Izet ŠABOTIĆ Mirza ČEHAJIĆ
PRIPREME ZA NASTAVNI ČAS HISTORIJE metodički priručnik
Razred devetogodišnje osnovne škole
Tuzla, 2010.
UVOD
Cijenjene kolegice i kolege!
Pripreme za nastavni čas historije kao metodički priručnik imaju za cilj da prije svega olakšaju rad nastavnicima/cama kao glavnim realizatorima nastavnog procesa. Izrađene su uz udžbenik historije za 6. razred devetogodišnje osnovne škole u izdanju izdavačke kuće Nam Tuzla. One ne pretenduju da postanu obavezna literatura za nastavnike odnosno nastavnice nego samo donose prijedlog mogućih aktivnosti na času, a na Vama je da odlučite da li ćete ih pratiti ili ne. Iskreno se nadamo da je ovo samo jedan početak, koji će uz Vašu pomoć, savjete, kritike i sugestije rezultirati njihovim još boljim i kvalitetnijim sadržajem. Iskreno se nadamo da će Vam ovaj priručnik barem malo pomoći u radu s učenicima, te da će Vam skratiti vrijeme potrebno za pripremanje realizacije nastavnih časova. Na kraju, želimo Vam se zahvaliti što ste se opredijelili za naš udžbenik, a mi ćemo se potruditi da kvalitetom i sadržajem opravdamo Vaše ukazano povjerenje i u narednom periodu. Želimo Vam puno uspjeha u radu. S poštovanjem!
Autori
PRIPREMA ZA NASTAVNI ČAS PREDMET: Historija RAZRED: VI DATUM: REDNI BROJ ČASA: 1. NASTAVNA TEMA: Uvod u historiju NASTAVNA JEDINICA: Prošlost i sadašnjost CILJEVI ČASA: 1. obrazovni: Upoznavanje učenika sa pojmom – historija, njenim zadacima i historijskim izvorima te podjelom prošlosti. Stjecanje znanja o historiji i njenom razvoju kao nauke, uočavanje važnosti historije. 2. odgojni: Razvijanje kritičkog mišljenja, razvijanje zanimanja za prošlost; Promicanje kulturnog i mentalnog razvoja učenika. 3. funkcionalni: Razvijanje sposobnosti upoređivanja,vježbanje snalaženja u radu sa udžbenikom, Razvoj intelektualnih i komunikativnih sposobnosti. TIP ČASA: Obrada nove nastavne jedinice OBLICI RADA: frontalni, individualni NASTAVNE METODE: Usmeno izlaganje, razgovor. NASTAVNA SREDSTVA I POMAGALA: Udžbenik, dodatna literatura. ARTIKULACIJA ČASA UVODNI DIO ČASA Predstavljanje i upoznavanje sa učenicima. Nakon toga predstaviti predmet i nastavne sadržaje koji će se izučavati u ovom razredu. Objasniti način rada na časovima, predstaviti udžbenik, navesti neophodan pripor za rad i dati ostale infomacije koje su neophodne za što lakšu adaptaciju na predmet. GLAVNI DIO ČASA
Pojam historije: Historija je nauka koja proučava prošlost ljudskog društva od najstarijih vremena pa do danas. Sama riječ historija, porijeklom je iz starogrčkog jezika gdje „histor“ znači onaj koji zna, svjedok, a „historeo“ istraživati saznati. Znači u prevodu riječ „historija“ bi označavala provjerenu vijest. U tom značenju riječ se upotrebljava još kod grčkog historičara Herodota u V stoljeću p.n.e koga nazivaju „ocem historije“. Pod historijom Grci su podrazumijevali poznavanje i izlaganje događaja iz prošlosti. Da bi historija imala karakter nauke o razvoju ljudskog društva u prošlosti, ona treba odgovoriti na pitanje „ ne samo kako se i kada nešto desilo, nego i zašto se to dogodilo i zbilo“. Predmet historije: Ima veoma mnogo toga što se dogodilo, a da historija za to nije zainteresovana. Velike promjene u prirodi npr. nisu predmet historije. U suštini predmet historije može biti samo tamo gdje se ima posla sa ljudima. Prema tome, predmet historije je proučavanje najvažnijih društveno – ekonomskih političkih i kulturnih zbivanja koja su presudno utjecala na razvoj ljudskog roda i društva u cjelini. Historijski izvori su ostaci ljudske prošlosti na osnovu kojih saznajemo historijsku istinu. Mogu biti: -
nepisani ili materijalni – to su najstariji i najvjerodostojniji izvori, a tu spadaju: iskopine naselja, iskopine građevina, iskopine oruđa i oružja, posuđa, nakita, novca, kipova i drugih raznih predmeta.
-
Pisani historijski izvori – pojavljuju se sa pojavom pisanja. Tu spadaju razni dokumenti, povelje, diplome, ugovori, pečati, epovi, memoari… Iako pisani izvori pružaju daleko potpunije podatke o prošlosti od usmenih izvora i spomenika materijalne kulture, njihovo korištenje nameće brojne teškoće. Među njima treba spomenuti problem dešifrovanja, falsifikata, interpolacija kao i subjektivnost u prikazivanju historijskih događaja koji je neizbježan pratilac izvora.
-
Usmeno predanje ili tradicija – to je najmanje vjerodostajan historijski izvor i uvijek se uzima sa velikom dozom rezerve. U tu grupu izvora obično spadaju priče ili kazivanja o nekom događaju koji se davno desio ili o nekom glavnom junaku tog događaja iz prošlosti. Takva priča se obično prenosi s koljena na koljeno, usmenim putem. Upravo zbog toga često se nešto doda ili ispusti tako da ta priča nakon izvjesnog vremena u potpunosti izgubi svoj istinski sadržaj. U ovu grupu izvora spadaju i mitovi, legende, narodne pjesme historijskog sadržaja, poslovice, pripovijetke.
Historia magistra vita est – historija je učiteljica života. ZAVRŠNI DIO ČASA 1. Šta historija proučava? 2. Šta bi historija značila u prijevodu? 3. Ko se smatra ocem historije? 4. Šta je predmet historije? 5. Kako se historija dijeli prema predmetu izučavanja? 6. Šta su historijski izvori? 7. Kakvi mogu biti? 8. Objasni svaki historijski izvor pojedinačno? PLAN TABLE Prošlost i sadašnjost -
-
Historija je nauka koja proučava prošlost ljudskog društva od najstarijih vremena pa do danas. Herodot, grčki historičar koji je živio u V stoljeću pr.n.e. se smatra „ocem historije“. Ostaci ljudske prošlosti na osnovu kojih saznajemo kako su ljudi živjeli i čime su se bavili nazivaju se historijski izvori. historijski izvori mogu biti: a) materijalni (Nauka koja se bavi iskopavanjem i proučavanjem materijalnih izvora naziva se arheologija) b) pisani c) usmeni Cjelokupna prošlost ljudskog društva dijeli na dva osnovna perioda: prethistoriju i historiju. Prethistorija obuhvata period od nastanka čovjeka do pojave pisma u IV mileniju pr.n.e., a dijeli se na: a) starije kameno doba - paleolit, b) srednje kameno doba – mezolit, c) mlađe kameno doba - neolit, d) metalno doba Historija obuhavata period od pronalaska pisma do danas. Dijeli se na: a) Stari vijek ( počinje otkrićem pisma i traje do pada Zapadnog rimskog carstva 476. godine) b) Srednji vijek ( obuhvata razdoblje od 476. godine do otkrića Amerike 1492. godine ) c) Novi vijek ( traje od 1492. do kraja prvog svjetskog rata 1918.) d) Savremeno doba ( razdoblje od 1918. godine do danas ).
PRIPREMA ZA NASTAVNI ČAS PREDMET: Historija RAZRED: VI DATUM: REDNI BROJ ČASA: 2. NASTAVNA TEMA: Uvod u historiju NASTAVNA JEDINICA: Računanje vremena CILJEVI ČASA: 1. Obrazovni: Uočavanje važnosti snalaženja u vremenu i prostoru, stjecanje znanja o historijskim razdobljima, njihovim odlikama i trajanju. 2. Odgojni: Razvijanje zanimanja za prošlost i promjene u njoj 3. Funkcionalni: Vježbanje snalaženja u vremenu i prostoru, analiza slikovnog materijala. TIP ČASA: Obrada OBLIK RADA: frontalni, individualni NASTAVNE METODE: dijaloška, monološka, tekst metoda NASTAVNA SREDSTVA I POMAGALA: Udžbenik, dodatna literatura. ARTIKULACIJA ČASA UVODNI DIO -
Zašto je važno da znamo odrediti vrijeme?
Ljudi su još od najstarijih vremena pokušavali da odrede vrijeme, naročito im je bilo stalo da predvide godišnja doba koja su imala veliki značaj za njegov život. Kako možemo odrediti vrijeme bez sata ako se nalazimo u prirodi? ( Posmatrajući nebo i položaj sunca ). Posmatrajući ove pojave čovjek je naučio da odrdi termine početka ili kraja određenih poljoprivrednih radova, vjerskih ili plemenskih svečanosti i slično. Pojavom pisma stvoreni su uslovi da se određena saznanja zapišu, čime se stečena iskustva prenose i na buduće generacije. Tako je računanje vremena postajalo sve tačnije. Pomoćna historijska nauka koja proučava razne sisteme računanja vremena u prošlosti zove se hronologija ( od riječi hronos = vrijeme + logos = nauka ) Joseph Justus ( 1540 – 1609 ) se smatra za osnivača hronologije. GLAVNI DIO Promatranjem kretanja nebeskih tijela ( sunca i mjeseca ) čovjek počinje računati vrijeme. Tako nastaju prvi kalendari koje vode porijeklo od starih Egipćana. Iako je u prošlosti svaki narod računao vrijeme na svoj način, većina njih je koristila osnovne vremenske jedinice: dan, sedmicu, mjesec i godinu. Da bi određene pojave u prirodi koje su se periodično ponavljale svake godine u iste datume, ljudi su stvorili kalendare. Najstariji egipatski kalendar bio je lunarni – računao je vrijeme po mjesečevim mijenama. Današnji kalendar koji se koristi kao službeni kalendar u svijetu potiče iz starog Egipta. Njega je 46. godine pr.n.e. sa malim izmjenama pruzeo Gaj Julije Cezar, pa je po njemu prozvan Julijanski kalendar. Ovaj kalendar je radio prema sunčevoj godini. To je vrijeme koje je potrebno da zemlja izvrši kretanje oko sunca.On je naime godini koja je brojala 365 dana dodao još 6 sati, a svake 4 godine dodavan je još jedan dan koji je nastao od tih 6 sati pa se takve godine zovu prijestupne. Gaj Julije Cezar – Julijanski kalendar Budući da prirodna- solarna ili sunčeva godina iznosi 365 dana, 5 sati, 48 minuta i 46 sekundi to je julijanska godina bila duža za 11’ i 14’’. Ta razlika se za 400 godina povećala za cijela 3 dana. To znači da bi godinama došlo do situacije kada bi snijeg padao u maju, znači kada bi po kalendaru tebalo početi sa sijanjem usjeva. Zato se nametnula potreba za reformisanjem julijanskog kalendara. -
To je učinio papa Grgur XIII uvodeći novi kalendar, koji je po njemu prozvan Gregorijanski. Po ovom kalendaru koristi se sunčeva godina, a svaka četvrta je prijestupna. Vremenom je Gregorijanski kalendar prihvaćen u većini zemalja svijeta. - Papa Grgur XIII= Gregorijanski kalendar ( službeni kalendar u svijetu ) Kod mnogih starih naroda različiti su bili počeci računanja godine. Uglavnom je to bilo od nekog bitnog događaja. Tako su Grci vrijeme računali od svoje prve olimpijade 776. god. pr.n.e., Rimljani od osnivanja grada Rima 753. g., muslimani od hidžre tj. preseljenja Muhameda a.s. iz Meke u Medinu 622. godine, a kršćanski narodi od rođenja Isusa Krista odnosno Isa a.s. To je tzv. nulta godina nove ere, od koje vrijeme računa i Gregorijanski kalendar. Svo vrijeme prije Isusovog rođenja nazivamo starom erom. Radi bolje preglednosti historičari su prošlost podijelili na: a) milenij ( tisućljeće) = 1000 godina, b) vijek ( stoljeće ) = 100 god. c) decenije (desetljeće) = 10 godina. ZAVRŠNI DIO 1. Koji je prvi savremeni kalendar koji je funkcionisao na tlu Evrope? 2. Zašto se nametnula potreba za njegovom reformom? 3. Koji je danas općeprihvaćeni kalendar u svijetu i po kome je dobio ime? 4. Od kojeg vremena su stari narodi počeli brojati godine? 5. Na koja vremenska razdoblja su historičari podijelili prošlost? 6.Objasni osnovnu podjelu prošlosti ljudskog roda? 7. Kako dijelimo historijsko doba? 8. U kojem mileniju, stoljeću i deceniji mi živimo? Novi pojmovi: era – duži niz godina PLAN TABLE -
Koristeći se iskustvom koje se prenosilo s generacije na generaciju ljudi su postepeno načinili kalendar.
Računanje vremena u prošlosti U prošlosti nije postojao jedinstven način računanja vremena. - Grci su računali vrijeme od održavanja prvih olimpijskih igara 776. god. pr.n.e., - Rimljani od osnivanja grada Rima 753. godine pr.n.e., - muslimani od preseljenja Muhameda a.s. iz Meke u Medinu 622. godine n.e., - kršćanski narodi od rođenja Isusa Krista. To je tzv. nulta godina nove ere, skraćeno pišemo n.e. Za ono što se dogodilo ranije, tj. prije rođenja Isusa Krista kažemo da se desilo prije nove ere ili stare ere. Skraćeno pišemo pr.n.e ili st.e. - Kalendar po kojem se danas računa službeno vrijeme u svijetu godine 1582. izradio je papa Grgur XIII koji je po njemu prozvan Gregorijanski kalendar. Vremenska razdoblja a) 10 godina naziva se decenija ili desetljeće, b) od 100 godina vijek ili stoljeće i od c) 1000 godina milenij ili tisućljeće.
PRIPREMA ZA NASTAVNI ČAS PREDMET: Historija RAZRED: VI DATUM: NASTAVNA TEMA: Uvod u historiju NASTAVNA JEDINICA: Prošlost i sadašnjost, računanje vremena CILJEVI ČASA: 1. Obrazovni: Učvršćivanje stečenog znanja kod učenika. 2. Odgojni: Promicanje kulturnog i mentalnog razvoja učenika. 3. Funkcionalni: Razvoj intelektualnih i komunikativnih sposobnosti. TIP ČASA: Utvrđivanje OBLIK RADA: Frontalni, individualni NASTAVNE METODE: dijaloška, tekst metoda. NASTAVNA SREDSTVA I POMAGALA: Udžbenik, dodatna literatura.
REDNI BROJ ČASA: 3.
ARTIKULACIJA ČASA UVODNI DIO ČASA Najviti tip nastavnog časa. Istaći nastavne sadržaje koji će biti obuhvaćeni časom. Učenike pripremiti za tzv. kviz takmičenje. Podijeliti ih u grupe, a potom upoznati sa pravilima. Svaka grupa će dobiti pitanje na koji treba da odgovori. Svaki tačan odgovor nosi dva poena. U slučaju da ne znaju na pitanje, odgovara ona grupa koja se prva javi. Stvoriti takmičarski duh i atmosferu. GLAVNI DIO ČASA 1. 2. 3. 4. 5. 6. 7. 8. 9. 10. 11.
Objasni šta historija proučava? Kako se zvao prvi historičar, “otac historije”? Šta su historijski izvori? Kako se dijele historijski izvori? Objasni od kad traje i kako se dijeli prethistorija. Objasni od kad traje i kako se dijeli historija. Navedi godine od kojih su stari narodi počeli da računaju vrijeme? Kako se zove kalendar po kojem danas računamo vrijeme? Nacrtaj liniju vremena i objasni gdje je nova, a gdje stara era Kako se naziva razdoblje od 10, 100 i 1000 godina? Objasni! 1356 godina, koji je to vijek?
