgovaranje na pitanja je li radnja ispričana kronološkim redoslijedom, ima li epilog, ima li usporednih radnji ili epizoda.

Plan ploče PRIPOVIJEDANJE – fabula: uvod, početak radnje, zaplet, vrhunac, rasplet

100

– kompozicija – epilog – kronološki redoslijed događaja – usporedna radnja – epizoda

Domaća zadaća Pisanje priče s unaprijed određenim kronološkim redoslijedom događaja tako da učenik najprije napiše kompozicijski plan dijelova fabule. Predložene teme Tada sam se jako uplašio, Neobični san, Putovanje vremenskim strojem, Neobični nepozvani gost…

101

Uloga opisa u pripovijedanju Osnovna škola Učitelj

Mjesto

Priprema za izvođenje nastave hrvatskoga jezika Razred Redni broj sata Tema mjeseca Nastavno područje Hrvatski jezik Nastavna jedinica Uloga opisa u pripovijedanju Cilj obrade nastavne jedinice: prepoznati ulogu opisa u pripovijedanju, djelotvorno se koristiti opisom u pripovijedanju Zadaće: obrazovne – prepoznavanje opisa i njegove uloge u tekstu, razlikovanje statičnog i dinamičnog opisa funkcionalne – razvijanje osjećaja za prihvaćanje jezičnih sadržaja, razvijanje sposobnosti uočavanja, povezivanja, zaključivanja i primjene stečenog znanja, razvijanje sposobnosti za samostalno čitanje i razumijevanje književnih tekstova odgojne – razvijati svijest o važnosti učenja materinskoga jezika , njegovanje i razvijanje ljubavi prema hrvatskome jeziku, razvijanje jezične kulture i bogaćenje rječnika Nastavna sredstva: živa riječ, udžbenik, vježbenica, prozirnica, rječnik hrvatskoga jezika Oblici rada: čelni, pojedinačni, u paru Nastavne metode: dijaloške, monološke, tumačenje, čitanje, pisanje, rad na tekstu, samostalan rad Tijek nastavnog sata 1. Motivacija – prema udžbeniku – opis krajolika prema zadanom likovnom predlošku, usporedba i analiza opisa 2. Najava teme i čitanje značenja riječi opis 3. Čitanje i analiza statičnog opisa 4. Čitanje i analiza dinamičnog opisa 5. Uočavanje uloge opisa u pripovijedanju 6. Sinteza Zadatci za samostalan rad – rješavanje zadataka u radnoj bilježnici Domaća zadaća – 2. ili 3. zadatak iz radne bilježnice

Plan ploče Uloga opisa u pripovijedanju Opis je pismeno ili usmeno prikazivanje svojstava, izgleda, osobina i značajki koga ili čega. STATIČAN OPIS

-bez živosti, prikazuje bića, stvari i pojave u mirovanju

DINAMIČAN OPIS

– prikazuje bića, stvari i pojave u kretanju

102

Uloga je opisa da prikazuje izgled koga ili čega, ali i da uspori radnju ili pojača napetost. Bilješke

Rješenje zadataka u radnoj bilježnici 1. a) subjektivan, statičan b) subjektivan, dinamičan c) subjektivan, statičan

103

Bilješka, natuknica Osnovna škola Učitelj

Mjesto

Priprema za izvođenje nastave hrvatskoga jezika Razred Redni broj sata Tema mjeseca Nastavno područje Hrvatski jezik Nastavna jedinica Bilješka, natuknica Cilj obrade nastavne jedinice: osposobiti učenike za izdvajanje ključnih pojmova iz vezanog teksta, djelotvorno se služiti bilješkama i natuknicama u pripremi izvješća, komentara i rasprave Zadaće: obrazovne – razlikovati natuknicu od bilješke i osposobiti učenike za samostalno pisanje bilježaka i natuknica funkcionalne – razvijanje osjećaja za prihvaćanje jezičnih sadržaja, razvijanje sposobnosti uočavanja, povezivanja, zaključivanja i primjene stečenog znanja, odgojne – razvijati svijest o važnosti učenja materinskoga jezika , njegovanje i razvijanje ljubavi prema hrvatskome jeziku, razvijanje jezične kulture, razvijanje pravilnog odnosa prema radu Nastavna sredstva: živa riječ, udžbenik, vježbenica, prozirnica, rječnik hrvatskoga jezika Oblici rada: čelni, pojedinačni, u paru, u skupini Nastavne metode: dijaloške, monološke, tumačenje, čitanje, pisanje, rad na tekstu, Tijek nastavnog sata 1. Motivacija – prema udžbeniku – postavljanje problemskog pitanja Jesu li bilješka i natuknica istoznačnice? 2. Najava teme i objašnjenje značenja riječi bilješka ,natuknica 3. Čitanje predloška 4. Obrada – načini vođenja bilježaka: pisanje sažetka, metoda dva stupca metoda mape – pisanje natuknice 5. Sinteza Zadatci za samostalan rad ili rad u skupinama – biografske podatke o određenom piscu moraju oblikovati u bilješke ( sami biraju način vođenja bilježaka), prema bilješkama oblikovat će natuknicu Domaća zadaća – rješavanje zadataka u vježbenici

