10. NASTAVA
O čemu ćemo mi u biti čitati u ovoj metodici?? Dakle, ova metodika će: - predstaviti „alat“ koji pedagogu omogućava praćenje i unapređivanje „uhodane“ nastave - iznijet će se mogućnosti utjecanja na nastavu (učiteljenastavnike! za ostvarivanje novijih smjerova i koncepata nastave i sustava vrednovanja - isitcanje stvaralačke suradnje pedagoga i učiteljanastavnika 10.1. VEZA ŠKOLSKOG E!AGOGA S NASTAVO" - nastava je predmet trajnog interesa u "koli - slu#$a "kolskog pedagoga omogućuje da se nastavnim pro$lemima u "koli pristupa na nov način Ka#vi $u %o$tojeći od&o$i %eda'o'a u &a$tavi? Što $ve %eda'o' mo(e? %& pris prisus ustv tvov ovat atii nas nasta tavi vi (uči (učite teljlja ana nast stav avni nika ka,, ped pedag agog oga a ili ili zaj zajed edni ničk čkoj oj!! '& radi radititi s uči učite telji ljima man nas asta tavn vnic icim ima a u nast nastav avii i za nast nastav avu u (u (u poj pojed edin inim im aza azama ma orga organi niz& z& i izvođenja nastave! )& samo samost stal alno no prip pripre rema mati ti,, izvo izvodi diti ti i anal analiz izir irat atii rezu rezult ltat ate e nast nastav ave e T)adicija obič&i* %o$jeta &a$tavi - pojavila se z$og nedostatka neke pose$ne prakse u radu "k&pedagoga * negativna uloga - ti posjeti su tre$ali utvrditi eventualno +D./0123 učiteljanastavnika od zajedničkih pretpostavki stručnog kruga ljudi u "k& - ovakvi će posjeti $iti vrlo rijetki u radu "k&pedagoga +,&e&ad&i %o$jeti &a$tavi - krajnje nepovoljni jer ih učiteljnastavnik mo#e tumačiti jedino kao kontrolu - tipična podjela uloga: %& pedagog nastoji o$jektivno "to vi"e toga '& učiteljnastavnik nastoji prikriti pravo stanje - tre$a imati u vidu da povezanost povezanost pedagoga s nastavom nastavom uz (%! utvrđivanje zadovoljenja zadovoljenja ormalnih zahtjeva nastave znači i ('! ostvarenje njezine $itne zadaće dok ovi posjeti ne omogućavaju čak ni slo#eniji uvid u nastavu - nu#na je 4023D15670 priprema učiteljanastavnika i pedagoga +&ovi)a&je i u&a%)e-iva&je &a$tave - u svakoj promjeni oso$ni udio tre$a $iti potpuno jasan i određen - pedagog se neće ograničiti samo na instrukcije i nstrukcije - pedagog će demostrirati radpojedine aze rada da $i ga poslije učiteljnastavnik lak"e sam izvodio ili izrekao primjed$e pedagogu kako $i se zamisao izvela "to uspje"nije - poku"aj pedagoga da sam odr#i cijeli nastavni sat kao provjeru zamisli - nastavu mogu izvoditi zajedno pedagog i učiteljnastavnik Dakle, dolazi do izmjenjivanja sheme: %& pedagog prisustvuje nastavi '& pedagog dr#i nastavu )& učiteljnastavnik i pedagog zajedno dr#e nastavu Kada %eda'o' )edovito d)(i &a$tavu &e#o' %)edmeta - mora omogućiti posjet učiteljanastavnika iz "kole ili izvan nje za stručne potre$e (iako ih mo#da sam nije pozvao! Zadaci %eda'o'a #oje o$tva)uje u %ove,a&o$ti $ &a$tavom %& prati prati poje pojedin dine e učeni učenike ke u nastav nastavii s razli različit čitih ih inter interesn esnih ih staj stajali" ali"ta ta (ist (istra# ra#uje uje njihov njihovo o pona" pona"anj anje e ovisno o socijalnom i radnom ozračju u razredu!
'& utvrđu utvrđuje je dio činilac činilaca a koji koji određu određuju ju radno radno ozračj ozračje e (socij (socijaln alni,i, psiho psiholo" lo"ki, ki, itd&! itd&! )& prati prati učen učenike ike s pose pose$ni $nim m ped&t ped&trtma rtmano nom m ili ispitu ispituej ej potr potre$u e$u istog istog (zre (zrelos lostt uč& uč& za "k&, "k&, darov daroviti iti,, uč& sa smetnjama u koncentracijičitanju, uč& koji te#e uspostavljaju odnos s dr& učenicima i učiteljemnastavnikom, zapla"eni uč&,$la $la! 8& provje provjera ra uspj uspje"n e"nost ost nastav nastavnog nog tijeka tijeka zajedn zajedno o s učitel učiteljem jemna nasta stavn vniko ikom m (ovis (ovisno no o iz$or iz$oru u nastavnih sredstava, metoda i o$liak rada i njihova dinamičnog smjenjivanja! 9& uvod uvodii učn učnas ast& t& u inov inovir iran anje je nast nastav avno nog g proc proces esa a & prenos prenosii svoja svoja pedag pedago"k o"ka a iskus iskustva tva na učn učnast ast ali i prihv prihvaća aća njegov njegova a iskus iskustva tva koja koja prouč proučav ava a u svrhu unapređivanja nastave