ZAVRŠNI DIO ČASA: U završnom dijelu sumirati rezultate, odnosno broj tačnih odgovora. Odrediti pobjedničku ekipu i najbolje nagraditi. Zajedno sa učenicima popuniti tabelu. Nekoliko ocijeniti prema stepenu pokazanog znanja i aktivnosti tokom samog časa. era
godina
događaj Rođenje Isusa krista
Muslimanska 776. god. pr.n.e Osnivanje Rima
PRIPREMA ZA NASTAVNI ČAS PREDMET: Historija RAZRED: VI DATUM: REDNI BROJ ČASA: 4. NASTAVNA TEMA: Prethistorija NASTAVNA JEDINICA: Život ljudi u najstarije doba CILJEVI ČASA: 1. Obrazovni: Stjecanje znanja o nastanku čovjeka i životu ljudi u najstarije doba, uočavanje promjena u načinu života ljudi i njihovom napretku. 2. Odgojni: Isticanje potreba čovječanstva za stjecanjem novih saznanja, uočavanje promjena u načinu života ljudi i njihovom napretku 3. Funkcionalni: Razvijanje sposobnosti upoređivanja, izdvajanja bitnih sadržaja. TIP ČASA: Obrada OBLIK RADA: Frontalni, individualni NASTAVNE METODE: Usmeno izlaganje, razgovor. NASTAVNA SREDSTVA I POMAGALA: Udžbenik, dodatna literatura. ARTIKULACIJA ČASA UVODNI DIO ČASA U uvodnom dijelu objasniti da kada je u pitanju postanak i razvoj čovjeka postoji 2 oprečna mišljenja od kojih je jedno vjersko, a drugo religijsko. Pitati: Zna li neko ko je prema religijskom stanovištu prvi čovjek na zemlji? Od čega je stvoren čovjek? Ko ga je stvorio? Šta vi mislite kako je čovjek nastao? GLAVNI DIO -
Po vjerskom tumačenju čovjeka je stvorio Bog od zemlje, a potom mu udahnuo dušu, odnosno život. Naučno stanovište je da se čovjek razvio od stvorenja koje je bilo blisko današnjim čovjekolikim majmunima (čimpanze, gorile i orangutani). Taj razvoj trajao je milionima godina.
PALEOLIT
-
Razdoblje u kojem su ljudi živjeli od lova, ribolova i sakupljanja divljih plodova, pri tome se služeći oruđima od grubo klesanog kamena, drveta i kosti naziva se starije kameno doba ili paleolit. Ljudi tog doba nazivaju se pećinski ljudi. Živjeli su u grupama koje nazivamo horde. Bili su nomadi (skitači) Najkrupnije otkriće u paleolitskoj eri je otkriće vatre.
NEOLIT
-
-
doba u kojem je čovjek koristio oruđa i oružja od brušenog i glačanog kamena, naziva se mlađe kameno doba ili neolit. Otkrića koja su iz temelja promijenila život neolitskog čovjeka jesu; pronalazak luka i strijele, pronalazak keramike, pojava zemljoradnje i stočarstva, napuštanje nomadskog i pralazak na sjedilački način života te pojava matrijarhata ( lat. mater – majka; grč: arhe – vlast ). – period u kojem je žena imala vodeću ulogu u porodici Horde su nestale, a između ljudi se javljaju stalne ljudske zajednice tzv. rodovi, te se cjelokupno društvo naziva rodovsko. U rodovskom društvu svi su bili jednaki i imali ista prava. Nekoliko rodova činilo je veću ljudsku zajednicu koju nazivamo bratstvom. Više bratstava činilo je pleme.
ZAVRŠNI DIO Otkloniti nejasnoće. Zajedno ponoviti najvažnije činjenice vezano za lekciju. Aktivne učenike ocijeniti. Najaviti narednu nastavnu jedinicu.
PRIPREMA ZA NASTAVNI ČAS PREDMET: Historija RAZRED: VI DATUM: REDNI BROJ ČASA: 5. NASTAVNA TEMA: Prethistorija NASTAVNA JEDINICA: Vjerovanje ljudi kamenog doba CILJEVI ČASA: 1. Obrazovni: Upoznavanje učenika sa vjerovanjem ljudi u kamenom dobu. 2. Odgojni: Razvijanje pozitivnog odnosa prema civilizacijskim dostignućima ljudi u kamenom dobu, uviđanje stalnog napretka čovječanstva, Isticanje potreba čovječanstva za stjecanjem novih saznanja, uočavanje promjena u načinu života ljudi i njihovom napretku 3. Funkcionalni: razvijanje sposobnosti uočavanja uzročno-posljedičnih veza, vježbanje analize slikovnog materijala, vježbanje snalaženja u vremenu i prostoru TIP ČASA: obrada OBLIK RADA: frontalni, individualni NASTAVNE METODE: monološka, dijaloška, analiza slikovnog materijala NASTAVNA SREDSTVA I POMAGALA: udžbenik ARTIKULACIJA ČASA UVODNI DIO -
Od kad do kad traje prethistorija? Na koje periode se dijeli? Objasniti najznačajnije karakteristike paleolita i neolita. Objasniti šta je kultura i kako se dijeli ( na materijalnu, duhovnu i nacionalnu )
Najava teme... GLAVNI DIO Nastanak religije se objašnjava strahom prvobitnih ljudi od prirodnim pojava koje nisu mogli objasniti. Tako se vremenom razvijaju se različite vjerske predstave: a) totemizam – vjerovanje u natprirodnu moć životinja i biljaka b) animizam (lat. animus - duh, duša). - vjerovanje u sile duhova e) kult predaka - vjerovanje koje je bazirano na shvatanju da duh pretka živi i nakon smrti. Zato su ljudi u grobove stavljali oružje, nakit pa čak i posude s hranom. Prelaskom na zemljoradnju ljudi postaju ovisni o suncu, zemlji i kiši. Ljudi su zamišljali da prirodne sile od kojih zavisi plodnost tla predstavljaju vrlo moćna božanstva. Zato su razvija kult sunca i mjeseca kao i kult božice plodnosti (Kibele) za koju se smatralo da utječe na rasplod životinja i količinu uroda. Najčešće je zamišljana u vidu žene, tzv. prethistorijske venere sa naglašenim bokovima i grudima kao simbolom plodnosti. Usko povezana sa religijom bila je i umjetnost. Ona je naročito služila za izvođenje vjerskih obreda odnosno magije. Tako su ljudi, na zidovima pećina crtali životinje u pokretu, probodene kopljem vjerujući da će im one pomoći u pronalaženju hrane te osigurati uspjeh u lovu.
( kult – pretjerano obožavanje nekoga ili nečega ) ZAVRŠNI DIO
Otkloniti nejasnoće. Zajedno ponoviti najvažnije činjenice vezano za lekciju. Aktivne učenike ocijeniti. Najaviti narednu nastavnu jedinicu.
PRIPREMA ZA NASTAVNI ČAS PREDMET: Historija RAZRED: VI DATUM: REDNI BROJ ČASA: 6. NASTAVNA TEMA: Prethistorija NASTAVNA JEDINICA: Život ljudi u najstarije doba; Vjerovanje ljudi kamenog doba CILJEVI ČASA: 1. Obrazovni: Utvrđivanje stečenog znanja u nastavnim jedinicama: Život ljudi u najstarije doba; Vjerovanje ljudi kamenog doba 2. Odgojni: Razvijanje pozitivnog odnosa prema civilizacijskim dostignućima ljudi u kamenom dobu, uviđanje stalnog napretka čovječanstva. 3. Funkcionalni: Razvoj intelektualnih i komunikativnih sposobnosti. TIP ČASA: utvrđivanje OBLIK RADA: individualni NASTAVNE METODE: dijaloška, NASTAVNA SREDSTVA I POMAGALA: udžbenik ARTIKULACIJA ČASA UVODNI DIO Učenicima najaviti tip nastavnog časa, potom ih podijeliti u nekoliko grupa ( 4 – 5 učenika ). Svakoj grupi podijeliti nastavne listiće sa pripremljenim pitanjima i odrediti vrijeme dozvoljeno za njihove odgovore. GLAVNI DIO PRILOZI!! Nastavni listić 1 -
Navedi dvije teorije koje se odnose na nastanak čovjeka. Šta su primati? zajednice? Kako se pojavio artikulisani govor? Šta je totemizam? Nastavni listić 3
Nastavni listić 2 - Kako dijelimo prethistoriju? - Koje su prve ljudske - Šta je animizam? - Pojasnite pojam hominidi? Nastavni listić 4
Kada se pojavio prvi čovjek na zemlji? - Kako je promjena klime utjecala na razvoj čovjeka? - Šta je paleolit? - Koji su se čovjekovi preci najranije pojavili? - Kako su živjeli ljudi u paleolitskom dobu? - Šta je označavao kult predaka? - Na šta su se odnosile prve vjerske predstave? - Pojasnite pojam kanibalizam? Nastavni listić 5 -
-
Kako se otkriće vatre odrazilo na život ljudi? Zašto se razdoblje paleolita naziva i doba divljaštva? Koji je značaj vjerovanja kulta boginje plodnosti? Gdje se nalaze najstarija nalazišta hominida?
Pri traženju odgovora učenici bi imali pravo zajedničkog dogovaranja, a predstavnik grupe bi izlagao odgovore.
ZAVRŠNI DIO
Predstavnici grupa će odgovoriti na pitanja o čemu ćemo zajednički prodiskutovati. Ocijeniti učenike prema pokazanoj aktivnosti na času.
PRIPREMA ZA NASTAVNI ČAS PREDMET: Historija RAZRED: VI DATUM: REDNI BROJ ČASA: 7. NASTAVNA TEMA: Prethistorija NASTAVNA JEDINICA: Ljudi metalnog doba CILJEVI ČASA: 1. Obrazovni: Stjecanje znanja o karakteristikama bakarnog, bronzanog i željeznog doba, uočavanje promjena u životu ljudi i njihovog napretka u metalnom dobu. 2. Odgojni: Uočavanje razvoja čovječanstva, važnosti očuvanja kulturne baštine, razvijanje estetskih vrijednosti i radnih navika. 3. Funkcionalni: Razvijanje sposobnosti upoređivanja, zaključivanja i izdvajanja bitnih podataka. TIP ČASA: obrada OBLIK RADA: frontalni, individualni NASTAVNE METODE: monološka, dijaloška NASTAVNA SREDSTVA I POMAGALA: udžbenik, fotografije ARTIKULACIJA ČASA UVODNI DIO Kako se dijeli prethistorija? Zašto kažemo kameno i metalno doba? Kako dijelimo kameno doba? Koja su glavna obilježja neolita? Kako se obrađivao kamen u neolitu? Šta mislite da li je lakše obrađivati zemlju, krčiti šumu, loviti životine pomoću kamenog ili metalnog oruđa i oružja? Najava teme... -
GLAVNI DIO Razdoblje u kome čovjek izrađuje oruđa od metala nazivamo metalnim dobom. Ono se dijeli na: 1. bakarno, 2. bronzano i 3. željezno doba. Upotrebom metala dolazi do razvoja topioničarstava i rudarstva. Pored kvalitetnijeg oružja čovjek počinje izrađivati i nakit, a razvija se trgovina i zanatstvo. Početkom I milenija pr.n.e. počinje upotreba željeza - željezno doba. To je period kada se raspada rodovsko društvo i javljaju imovinske razlike ( bogati – siromašni ) te nastaje robovlasničko društvo. Rat postaje stalni pratilac ljudskog društva čime se razvija patrijarhat ( lat. pater – otac ) ZAVRŠNI DIO Otkloniti nejasnoće. Zajedno ponoviti najvažnije činjenice vezano za lekciju. Aktivne učenike ocijeniti. Najaviti narednu nastavnu jedinicu.
PRIPREMA ZA NASTAVNI ČAS PREDMET: Historija RAZRED: VI DATUM: REDNI BROJ ČASA: 8. NASTAVNA TEMA: Prethistorija NASTAVNA JEDINICA: Područje današnje BiH u prethistoriji CILJEVI ČASA: 1. Obrazovni: Stjecanje znanja o prethistorijskom razdoblju, njegovim karakteristikama i važnijim nalazištima u BiH. Analiza prostornog razmještaja nalaza iz prethistorije u našoj zemlji 2. Odgojni: Uvidjeti značaj prethistorijskog razdoblja za razvoj ljudskog društva na prostoru BiH, razvijati ljubav prema domovini. 3. Funkcionalni: Vježbanje samostalnog opisivanja slikovnih izvora, vježbanje snalaženja u vremenu i prostoru. TIP ČASA: obrada OBLIK RADA: frontalni, rad u parovima NASTAVNE METODE: dijaloška, demonstracija, tekst metoda NASTAVNA SREDSTVA I POMAGALA: udžbenik, karta BiH ARTIKULACIJA ČASA UVODNI DIO - Kako dijelimo prethistoriju? - Koje su osnovne odlike tih razdoblja? - Kada se javlja umjetnost? - Kakve su bile prve vjerske predstave kod ljudi? Najava teme... GLAVNI DIO Učenici će metodom rada u parovima odgovoriti na pitanja iz udžbenika. Nakon isteka predviđenog vremena nekoliko učenika će odgovoriti na pomenuta pitanja. Zajednički ćemo pomoću zidne karte pretstaviti prostorni razmještaj prethistorijskih lokaliteta na tlu BiH. ZAVRŠNI DIO Učenike u tri reda podijeliti na tri grupe ( paleolit, neolit i metalno doba ) svaki učenik će imati zadatak da na listiću papira napiše jedno od prethistorijskih nalazišta u BiH iz određenog razdoblja koje mu je zadano. Nakon toga nastavnik čita izmiješane učeničke odgovore dok učenici pročitano upisuju u odgovarajuću kolonu u tabeli koja je prethodno nacrtana na tabli.
PRIPREMA ZA NASTAVNI ČAS PREDMET: Historija RAZRED: VI DATUM: REDNI BROJ ČASA: 9. NASTAVNA TEMA: Prethistorija NASTAVNA JEDINICA: Uvod u historiju; Prethistorija CILJEVI ČASA: 1. Obrazovni: Utvrđivanje znanja stečenog u tematskoj cjelini: Prethistorija 2. Odgojni: Razvijanje kritičkog mišljenja, evaluacija znanja. 3. Funkcionalni: Primjena stečenog znanja TIP ČASA: test OBLIK RADA: individualni NASTAVNE METODE: rješavanje zadataka NASTAVNA SREDSTVA I POMAGALA: nastavni listići
ARTIKULACIJA ČASA UVODNI DIO Učenicima najaviti tip nastavnog časa. Dati im vremena da se psihološki pripreme. Podijeliti ih u dvije grupe. Podijeliti im testove sa pitanjima na koja trebaju odgovoriti. Odrediti vremenski rok za izradu od 30 minuta. GLAVNI DIO U glavnom dijelu učenici će individualno rješavati zadatke date u tekstu. Nastavnik nadzire rad i daje eventualna pojašnjenja i povremeno skreće pažnju na određene propuste kod pojedinih učenika. ZAVRŠNI DIO Nakon isteka predviđenog roka pokupiti radove. Zajedno sa učenicima odgovoriti na pitanja data u testu. Najaviti narednu nastavnu jedinicu.