Plan ploče Bilješka, natuknica Bilješka je kraći ili usputan zapis. Natuknica je riječ koja se izgovara kao sugestija ili podsjetnik za ono što će se govoriti.

104

Načini vođenja / pisanja / pravljenja bilježaka: a) pisanje sažetka b) metoda dva stupca c) metoda mape Bilješke Rješenja zadataka u radno bilježnici na primjer 1. a) Ornitologija se bavi se bavi proučavanjem ptica i njihovim načinom života. S obzirom na način hranjenja razlikujemo: a) ptice koje se hrane kukcima b) ptice koje se hrane sjemenjem c) ptice koje jedu sve. Sve te ptice pomažu održavanju ravnoteže života na našem planetu. 1.b) – ornitologija je proučavanje ptica, njihova načina života – tri skupine ptica s obzirom na način hranjenja – važnost ravnoteže života na našem planetu 1. c) zoologija

→ ORNITOLOGIJA

↓ ptice koje se hrane kukcima

↓ ptice koje se hrane sjemenjem

↓ ptice koje jedu sve

105

Biografija i autobiografija Osnovna škola Učitelj

Mjesto

Priprema za izvođenje nastave hrvatskoga jezika Razred Redni broj sata Tema mjeseca Nastavno područje Hrvatski jezik Nastavna jedinica Biografija i autobiografija Cilj obrade nastavne jedinice: osposobiti učenike za izdvajanje najvažnijih podataka iz biografije te za stvaranje natuknica za pisanje biografije Zadaće: obrazovne – razlikovanje biografije od autobiografije funkcionalne – razvijanje osjećaja za prihvaćanje jezičnih sadržaja, razvijanje sposobnosti uočavanja, povezivanja, zaključivanja i primjene stečenog znanja, odgojne – razvijati svijest o važnosti učenja materinskoga jezika , njegovanje i razvijanje ljubavi prema hrvatskome jeziku, razvijanje jezične kulture i sposobnosti pismenog izražavanja Nastavna sredstva: živa riječ, udžbenik, vježbenica, prozirnica, rječnik hrvatskoga jezika Oblici rada: čelni, pojedinačni, u paru, u skupinama Nastavne metode: dijaloške, monološke, tumačenje, čitanje, pisanje, rad na tekstu, Tijek nastavnog sata 1. Motivacija – prema udžbeniku – igra Tko sam ja 2. Najava teme 3. Čitanje i analiza 1. teksta o Gustavu Krklecu 4. Čitanje i analiza 2. teksta 5. Usporedba tekstova 6. Sinteza Zadatci za samostalan rad – rješavanje zadataka u radnoj bilježnici Domaća zadaća – Potraži u knjižnici romansiranu biografiju kojega hrvatskog pisca i pročitaj ju.

Plan ploče Biografija i autobiografija Biografija ili životopis sadrži podatke i pojedinosti iz čijeg života, napisana je u 3. licu, a može biti objektivna i li romansirana. Autobiografija je pisana u prvom licu i u njoj pisac opisuje svoj život.