10./. NAE2+VAN3E NAE2+VAN3E NASTAVE NASTAVE Što to ,&ači%eda'o' u&a%)e-uje &a$tavu?? %& osnovni pro$lem u metodici rada "kolskog "kolskog pedagoga: pedagoga: do$ro nam je poznato ;+ tre$a postići, ali 10651 nije lako odrediti< - dakle, otkirvanje predmeta (što! je ugro#eno sve dok se ne pronađe način z$og čega u pedagogiji jo" uvijek imamo vrlo mnogo zahtjeva za nečim u smislu potre$e, ali se načini =realizacije> o$ja"njavaju vrlo rijetko '& različita shvaćanja o potre$i pedago"kog „upletanja“ u neke tijeove za koje se smatra da teku uspje"no $ez vanjske intervencije - zato intervencija pedagoga često mo#e proizvesti negativne učinke Su$tav $amoob)a,ova&ja - potre$an za rad pedagoga u nastavi i u vezi s nastavom - sastoji se od pose$nih programa za unapređivanje nastave - stručno-pedago"ki program koji će pomoći učnast da, uz potre$no odgovarajuće znanje, primjeni nove stručne spoznaje u speciičnim "k&uvjetima - priprema različitih metoda uključuje i određene rizike koje učnast često te"ko podnosi - ako učnast ne #eli ni djelomično prihvatiti neizvjesnost rezultata, vraća se „provjerenim“ radnim shemama koje ne zahtjevaju pose$ne napore ili rizik - međutim, i pedagog mo#e osjetiti nedostatak samopouzdanja samopouzdanja i prepustiti učnast da rade na tradicionalan način +&ovi)a&je ? poticanje učnast da stvara nove situacije u nastavi pod utjecajem provjerenih novina ili da samostalnoili u suradnji s pedagogom stvaralački unosi novosti, vrednuje ih, razvija i primjenjuje u najrazvijenijem o$liku - ovaj rad zahtijeva u#i krug suradnika koje okuplja pedagog - @+A.B3 13A05C13 /+23D5E3 trajnog rada s izdvojenom grupom učnast: : uključeni se mogu smatrati oda$ranim timom s va#nim zadatkom : isključeni se mogu osjećati zapostavljenima i zato ignorirati novine ili im se odupirati - F23;3123: : pro"irivati kruga učnast neposredno nakon provjere novine : davati stalne ino o napredovanju i vrednovanju novine i $rzim uključivanjem ostalih učnast u proces inovacije : ne $irati uvijek iste iste učnast u grupu grupu za inoviranje 10.4. A5EN3E NASTAVE - praćenje, analiza nastave i vrednovanje njezinih eekata su u sredi"tu pozornosti svake "k& - z$og slo#enosti procesa nastave pedagog mora imati na umu t)aj&o $amoo$%o$ob6java&je $amoo$%o$ob6java&je za praćenje, analizu i vrednovanje nastave
- zadaća pedagoga: upućivati nastavnike na potre$u samoopa#anja u nastavi, uključivanje susutručnjaka u hospitacije % i suradnju, trajno pru#ati pomoć i potporu učnast i učenicima, korisititi se uvidom u pedago"ku dokumentaciju koja prethodi nastavi, stvarati sudove o uspje"nosti nastave Ne$t)u#tu)i)a&o %)aće&je &a$tave - o$ilje#eno jednostavnom prisutno"ću nastavi, pri čemu stječemo opće dojmove o njezinoj izved$i i kvaliteti - često slu#i kao inspiracija za inoviranje i razvoj a ne upućuje nu#no na potre$u rje"avanja elementarnih te"koća u nastavi s učnast - poma#e +7F5C012. /F+G3@0 te daljnoj F04F0D5 5 /F3E545F012. @3+D0 /F+@0F0120 5 /F0B3120 kako $i se do"lo do sigurnijih zaključak o vrsti pomoći učnast ili potre$i promjene (npr stil rada, sklop metoda rada, itd! - mo#e $iti i uvod u o$uhvatnije $avljenje nastavom gdje će se uključiti određeni $roj učnast sa sličnim pitanjima i motivacijom tvoreći tim za rje"avanje istih St)u#tu)i)a&o %)aće&je &a$tave - ne rukovodi se upadljivim ili zanimljivim događajima u nastavi - slijedi nakon nekog općenitog uvida u nastavu H poprima određenu strukturu iz koje je vidljiva jasna namjera opsega i du$ine praćenja nastave - strukturiranje se razlikuje prema kriteriju D.G513 i @23F0 7ad je u pitanju smjer mo#emo pratiti: a! pona"anje nastavnika $! pona"anje učenikađnastavnu dinamiku c! ostvarivanje ciljeva d! kori"tenje medija e! primjenu metoda ! primjerenost sadr#aja g! socijalne i radne o$like h! i dr&&&& - po#eljno je usporedno praćenje ' ili vi"e smjerova nastave * povećava se napor i mogućnost povr"nog zahvaćanja događaja u nastavi : načiniti @0F5E3/F3D+;73 u kojima će se 703A+F523 praćenja popunjavati kraticamaznacima Dubina praćenja se povećava kad pojedinu kategoriju ra"članimo ili dovodimo u vezu s ostalima : korisno stvarati određene /F++7+3 (postoje uzori u literaturi iz metodoloogije ped& istra#ivanja! (tu sad pišu neka pitanja kao podsjetnici za produbljivanje praćenja, nema smisla da to prepisujem pa kog zanima pročitajte na str 250)
a! ANAL+ZA NASTAVE S)e-iva&je bi6je7#i i dojmova &a#o& %o$jeta &a$tavi - polazi se od nekih općih pitanja: je li utvrđena u#nost daljnih posjeta i pru#anje pomoći nasttavnikuI uočene oz$iljne sla$osti i propusti u raduI je li moguće prognozirati karakter daljnje suradnjeI postoji lii neintenzivan rad i nast i učenikaI stereotipi pona"anjaI strogo utvrđenje ali siroma"ne sheme u raduI je li moguće utvrditi točke za daljnje praćenje nastaveI je li moguće donijeti sudove o snala#enju nastavnika u rreakciji učenika u nastavistupnju samostalnosti rada učenikastručno-metodičkoj osposo$ljenoti nastmogućnosti oso$nog uključivanja u svrhu olak"avanja uočenih te"koćaI postoje li uvjeti za inoviranje nastaviI %
Jospitacije * neposredno prisustvovanje nastavi