PRIPREMA ZA NASTAVNI ČAS PREDMET: Historija RAZRED: VI DATUM: REDNI BROJ ČASA: 10. NASTAVNA TEMA: Historijsko doba NASTAVNA JEDINICA: Egipat CILJEVI ČASA: 1. Obrazovni: Stjecanje znanja o nastanku egipatske države 2. Odgojni: Razvijanje afirmativnog stava prema vrijednostima ljudske civilizacije 3. Funkcionalni: Vježbanje snalaženja u vremenu i prostoru TIP ČASA: obrada OBLIK RADA: frontalni, individualni NASTAVNE METODE: monološka, dijaloška, demonstracija, tekst metoda NASTAVNA SREDSTVA I POMAGALA: Udžbenik, zidna karta, radna sveska, geog. karta ARTIKULACIJA ČASA UVODNI DIO Nastavnu jedinicu započeti tako što će neko od učenika pročitati uvod u lekciju. Nakon toga postaviti nekoliko pitanja: - Gdje nastaju najstarije države svijeta? - Razmislite zašto su prve države nastale baš na tom području. - Kojoj civilizaciji one pripadaju ? - Pojavom država i pisma započinje novo razdoblje historije ljudskog društva. Kako se ono zove? GLAVNI DIO Metodom usmenog izlaganja predstaviti učenicima kako su poslovi vezani za rijeku Nil utjecali na stvaranje većih naselja a potom i države u Egiptu. Objasniti učenicima kako je dolazilo do fenomena periodičnih poplava Nila te kako su se ti događaji odraziči na razvoj egipatske nauke, u prvom redu astronomije, geometrije i nastanka kalendara. Geografska podjela Egipta prikazana je u udžbeniku na historijskoj karti. Analizom iste, učenici će uz moju pomoć uočiti područja Gornjeg i Donjeg Egipta te njihove prijestolnice. Učenicima objasniti nove pojmove kao što su nome, nomarsi, dinastija, faraon, piramide te predstaviti razdoblja egipatske prošlosti i uzroke pada tog carstva ZAVRŠNI DIO Provjera i sumiranje iz nastavne jedinice obrađene na ovom času. Moguća pitanja su: - Kako je nastao stari Egipat? - Pojasnite ulogu faraona u egipatskoj državi? - Kako dijelimo egipatsku državu? - Zbog čega su građene egipatske piramide? - Koji su najznačajniji faraoni graditelji piramida? Osim toga učenici mogu da odgovore na pitanja iz radne sveske.
PRIPREMA ZA NASTAVNI ČAS PREDMET: Historija RAZRED: VI DATUM: REDNI BROJ ČASA: 11. NASTAVNA TEMA: Historijsko doba NASTAVNA JEDINICA: Vjerovanje i kultura starih Egipćana CILJEVI ČASA: 1. Obrazovni: Uočavanje važnosti egipatske civilizacije za razvoj svjetskog društva 2. Odgojni: Razvijanje kritičkog odnosa prema historijskim događajima i ličnostima 3. Funkcionalni: Razvijanje sposobnosti uočavanja uzročno – posljedičnih veza TIP ČASA: obrada OBLIK RADA: frontalni, individualni NASTAVNE METODE: monološka, dijaloška, demonstracija NASTAVNA SREDSTVA I POMAGALA: Udžbenik, zidna karta, radna sveska, geog. karta ARTIKULACIJA ČASA UVODNI DIO - Kako je nastao stari Egipat? - Kako dijelimo egipatsku državu? - Ko se nalazio na njenom čelu? - Pojasnite ulogu faraona u egipatskoj državi? - Zbog čega su građene egipatske piramide? - Koji su najznačajniji faraoni graditelji piramida? Najava teme: Danas nastavljamo upoznavanje Egipta ali ćemo se fokusirati na kulturna dostignuća starih Egipćana. GLAVNI DIO -
Egipćani su vjerovali u više bogova (politeizam). Najpoznatiji su bili Amon Ra (bog Sunca), Oziris (bog Nila), Horus (bog svjetlosti)… Vjerovali su i u zagrobni život zbog čega su nastojali sačuvati tijelo od propadanja (mumije) Vjerovanje u jednog boga naziva se monoteizam. U Egiptu je nastalo najstarije pismo sredinom IV milenija pr.n.e. poznato kao hijeroglifi. To pismo se umjesto slova sastojalo od velikog broja slika ili znakova. U Egiptu je pronađen papirus – preteča današnjeg papira. Egipćani su izrađivali statue ogromnih razmjera. Najpoznatija je sfinga – lav s ljudskom glavom visoka 20 m.
ZAVRŠNI DIO Provjera i sumiranje iz nastavne jedinice obrađene na ovom času. Učenici mogu u predviđenom vremenskom roku da napišu kraći sastav o onome šta su naučili na ovom času o egipatskoj kulturi. Da bi se dobio kraći i konkretniji rad zadatak može biti usmjeren određenoj temi: pismo, vjera, nauka, piramide, arhitektura i umjetnost.
HISTORIJSKI IZVOR
O POGREBNIM OBIČAJIMA I BALZAMIRANJU Žalosne pjesme i pokopi kod njih su ovakvi: umre li u nekoj kući kakav cijenjen čovjek, sva ženska družina iz te kuće namaže blatom glavu i lice, a zatim ostave mrtvaca u kući i kruže gradom udarajući se u grudi, te s haljinama svezanim ispod njedara pokazuju dojke, dok ih prate sve rođakinje. Na drugoj se strani udaraju u prsa muškarci koji su potpasani na isti način. Kad to obave, nose mrtvaca na balzamiranje. Postoje ljudi koji su upravo za to zaduženi i koji raspolažu takvim umijećem. Ovi, kad im se donese mrtvac, pokazuju onima koji su ga donijeli drvene uzorke leševa, posve vjerno obojene, pa za one najbolje izrađene kažu da pripadaju onome čije ime u vezi s tim, mislim, nije dozvoljeno izreći, a zatim pokazuju drugu vrstu, slabiju i jeftiniju od prve, i napokon treću, najjeftiniju; kad ih pokažu, pitaju prema kojem uzorku žele da im mrtvac bude uređen. Kada se slože oko cijene, naručioci odlaze da ne bi smetali, a oni koji ostaju u radionici s najvećim marom počinju balzamirati: najprije željeznom kukicom kroz nosnice izvlače mozak, no zapravo tako izvlače dio mozga, a u drugi usipavaju neki rastvor. Zatim, pošto su oštrim etiopskim kamenom zarezali trbušnu šupljinu iz koje izvade svu utrobu i pošto su je očistili i isprali palminim vinom, ponovno je ispiru utrljavajući u nju miomirise. Nakon toga ispune trbuh čistom razmrvljenom mirtom, kasijskim lovorom i drugim miomirisima, osim tamjana, i opet ga zašiju. Kad to urade, balzamiraju s pomoću sode u kojoj leš leži sedamdeset dana: duže se od toga ne smije sušiti. Kad prođe sedamdeset dana, pošto leš operu, čitavo tijelo omotaju razrezanim trakama od tanke lanene tkanine i premažu ih gumom kojom se Egipćani uvelike služe umjesto tutkala. Tad ga rođaci preuzmu i prave za nj drveni sanduk u ljudskom obliku, a kad to učine, unutra stavljaju mrtvaca i, pošto ga zatvore, pohranjuju ga u obiteljsku grobnicu, i to tako da ga postave okomito uza zid. Tako uređuju leševe po najvišoj cijeni […] (Herodot, Povijest, 191-193)
PRIPREMA ZA NASTAVNI ČAS PREDMET: Historija RAZRED: VI DATUM: REDNI BROJ ČASA: 12. NASTAVNA TEMA: Historijsko doba NASTAVNA JEDINICA: Egipat, Vjerovanje i kultura starih Egipćana CILJEVI ČASA: 1. Obrazovni: Sistematizacija znanja stečenog u nastavnim jedinicama: razvoj robovlasničkog društva, Egipat; Vjerovanje i kultura starih Egipćana, povezivanje uzroka i posljedica historijskih događaja 2. Odgojni: Razvijanje kritičkog mišljenja, evaluacija znanja, razvijanje stava učenika o važnosti egipatske civilizacije i njenom utjecaju na cjelokupno ljudsko društvo, razvijanje afirmativnog stava prema učenju u kontinuitetu, poticanje razvoja vlastitih stavova 3. Funkcionalni: Razvijanje sposobnosti uočavanja uzročno – posljedičnih veza, razvijanje sposobnosti usmneog izražavanja učenika, razvijanje sposobnosti izdvajanja bitnih sadržaja, vježbanje snalaženja u vremenu i prostoru. TIP ČASA: utvrđivanje OBLIK RADA: individualni NASTAVNE METODE: dijaloška, tekst metoda, NASTAVNA SREDSTVA I POMAGALA: Udžbenik, historijska čitanka, zidna karta, radna sveska, geog. karta ARTIKULACIJA ČASA UVODNI DIO Učenike pripremiti za čas ponavljanja isticanjem nastavnih sadržaja koji će biti obuhvaćeni ovim časom. GLAVNI DIO U glavnom dijelu časa ćemo da pročitamo nekoliko historijskih tekstova koji govore o ovoj tematici. Tekstove ćemo da čitamo iz historijske čitanke. Nakon svakog teksta razgovarati ćemo o tekstu da bi ga učenici bolje shvatili. Nakon toga ćemo da odgovorimo na pitanja iz radne sveske. Pri kraju časa ću nekoliko učenika da ispitam kako su shvatili ovu tematiku. ZAVRŠNI DIO Ocijeniti učenike koji su bili aktivni tokom časa.
PRIPREMA ZA NASTAVNI ČAS PREDMET: Historija RAZRED: VI DATUM: REDNI BROJ ČASA: 13. NASTAVNA TEMA: Historijsko doba NASTAVNA JEDINICA: Civilizacija stare Mezopotamije CILJEVI ČASA: 1. Obrazovni: Stjecanje znanja o nastanku i kulturi država na tlu Mezopotamije (Sumeru, Akadu, Babilonu i Asiriji); uočavanje važnosti ovih civilizacija za razvoj svjetskog društva, usvajanje novih pojmova; Mezopotamija ili Međurječje, Eufrat, Tigris, gradovi−države, civilizacija, klinasto pismo, viseći vrtovi, zigurat; ponavljanje pojmova: nomadi, kultura 2. Odgojni: Razvijanje pozitivnog stava prema različitim kulturnim i civilizacijskim dostignućima, uočavanje važnosti pisma i pismenosti, uočavanje važnosti očuvanja kulturne baštine, razvijanje estetskih vrijednosti, uviđanje stalnog napretka čovječanstva, razvijanje radnih navika 3. Funkcionalni: Razvijanje sposobnosti uočavanja uzročno-posljedičnih veza, vježbanje analize slikovnog materijala, vježbanje snalaženja u vremenu i prostoru, razvijanje sposobnosti usmenog izlaganja učenika, izdvajanja bitnih podataka TIP ČASA: obrada OBLIK RADA: frontalni, individualni NASTAVNE METODE: dijaloška, tekst metoda, rad sa slikovnim materijalom, demonstracija NASTAVNA SREDSTVA I POMAGALA: Udžbenik, historijska čitanka, zidna karta ARTIKULACIJA ČASA UVODNI DIO Zamoliti nekog od učenika/ca da pročita uvodni dio iz udžbenika. Nakon što smo poslušali pročitano, postavljamo pitanja: - Koje prostore u prednjoj Aziji su Grci nazivali Mezopotamojom? - Koji prirodni uslovi su utjecali na nastanak prvih država na ovom području? - Objasni kako se Mezopotamija dijeli u geografskom pogledu? - Kako se zajedničkim imenom nazivala srednja i južna Mezopotamija? Najava teme… GLAVNI DIO − − − − − − −
−
Mezopotamija obuhvata prostor između rijeka Eufrata i Tigrisa. Dijelila se na Južnu Mezopotamiju − Sumer, srednju Akad i sjevernu Asiriju Najstarija država Mezopotamije je Sumer nastala u III mileniju pr.n.e. Oko 2300. godine pr.n.e. Sumerani su pali pod vlast Akada. Akadski vladar Sargon I stvorio je moćno Sumersko − akadsko carstvo, koje je nestalo nakon dva stoljeća postojanja. Babilon nastaje u Mezopotamiji početkom II milenija pr.n.e (Staro i Novo carstvo) Najpoznatiji vladar starobabilonskog carstva bio je Hamurabi. On je donio prvi zakonik u ljudskoj historiji, poznat kao Hamurabijev zakonik Asirija je nastala u I mileniju pr.n.e na sjeveru Mezopotamije. Granice ove države su se protezale od Sredozemnog mora do Perzijskog zaljeva. Prijestolnica je bio grad Niniva, u kojoj je pronađena čuvena Biblioteka cara Asurbanipala, najstarija poznata biblioteka u svijetu. Na ruševinama Asirije krajem VII stoljeća pr.n.e nastale je Novo babilonsko carstvo.
− U IV milenijumu u Sumeru se razvilo klinasto pismo − Religija je bila mnogobožačka i politeistička
− Najznačajnija božanstva Mezopotamije bili su: Marduk (vrhovno božanstvo), Enlil (bog zemlje)m Ea (bog mudrosti), Šamaš (bog sunca) i Ištar (boginja prirode, života i rađanja) − Jedno od najpoznatijih djela Starog istoka je ep o Gilgamešu koji je nastao kod Babilonaca. − Kulturna dostignuća Mezopotamije su preko Grka i Rimljana naslijedili narodi savremenog svijeta. ZAVRŠNI DIO Otkloniti eventualne nejasnoće. Kroz nekoliko pitanja zajedno sa učenicima ponoviti najvažnije činjenice. Nekoliko učenika/ca ocijeniti prema pokazanoj aktivnosti. Najaviti narednu nastavnu jedinicu.
HISTORIJSKI IZVOR Grčki putopisac i povjesničar Herodot u V. st. pr. Kr. proputovao je gotovo čitav onda poznat svijet. Tijekom svog putovanja posjetio je i Babilon. Pročitat ćemo kako je Herodot doživio i opisao Babilon: Leži u velikoj ravnici, a podignut je u obliku četverokuta čija je svaka stranica dugačka stotinu i dvadeset stadija: sve u svemu, opseg grada obuhvaća četiri stotine osamdeset stadija. Tolika je, dakle, veličina grada Babilona, a urešen je ljepše od ijednog drugog grada što ga poznajemo. Najprije ga okružuje jarak, dubok, širok i napunjen vodom, a iza njega se nalazi zid širok pedeset kraljevskih lakata, a visok dvije stotine lakata. A kraljevski je lakat za tri puta duži od običnog. Moram još tome dodati za što je bila upotrijebljena zemlja iz jarka i kako je izgrađen zid. Dok su kopali jarak, istovremeno su od zemlje koju su vadili iz iskopine pravili opeke, a kad su načinili dovoljno opeka, ispekli su ih u pećima; a kao vezivnu žbuku upotrebljavali su zemljanu smolu, te su nakon svakog tridesetog sloja opeka postavljali pleter od trske i tako izgradili najprije rubove jarka, a zatim, na isti način, i sam zid. Na vrhu zida izgradili su uz oba njegova ruba niz kula na kat, u paru, tako da gledaju jedna prema drugoj: između kula ostavili su prolaz za četveropreg. Uokolo zida postavljeno je stotinu vrata, a sva su mjedena, jednako kao i dovratnici i nadvratnici. […] Tako je Babilon bio opasan zidinama, a grad se dijeli na dva dijela. Naime, po sredini ga presijeca rijeka po imenu Eufrat […] Na obje strane zid pod kutom dopire do rijeke: a od tog mjesta pružaju se krivudavo, slijedeći obalu rijeke, manji zidovi od pečene opeke. Sam je grad prepun trokatnih i četverokatnih zgrada, a mreža mu je ulica pravilna, pa su jedne usporedne s rijekom, a druge na nju okomite. Iz svake ulice kroz manje zidove uz rijeku vode prolazi kojih ima toliko na broju koliko i ulica. I ti su prolazi bili mjedeni i sezali su do same rijeke.Ove su zidine poput oklopa grada, a unutar njih teku druge zidine, koje su bile jedva malo slabije od onih prvih zidina, ali i niže od njih. U središtu svakog od dijelova grada bila je sazidana građevina, u jednome kraljevska palača s velikom i snažnom ogradom koja ju je okruživala, a u drugome svetište Zeusa Bala, s mjedenim vratima, nepromijenjeno sve do dana današnjega, u obliku četvorine sa stranicama od dva stadija. Usred svetišta izgrađena je čvrsta kula od jednog stadija u dužinu i širinu, a na toj je kuli podignuta druga kula, a na njoj treća i tako dalje - sve u svemu osam kula. A uspinje se na njih izvana kružnim stepeništem oko svih kula. Na sredini uspona nalazi se odmorište sa sjedalicama za odmor na kojima mogu sjesti i otpočinuti oni koji se uspinju. Na posljednjoj se kuli uzdiže velik hram: u hramu je postavljena velika ležaljka s lijepim pokrovom, a uz nju je zlatan stol. No ovdje nije podignut nikakav kip božanstva; niti ijedan čovjek provodi ovdje noć, osim jedne jedine domaće žene koju je između svih, kako kažu Kaldejci koji su svećenici ovoga boga, odabrao bog. (Herodot, Povijest, 133-136) Pitamo i upućujemo: Kakav je dojam na Herodota ostavio Babilon? Kakav je dojam na vas ostavio ovaj Herodotov opis? Pokušajte nacrtati Babilonsku kulu.