106

Bilješke

Rješenja zadataka u radnoj bilježnici 1. autobiografija 2. koji piše o čijem životu 3. b 4. a) biografija b) ime i prezime, datum i mjesto rođenja, školovanje, posao, vrste posla, književni rad, najpoznatija dramska djela

107

Vijest, novinska vijest Osnovna škola Mjesto Učitelj Priprema za izvođenje nastave hrvatskog jezika Razred Redni broj sata Nastavno područje Nastavna jedinica Vijest i izvješće Cilj obrade nastavne jedinice: prepoznati i u usmenom i pismenom izražavanju primijeniti vijest i izvješće Zadaće – obrazovne: glavna obilježja vijesti i izvješća, objektivno i subjektivno izvješće – funkcionalne: razvijanje sposobnosti zapažanja, prosuđivanja, logičnog zaključivanja i primjene usvojenog znanja – odgojne: razvjanje svijesti o nužnosti učenja materinskoga jezika te razvijanje spoznaje o važnosti pravilne prehrane Nastavna sredstva: živa riječ, udžbenik, vježbenica, novinski članci, prozirnica Oblici rada: čelni, pojedinačni Nastavne metode: dijaloške, metoda čitanja, pisanja, samostalnog rada, usmenog izlaganja Tijek nastavnog sata 1. Motivacija: – čitanje zanimljive vijesti iz dječjih novina – igra radijskoga ili televizijskog izvjestitelja u kojoj učenici izvještavaju o nekom šaljivom ili neobičnom događaju u razredu, školi, obitelji… 2. Najava teme i čitanje prvoga metodičkog predloška 3. Analiza prvog predloška – zapažanje osobitosti izvješća – definiranje vijesti 4. Čitanje i analiza drugoga metodičkog predloška – usporedba prvoga i drugoga predloška – zapažanje osobitosti predloška – definiranje izvješća – objektivno i subjektivno izvješće 5. Sinteza Zadaci za samostalan rad Domća zadaća – pisanje izvješća o nekom aktualnom događaju Plan ploće Vijesti i izvješće Vijesti

Izvješće

–

sadržava istinske, kratke, jasne i

–

opširnije je od vijesti

pravodobne podatke o nekom događaju

–

temelji se na istinitim i potpunim podacima

mora odgovarati na pitanja

–

izvjestitelj može, ali ne mora, iznijeti

–

108

što? tko? gdje? kada?

–

svoje mišljenje o događaju

vijest može, ali ne mora

odgovarati na pitanja kako? zašto?

Bilješke

109

Komentar Osnovna škola Učitelj

Mjesto

Priprema za izvođenje nastave hrvatskoga jezika Razred Tema mjeseca Nastavno područje Hrvatski jezik Nastavna jedinica Komentar

Redni broj sata

Cilj obrade nastavne jedinice: prepoznati komentar, slušati i razumjeti komentar, stvarati komentar u govoru i pismu Zadaće: obrazovne – osposobiti učenike za oblikovanje pisanih komentara te za razlikovanje komentara od vijesti funkcionalne – razvijanje osjećaja za prihvaćanje jezičnih sadržaja, razvijanje sposobnosti uočavanja, povezivanja, zaključivanja i primjene stečenog znanja, odgojne – razvijati svijest o važnosti učenja materinskoga jezika , njegovanje i razvijanje ljubavi prema hrvatskome jeziku, razvijanje jezične kulture i kulture usmenog i pismenog izražavanja Nastavna sredstva: živa riječ, udžbenik, vježbenica, prozirnica, rječnik hrvatskoga jezika Oblici rada: čelni, pojedinačni, u paru Nastavne metode: dijaloške, monološke, tumačenje, čitanje, pisanje, rad na tekstu, Tijek nastavnog sata 1. Motivacija – prema udžbeniku – učenici pismeno objašnjavaju značenje riječi komentar 2. Najava teme i čitanje rječničke natuknice 3. Usporedba učeničkih odgovora i rječničke natuknice 4. Glavni dijelovi komentara , upute za pisanje komentara 5. Čitanje metodičkog predloška 6. Analiza predloška prema odrednicama za ustroj komentara 5. Sinteza Zadatci za samostalan rad – rješavanje zadataka u radnoj bilježnici Domaća zadaća

Plan ploče Komentar Komentar je tumačenje ili objašnjavanje nekog teksta, knjige, ili događaja. Ustroj komentara: uvod, razradba, zaključak.

110

111

Pismene Pripreme Za 7. Razred

Recommend Documents