- opseg i du$ina analize * određeni vrstom i $rojem prikupljenih podataka, ovisit će o $roju posjeta i eventualnom ranijem poznavanju rada nast )aće&ju &a$tave $e mo(e %)i$tu%iti &a / &ači&a %& +/B3 /F0B3123 100C3 - aktivnosti vezane uz nastavu koje se izvode izvan nastave (planiranje, programiranje, organizacija, analiza, i dr! : zadatak pedagoga * unapređuje skupa s učnast uvjete za izvođenje nastave '& 751567+ /F0B3123 100C3 * praćenje aktivnosti u razredu kojima upravljaju uč(nast i pedagog na temelju zajedničke pro& upućenosti : zadatak pedagoga * praćenjem i suradnjom usmjerava učnast na po$olj"anje rada u nastavi - i opći i pose$an pristup nastavi zahtijeva prisutnost pedagoga u ) osnovne etape 1 pripremna etapa 2 etapa izvo!enja nastave " analitička etapa
)ije6a,&e eta%e u $tva)a&ju8 o$tva)iva&ju i od)(ava&ju ve,e %ove,a&o$ti %eda'o'a $ &a$tavom %& utvrđivanje speciične veze učnast i pedagoga * razvijanje novog shvaćanja učnast o potre$i suradnje s pedagogom izvan tradicionalnih okvira '& učnast i pedagog zajedno planiraju i pripremaju izvođenje nastave - zajedničko praćenje nastavnog pocesa u kojem ravnopravno udjeluju o$a su$jekta $ez „pokazivanja“ tko "to $olje zna i mo#e (vrlo kreativna etapa! )& prikupljanje podataka o nastavi - određivanje ciljeva promatranja i načina tehnika prikupljanja podataka u nastavi 8& izvođenje i praćenje nastave * u ovoj se etapi ostvaruju zamisli i anga#iraju su$jektivni (sposo$nost zapa#anja! i o$jektivni potencijali (sredstav za registriranje dinamike nastave! učnast i pedagoga 9& analoza nastavnog procesa * kritičan i smokritčan odnos prema događajima u razredu (preporuča se najprije odvojena analiza učnast i pedagoga kako $i se iz$jeglo "tetno međuso$no utjecanje na originalan pristup analizi, a zatim zajdnička analiza! & planiranje razgovora * i učnast pedagog tre$aju doći pripremljeni s ključnim pitanjima, događajima, itd K& razgovor * najdinamičnija etapa - aze naravno ne tre$a dosljedno izmjenjivati jer sve ovisi o suradnji i mđuso$nom razumijevanju učnast i pedagoga F3D5;125 40D007E52 * razvijanje pro& odgovornog učnast analitičnog usvom djelovanju, kojij e otvoren za prihvaćanje pomoći i vlastito usmjeravanje
10.4.1. 9:NAST + A5EN3E NASTAVE /ostoji dvostruki odnos prema pedagogu: - nastavnici #el pokazati usjpje"nu stranu svoje nastave prihvaćajući posjet pedagoga - u skladu s predod#$om o posjeti pedagoga (da je to nadzor i praćenje pedagoga koe naru"ava njihovo samopouzdnje! nastoje sv ograničiti na odo$ravanj svog rada (neće do$ro pihvatiti posjt pedagoga akoo im nije poznat cilj ili ako znaju da je to z$og izmjea u njihovu radu! - učnast daju prednost +/B3@ praćenju nastave usmjerenom prema grupi a ne prema pojedincu - međutim, trajno zadr#avanje na općim primjed$ama neće znatnije pkrenuti unapređivanje nastave
-pro$lemima (speciične i pojedinačne! tre$a prići $ez preuveličavanja, ali i $ez umanjivnja njihova značenja Te7#oće u u%o,&ava&ju )ada $va#o %ojedi&o' uč:&a$t u od&o$u &a %eda'o'a a! nerazmjer iskustva $! opiranje učnast protiv praćenja u kojem se procjenjue njihov rad c! učnast ne #ele uspoređivanje jer dr#e da svatko iam do$re i lo"e strane
10.4./. TV2+VAN3E SE;+<+9NE VEZE 9:NAST + E!AGOGA - pedagog se mora oso$ito zanimati za /F5/F3@231+ učnst za posjet nastavi - potre$no razviti kolegijalne odnoe s aglaskom na međuso$noj pomoći i svhvaćanju zajedničkih ciljeva - međutim, i predugi uvod i priprema mo#e imati negativne posljedice jer učnast mo#e posumnjati da je on „pose$an“ slučaj - va#no je da se učnast priprema i za D+1+;3123 +D.70 o vremenskom rasporedu i karakteristikama pripreme za zajedničko promatranje nastave jer ce mu tako $iti jasnija svrha, etika i koristi zajedničkog rada - učnast će $iti i pose$no osjetljiv na preno"enje svojih iskustava s pedagogom drugim učnast, a pose$no ga zanima i "to pedagog prenosi ravnatelju 10.4./.1. "E2SO=NO 9EN3E - omogućuje razmejnu iskustava i znanja i stvara povoljne suradničke odnose - kako $i se to ostiglo proces je potre$no ostvariti zajedničkom izradom programa i uvođenjem učnast u speciičn proces: a! učnast sudjeluje s pedagogom u svimpojedinimm azama ciklusa suradnje $! korisni su grupni sastanci i razgovori učnast s pedagogom (ako se radi u grupi! c! nast mogusami pipremati i pratiti nastavu d! uvid u odgovarajuću literaturu povećava oz$iljnost nepristranost e! po#eljna rasprava o strčnim temama u vezi uspje"nog izvođenja nastave, kreativnosti ! potaknuti raspravama, neki učnast mogu „otvoriti“ svoje učionice ostalim učnast i pedagozima pokazujući im zanimljiva rje"enja g! po#eljna je rasprava o različitim instrumentima vrednovanja rada učnast i učenika 10.4.4. O! >OS+TA;+3E !O KONTOL+ANOG O"ATAN3A NASTAVE >OS+TA;+3E mo(emo $mat)ati %)ije6a,&om a,om %)ema #o&t)o6i)a&om %)omat)a&ju &a$tave - naglasak je opet na promatranju, ali pedagog razvija i speciičnu percepciju nastave, aktivnosti i događaja - pose$na pa#nja posvetit će se negativnom djelovanju pedagogove prisutnosti u razredu (odnosi i na pose$no stimuliranje učenika, namjerno ili nenamjerno, da mijenjanju svoje pona"anje u prisutnosti pedagoga - tada je do$ro u dogovoru s učnast ponoviti situaciju i zatim usporediti o$a pona"anja - tijek i cilj hospitacija će se razlikovati ako nastavu posjećuje pedagog početnik ili iskusniji pedagog - hospitiranje je u velikoj mejri podlo#no invenciji pedagoga * pripreme često samo okvir njegove punije kreativnosti - %)i$u$tvova&je %eda'o'a &a$tavi * označava komunikaciju učnast i pedagoga u svezi s učiteljevim radom i povećanjem njegove proesionalne nastavne kompetencije L povećanje i pedagogove kompetencije u kliničkoj superviziji