PRIPREMA ZA NASTAVNI ČAS PREDMET: Historija RAZRED: VI DATUM: REDNI BROJ ČASA: 14. NASTAVNA TEMA: Historijsko doba NASTAVNA JEDINICA: POSREDNICI IZMEĐU ISTOKA I ZAPADA CILJEVI ČASA: 1. Obrazovni: Stjecanje znanja o zemljama i narodima koji su bili posrednici u trgovini i kulturnoj razmjeni između istoka i zapada 2. Odgojni: Razvijanje stava učenika prema vrijednostima ljudske civilizacije, uviđanje stalnog napretka čovječanstva 3. Funkcionalni: Vježbanje snalaženja u vremenu i prostoru, razvijanje sposobnosti uočavanja uzročno – posljedičnih veza, vježbanje samostalnog zaključivanja TIP ČASA: utvrđivanje OBLIK RADA: frontalni, individualni NASTAVNE METODE: monološka, dijaloška, tekst metoda, demonstracija, analiza slikovnog materijala NASTAVNA SREDSTVA I POMAGALA: Udžbenik, historijska čitanka, zidna karta, geog. karta ARTIKULACIJA ČASA UVODNI DIO Pripremu učenika za novu nastavnu jedinicu izvršiti upotrebom zidne karte. Učenici bi trebali samostalno da zaključe u kakvim prirodnim uvjetima nastaju Kreta i Fenikija te kako se to moglo odraziti na način života ljudi. GLAVNI DIO Podijeliti odjeljenje u nekoliko grupa. Svaka od grupa imala bi zadatak da obradi posebnu temu iz današnje nastavne jedinice. Zadaci su: 1. 2. 3. 4. 5.
Kreta Kulturni uticaji Uspon i pad Krete Fenikija Alfabetsko pismo
Svaka grupa će samostalno, koristeći udžbenik obraditi svoju temu nakon čega bi predstavnik grupe temu predstavio razredu. Učenici iste grupe imaju pravo i da se nadopunjuju. Najznačajnije teze bi ja bi zapisao na tabli dajući pri tome šire objašnjenje. Na voja način bio se vježbao samostalan rad učenika na historijskom tekstu. Svi učenici bi imali zadatak da prepišu teze sa table. ZAVRŠNI DIO Provjera i sumiranje iz nastavne jedinice obrađene na ovom času ćemo odraditi kroz riješavanje pitanja iz radne sveske. Ocijeniti najaktivnije učenike.
PRIPREMA ZA NASTAVNI ČAS PREDMET: Historija RAZRED: VI DATUM: REDNI BROJ ČASA: 15. NASTAVNA TEMA: Historijsko doba NASTAVNA JEDINICA: Historijsko doba (Egipat i Stari Istok) CILJEVI ČASA: 1. Obrazovni: Utvrđivanje stečenog znanja u nastavnoj cjelini: Historijsko doba (Egipat i Stari Istok) 2. Odgojni: Razvijanje kritičkog mišljenja, evaluacija znanja, razvijanje stava učenika o važnosti civilizacija naroda Starog Istoka i njihovom uticaju na cjelokupno ljudsko društvo. 3. Funkcionalni: Primjena stečenog znanja TIP ČASA: tematsko ponavljanje OBLIK RADA: individualni, NASTAVNE METODE: dijaloška, rješavanje zadataka NASTAVNA SREDSTVA I POMAGALA: ispitni listići ARTIKULACIJA ČASA UVODNI DIO Pripremiti učenike za čas sistematizacije gradiva. Zadatke umnožiti tako da svaki učenik dobije svoj listić sa zadacima. Učenike upoznati sa vrstom zadataka i odgovorima koji se od njih očekuju, te vremenom koje je predviđeno za izradu. GLAVNI DIO Učenici rješavaju pripremljene zadatke: Primjer -
Iz koje države Starog istoka potječe najstarije pismo na svijetu?
-
Kakvu su funkcije imale egipatske piramide?
-
Koji je narod prvi upotrijebio alfabetsko pismo?
-
Kako se dijelila egipatska država?
-
Koje su oblike hijeroglifskog pisma korisitili Egipćani?
-
Objasni pojam faraon.
-
Hronološki poredaj mezopotamske narode: Novobabilonci Sumerani Asirci Akađani Babilonci
ZAVRŠNI DIO Pokupiti listiće i nekoliko njih ocijeniti. Zajedno sa učenicima odgovoriti na svako pitanje. Najaviti narednu nastavnu jedinicu.
PRIPREMA ZA NASTAVNI ČAS PREDMET: Historija RAZRED: VI DATUM: NASTAVNA JEDINICA: Sistematizacija gradiva prvog polugodišta CILJEVI ČASA: 1. Obrazovni: Utvrđivanje znanja stečenog u prvom polugodištu 2. Odgojni: Razvijanje kritičkog mišljenja, evaluacija znanja, 3. Funkcionalni: Primjena stečenog znanja TIP ČASA: OBLIK RADA: individualni, grupni NASTAVNE METODE: dijaloška, rješavanje zadataka NASTAVNA SREDSTVA I POMAGALA: ispitni listići
REDNI BROJ ČASA: 16.
ARTIKULACIJA ČASA UVODNI DIO Pripremiti učenike za čas sistematizacije. Zadatke predstaviti na grafofoliji. Učenike upoznati sa vrstom zadataka i odgovorima koji se od njih očekuju GLAVNI DIO Pojmovi: otkriće vatre, hijeroglifi, homosapiens, kaste, barut, faraoni, matrijarhat, klinasto pismo, Hamurabi, prve sojenice, mumificiranje, halštat, pojava keramike, Kleopatra, Babilon, Kartagina, Kir, Menes, papirus, alfabet, pećinski čovjek, pojava zemljoradnje...
Paleolit
Neolit
Metalno doba
Egipat
Sumer
Akad
Asirija
Babilon
Fenikija
Perzija
ZAVRŠNI DIO Analizirati stepen usvojenog znanja. Nekoliko učenika ocijeniti. Najaviti narednu nastavnu jedinicu.
PRIPREMA ZA NASTAVNI ČAS PREDMET: Historija RAZRED: VI DATUM: REDNI BROJ ČASA: 17. NASTAVNA TEMA: Stara Grčka NASTAVNA JEDINICA: Grčka, zemlja i more − seoba grčkih plemena CILJEVI ČASA: 1. Obrazovni: stjecanje znanja o prostornoj i vremenskoj dimenziji nastanka stare Grčke, stjecanje znanja o najstarijim grčkim narodima, uočavanje važnosti grčke civilizacije za razvoj svjetskog društva, usvajanje i analiza novih pojmova. 2. Odgojni: Razvijanje kritičkog mišljenja, isticanje potreba čovječanstva za sticanjem novih saznanja, uviđanje stalnog napretka čovječanstva 3. Funkcionalni: Razvijanje sposobnosti izdvajanja bitnih podataka, razvijanje sposobnosti upoređivanja i donošenja zaključaka, razvijanje sposobnosti uočavanja uzročno – posljedičnih veza, vježbanje samostalnog rada učenika sa zidnom kartom. TIP ČASA: obrada OBLIK RADA: frontalni, individualni NASTAVNE METODE: dijaloška, monološka, demonstarcija, analiza slikovnog materijala. NASTAVNA SREDSTVA I POMAGALA: udžbenik, radna sveska, zidna karta, ARTIKULACIJA ČASA UVODNI DIO U uvodnom dijelu časa objasniti učenicima da će se od ovog časa obrađivati tzv. antičko doba koje su obilježile grčka i rimska kultura. Nakon toga, pomoću zidne karte prostorno predstaviti područje grčke kulture. GLAVNI DIO -
Stara Grčka je obuhvatala Južni dio balkanskog poluostrva, zatim ostrva Egejskog i Jonskog mora te zapadnu obalu Male Azije. Glavna grčka plemena su Ahajci, Dorci, Jonci i Eolci. Sva ova plemena zajednički su se nazivala Heleni, a svoju zemlju Helada. Naziv Grci dali su im Rimljani po malom plemenu Grekoi sa kojim su najprije stupili u kontakt. Ahajci su prvi došli na tlo današnje Grčke u II mileniju pr.n.e. Bili su pod jakim uticajem Krete pa su osnovali jednu novu Kretsko – Mikensku kulturu. Tu veliku civilizaciju uništila su ostala grčka plemena koja su se doselila oko 1100. godine pr.n.e. Propašću Mikenske kulture počinje homersko doba u grčkoj historiji koje je trajalo od 1100. do 800. godine pr.n.e. Ovaj period je tako nazvan po slijepom grčkom pjesniku Homeru koji je napisao Ilijadu i Odiseju veliko djelo koji služi kao jedini izvor za ovaj period.
ZAVRŠNI DIO Otkloniti nejasnoće. Zajedno ponoviti najvažnije činjenice vezano za lekciju. Aktivne učenike ocijeniti. Najaviti narednu nastavnu jedinicu.
PRIPREMA ZA NASTAVNI ČAS PREDMET: Historija RAZRED: VI DATUM: REDNI BROJ ČASA: 18. NASTAVNA TEMA: Stara Grčka NASTAVNA JEDINICA: Homerski svijet bogova i ljudi CILJEVI ČASA: 1. Obrazovni: stjecanje znanja o sadržaju grčkih epova Ilijada i Odiseja, stjecanje znanja o odlikama i bogatstvu grčke religije i mitologije, uočavanje važnosti grčke civilizacije za razvoj svjetskog društva, usvajanje i analiza novih pojmova. 2. Odgojni: Razvijanje kritičkog mišljenja, razvijanje interesa za grčku kulturu, uviđanje stalnog napretka čovječanstva 3. Funkcionalni: Razvijanje sposobnosti izdvajanja bitnih podataka, razvijanje sposobnosti upoređivanja i donošenja zaključaka, vježbanje samostalnog rada učenika sa tekstom. TIP ČASA: obrada OBLIK RADA: frontalni, individualni NASTAVNE METODE: dijaloška, monološka, demonstarcija, analiza slikovnog materijala. NASTAVNA SREDSTVA I POMAGALA: udžbenik, radna sveska, zidna karta, ARTIKULACIJA ČASA UVODNI DIO -
Nabroj najpoznatija grčka plemena? Kako su se ona zajednički nazivala? Otkuda im naziv Grci? Gdje je, ko i kad stvorio Kretsko – mikensku kulturu? Kako i kada je uništena ta kultura? Koji period karakteriše homersko doba?
GLAVNI DIO
Ilijada i Odiseja Grci su kao i drugi stari narodi vjerovali u više bogova (politeizam). Predstavljali su ih u ljudskom obliku (antropomorfizam) pa su im kao takvim pridavali i neke ljudske osobine. Grci su smatrali da njihovi bogovi žive na vrhu najviše planine u Grčkoj, Olimpu zbog čega su ih nazivali Olimpskim bogovima. Bilo ih je ukupno dvanaest. Vrhovni grčki bog zvao se Zeus. Njegova žena bila je Hera, zaštitnica braka. Zeusov brat Posejdon vladao je morem. Najstariji zeusov sin Ares bio je bog rata. Njegov brat Apolon bio je bog svjetlosti i muške ljepote. Zeusova kći Atena bila je boginja mudrosti. Jedna od najprikazivanijih božica bila je Afrodita, zaštitnica ljubavi i simbol ženske ljepote. U njihovu čast svake četvrte godine počev od 776. god. pr.n.e održavane su Olimpijske igre. Grci su imali i razvijene mitove (stare priče) kojima su objašnjavali ono što im je bilo nepoznato. Skup mitova naziva se mitologija.
GLAVNI DIO Otkloniti nejasnoće. Zajedno ponoviti najvažnije činjenice vezano za lekciju. Aktivne učenike ocijeniti. Najaviti narednu nastavnu jedinicu.
PRIPREMA ZA NASTAVNI ČAS PREDMET: Historija RAZRED: VI DATUM: REDNI BROJ ČASA: 19. NASTAVNA TEMA: Stara Grčka NASTAVNA JEDINICA: Grčki polis − velika grčka kolonizacija CILJEVI ČASA: 1. Obrazovni: Stjecanje znanja o nastanku i izgledu grčkog polisa, olimpijskim igrama i razdoblju velike grčke kolonizacije, uočavanje važnosti grčke civilizacije za razvoj svjetskog društva, usvajanje i analiza novih pojmova. 2. Odgojni: Razvijanje kritičkog mišljenja, razvijanje interesa za grčku kulturu, uviđanje stalnog napretka čovječanstva. 3. Funkcionalni: Razvijanje sposobnosti upoređivanja i donošenja zakljčaka, vježbanje samostalnog rada učenika sa zidnom kartom TIP ČASA: obrada OBLIK RADA: frontalni, individualni NASTAVNE METODE: dijaloška, monološka, demonstarcija, analiza slikovnog materijala. NASTAVNA SREDSTVA I POMAGALA: udžbenik, radna sveska, zidna karta, ARTIKULACIJA ČASA UVODNI DIO -
Opiši geografske odlike stare grčke? Da li su stari Grci u brdsko – planinskom području mogli imati dobre komunikacije? Šta je posljedica takve loše koimunikacije? Kako je staragrčka bila podijeljena? Šta su polisi?
Ti polisi su bili okruženi zidinama, koji su vremenom postajali sve tješnji usljed povećanog broja stanovnika u njima. Zahvaljujući tome, kao i nedostatku plodne zemlje, Grci su bili primorani na seobu i naseljavanje obala sredozemnog i Crnog mora. Ta seoba poznata je kao kolonizacija. Najava teme... GLAVNI DIO Grčki polis i olimpijske igre - Slaba povezanost zbog brdsko-planinskog terena utjecala je na to da Grčka nikad nije bila jedinstvena zemlja. - Na njenom području razvili su se nezavisni gradovi – države tzv. polisi - Svaki polis se sastojao od agore – gradskog trga, gimnazija tj. vježbaone i akropole – utvrđenja iznad grada. - Počev od 776. godine Grci su u čast boga Zeusa svake četiri godine održavali svete igre. Igre su održavane u gradu Olimpiji te su poznate kao Olimpijske igre. Od prvih OI Grci su računali vrijeme. Velika grčka kolonizacija - Zbog prenaseljenosti i nedostatka obradivog zemljišta Grci su u periodu od 8. do 6. st. pr.n.e naseljavali obale Sredozemnog i crnog mora što je poznato kao velika grčka kolonizacija. Kolonije koje su formirali na tim prostorima su postale izvor širenja grčke kulture i umjetnosti. Gradovi koje su osnovali Grci kao svoje kolonije danas su: Istanbul, Marsej, Napulj, Trogir... ZAVRŠNI DIO
Otkloniti nejasnoće. Zajedno ponoviti najvažnije činjenice vezano za lekciju. Aktivne učenike ocijeniti. Najaviti narednu nastavnu jedinicu. PRIPREMA ZA NASTAVNI ČAS PREDMET: Historija RAZRED: VI DATUM: REDNI BROJ ČASA: 20. NASTAVNA TEMA: Stara Grčka NASTAVNA JEDINICA: Homerski svijet bogova i ljudi; Grčki polis, velkika grčka kolonizacija CILJEVI ČASA: 1. Obrazovni: Sistematizacija stečenog znanja iz nastavnih jedinica: Grčka, zemlja i more – seoba grčkih plemena; Homerski svijet bogova i ljudi; Grčki polis – velika grčka kolonizacija 2. Odgojni: Razvijanje kritičkog mišljenja, evaluacija znanja, razvijanje stava učenika o važnosti civilizacija stare Grčke i njenom utjecaju na cjelokupno ljudsko društvo. 3. Funkcionalni: vježbanje snalaženja na zidnoj karti, vježbanje snalaženja u vremenu i prostoru, razvijanje sposobnosti izdvajanja bitnih sadržaja, razvijanje sposobnosti usmenog izražavanja učenika. TIP ČASA: ponavljanje OBLIK RADA: individualni NASTAVNE METODE: dijaloška, rješavanje zadataka, analiza slikovnog materijala. NASTAVNA SREDSTVA I POMAGALA: udžbenik, radna sveska, zidna karta, ARTIKULACIJA ČASA
UVODNI DIO Učenike pripremiti za čas ponavljanja skretanjem pažnje na nastavno gradivo koje trebaju ponoviti. Provjeriti kako su riješeni zadaci iz radne sveske. GLAVNI DIO Pomoću historijskih karata sa učenicima ću metodom frontalnog rada ponoviti nastavno gradivo koje je do sada obrađeno iz navedenih nastavnih cjelina. Ponoviti koje je područje zahvatala najstarija grčka država i prve grčke kulture. Kakve su bile prirodne odlike prostora i kako se to odrazilo na razvoj grčke civilizacije i život stanovništva. Koliki su utjecaj imale susjedne države na staru Grčku i kakve su odlike najstarijih grčkih civlizacija. Naglasiti odlike herojskog doba i značaj epova “Ilijade i Odiseje”. Ponoviti i objasniti pojam grčkih polisa i razloge njihvog nastanka. Ponoviti najznačajnije podatke vezane za olimpijske igre kao i veliku grčku kolonizaciju. Učenici će dio svojih odgovora pojasniti na zidnoj karti. Prilikom ponavljanja nastavnog gradiva učenici ne bi trebali koristiti udžbenike, sveske. Nakon frontalnog ponavljanja sa učenicima analizirati slikovni materijal i pisani historijski tekst iz historijske čitanke. Poslije toga riješiti pitanja iz radne sveske. ZAVRŠNI DIO Ocijeniti najaktivnije učenike na času.