2urić, od '9K do 'KM
O biti #6i&ič#e $u%e)vi,ije upervizija * nadzor i praćenje nastave, sadr#ajno je $ogatija nego o$ičan nadzor& emelji se na pomaganju razredno-nastavnoj praksi i razvijanju strukovne potpore za učitelje& /ojam kliničke supervizije * planirana intervencija u svijet stvarala"tva i umijeća s ciljem usavr"avanja i po$olj"avanja razrednih aktivnosti i učiteljeva pona"anja&
;i6jevi #6i&ič#e $u%e)vi,ije 7od učitelja * osposo$ljavanje za analizu i kontrolu svog nastavnog rada, pouzdavanje u analizu i alternativne nastavne strategije, uz pomoć nadzora dolazi do pozitivnog povratnog mi"ljenja& /edagog ne smije naređivati učitelju i postaviti se iznad njega, učitelj ima autonomiju& 7od pedagoga * va#nost uključivanja u "kolske procese& /edagogu je z$og dinamičnosti i $roja njegovih aktivnosti potre$na pomoć& /edagozi početnici znaju identiicirati pro$lem kod se$e, ali ne moraju nu#no znati i kako ga rije"iti& 4ato je potre$an mentor koji će pregledavati njihov rad& Fezultati supervizije * povećanje savjetnikove samosvjesnosti, oso$nosti, vje"tina i proesionalnog razvoja&
=it&a u$mje)e&o$t #6i&ič#e $u%e)vi,ije Eiklus supervizije .tvrđivanje odnosa učitelj supervizor /laniranje s učiteljem /laniranje strategija praćenja Fazmatranje instrumenata i tehnika ($ilje#enje podataka! 0naliza procesa učenja i poučavanja /laniranje strategija vijećanja Cijećanje /onovno planiranje K6i&ič#o $u%e)vi,ij$#i ci#6u$ %& Cijećanje prije promatranja '& /romatranje )& 0naliza 8& Cijećanje poslije promatranja Gollington, Jopkins i Nest tri aze: %& /laniranje vijećanja s učiteljem '& /raćenje nastave )& Cijećanje s opa#anjem mjernice za vijećanje: Dogovoriti prikladno vrijeme za o$je strane Do$ra komunikacija s učiteljem Eilj je potre$no jasno istaknuti avjetnik tre$a odgovoriti na sva učiteljeva pitanja i tre$a $iti uvijek spreman pomoći avjetnik tre$a $iti inormiran o stanju u razredu i mogućnostima pojedinih učenika +dnos učitelja i savjetnika tre$a sadr#avati pripomoć, dugotrajno povjerenje i odanost& 6o'a %eda'o'a ,a v)ijeme o)ma6&o' %o$jeta &a$tavi
/edagog tre$a "tovi"e vremena provesti u učionici, doći na početak i ostati do zavr"etka& @ora unaprijed deinirati okus i predmet opa#anja i do$ro promatrati i proučavati oso$nu interakciju učenika&Vijeća&je o o%a(a&jima Cijećanje mora postojati, $ez njega posjet nema smisla, mora $iti odmah iza posjeta razredu& 1e smije se učitelja i njegove kompetencije vrijeđati, nego na pogre"ke u radu, moraju se raspraviti i pozitivni i negativni čim$enici& /rijeko je potre$an konsenzus i naglasak na podučavanju i vodstvu usmjerenom prema istinskoj kvaliteti nastave&
Sad)(aj vijeća&ja Fazredni stupnja Felevantne oso$ine i pozadina učenika /odručje plana o$uhvaćeno nastavnim sadr#ajem /rethodno učenje relevantno za ciljeve +dnos oda$rane teme s prethodnom i onom koja slijedi peciične nastavne metode i materijali primjene @etode kojima se procjenjuje doseg učenja annen$aum i German: inteza preporuka za kliničke supervizore %& '& )& 8& 9& & K& O&
upervizija samo u području eskpertize oda$ir speciičnog supervizijskog modela iz$jegavanje dvojnih donosa redovita procjena supervizorove kompetencije dostupnost za superviziju ormulacija smislenog supervizijskog dogovora odr#avanje proesionalne odgovornosti po"tena supervizija s integritetom
/itanja koja su vezana za superviziju mogu pomoći da $i se osmislio ciklus kliničke supervizije& @ogu se odnositi na to kome je potre$na supervizija, tko ima koristi od nje, "to ako učitelj pretjerano o$ram$eno reagira, kako on priznaje da ima pro$lem, kako nastaje uzajamno povjerenje i po"tovanje, utječe li na to supervizija, mogu li se njome procjenjivati kompetencije, kako analizirati podatkeP upervizija mo#e $iti usmjerena na: pona"anje učitelja, razvijanje ozračja, učenikovo vrijeme za zadatke, raspored sjedenja učenika, učiteljeve reakcije na nepa#nju i neočekivana pitanja, izmjenu tehnike poučavanja i materijala, redoslijed o$ja"njavanja, kori"tenje vremena, pohvale i kritičnost, nastavne metode, zadavanje zadaćaP& upervizija danas sve vi"e u unkciji korisnika o$razovnih usluga (djece i roditelja! i povezuje se s paradigmom „upravljanjem do potpune kvalitete“ (otal QualitR @anagment!&
"o'uć&o$t i #o)i$t od %)omat)a&ja u &a$tavi 1ačela znanstvenog promatranja %& /romatranje mora $iti neposredno i ne smije uključivati promatračeve pretpostavke ni preduvjerenja '& promatranje se mora ograničiti samo na one sadr#aje koji se potpuno daju promatrati
)& promatrani sadr#aj mora se moći jednoznačno klasiicirati odnosno razlikovati od sadr#aja koji se ne uzima u o$zir 8& postupak promatranja mora $iti valjan 9& postupak mora $iti pouzdan, a s tim je u naju#oj vezi i načelo o$jektivnosti 0naliza nastave ne mo#e u potpunosti zadovoljiti sve te kriterije& vi instrumenti $i ometali nastavu& /a#nja tre$a $iti usmjerena na o$jektivno promatranje, suglasnost promatrača i jedinstveno $ilje#enje& Alavni interes usmjeren na ocjenjivanje viđenog u svrhu unapređivanja& Crste promatranja: strukturirano i nestrukturirano, promatranje s većim ili manjim stupnjem participacije i otvoreno i prikriveno promatranje& 1astave ima sve te o$like,te je također proces s malim stupnjem participacije promatrača u kojem je promatranje prete#ito otvoreno& 4nanstvena načela mo#da neće $iti zastupljena u promatranju u nastavi, ali ih promatrač tre$a znati& /edagozi se moraju okusirati na analizu viđenog s dovoljno stručnog odmaka, a s porastom sposo$nosti promatranja tre$aju zahvaćati i unutra"nje didaktičko-metodičke odnose& /edagog ima i neke su$jektivna ograničenja kao "to su $rzina snala#enja, moć distri$ucije pa#nje i treniranost, ali $ez o$zira na to najoptimalnije je da samo jedna oso$a promatra sat& @anjkavosti rekonstrukcije promatranja: %& Djelomična rekonstrukcija mo#e dovesti do isticanja $itnog ali i jednostranog '& Fekonstrukcija nastave dvaju promatrača dat će druge rezultate 4$og svega toga je $itno cjelovito do#ivljavanje nastave, rje"enje je kompromis dvaju suprotstavljenih principa, pedagog mora na osnovi didaktičke teorije uz didaktičku percepciju nastave razviti pose$an o$lik praćenja nastave& /ro$lem "to pedagog ne mo#e uvijek $iti o$jektivan jer unosi velim dio oso$ne percepcije& 4$og toga mora odr#avati proesionalnu disciplinu, mora znati kako on sam mo#e iskriviti to "to promatra i na kraju od se$e napraviti o$jektivnijeg promatrača& /edagog će ako sam se$e promatra i kritički ocjenjuje znati kako se učitelj osjeća i imati će tu perspektivu&
Ot#6a&ja&je &e%ovo6j&o' utjecaja %)i$ut&o$ti %eda'o'a u )a,)edu /edagog $i tre$ao postati dio socijalnog sustava razreda pa njegova prisutnost neće vi"e $iti toliko neo$ična& +n ostavlja najintenzivnije dojmove na početku sata i kada pojača svoju aktivnost& @ora voditi računa i o reakcijama koje se javljaju na njegovu prisutnost& /edagog $i tre$ao voditi i razgovor s učenicima da se usporedi učiteljevo pona"anja na satu s pedagogom i $ez njega&.vijek tre$a imati strpljenja i razumijevanja prema razredu i učitelju&
=i6je(e&je %)omat)a&ja u &a$tavi 1astava se ne mo#e rekonstruirati samo uz pomoć tehnika $ilje#enja, nemoguće je za$ilje#iti pona"anja u zadovoljavajućem stupnju potpunosti z$og njihovog $roja i vrsta& Događa se da često u prvoj azi upoznavanja pedagoga i nastavnika pedagog $ilje#i previ"e toga "to se događa a nije suvi"e $itno za analizu& re$a napraviti program i smjernice na koje će se pedagog okusirati i koje će i učitelju omogućiti da se otvori pedagogu i sam uka#e na neke pro$leme koje ima&
Te*&i#e bi6je(e&ja . na"im uvjetima vizualna tehnika se ne mo#e prevoditi dovoljno, te ručno $ilje#enje prevladava& 1o ono ima stupnjeve redukcije: %& +graničenje $roja oso$ina, događaja, aktivnosti i pona"anja '& 7odiranje /ro$lem elektroničkih sredstava je neselektivnost i $ilje#enje puno podataka koji nisu potre$ni, a to se pose$no odnosi na audio tehnike gdje vi"e oso$a mo#e pričati i ne mo#e se razaznati tko "to govori& /edagog je zato naj$olji promatrač jer zna koji su podaci i događaji najva#niji iza daljnji rad& Da $i se postigli va#niji ciljevi promatranja tre$a poznavati pristupe u cjelovitom i dierenciranom promatranju nastave&