PRIPREMA ZA NASTAVNI ČAS PREDMET: Historija RAZRED: VI DATUM: REDNI BROJ ČASA: 21. NASTAVNA TEMA: Stara Grčka NASTAVNA JEDINICA: Atina CILJEVI ČASA 1. Obrazovni: Stjecanje znanja o pojavi i razvoju polisa Atine, stjecanje znanja o društvenim odnosima u Atini, grčko – perzijskim ratovima, sukobu između Atine i Sparte, shvatanje uzroka, toka i posljedica ratova, usvajanje i analiza novih pojmova 2. Odgojni: Razvijanje kritičkog mišljenja, razvijanje interesa za grčku civilizaciju, razvijanje kritičkog odnosa prema historijskim događajima 3. Funkcionalni: razvijanje sposobnosti uočavanja uzročno – posljedičnih veza, razvijanje sposobnosti upoređivanja i donošenja zaključaka TIP ČASA: obrada OBLIK RADA: Frontalni i individualni NASTAVNE METODE: Monološka i dijaloška, analiza slikovnog materijala NASTAVNA SREDSTVA I POMAGALA: Udžbenik, zidna karta, radna sveska ARTIKULACIJA ČASA UVODNI DIO -
Zašto su se na prostoru stare Grčke formirali polisi, a ne jedinstvena država? Kako je izgledao jedan polis? Koja su dva najpoznatija polisa u staroj grčkoj? Koja je najveća zajednička svetkovina svih starih Grka odnosno Helena? Koji su bili uzroci velike grčke kolonizacije? Najava teme...
GLAVNI DIO -
Atinu su osnovali Jonci u pokrajina Atika. Atinom su najprije vladali kraljevi da bi umjesto njih vlast preuzelo vijeće od 9 članova, koji su se zvali arhonti. Time je Atina prestala biti monarhija, a postala aristokratska republika. Stanovništvo se dijelilo na eupatride, demos i robove. Solonove reforme Vlast prešla u ruke muškaraca sa navršenih 20 godina života. Žene stranci i robovi nisu imali pravo glasa pa se takvo državno uređenje naziva robovlasnička demokratija. Periklo 460-430. god. pr.n.e. – zlatno doba Atine 500-449. pr.n.e. grčko-perzijski ratovi Bitka na Maratonu, Bitka u Termopilskom klancu, Bitka kod Salamine, Bitka kod Plateje Perzijanci u potpunosti protjerani sa grčke teritorije. Atinsko-pomorski savez na čelu sa Atinom Peloponeski savez na čelu sa Spartom
ZAVRŠNI DIO Otkloniti nejasnoće. Zajedno ponoviti najvažnije činjenice vezano za lekciju. Aktivne učenike ocijeniti. Najaviti narednu nastavnu jedinicu.
PRIPREMA ZA NASTAVNI ČAS PREDMET: Historija RAZRED: VI DATUM: REDNI BROJ ČASA: 22. NASTAVNA TEMA: Stara Grčka NASTAVNA JEDINICA: Život i kultura Starih Grka CILJEVI ČASA 1. Obrazovni: Stjecanje znanja o životu i kulturi grčke države, uočavanje važnosti grčke civilizacije za razvoj svjetskog društva, stjecanje znanja o važnosti grčke graditeljske baštine 2. Odgojni: Razvijanje pozitivnog stava prema različitim kulturama i njihovim dostignućima, razvijanje estetskih vrijednosti, razvijanje sposobnosti učenika da upoznaju historiju iz različitih historijskih izvora. 3. Funkcionalni: vježbanje snalaženja u vremenu i prostoru, razvijanje sposobnosti izdvajanja bitnih podataka TIP ČASA: obrada OBLIK RADA: Frontalni i individualni NASTAVNE METODE: Monološka i dijaloška, analiza slikovnog materijala NASTAVNA SREDSTVA I POMAGALA: Udžbenik, zidna karta ARTIKULACIJA ČASA UVODNI DIO U uvodnom dijelu ponoviti gradivo sa prethodnih časova a koje je vezano za ovu nastavnu jedinicu. GLAVNI DIO Učenicima prvo predstaviti značaj grčke kulture za razvoj cjelokupne svjetske civilizacije. Na temeljima grčke kulture razvila se savremena ljudska civilizacija a mnoga dostignuća antičkih stvaralaca su nepravaziđena i do danas. Nakon toga učenicima predstaviti najznačajnije grčke filozofe i značaj ove discipline za Grke. Analiza materijala sa grafofolija (slike Sokrat, Platon i Aristotel) mogu poslužiti učenicima da steknu dodatna saznanja o njima. Nakon toga učenicima predstaviti najznačajnije karakteristike grčke književnosti i dati osnovne podatke o razvoju drame. Razvoj grčke arhitekture najbolje oslikavaju materijali iz udžbenika( slike Akropole, Epidaurus, stilovi u grčkoj arhitekturi). Učenike treba upoznati i sa razvojem grčkog kiparstva i slikarstva te najznačajnijim predstavnicima.
-
Na temeljima grčke kulture razvila se kultura savremenog svijeta Život muškaraca i žena u staroj grčkoj znatno se razlikovao. Muškarci su se bavili državnim poslovima dok su žene većinu vremena provodili kod kuće. Škole su pohađali samo dječaci bogatih roditelja (zdrav duh u zdravom tijelu) Svi slobodni građani su većinu vremena provodili na trgovima koji su se zvali agore. Nauka po kojoj su stari Grci bili naročito poznati jeste filozofija (Tales, Pitagora, Sokrat, Platon, Aristotel, Arhimed..) Sapfo sa ostrva Lezbosa – prva poznata žena pjesnikinja Najpoznatiji dramski stvaraoci bili su: Eshil, Sofokle, Euripid i Aristofan Stilovi u arhitekturi: dorski, jonski i korintski Čuveni grčki kipari bili su: Fidija, Miron i Poliklet. Najveći uspon grčka kultura dostiže u V i IV stoljeću pr.n.e.
ZAVRŠNI DIO Otkloniti nejasnoće. Zajedno ponoviti najvažnije činjenice vezano za lekciju. Provjeru i sumiranje znanja izvršiti kroz nekoliko pitanja. Kako se razvijala grčka filozofija? Koji su najznačajniji predstavnici grčke književnosti? Koji su stilovi u graditeljstvu postojali kod Grka? Aktivne učenike ocijeniti. Najaviti narednu nastavnu jedinicu.
PRIPREMA ZA NASTAVNI ČAS PREDMET: Historija RAZRED: VI DATUM: REDNI BROJ ČASA: 23. NASTAVNA TEMA: Stara Grčka NASTAVNA JEDINICA: Grčka pod makedonskom vlašću CILJEVI ČASA 1. Obrazovni: Stjecanje znanja o nastanku i usponu antičke Makedonije, uočavanje važnosti makedonske civilizacije za razvoj svjetskog društva, shvatanje uzroka toka i posljedica Aleksandrovih ratova, usvajanje i analiza novih pojmova 2. Odgojni: Razvijanje pozitivnog stava prema različitim kulturama i njihovim dostignućima, razvijanje stava učenika prema vrijednostima ljudske civilizacije, razvijanje kritičkog odnosa prema historijskim događajima i ličnostima 3. Funkcionalni: vježbanje snalaženja u vremenu i prostoru, razvijanje sposobnosti uočavanja uzročno-posljedičnih veza, vježbanje samostalnog opisivanja slikovnih izvora, razvijanje sposobnosti izdvajanja bitnih podataka TIP ČASA: obrada OBLIK RADA: Frontalni i individualni NASTAVNE METODE: Monološka i dijaloška,demonstacija, analiza slikovnog materijala NASTAVNA SREDSTVA I POMAGALA: Udžbenik, zidna karta ARTIKULACIJA ČASA UVODNI DIO U uvodnom dijelu ponoviti gradivo sa prethodnih časova a koje je vezano za ovu nastavnu jedinicu. GLAVNI DIO -
-
Nedugo nakon što su porazili Perzijance, u staroj Grčkoj je izbio Peloponeski rat (431- 404. godine pr.n.e.) Rat je izbio između Sparte i Atine, ali su u njemu učešća uzeli svi grčki polisi. Oslabljeni ratom nisu se mogli suprotstaviti Makedoniji Uspon Makedonije počinje u IV stoljeću za vrijeme Filipa II Makedosnakog (359-336 pr.n.e) Nakon bitke kod Heroneje 338. godine pr.n.e. Makedonija je osvojila Grčku, a Filip II je posato kralj ujedinjenje makedonsko-grčke države. Nakon smrti Filipa II naslijedio ga je njegov sin Aleksandar Makedonski (336-323. pr.n.e) Zbog uspjeha koji je imao prozvan je “veliki” Osvojio Perziju, Siriju, Palestinu, Egipat, Mezopotamiju, Iran, Afganistan i stigao u Indiju. Nakon njegove smrti makedonsko carstvo se raspalo Rezultat njegovih ratova je miješanje kultura Grčke sa kulturom istočnih naroda. Tako je nastala nova, helenistička kultura, a razdoblje u kojem je ona postojala nazivamo helenizam (323-30. pr.n.e.) Nakon makedonske vladavine grčki svijet će doći pod vlast Rima
ZAVRŠNI DIO Provjeru i sumiranje znanja izvršiti kroz nekoliko pitanja. Na kraju zadati zadaću.
HISTORIJSKI IZVOR I KUGA U OPSJEDNUTOJ ATINI 430. pr.n.e. Peloponežani su bili tek nekoliko dana u Atici kad se u Ateni pojaviše prvi znakovi kuge.[…] Liječnici nisu ništa mogli doli njegovati bolesnike jer spočetka nisu poznavali bolest. Štoviše, oni su najviše umirali jer su najviše dolazili u doticaj s bolesnicima. Pa ni ikakvo drugo ljudsko umijeće nije pomagalo. Sve molitve u hramovima, sve raspitivanje u proročištima i slično, sve je bilo beskorisno, i napokon ostaviše sve i prepustiše se sudbini. […] I ja sam se razbolio od kuge i promatrao sam druge bolesnike […] Najstrašnija je u cijeloj nevolji bila klonulost, što bi je odmah osjetio bolesnik - on bi, naime, odmah izgubio svu nadu i posve se predao, ne pružajući nikakva otpora - i ljudi bi se, njegujući jedni druge, zarazili bolešću i umirali kao muhe. I baš je to bio uzrok najvećim gubicima… U cijelom se ovom jadu stanovništvo Atene povećalo sve većim dolaskom ljudi sa sela u grad. Gužva je, međutim, najviše pogodila same bjegunce. Kuća, naime, nije bilo dovoljno, pa su morali ljeto provesti u zagušljivim drvenjarama, te pogibali u posvemašnjem neredu [...] Većina ljudi, posve svladana bijedom i ne znajući što će od njih biti, više nije marila za vjeru i pobožne običaje. […] Kuga je i inače bila početak općenitog propadanja morala u Ateni. Mnogi se čovjek sada drsko usudio činiti ono što bi prije možda samo posve tajno radio. Tako su Atenjani živjeli u bijedi i nevolji koja ih je pritiskala. U gradu su umirali ljudi, a napolju je neprijatelj pustošio njihovu zemlju … [Tukidid, Peloponeski rat, 110-113, 115]
HISTORIJSKI IZVOR II U čas se može ukomponovati i tekst pisanog historijskog izvora koji će pročitati neko od učenika. Upućujemo: Što ste saznali o Demostenu?. Kako se zovu vatreni i oštri govori koje je Demosten držao protiv Filipa? Pročitat ću vam nekoliko rečenica iz trećeg Demostenova govora protiv Filipa. (prilagođeno i skraćeno) Premda je, Atenjani, bilo mnogo riječi gotovo u svakoj skupštini o tome kako Filip, otkad je s vama sklopio mir, nanosi nepravdu ne samo vama, već i drugima […] vidim da su sve naše prilike dovedene dotle i propuštene, da se bojim da ne kažem bogohulno, ali istinito: kad bi svi govornici u skupštini i htjeli govoriti a vi glasovati kako bi naš položaj ispao što slabiji, držim da ne bi mogao postati gorim nego li je sada. […] Ako je dakle našoj državi moguće da provodi mir i ako to stoji do nas - da počnem otuda - ja tvrdim da mi trebamo provoditi mir i molim da onaj tko to predlaže to i pismeno predloži i da ne vara. No ako onaj drugi s oružjem u rukama i s golemom silom oko sebe vama dobacuje riječ “mir”, a sam rabi ratna sredstva, što preostaje no braniti se? Ako pak želite tvrditi da provodite mir poput njega, ne protivim se. No ako tko podrazumijeva takav mir po kojem će on, zauzevši sve ostalo, krenuti na nas, prvo je lud, a potom govori o miru koji vi provodite prema njemu, a ne on prema vama. A to je ono što Filip kupuje trošeći sav novac: da on s vama ratuje, a da vi ne ratujete s njime. Budemo li čekali da on prizna da ratuje s nama, najlakoumniji smo ljudi na svijetu! Ako je suditi po tome kako je postupao s ostalima, neće on to izustiti ni onda kad već pođe na Atenu i Pirej! Pitamo: Na što Demosten upozorava Atenjane? Mislite li da su ovakvi govori opravdano dobili naziv filipike?
PRIPREMA ZA NASTAVNI ČAS PREDMET: Historija RAZRED: VI DATUM: REDNI BROJ ČASA: 24. NASTAVNA TEMA: Stara Grčka NASTAVNA JEDINICA: Stara Grčka CILJEVI ČASA 1. Obrazovni: Utvrđivanje znanja stečenog u nastavnoj cjelini: Stara Grčka 2. Odgojni: Razvijanje kritičkog mišljenja, evaluacija znanja, razvijanje stava učenika o važnosti grčke civilizacije i njenom utjecaju na cjelokupno ljudsko društvo 3. Funkcionalni: primjena stečenog znanja TIP ČASA: tematsko ponavljanje OBLIK RADA: individualni NASTAVNE METODE: dijaloška, rješavanje zadataka NASTAVNA SREDSTVA I POMAGALA: ispitni listići ARTIKULACIJA ČASA UVODNI DIO
Pripremiti učenike za čas sistematizacije gradiva. Zadatke umnožiti tako da svaki učenik dobije svoj listić sa zadacima. Učenike upoznati sa vrstom zadataka i odgovorima koji se od njih očekuju. GLAVNI DIO
A grupa 1. Odgovorite na pitanja! Gdje je nastala stara Grčka ? _________________________________________________________________________________________________________________________
Ko su bili Heleni, kako ih zovemo i zašto? _________________________________________________________________________________________________________________________ _________________________________________________________________________________________________________________________
Po čemu je poznata planina Olimp? _________________________________________________________________________________________________________________________
2. Objasnite sljedeće pojmove Mitologija:
_________________________________________________________________________________________________________
Monarhija:
_________________________________________________________________________________________________________
3. Dopunite rečenice: Olimpijske igre su održavane svake _______________ godine u čast boga ____________. To razdoblje od četiri godine između dvaju olimpijskih igara Grci su nazivali ____________________.