Nači& %)omat)a&ja &a$tave /odjela događaja u razredu: %& /ona"anje učitelja '& /ona"anje učenika )& +stale događaje Dosada"nja praska se usmjeravala samo na učitelja ali to tre$a mijenjati& /edagozi ne smiju imati sudove kao "to je recimo da je nastava $ila sla$a ili odgovarajuća& @oraju reći "to se dogodilo u tom vremenu, kakvim je pona"anjem praćeno i "to su radili učenici& 7ategorije promatranja: %& praćenje nastavne dinamike '& ostvarivanje ciljeva i zadataka nastave )& mogućnosti primjene otkrića na nastavu i njezine eekte& 1apredovanje u radu se mo#e prikazati u ovim koracima %& slo$odno promatranje i opisivanje određenih te#i"ta unutar područja nastave '& sređivanje, kategorizacija i sistematizacija stvarno zahvaćenih činjenica )& razvoj inventara promatranja 8& razvoj odgovarajućeg protokola Saze promatranja prema Corsmannu opisane su ovako: /rva aza /ostavljaju se zadaće, nije zastupljena nikakva vodeća točka ili okvir& Druga aza Gazirana na diskusiji, u njoj sudjeluju pedagog i učitelj, tre$a zaključiti "to podrazumijeva pod doprinosom učenika u nastavi&Fazrađuju se i ostala gledi"ta, ne samo učiteljevo zadovoljstvo nastavom& reća aza ređivanje prihvaćenih točaka promatranja& .čitelj izra#ava ver$alno i never$alno zadovoljstvo pona"anjem učenika i njihovim doprinosom& -Shvaćanje predmeta promatranja može proći nekoliko faza. U prvoj se fazi može postaviti nekoliko zadaća.Utvrditi kako npr.učitelj / nastavnik vodi svoje učenike do razumijevanja i je li njihovim doprinosom zadovoljan ili nezadovoljan. Otvorenost zadaće zahtijeva ispravno i temeljito razmišljanje i utvrđivanje pojedino predmeta promatranja. !rua faza se može označiti kao diskusijska "rasprava# u kojoj sudjeluju i učitelj/nastavnik i pedao# tre$a zaključiti što se podrazumijeva pod doprinosom učenika u nastavi%. &reće se prema shvaćanju' kvaliteta učenikovih doprinosa utvrđuje se pro(jenom u kojoj mjeri odovaraju inten(ijama nastave# krivi odovori također su doprinos nastavi# ne/zadovoljstvo nastavnika nije pravi kriterij za o(jenu neuspjeha ili uspjeha nastave. Sljedeća faza' srediti prihvaćene točke
promatranja. Učitelj/nastavnik prema učeni(ima i njihovom doprinosu može pokazati ver$alno i never$alno" estama i mimi(i% ponašanje i ponašanje djelovanjem'zadovoljstvo# djelomično zadovoljstvo i nezadovoljstvo. Verbalno očitovanje učitelja/nastavnika ' )adovoljan' *% odo$ravanje ispravnosti +ispravno, % pohvala +do$ro, %ponovno isti(anje važnosti +vrlo $itno# re(i to još jednom, % učitelj/nastavnik ponavlja $itno !jelomično zadovoljan' *%oklijevajuće +mm, % oraničavajuće + da ali, % +možda je nešto ispravno u tome, nezadovoljan 0ezadovoljan' *%utvrđivanje netočnosti +krivo,% prijekor,zašto nisi spreman,%opomena %hra$renje 1%prijetnja +ako sutra ne $ude $olje išlo, 2% kazna, prepiši to što moraš naučiti 3%podupiranje +..s tim da izvučeš ostatak, Neverbalno očitovanje učitelja/nastavnika: )adovoljan'*% odo$ravanje klimanjem %odo$ravanje osmijehom %upućivanje na rad dizanjem prstiju !jelomično zadovoljan'*%sumnjičavo klimanje lavom %sumnjičav izraz li(a %trzanje ramena kao znak sumnje 0ezadovoljan'*%odrično pokretanje lavom %zlovoljan izraz li(a %reziniran izraz li(a %od$ijajuće pokretanje ruke Učiteljeve/nastavnikove aktivnosti )adovoljan'*%završen rad neko učenika pokazuje ostalim učeni(ima kao vrijedan prilo %zapisuje pohvalu u $ilježni(u % zapisuje do$ru o(jenu u $ilježni(u % lupkanje po ramenu u znak priznanja 0ezadovoljan' *%završen rad neko učenika pokazuje ostalim učeni(ima kao $ezvrijedan prilo %zapisuje opomenu u $ilježni(u % zapisuje lošu o(jenu u $ilježni(u % tjelesna kazna -4itanje koje pedao može formulirati pri praćenju zasnovano na tome da se praktična izved$a temelji na teorijskim inten(ijama u skladu s kojima se upravlja nastavni pro(es prema postavljenim (iljevima" no postoji nesklad između teorijskih namjera i okolnosti% - 4rema 5innefeldu faktorska kompleksnost i mnoodimenzionalnost nastave zahtijeva razvijanje mnoih aspekata.4itanja'&oliko duo tre$a trajati situa(ija koja se prati# koji aspekti praćenja nastave pri tome dolaze u o$zir# koji o$li(i aktivnosti karakteriziraju učitelja/nastavnika# koji o$li(i aktivnos ti karakteriziraju učenika# koje aktivnosti dovode do nereda učenika# itd -6oeder " na osnovi promatranja 73 različitih nas.sati# o$lika rada#tipova škola# do$nih supnjeva% je izveo kateorije' a%pretežno re(eptivno držanje $%ponašanje koje učitelj/nastavnik ne očekuje# (%ponašanje koje odražava pojačanu aktivnost d%ponašanje koje je teško rasporediti u rupe 8 i 9 - 8utori koji su pokušali klasifi(irati sustave promatranja u nastavi# najčešće sustave dijele na područja' afektivno i kognitivno.4ruža moućnosti' 1.tretiranje emo(ionalno ozračja u razredu pomoću kodiranja učiteljevih reak(ija na osjećaje# ideje i razne napore ili ak(ije učenika# jer je uočeno da učiteljeve reak(ije na učenikovo ponašanje i izjave u velikoj mjeri određuju emo(. ozračje u razred 2. povezivanje pro(esa mišljenja u konitivni sustav i uočavanje povoljnih okolnosti za razvijanje spoznajne strane nastave 3. činjeni(a da se ta dva područja u stvarnosti ne mou odvojiti utje(ala je na razvoj konitivno-afektivno sustava. :re$a svakako dodati i moućnosti' 4. 6azvijanje praćenja materijalno-tehničke strane nastave i 5. ;etodičku stranu nastave. -;urra< utvrđuje vrste sustava promatranja' sustav +)naka,"promatrač promatra vanjski izled liste ponašanja u razredu i sustav +&ateorije,"promatrač tre$a ovladati kateorijama sustava i razvrstati uočena ponašanja% -6osenshine razlikuje sustave kateorije i sustave pro(jenjivanja - Sustav promatranja nastave važan je element u stručnom usavršavanju pedaoa:1. &ateorije koje su definirane u sustavima postaju dio repertoara dijanostčkih kateorija 2. One su okviri za testiranje pedaoovih hipoteza i ideja u vezi s nastavom 3. =nterpretativni dio također se provodi u sklopu sustava# do$ivajući na jasnoći i povezanosti (iljeva praćenja i promatranja nastave 4. 4raćenje nastave na osnovi sustava može poti(ati istr. nastave znatno više od slučajno ili spontano odnosa prema njoj
Vježbe proatranja u nastavi
-)a uspješno promatranje i praćenje u nastavi nužna vjež$a' i!jena ra!ni" načina gle#anja na nastavu $variranje pre#eta proatranja% i načina bilježenja $protokoli%& ra!ne opsege po#ataka& prikupljanje op'i" ili posebni" #ojova itd. -4edao može oranizirati vjež$u vodeći računa o dvije oprečne situa(ije : 1. >elika količina o$ilježja stvara oz$iljne teškoće# 2.nedovoljna količina o$ilježlja ne o$uhvaća spe(ifične nas.situa(ije (spekti proatranja nastave -4edao može razvijati aspekte promatranja nastave pomoći različitih tematskih vjež$i.Svaka vjež$a sadržava jedan pristup promatranju i tako omoućuje intenzivniji zahvat doađaja i ponašanja u nastavi. >orsmann predlaže' 1.Snimanje ovornih izjava učitelja/nastavnika i učenika pomoću zvučne slike nastavno sata "manetofon% -upoznaje se tehnika# stječe se osjećaj za vrijeme# rukovanje tehnikom i svladavaju se tehnički kora(i "omoućuje kasniju ra(ionaliza(iju praćenja nastave% 2.4romatranje ponašanja dvaju učenika na njihovu mjestu -odnosi se na usmjeravanje pažnje na pojedino učenika? nekoliko učenika ili manju rupu. =nventar promatranja o$uhvaća kateorije' &ateorija *'@avljanje "Učenik se javlja oklijevajući? podiže ruku i pu(keta prstima? maše rukom? skače s mjesta priodom javljanja# itd.% -ima veliko značenje u upitno-razvojnoj nastavi i još uvijek siuran pokazatelj uspješne ili neuspješne nastave &ateorija '=zražavanje "očitovanje% "Učenik daje usmeni doprinos nastavi? trese lavom? sliježe ramenom? se smije? plače? pokazuje z$unjenost# itd.% -odnosi se na očitovanje učenika koji se javlja $ilo da je prozvan ili ne? ver$alne izjave o$uhvaćene u jednoj točki# mou se spe(ifi(irati pomoću tonsko zapisa# ostale izjave nastaju u heurističkoj nastavi &ateorija ' Suradnja"Učenik pažljivo slijedi ono što se doađa u nastavi?sluša što učitelj/nastavnik ovori? sluša učenika koji ovori? promatra učenika koji radi? sluša auditivni medij? ne sudjeluje u nastavi# itd.% -pro$lematična# oraničenje opisa# izrazi idu zajedno kao sindrom# položaj promatrač tre$a $it ispred ili sa strane &ateorija ')ajedničke aktivnosti "Učenik nešto sređuje? vadi nešto iz svoje tor$e? čita? nekomu čita? je zaposlen pisanjem? nešto pokazuje? nešto oponaša# itd.% &ateorija 1' 4ose$ne aktivnosti -skupljaju se od slučaja do slučaja i uvijek prozlaze iz pose$nih (iljeva nas.sati "mou se izvesti iz odovarajućih o$lika rada% &ateorija 2'&ontakt s učiteljem/nastavnikom "Učenik razovara s učiteljem/nastavnikom? pita učitelja/nastavnika za savjet? nešto predočava učitelju/nastavniku# itd.% -nas.faze kojima učitelj/nastavnik ne upravlja neposredno# kontakti se mou rekonstruirati jedino uz zvučnu sliku sata # jer su čvrsto vezani za mjesto učenika -uspješno je označavanje ver$aliziranih točaka koje označavaju fenomene preduvjet za promatranje -":a$li(a A% =zvadak iz protokola o$uhvaća vrem.jedini(u od min. ;inuta je podijeljena u odsječke po 1 sekundi# promatrač unosi na odovarajuće mjesto u točno vrijeme $rojku koja odovara nekom ponašanju. Slijed aktivnosti i ponašanja se odražava u slijedu $roja točaka na vremenskoj vrp(i protokola &ateorija 3'&ontakt s učeni(ima "Učenik ovori s učeni(ima? $r$lja s ostalim učeni(ima? pomaže učeni(ima u nekom poslu? posuđuje nešto nekom učeniku# se ira s nekim druim učenikom? itd.% -utvrditi s kojim učeni(ima uspostavlja kontakt " %# kod odovarajuće inventarsko $roja stavlja se streli(a u smjeru $roja učenika na koje se odnosi uspostavljeni kontakt &ateorija 7' Ostalo ponašanje "Učenik zijeva? trlja oči? stoji? kiše? kašlje? pokazuje strah# itd.% -relevantno samo kao inf. uz ostala ponašanja# $itno je ako nije praćeno druim ponašanjem -Ukoliko pedao prati samo kateoriju javljanja# može oda$rati različite načine protokoliranja' 1.ponašanje se $ilježi u vrem.vrp(ama ili 2.u vrem.kruovima 3.4romatranje ponašanja učenika izvan njeova mjesta" npr pred pločom%