Nakon bitke kod Heroneje
__________
pr.n.e. Makedonija je osvojila
_______________
, a
_____________
je
postao kralj ujedinjenje ______________________države. 4. Povežite pojmove Zeus
boginja ljubavi
Afrodita
vrhovno božanstvo
Posejdon
bog rata
Ares
bog mora
B grupa 1. Odgovorite na pitanja Po čemu je poznat grad Olimpija? _________________________________________________________________________________________________________________________
Opiši svakodnevni život starih Grka _________________________________________________________________________________________________________________________ _________________________________________________________________________________________________________________________
Nabroj stilove u arhitekturi stare Grčke __________________________, ___________________________, __________________________
2. Objasnite sljedeće pojmove Eupatridi: ______________________________________________________________________________________________________________
Demokratija: ______________________________________________________________________________________________________________
3. Dopunite rečenice
Rezultat ratova koje je vodio Aleksandar Makedonski je ______________
naroda. Tako je nastala nova,
__________________
___________________
kultura Grčke sa kulturom
kultura, a razdoblje u kojem je ona
postojala nazivamo _________________ (323-30. pr.n.e.)
Atinom su najprije vladali _______________ da bi umjesto njih vlast preuzelo vijeće od 9 članova, koji su se zvali ________________. Time je Atina prestala biti _______________, a postala _______________________republika.
4. Povežite pojmove Atina
bog rata
Ares
boginja mudrosti
Apolon
bog svjetlosti
Hera
boginja braka PRIPREMA ZA NASTAVNI ČAS
PREDMET: Historija RAZRED: VI DATUM: REDNI BROJ ČASA: 25. NASTAVNA TEMA: Stari Rim NASTAVNA JEDINICA: Stari Rim − zemlja i stanovništvo CILJEVI ČASA 1. Obrazovni: Stjecanje znanja o prirodnim i geografskim odlikama Apeninskog poluostrva , najstarijim narodima koji su tu živjeli, uočavanje važnosti rimske civilizacije za razvoj svjetskog društva, usvajanje i analiza novih pojmova. 2. Odgojni: Razvijanje kritičkog mišljenja, isticanje potreba čovječanstva za stjecanjem novih saznanja, uviđanje stalnog napretka čovječanstva 3. Funkcionalni: Razvijanje sposobnosti izdvajanja bitnih podataka, razvijenje sposobnosti upoređivanja i donošenja zaključaka, razvijanje sposobnosti uočavanja – uzročno posljedičnih veza, vježbanje samostalnog rada učenika sa zidnom kartom TIP ČASA: obrada OBLIK RADA: frontalni, individualni NASTAVNE METODE: metoda usmenog izlaganja i razgovora, demonstracija, analiza slikovnog materijala NASTAVNA SREDSTVA I POMAGALA: udžbenik, radna sveska, zidna karta ARTIKULACIJA ČASA UVODNI DIO U uvodnom dijelu učenicima objasniti da će od ovog časa obrađivati novu nastavnu oblast Rim. Nakon toga prikazati i prostorno predstaviti područje rimske kulture uz pomoć zidne karte. Nakon što su predstavljene prirodne odlike Apeninskog poluotoka-klima, voda, otoci, planine najaviti temu današnjeg sata. GLAVNI DIO -
-
Apeninski polutok se nalazi u centralnom dijelu Sredozemnog mora. Proteže se od Alpa na sjeveru do Sicilije na jugu sa kojom zajedno čini jednu cjelinu. Krajem II milenija pr.n.e. Apeninski poluotok naseljavala su različita indoevropska plemena. Među njima najbrojniji su bili Italici (Latini, Umbri, Samniti, Liguri... ) po kojima je Italija kasnije dobila ime. Pored ovih plemena, na krajnjem sjeveru živjeli su Gali, na jugu Grci, dok je zapadni dio srednje Italije bio naseljen Etruščanima. Etruščani su uz Grke imali najrazvijeniju kulturu na Apeninskom poluotoku Latini su bili najpoznatije italsko pleme. Živjeli su u srednjoj Italiji, a osnovali su grad Rim koji će vremenom pokoriti gotovo čitav do tada poznati svijet.
ZAVRŠNI DIO Provjeru i sumiranje znanja izvršiti kroz nekoliko pitanja. Aktivne ocijeniti. Na kraju zadati zadaću.
PRIPREMA ZA NASTAVNI ČAS PREDMET: Historija RAZRED: VI DATUM: REDNI BROJ ČASA: 26. NASTAVNA TEMA: Stari Rim NASTAVNA JEDINICA: Doba kraljeva − Rimska republika CILJEVI ČASA 1. Obrazovni: Stjecanje znanja o državnom uređenju starog Rima, društvenoj strukturi rimske države, uočavanje važnosti rimskog prava za razvoj društvenih odnosa, usvajanje i analiza novih pojmova. 2. Odgojni: Razvijanje kritičkog mišljenja, razvijanje afirmativnog stava prema civilizacijskim dostignućima, uviđanje stalnog napretka čovječanstva 3. Funkcionalni: razvijanje sposobnosti izdvajanja bitnih podataka, razvijenje sposobnosti upoređivanja i donošenja zaključaka, razvijanje sposobnosti uočavanja – uzročno posljedičnih veza TIP ČASA: obrada OBLIK RADA: frontalni, individualni NASTAVNE METODE: metoda usmenog izlaganja i razgovora, demonstracija, analiza slikovnog materijala NASTAVNA SREDSTVA I POMAGALA: udžbenik, radna sveska, zidna karta ARTIKULACIJA ČASA UVODNI DIO Pripremu učenika za novu nastavnu jedinicu izvršiti ponavljanjem gradiva iz prethodne nastavne jedinice. Pitanja su: - Gdje se nalazi Apeninski poluotok? - Koja plemena su naseljavala Apeninski poluotok krajem II milenija pr.n.e. - Koji je narod uz Grke bio najrazvijeniji na Apeninskom poluotoku? - Koje su gradove osnovali Grci na krajnjem jugu Italije kako se ta oblast još zvala? - Ko su Latini i koji su prostor naseljavali? GLAVNI DIO Dvije teorije o osnivanju grada Rima: - Prema legendi Rim su osnovali blizanci Romul i Rem 753. god. pr.n.e - Nauka tvrdi da je Rim nastao ujedinjavanjem naselja italskih plemena (Latina i Sabinjana) u VIII st. pr.n.e Historija rimske države dijeli se na: - doba kraljevstva (753-509 pr.n.e) - doba carstva (509-31 pr.n.e) - doba republike (31pr.n.e. -476 n.e) -
Stanovništvo se dijelilo na patricije (vladajući sloj – aristokracija) i plebejce (običan narodpotčinjeni stalež) Prvom rimskom državom vladali su kraljevi (ukupno 7) uz koje je postojao i Senat sastavljen od stariješina 300 rodova koliko ih je bilo u Rimu 509. god. pr.n.e. vlast u Rimu preuzima Senat čime je uspostavljena Republika. Državom upravljaju konzuli koji su birani na godinu dana. U slučaju ratne opasnosti neograničenu vlast dobija diktator, ali ne duže od 6 mjeseci. U V st. pr.n.e uvedeni su prvi zakoni poznati kao zakoni 12 pločica.
Učenicima pročitati nekoliko izvadaka iz Zakonika dvanaest pločica, a potom proanalizirati iste. PLOČA I. 1. AKO JE NETKO POZVAN NA SUD, NEKA IDE. AKO NE IDE, NEKA (VJEROVNIKU) UZME SVJEDOKA I NEKA GA UHVATI. 6. AKO SE SPORAZUMIJU (NAGODE), NEKA SE TO OGLASI. 7. AKO SE NE SPORAZUMIJU, NEKA NA FORUMU ILI KOMICIJU PRIJE PODNE UKRATKO IZLOŽE SPOR. DOK SE IZLAŽE, NEKA OBOJICA BUDU PRISUTNI. 8. POSLIJE PODNE NEKA SE O PARNICI ODLUČI U KORIST PRISUTNOG. 9. AKO SU OBOJICA PRISUTNA, (ZA DONOŠENJE PRESUDE).
NEKA
ZALAZAK
SUNCA
BUDE
KRAJNJI
ROK
PLOČA II. 3. KOME SE SVJEDOK NE ODAZOVE, NEKA GA ON TRI DANA PRED KUĆOM POZIVA. PLOČA VIII. 2. AKO NETKO (NEKOME) PREBIJE UD, PA SE NE NAGODE, NEKA SE (OVOME TO) ISTO UČINI. 4. TKO DRUGOME NANESE OSOBNU POVREDU, NEKA BUDE KAŽNJEN S DVADESET PET ASA. 12. AKO NETKO NOĆU KRADE, PA BUDE UBIJEN, NEKA JE S PRAVOM UBIJEN. ZAVRŠNI DIO Otkloniti nejasnoće. Zajedno ponoviti najvažnije činjenice vezano za lekciju. Aktivne učenike ocijeniti. Najaviti narednu nastavnu jedinicu.
PRIPREMA ZA NASTAVNI ČAS PREDMET: Historija RAZRED: VI DATUM: REDNI BROJ ČASA: 27. NASTAVNA TEMA: Stari Rim NASTAVNA JEDINICA: Prodor Rima na Sredozemno more CILJEVI ČASA: 1. OBRAZOVNI: Stjecanje znanja o organizaciji i odlikama rimske vojske, uočavanje uzroka i toka rimskih osvajanja do II st. pr.n.e., usvajanje i analiza novih pojmova. 2. ODGOJNI: Razvijanje kritičkog stava prema osvajačkim ratovima, historijskim događajima i ličnostima, razvijanje radnih navika. 3. FUNKCIONALNI: Vježbanje snalaženja u vremenu i prostoru, razvijanje sposobnosti uočavanja uzročno-posljedičnih veza, vježbanje analize slikovnog materijala, razvijanje sposobnosti usmenog izlaganja učenika, izdvajanja bitnih podataka TIP ČASA: Obrada nove nastavne jedinice NASTAVNE METODE: dijaloška, monološka, metoda demonstracije, tekst metoda NASTAVNA SREDSTVA: udžbenik, karta, grafoskop, slike, kreda, tabla, nastavni listići. OBLICI RADA: frontalni, individualni ARTIKULACIJA ČASA Napomene! Ovaj model pripreme časa je u svom sadržaju asimilirao pet podnaslova: Rimska vojska Vojna disciplina Osvajanje Apeninskog poluotoka Punski ratovi Treći Punski rat i Rimska osvajanja na Istoku Učenici su već od ranije podijeljeni u grupe. Svaka grupa je dobila, kao radni materijal, flomastere, i grafofoliju na kojoj su već od ranije predstavljene slijepe karte, Rimski legionar i slično što je potrebno dovršiti u glavnom dijelu časa.. Učenici će u toku prezentacije svojih odgovora postavljati grafofoliju na grafoskop uz pomoć čega će obrazlagati svoje odgovore. UVODNI DIO Uvod u lekciju obraditi kroz igru u cilju stvaranja opuštenije atmosfere i oslobađanja učenika od treme. (biranje džepova sa pitanjima – pri čemu je nastavnik ranije pripremio platno s džepovima).U izvlačenju pitanja učestvuju učenici koji ujedno postavljaju pitanja i prozivaju nekog od učenika da odgovori na pitanje. Zadaci za ponavljanje sakriveni u džepovima: Kratka pitanja i kratki odgovori: 1. Kad je i kako je nastao stari Rim? Stari Rim je nastao 753. godine pr.n.e, a postoje dvije teorije o njegovom nastanku. Prema prvoj teoriji grad Rim su osnovala Braća Romul i Rem. Po toj teoriji u toku izgradnje između njih je izbila svađa u kojoj je Romul ubio Rema i tako postao prvim vladarem novoosnovanog grada koji je kasnije po njemu dobio ime Roma, odnosno Rim.
2. Kako dijelimo historiju starog Rima? Prema načinu vladavine i državnom uređenju koje se mijenjalo, historija Rima se može podijeliti na 3 dijela: 1. doba kraljevstva ( od 753. – 509. god. pr.n.e. ) 2. doba republike ( 509. do 31. god. pr.n.e ) 3. doba carstva ( 31. god. pr.n.e. – 476. god. n.e. ) 3. Kako se dijelilo stanovništvo u Rimu, objasni? Stanovništvo u Rimu se dijelilo na patricije i plebejce. Patriciji su bili privilegovani sloj društva tj. pretstavljali su rimsku aristokraciju. Potjecali su od starosjedilaca, osnivača Rima i bili podijeljeni na 300 rodova. Članovi tih rodova činili su " rimski narod ", koji je raspolagao svim političkim pravima i u čijim rukama je bila sva vlast. Preostalo slobodno stanovništvo, nazivalo se plebs, što u prijevodu znači " prosta svjetina." Plebejci su bili trgovci i zanatlije koji su se doselili iz drugih krajeva, kao i pripadnici pokorenih plemena. Oni nisu imali pravo na vršenje državne službe, ali su, kao i patriciji, morali služiti u vojsci. Nejednak položaj u pravima, a jednak u dužnostima navodio ih je na stalne pobune i traženje istih prava s patricijima. 4. Nabroj plemena koja su naseljavala Apeninsko poluostrvo? Krajem II milenija pr.n. e. Apeninski poluotok naseljavala su različita indoevropska plemena. Među njima najbrojniji su bili Italici (Latini, Umbri, Samniti, Liguri... ) po kojima je Italija kasnije dobila ime. Pored ovih plemena, na krajnjem sjeveru živjeli su Gali, na jugu Grci, dok je zapadni dio srednje Italije bio naseljen Etruščanima. 5. Među Italskim plemenima koje pleme se posebno isticalo i po čemu? Među italskim plemenima posebno se isticalo pleme Latina koje je naseljavalo prostor južno od rijeke Tiber ( pokrajina Lacij ). Govorili su latinskim jezikom, a od Grka su preuzeli pismo, preuredili ga i stvorili latinski alfabet. Latini su osnovali i grad Rim koji će vremenom pod svoju vlast postepeno staviti naprije Italiju, a onda i gotovo čitav do tada poznati svijet.
Najava teme: Danas ćemo govoriti o širenju Rima,njegovom osvajanju susjednih područja i prodoru na Sredozemno more. Napišite naslov: Prodor Rima na Sredozemno more. GLAVNI DIO Učenici sjede raspoređeni po grupama (pet grupa). 1. grupa obrađuje podnaslov Rimska vojska. Dobili su grafofoliju na kome se nalazi rimski legionar na kojem je potrebno označiti dijelove njegove opreme i plakat na kojem će pisati svoje teze. -
Rimski vojnik je bio svaki slobodan rimski građanin od 18. do 46. godine života Legija – osnovna vojna jedinica rimske vojske (3000 – 6000 vojnika)
2. grupa obrađuje podnaslov: Vojna disciplina. Dobili su plakat i grafofoliju na kojoj je predstavljena svečana povorka. Vođa grupe prilikom izlaganja plakat sa tezama će okačiti magnetom na tablu dok će grafofoliju staviti na grafoskop i istim se služiti po potrebi. -
U rimskoj vojsci je vladala stroga disciplina
-
Decimiranje – kazna za neposluh gdje bi svaki deseti bio pogubljen Trijumf – svečana kolona kroz Rim vojske koja bi pobijedila u nekom ratu.
3. grupa obrađuje podnaslov: Osvajanje Apeninskog poluotoka Dobili su plakat i grafofoliju na kojoj je prikazano osvajanje Apeninskog poluotoka. Vođa grupe prilikom izlaganja plakat sa tezama će okačiti magnetom na tablu dok će grafofoliju staviti na grafoskop i istim se služiti po potrebi. -
Osvajanje Italije od strane Rimljana trajalo je od 5. do 3. stoljeća pr.n.e. Pirova pobjeda– pobjeda sa puno gubitaka
Zajedno sa učenicima ponoviti najvažnije činjenice vezane za prva tri podnaslova. Postaviti im nekoliko pitanja.
4. grupa obrađuje podnaslov: Punski ratovi. Dobili du plakat i grafofoliju na kojoj je prikazana Italija i Kartagina u doba Punskih ratova. Vođa grupe prilikom izlaganja plakat sa tezama će okačiti magnetom na tablu dok će grafofoliju staviti na grafoskop i istim se služiti po potrebi. -
Punski ratovi ( 264 – 146. god. pr.n.e. ) – ratovi između Rima i Kartagine U I Punskom ratu Rimljani osvojili Siciliju, Sardiniju i Korziku Nakon II Punskog rata Rim je postao najmoćnija država Zapadnog sredozemlja Hanibal-Kartažanski vojskovođa
Nakon što grupa završi izlaganje i učenici prepišu najvažnije teze. Kratko pustiti film o Hanibalu (manji insert)
5. grupa obrađuje podnaslove: Treći punski rat i Rimska osvajanja na istoku. Dobili du plakat i grafofoliju na kojoj je prikazano širenje Rimskog carstva. Vođa grupe prilikom izlaganja plakat sa tezama će okačiti magnetom na tablu dok će grafofoliju staviti na grafoskop i istim se služiti po potrebi. -
Treći punski rat okončan je potpunim slomom i uništenjem Kartagine Divide et impera (zavadi pa vladaj) –osnovni princip spoljne politike Rima Osvojeni: Balkan, Mala Azija, Sirija i Egipat
Zajedno sa učenicima ponoviti najvažnije činjenice vezane za prva tri podnaslova. Postaviti im nekoliko pitanja.
ZAVRŠNI DIO -
Podijeliti nastavne listiće i odrediti vremenski rok za njihovu izradu od 5 minuta.
-
Nakon toga iste pokupiti i nekoliko ocijeniti.
-
Dati zadaću.
-
Uputiti učenike na dodatnu literaturu.
-
Najaviti narednu nastavnu jedinicu
PLAN TABLE PRODOR RIMA NA SREDOZEMNO MORE
-
Rimski vojnik je bio svaki slobodan rimski građanin od 18. do 46. godine života Legija – osnovna vojna jedinica rimske vojske (3000 – 6000 vojnika)
-
U rimskoj vojsci je vladala stroga disciplina Decimiranje – kazna za neposluh gdje bi svaki deseti vojnik bio pogubljen Trijumf – svečana kolona kroz Rim, vojske koja bi pobijedila u nekom ratu.
-
Osvajanje Italije od strane Rimljana trajalo je od 5. do 3. stoljeća pr.n.e. Pirova pobjeda– pobjeda sa puno gubitaka
-
Punski ratovi ( 264 – 146. god. pr.n.e. ) – ratovi između Rima i Kartagine Hanibal-Kartažanski vojskovođa
-
Treći punski rat okončan je potpunim slomom i uništenjem Kartagine Divide et impera (zavadi pa vladaj) –osnovni princip spoljne politike Rima Osvojeni na istoku: Balkan, Mala Azija, Sirija i Egipat
PRILOG 1
oprema • kaciga (cassis = metalna, gaeal = kožna); štit (scutum; drven, presvučen kožom i okovan mjeđu s ispupčenjem); oklop (lorica; od metalnih traka ili karika); • koplje (pilum = lako, s dugim metalnim šiljkom koji se odlomi pri udarcu, i hasta = teško); mač (gladius; s vremenom se skratio i zašiljio); bodež (pugio) • lukovi i strijele pripadaju pomoćnim četama; praćke nose siromašni Odjeća • Sagum = ratna kabanica, četverokutna, kopča se na desnom ramenu (paludamentum = ratna grimizna kabanica za vojskovođe) • Calligae = kožne sandale ili cipele pletene od remenja sa željeznim čavlima • Braccae = hlače, zbog praktičnosti preuzete od sjevernjačkih naroda
Rimski legionar
Rimski konjanik
Balista je drvena sprava za bacanje projektila, obično dugačkih strijela ili teških kugli. Najveće sprave ove vrstesu mogle precizno da bace teret do 27 kilograma težine na razdaljinu od 450 metara.
Strijelac – bacač koplja
katapult ( balista ) - rimska artiljerija
PRILOG 2
Formacija u klin
Formacija zvana kornjača
PRILOG 3
DISCIPLINA U RIMSKOJ VOJSCI
Disciplina u rimskoj vojsci je imala poseban značaj. U pohodu vojnik je bio u potpunosti potčinjen svome stariješini. Disciplina je održavana strogim kaznama. Komandant vojske, mogao je po svom nahođenju da podvrgne krivca smrtnoj kazni. U zavisnosti od počinjenog prekršaja; lijenost, spavanje na dužnosti, bijeg iz borbe, ugrožavanje jedinice napuštanjem stražarskog mjesta, bijeg ili pobuna cijele jedinice, primjenjivale su se i različite tjelesne ili smrtne kazne. Tu su spadali, spavanje izvan logora, najlošija hrana, smrtna kazna batinjanjem, smrtna kazna kamenovanjem i desetkovanje ( decimatio ). Tu su još odbitak od plaće, oduzimanje čina, produljenje službe i nečasni otpust. Ali, disciplinu nisu održavale samo kazne. Rimska se vojska sastojala od slobodnih ljudi, zainteresovanih za pobjedu nad neprijateljem, jer se radilo o odbrani rodnog grada ( kao što je to bilo za vrijeme galske najezde ili rata s Pirom ) ili pak o osvajanju novih zemljišta za njive i pašnjake. U rimskoj vojsci pored kazni postojale su i nagrade. Napredovanje u hijerarhiji, javna pohvala, odličja: narukvice, ogrlice, medalje, zastave i koplja za časnike, te najvrednije: vijenci ( zlatni ili od hrastovog lišća ). Vojskovođa koji bi dobio rat sa spoljnim neprijateljem, sticao je pravo na trijumf, kako se zvala svečana povorka, u kojoj je s lovorovim vijencem i u purpurnoj, zlatom ukrašenoj togi na kolima ulazio u Rim, praćen pobjedničkom vojskom.
Prikaz trijumfalne povorke u Rimu
PRIPREMA ZA NASTAVNI ČAS PREDMET: Historija RAZRED: VI DATUM: REDNI BROJ ČASA: 28. NASTAVNA TEMA: Stari Rim NASTAVNA JEDINICA: Stari Rim od nastanka do prodora na Sredozemno more CILJEVI ČASA 1. Obrazovni: Sistematizacija znanja stečenog u nastavnim jedinicama: Stari Rim – zemlja i stanovništvo; Doba kraljeva, rimsak republika; Prodor Rima na Sredozemno more 2. Odgojni: Razvijanje kritičkog stava, evaluacija znanja, razvijanje afirmativnog stava prema učenju u kontinuitetu, poticanje razvoja vlastitih stavova 3. Funkcionalni: Vježbanje snalaženja u vremenu i prostoru, vježbanje snalaženja na zidnoj karti, razvijanje sposobnosti izdvajanja bitnih sadržaja TIP ČASA: ponavljanje OBLIK RADA: individualni NASTAVNE METODE: metoda razgovora, rješavanje zadataka NASTAVNA SREDSTVA I POMAGALA: udžbenik, radna sveska, zidna karta ARTIKULACIJA ČASA UVODNI DIO Učenike pripremiti za čas ponavljanja isticanjem nastavnih sadržaja koji će biti obuhvaćeni ovim nastavnim satom. GLAVNI DIO Učenike podijeliti u parove. Parove odrediti prema rasporedu učenika u klupama. Svaki par će dobiti zadatak na nastavnom listiću sa zadatkom da zajedno na njega odgovore. Prilikom rada učenici ne smiju koristiti udžbenik. Nakon isteka predviđenog vremena, učenci sa zadatkom broj jedan prvi odgovaraju, a potom prozivaju sljedeći broj i određuju ko će u paru da odgovora. Prilikom obrazlaganja svojih odgovora učenici se trebaju služiti i kartom. Po potrebi davati dodatna pojašnjenja. ZAVRŠNI DIO U završnom dijelu časa ocijeniti učenike koji su se najviše istakli. Najaviti narednu nastavnu jedinicu.
PRIPREMA ZA NASTAVNI ČAS PREDMET: Historija RAZRED: VI DATUM: REDNI BROJ ČASA: 29. NASTAVNA TEMA: Stari Rim NASTAVNA JEDINICA: Život i vjerovanje starih Rimljana CILJEVI ČASA 1. Obrazovni: Stjecanje znanja o izgledu grada Rima, njegovom životnom i radnom prostoru, društvenim razlikama, položaju robova te najstarijim oblicima rimskog vjerovanja. 2. Odgojni: Razvijanje pozitivnog stava prema različitim kulturama i njihovim dostignućima, razvijanje osjećaja tolerancije prema različitim narodima i vjerovanjima 3. Funkcionalni: vježbanje snalaženja u vremenu i prostoru, razvijanje sposobnosti uočavanja uzročno-posljedičnih veza, vježbanje samostalnog opisivanja slikovnih izvora, razvijanje sposobnosti izdvajanja bitnih podataka. TIP ČASA: obrada OBLIK RADA: frontalni, individualni NASTAVNE METODE: monološka metoda, dijaloška metoda, demonstracija, analiza slikovnog materijala NASTAVNA SREDSTVA I POMAGALA: udžbenik, radna sveska, zidna karta ARTIKULACIJA ČASA UVODNI DIO -
Ko je osnovao grad Rim? Koje italsko pleme je živjelo na tom prostoru? Od koga su oni preuzeli kulturu i mnoge druge običaje? Kako se dijelilo stanovništvo Rima? Jesu li oni bili ravnopravni?
GLAVNI DIO Grad Rim i stanovništvo Svaki pasus podnaslova grad Rim, životni i radni prostor pročitat će glasno po jedan učenik. Zatražit ćemo da izgled rimskog grada i način života njegovih stanovnika uporede sa današnjim gradom i životom u njemu
-
Forum – glavni gradski trg gdje su se okupljali stanovnici Rima Najčešći tip rimske kuće bio je domus, s unutrašnjim nenatkrivenim dvorištem – atrijem. U njoj su živjeli bogatiji građani Rima. Insule – gradski blokovi za siromašnije građane. Stari Rimljani su gradili i kanalizacije, akvadukte (vodovode), mostove i ceste Propadanje seljaka i stvaranje velikih zemljišnih posjeda – latifundije Nova podjela društva: nobili – bogati i proleteri – siromašni sloj društva Položaj robova bio je jako težak. Gospodar je roba mogao ubiti, a da za to nikome nije odgovarao.
Vjera Podnaslov Vjera starih Rimljana obradit ćemo kombinacijom rada s tekstom i analize slikovnog materijala. Uputit ćemo učenike da nacrtaju tabelu u koju će unositi imena i atribute rimskih bogova. Ovu tabelu učenici će rješavati konstantno tijekom učenja nastavne cjeline Život i vjerovanje starih Rimljana kod kuće za domaću zadaću. Naime cilj ove nastavne jedinice nije da u jednom satu učenici upamte sve rimske bogove, već upoznavanje s vjerovanjima Rimljana. Rimski panteon učenici će postupno upoznavati tijekom učenja nastavne cjeline. Nastavnik će nacrtati na ploču ili pokazati na grafofoliji kako tabela treba izgledati. Zatražit ćemo također da u posljednji stupac tabele upišu imena grčkih bogova s istim atributima.
-
Najstariji oblik rimske religije bio je animizam (mali kipovi – lari i penati)
-
Pod grčkim uticajem počeli su svoje božanstva predstavljati u ljudskom obliku i poistovjećivati sa bogovima Grka. Jupiter (Zeus) – vrhovno božanstvo, Junona (Hera) – zaštitnica braka, Minerva (Atena) – boginja mudrosti, Mars (Ares) – bog rata, Venera (Afrodita) – boginja ljubavi, Merkur (Hermes) – bog trgovine, Neptun (Posejdon) – bog mora
ZAVRŠNI DIO Otkloniti nejasnoće. Zajedno ponoviti najvažnije činjenice vezano za lekciju. Aktivne učenike ocijeniti. Najaviti narednu nastavnu jedinicu.
PRIPREMA ZA NASTAVNI ČAS PREDMET: Historija RAZRED: VI DATUM: REDNI BROJ ČASA: 30. NASTAVNA TEMA: Stari Rim NASTAVNA JEDINICA: Kraj Rimske republike CILJEVI ČASA 1. Obrazovni: Upoznavanje sa pokušajem reformi braće Grah, stjecanje znanja o položaju robova i njihovim ustancima, stjecanje znanja o vojnim reformama u Rimskoj republici, upoznavanje učenika sa uzrocima, tokom i rezultatima građanskih ratova u Rimu, stjecanje znanja o uzrocima koji su doveli do formiranja prvog i drugog trijumvirata, uočavanje važnosti historijskih ličnosti Gaja Julija Cezara i Oktavijana Avgusta, usvajanje i analiza novih pojmova. 2. Odgojni: razvijanje kritičkog mišljenja, razvijanje stavova o vrijednostima društva ravnopravnih građana, o vrijednostima tolerancije i mirnog rješavanja suprotnosti. 3. Funkcionalni: Razvijanje sposobnosti izdvajanja bitnih podataka, razvijanje sposobnosti upoređivanja i donošenja zaključaka, TIP ČASA: obrada OBLIK RADA: frontalni, individualni NASTAVNE METODE: monološka metoda, dijaloška metoda, demonstracija, analiza slikovnog materijala NASTAVNA SREDSTVA I POMAGALA: udžbenik, radna sveska, zidna karta ARTIKULACIJA ČASA UVODNI DIO Pripremu učenika za novu nastavnu jedinicu izvršiti ponavljanjem gradiva sa prethodnih časova. Moguća pitanja za ponavljanje: -
Kako je bila organizovana rimska vojska? Navedite rimska osvajanja u III i II stoljeću pr.n.e. Koji su uzroci doprinijeli pojavi krize u rimskoj državi?
GLAVNI DIO -
-
Braća Tiberije i Gaj Grah pokušali su izvršiti agrarnu reformu koja je podrazumijevala ograničavanje veličine zemljišnih posjeda. Cilj je bio da se višak zemlje podijeli siromašnim građanima kako bi se ponovo dobili seljaci koji su činili stub rimske vojske. Zbog otpora nobila, oba brata su ubijena. 73-71. godine pr.n.e ustanak robova pod vodstvom Spartaka koji je u krvi ugušen. Konzul Gaj Marije vojnom reformom u I stoljeću pr.n.e uvodi profesionalnu vojsku. Kako bi zaštitili svoje posjede bogati zemljoposjednici (optimati) zagovaraju uvođenje diktature (negraničene vladavine pojedinca) Vojskovođa Sula 82. godine pr.n.e. postaje doživotni diktator. 60. godine pr.n.e Prvi trijumvirat (Kras, Pompej i Cezar) Cezarova diktatura i njegovo ubistvo u Senatu 44. god. pr.n.e. 43. godine pr.n.e Drugi trijumvirat (Marko Antonije, Lepid i Oktavijan) Ubrzo su među trijumvirima izbili sukobi koji su okončani 31. godine pr.n.e pobjedom Oktavijana. Republika je ukinuta, a uspostavljeno Rimsko carstvo.
ZAVRŠNI DIO Otkloniti nejasnoće. Zajedno ponoviti najvažnije činjenice vezano za lekciju. Aktivne učenike ocijeniti. Najaviti narednu nastavnu jedinicu.
PRIPREMA ZA NASTAVNI ČAS PREDMET: Historija RAZRED: VI DATUM: REDNI BROJ ČASA: 31. NASTAVNA TEMA: Stari Rim NASTAVNA JEDINICA: Rimsko carstvo, kršćanstvo CILJEVI ČASA 1. Obrazovni: Stjecanje znanja o dobu Oktavijanove vladavine, stjecanje znanja o daljem razvoju Rimskog carstva, upoznavanje učenika sa nastankom i razvojem kršćanstva 2. Odgojni: Razvijanje kritičkog mišljenja, razvijanje afirmativnog stava prema civilizacijskim dostignućima Rimljana, razvijanje pozitivnog stava prema različitim kulturama i njihovim dostignućima, razvijanje osjećaja tolerancije prema različitim narodima i vjerovanjima 3. Funkcionalni: vježbanje snalaženja na zidnoj karti, vježbanje snalaženja u vremenui prostoru, vježbanje samostalnog opisivanja slikovnih izvora, razvijanje sposobnosti uočavanja uzročnoposljedičnih veza. TIP ČASA: obrada OBLIK RADA: frontalni, individualni NASTAVNE METODE: monološka metoda, dijaloška metoda, demonstracija, analiza slikovnog materijala NASTAVNA SREDSTVA I POMAGALA: udžbenik, radna sveska, zidna karta ARTIKULACIJA ČASA UVODNI DIO Pripremu učenika za novu nastavnu jedinicu izvršiti ponavljanjem gradiva sa prethodnih časova. Moguća pitanja za ponavljanje: -
Kako je Gaj Marije obnovio snagu rimske vojske? Zbog čega dolazi do građanskih ratova u Rimu? Po čemu je poznat Gaj Julije Cezar? Opišite stanje u rimskoj državi u vrijeme djelovanja Drugog trijumvirata Šta predstavlja 31. godina pr.n.e. u rimskoj historiji?
GLAVNI DIO Rimsko carstvo -
Oktavijan je vladao od 31. godine pr.n.e do 14. godine n.e. Oblik vladavine koje je uveo Oktavijan naziva se Principatom Oktavijan je formirao dvorsku gardu – pretorijance Njegovo doba se smatra zlatnim dobom Rima Za vrijeme vladavine careva Trajana i Hadrijana Rimsko carstvo dostiže vrhunac svoje moći Rimsko carstvo se protezalo do Atlantika do Irana Nakon njihove vladavine moć carstav počinje opadati
Kršćanstvo -
Jevreji su širili vjerovanje u spasitelja (mesiju) iz čega se razvila nova religija – kršćanstvo Ono se javlja u I stooljeću, a širi ga Isus Krist Uprkos velikim progonima kršćanstvo se brzo proširilo Car Konstantin je Milanskom ediktom 313. godine proglasio kršćanstvo slobodnom religijom Car Teodosije je 391. godine Kršćanstvo proglasio državnom i jedino dozvoljenom religijom u rimskom carstvu
Pad Zapadnog rimskog carstva -
Posljednji veliki rimski car je bio Konstantin. On gradi novu prijestolnicu-Konstantinopolj (Carigrad) Car Teodosije je 395. godine podijelio carstvo na Istočno i Zapadno Pod pritiskom Huna krajem IV stoljeća Barbarska plemena Germana (Vizigota, Vandala, Ostrogota…) prodiru na teritoriju Rimskog carstva Posljednjeg rimskog cara Romula Augustula je 476. godine zbacio germanski plaćenik Odoakar čime je Zapadno rimsko carstvo restalo postojati. Ta godina se uzima kao granica između starog i srednjeg vijeka. Istočno rimsko carstvo pod imenom Bizantija je opstalo i u srednjem vijeku.
ZAVRŠNI DIO Otkloniti nejasnoće. Zajedno ponoviti najvažnije činjenice vezano za lekciju. Aktivne učenike ocijeniti. Najaviti narednu nastavnu jedinicu.
HISTORIJSKI IZVOR OPIS HUNA Mongolski narod Huna provalio je u Europu potkraj IV. stoljeća. Glas o njihovoj okrutnosti širio se daleko ispred njih. Njihove običaje, odvratne rimskom mentalitetu, opisao je posljednji veliki rimski povjesničar Amijan Marcelin. Usporedite odjeću i higijenske navike Huna s rimskim običajima. Narod Hunski, malo poznat u starim spomenicima, boraveći tamo od močvare Meotske k Ledenom oceanu, prelazi svaku mjeru divljaštva. Maloj djeci već od rođenja brazdaju željezom obraze, kako bi ožiljci odmah dlaku uništili, te će djeca odrasti golobrada bez ikakve krasote, a slična škopcima. Svima su krupni i čvrsti udovi, uz jake potiljke; po širini ljudske su nakaze, rekao bih živine su dvonoge ili neotesani kakvi likovi od drveta, što se kao prisloni na mostove naprave. U ljudskoj nemiloj spodobi tako su surova živ-ljenja da ne trebaju ni vatre niti začinjenog jela, već im je hrana divlje korijenje i kakvegod životinje sirovo meso, koje će oni među stegnima svojim i konjskim leđima kako-tako osušiti. Pod krovom od kuće ne stoje nikad, nego se klone kuća, kano grobova od ljudi; i nije naći kod njih kolibe, trskom makar pokrivene. Skićući se po brdima i šumama, od povoja već su navikli podnositi mraz, glad i žeđ. Neće pod krov ući, već ako ih nagna prijeka potreba, jer pod krovom ne cijene se sigurnima. Oblače se u lanenu odjeću ili u kožuhe od kožica puhovih, i nemaju jednu odjeću po kući a drugu vani; niz vrat obučenu tuniku, kad jednom izgubi boju, sve dotle neće izmijeniti, dok, trunući dugo, sama se u dronjke ne raspadne. Glavu pokrivaju škrljacima zavinutih krila i runjave noge oblažu kozinom; njihova obuća se ni na kakav kalup ne stavlja, te slobodnome koraku smeta. Zbog toga malo su podobni za pješačke bojeve; naprotiv kao prikovani su za čvrste, ali ružne konje, a gdjekad na ženski sjede na njima i opremaju poslove. Na konjima, po danu i po noći, svak u ovom narodu kupuje i prodaje, uzima jelo i napitak, a kad se paripu na tanki vrat nagne, uljuljat će se u produženi drijem, čak i do sanje mnogovrsne. I kad je urečeno vijeće o stvarima ozbiljnim, oni onako jašu svi na zajedničko raspravljanje. Njih ne tjera strogost kraljevska, nego su zadovoljni neuređenim vodstvom svojih boljara, pod kojima sve razbiju na što naiđu. Navaljuju iznenada, i gomile jedna za drugom nasrću u boj s raznom a strašnom vikom. A kako su prebrzi te iznebuha udaraju, tako se prijeko i navalice raspršuju nepolomljeni, pa raštrkani trče, koljući i tamo i amo; kad prodru u utvrdu, kad tabor neprijateljev oplijene, od velike ih brzine njihove ne vidiš. Lako ćeš ih proglasiti za borce od svih najljuće zato što se izdaleka tuku streljivom od čvrstih kostiju, čudnom vještinom zašiljenih poput strelice s vrškom željeznim, dok se izbliza bezobzirno tuku mačem; a kad neprijatelj pazi na udare, drugom će ga rukom omotati konopcem i, omotavši udove njegova tijela, oduzeti mu snagu da jaše ili da korak miče. Nitko od njih ne ore niti se ikad ralice dohvaća, jer su svi bez stalnog naselja, bez ognjišta i zaklona, bez postojanog poretka; uvijek slični bjeguncima lutaju s kolima u kojima borave i gdje im žene pletu tamnu odjeću i djecu, dok ne dorastu, hrane. U primirju su nevjerni, nestašni; trepeću pri svakom vjetru nove nade, svom dušom se podaju goropadnoj bjesnoći. Osvojila ih je neizmjerna požuda za zlatom. Tako su nestalni da ponekad u isti dan po više puta od saveznika svojih otpadaju […] Ovaj hitri i neukroćeni ljudski rod, zagrijan pustom pohlepom za plijenom po tuđini, preko pljačke i pokolja svojih susjeda doprije do Alana. [Am. Marcelin, Rerum gestarum libri u: Šunjić, Hrestomatija, 39-40]
PRIPREMA ZA NASTAVNI ČAS PREDMET: Historija RAZRED: VI DATUM: REDNI BROJ ČASA: 32. NASTAVNA TEMA: Stari Rim NASTAVNA JEDINICA: Život i vjerovanje starih Rimljana: Kraj Republike; Rimsko carstvo, kršćanstvo CILJEVI ČASA 1. Obrazovni: Sistematizacija znanja stečenog u nastavnim jedinicama: Život i vjerovanje starih Rimljana; Kraj Rimske republike; Rimsko carstvo – Kršćanstvo 2. Odgojni: razvijanje afirmativnog stava prema različitim narodima i kulturama, razvijanje afirmativnog stva prema učenju u kontinuitetu, poticanje razvoja vlastitih stavova 3. Funkcionalni: Razvijanje sposobnosti izdvajanja bitnih podataka, razvijanje sposobnosti upoređivanja i donošenja zaključaka, razvijanje sposobnosti uočavanja uzročno-posljedičnih veza. TIP ČASA: ponavljanje OBLIK RADA: individualni NASTAVNE METODE: dijaloška metoda, NASTAVNA SREDSTVA I POMAGALA: radna sveska, zidna karta ARTIKULACIJA ČASA UVODNI DIO Učenike pripremiti za čas ponavljanja isticanjem nastavnih sadržaja koji će biti obuhvaćeni ovim nastavnim satom. GLAVNI DIO Učenici će ponavljati gradivo kroz igru i pitanja koja će sami pripremiti. Dati određeno vrijeme učenicima da samostalnim radom pripreme pitanja iz nastavnih jedinica koje se ponavljaju. Nakon isteka predviđenog vremena započeti igru. Igra počinje da ja osmislim pitanje i bacim lopticu. Učenik koji je uhvatio lopticu treba prvo da odgovori na pitanje a potom postaviti svoje pitanje i dobaciti lopticu nekom drugom učeniku koji bi imao isti zadatak. Tokom igre neki od učenika bi mogao da izađe i neki odgovor objasni na karti. Ukoliko bude trebalo ja ću da pojasnim još nešto da upotpunim odgovore učenika. U drugom dijelu časa ćemo analizirati pisani historijski izvor iz historijske čitanke na osnovu kojeg možemo saznati još više o navedenim temama ZAVRŠNI DIO U završnom dijelu časa analizirati stepen usvojenog znanja. Ocijeniti učenike koji su se najviše istakli.
PRIPREMA ZA NASTAVNI ČAS PREDMET: Historija RAZRED: VI DATUM: REDNI BROJ ČASA: 33. NASTAVNA TEMA: Stari Rim NASTAVNA JEDINICA: Rimska kultura, Antička kultura na prostoru Bosne i Hercegovine CILJEVI ČASA 1. Obrazovni: Stjecanje znanja o kulturi rimske države te antičkoj kulturi na prostoru Bosne i Hercegovine, uočavanje važnosti rimske civilizacije za razvoj svjetskog društva, stjecanje znanja o važnosti graditeljske baštine 2. Odgojni: razvijanje pozitivnog stava prema različitim kulturama i njihovim dostignućima, razvijanje estetskih vrijednosti 3. Funkcionalni: vježbanje snalaženja u vremenu i prostoru, razvijanje sposobnosti uočavanja uzročno – posljedičnih veza, vježbanje samostalnog opisivanja slikovnih izvora, razvijanje sposobnosti izdvajanja bitnih podataka TIP ČASA: obrada OBLIK RADA: frontalni, individualni NASTAVNE METODE: monološka, dijaloška, demonstracija, analiza slikovnog materijala NASTAVNA SREDSTVA I POMAGALA: udžbenik, radna sveska, zidna karta ARTIKULACIJA ČASA UVODNI DIO Pripremu učenika za novu nastavnu jedinicu izvršiti ponavljanjem gradiva sa prethodnih časova koje je vezano za ovu nastavnu jedinicu. Uvod u nastavnu jedinicu moguće je izvršiti i tako što će nastavnik provjeriti kako su riješeni zadaci iz radne sveske. GLAVNI DIO Učenike podijeliti u 6 grupa. Svaka od grupa će imati poseban zadatak. Svakoj grupi dodatnim pojašnjenjima pomoći organizovati rad. Po jedan od učenika iz svake grupe će imati zadatak da izlaže njihov rad, a drugi da u kratkim tezama predstavi na tabli. Rimska kultura 1. grupa će obraditi podnaslove: Arhitektura i graditeljstvo te kiparstvo 2. grupa: književnost i nauka 3. grupa: antička kultura Antička kultura na prostoru današnje Bosne i Hercegovine 4. grupa: Grčki utjecaj 5. grupa: Rimski utjecaj; Dalmacija i Panonija 6. grupa: Kultura Za vrijeme rada, obilaziti grupe, provjeriti podjelu rada i razumijevanje zadataka te pomoći u izradi teza. U drugom dijelu časa učenici će po grupama prezentirati svoja saznanja o zadatim temama. Prilikom izlaganja učenici iz iste grupe mogu se međusobno kontrolisati i dopunjavati. ZAVRŠNI DIO Otkloniti nejasnoće. Zajedno ponoviti najvažnije činjenice vezano za lekciju. Ocijeniti najaktivnije učenike i grupe. Najaviti narednu nastavnu jedinicu.
PRIPREMA ZA NASTAVNI ČAS PREDMET: Historija RAZRED: VI DATUM: REDNI BROJ ČASA: 34. NASTAVNA TEMA: Stari Rim NASTAVNA JEDINICA: Stari Rim CILJEVI ČASA 1. Obrazovni: Utvrđivanje znanja stečenog u nastavnoj temi: Stari Rim 2. Odgojni: evaluacija znanja 3. Funkcionalni: primjena stečenog znanja TIP ČASA: pismena provjera znanja (test) OBLIK RADA: individualni NASTAVNE METODE: rješavanje zadataka NASTAVNA SREDSTVA I POMAGALA: testovi sa zadacima ARTIKULACIJA ČASA UVODNI DIO Pripremiti učenike za čas sistematizacije gradiva. Testove umnožiti tako da svaki učenik dobije svoj test. Učenike upoznati sa vrstom zadataka i odgovorima koji se od njih očekuju. GLAVNI DIO -
Učenici rješavaju pripremljene testove Odrediti vremenski rok za njihovu izradu
ZAVRŠNI DIO Zajednički, frontalnom metodom odgovoriti na sva pitanja navedena u testu.
PRIPREMA ZA NASTAVNI ČAS PREDMET: Historija RAZRED: VI DATUM: REDNI BROJ ČASA: 35. NASTAVNA JEDINICA: Sistematizacija gradiva drugog polugodišta; zaključivanje ocjena 1. Obrazovni: sistematizacija znanja stečenog u drugom polugodištu 2. Odgojni: evaluacija znanja, razvijanje afirmativnog stava prema učenju u kontinuitetu 3. Funkcionalni: primjena stečenog znanja TIP ČASA: sistematizacija OBLIK RADA: individualni NASTAVNE METODE: dijaloška metoda, NASTAVNA SREDSTVA I POMAGALA: radna sveska, zidna karta ARTIKULACIJA ČASA UVODNI DIO Pripremiti učenike za čas sistematizacije gradiva. Učenike upoznati sa vrstom zadataka i odgovorima koji se od njih očekuju GLAVNI DIO Učenici rješavaju pripremljene zadatke. Gradivo možemo provjeriti unoseći navedene pojmove u tablicu koju smo pripremili. Pri tome od učenika očekujem da svoj izbor objasne. Pojmovi: eklesija, bitka kod Salamine, Aleksandar Makedonski, patriciji, Miron, Eshil, Punski ratovi, Hanibal, gladijatori, Maratonska bitka, Aristotel, Sula, Perikle, Marko Antonije, Etrurci, apela, eupatridi, Spartak, Vergilije. Teodosije, Atila, Desidijati, Teuta. Lakedemon, Romul, Senat, Galski ratovi, Cezar, Isus krist, Oktavijan, Trajan, Baton. Sparta
Atina
Grčki ratovi
Grčka kultura
Ostalo
Rimska republika
Rimsko carstvo
Rimski ratovi
Rimska kultura
Iliri
ZAVRŠNI DIO Zaključiti ocjene. Kod zaključivanja prate se i ocjenjuju svi elementi rada učenika od početka do kraja polugodišta. Razmotrit ću rad svakog učenika pojedinačno i na osnovu postignutih rezultata, aktivnosti i ocjena, uzimajući u obzir kriterije ocjenjivanja zaključiti konačnu ocjenu.