-nije potre$na ako je promatrač u sklopu drue vjež$e promatrao jedno učenika# jer je već tada u slo$odnom o$liku protokolirao podatke o ponašanju učenika dok je napuštao mjesto. >jež$a dolazi u o$zir ako promatrač nije moao istodo$no pratiti i $ilježiti ponašanje dvaju učenika.4rimjer slo$odno protokola o$jašnjava način $ilježenja učenikova ponašanja pred pločom. 4.4romatranje primjene sredstava "medija% i postupaka s njima -Upotre$a sredstava koje učitelj/nastavnik primjenjuje u nastavi.4romatrač tre$a odrediti točno trajanje i vrijeme primjene sredstava# sa sadržajno ledišta "npr. ne samo upotre$a teksta na ploči#već i i njihov sadržaj%. 5.4romatranje kretanja učitelja/nastavnika -4rate se pokreti učitelja/nastavnika uz pomoć planirano pravokutnika# npr. svaki utvrđeni položaj nastavnika $ilježi se svakih 1 sekundi# po potre$i češće# a postiže se prema vrsti kretanja' hoda"h%# stoji"st% i sjedi "s%. ).4romatranje mimike i pokreta učitelja/nastavnika -u poledu učinkovitosti donosi najsla$ije rezultate jer se mimika i este kod pojedino učitelja/nastavnika uvelike razlikuju# no imaju važnu kontekstualnu funk(iju s ovorom.=nventar promatranja' na nešto pokazuje# upućuje# pokazuje na neke učenike# prijeti razredu# uzdinutim prstima ističe značenje# drži prste na ustima# umirujući pokreti ruke# od$ijajući pokreti ruke# napet izraz li(a# prijateljski izraz li(a# itd. -protokol u velikoj mjeri olakšava sređivanje prema raščlanjenoj shemi# a $rzina zapažanja i osjetljivost na promjene ponašanja veoma su važni za popunjavanje inventara promatranja *.4romatranje ostalo ponašanja učitelja/nastavnika izvam zadaće 1. i 2. -pokušava po$liže sadržajno odrediti kontakte učitelja/nastavnika i učenika koji se ne mou prepoznati na zvučnoj sli(i # npr vrstu i način kontrole $ilježni(e# itd. Metodika 284-297
10.4.@. )i6a'o-ava&je i&$t)ume&ata %ot)ebama Fazličite potre$e zahtijevaju različite instrumenteT primjer su protokoli u o$liku skala procjene u kojima su kategorije relativno malo$rojne i stoga o$uhvaćaju manji raspon aktivnosti u korist du$ine 7oriste se kada pedagog u nastavi promatra samo pojedine dijelove nastavnog sata& Ocjenska skala: primjer je vrlo uopćenog ali o$uhvatnijeg instrumenta& 1e zahtijeva $rojne podatke, a zasniva se na samostalnom iz$oru premisa u dono"enju sudova& +$uhvaća procjenu poznavanja nastavne građe, jasnoće mi"ljenja, logike i sustava, elastičnosti, i upravljanja učenicima, sposo$nosti razumljivog izlaganja itd& 4a takvo $ilje#enje i procjenjivanje nu#no je da pedagog ima pregled nas svim događajima u razredu& 4ahtijeva $ogato iskustvo u promatranju nastave te sposo$nost oda$ira karakterističnog pona"anja, dovoljno reprezentativnog za pojedine ocjeneT promatra se nastavnik ali i učenici& St). /B Skala za promatranje stjecanja vjetine izvo!enja pokusa za demonstraciju u "izici:
zahtijeva intenzivnije usmjeravanje pa#nje na neke pojedinosti u nastavnom radu& ako $i se mogao promatrati i govor učitelja npr&T interes nastavnikapedagoga je na mikroelementima pa se ne tre$a ni odr#avati pose$an nastavni sat& +vakvi pristupi sve će vi"e prevladati u unapređenju odgojno-o$razovnog rada u nastavi radi svoje ekonomičnosti& St). /C
[email protected]. acio&a6i,acija u %)oto#o6i)a&ju 0ko pratimo interakciju učenika i učitelja mo#emo do$iti pregled distri$ucije o$raćanja pojedinim učenicima i učenika nastavniku& S6i#a /@8 $t). /@. /retpostavimo da su kategorije koje promatramo %& 2avljanje, '& +dgovaranje, )& /okazivanje, 8& /itanje i dr& onda u ta$licu mo#emo upisivati događaje tab6ica 418 $t). /D. 1a ovaj način mo#e se o$uhvatiti relativno velik $roj aktivnosti, a rezultati promatranja daju inormaciju o čestoći učiteljeva o$raćanja svakom učeniku, vrsti i čestoći njihove reakcije, te vrsti i čestoći njihovog o$raćanja nastavniku& Facionalizacije je moguća digitalnim pristupom (zasniva se na jeziku od samo dva znakaT govori učiteljnastavnik i
govori učenik!& /rimjer ver$alne interakcije: pri analizi ver$alne interakcije u tijeku nastave ograničavaju nas mnoga područja, ponajprije količina dijelova govora učiteljanastavnika i učenika& 0ko nas zanima koliko a ne "to govore prelazimo na ove postupke: /rvi korak: ormuliranje jedinstva promatranja& Dajemo dva o$ilje#ja ₁: „Aovori nastavnikučitelj“ i ₂:“ Aovori učenik“& u$jekti u o$je situacije isključivo su oso$e u konkretnoj situaciji promatranja& +značavaju se pose$nim nazivima a ₁ (učiteljnastavnik!, a₂ (učenik!, a (za učenike!& 4adaća promatrača je da razlikuje pojedine oso$e i identiicira ih& +$je mogućnosti ₁ i ₂ imaju pripadajući predikat „govore“& 7ad je praktična mogućnost a₁ govori sa sigurno"ću utvrđena, upisuje se u utvrđenu vremensku točku& Drugi korak sastoji e u konstrukciji stvarnog repertoara kao mogućeg lanca& . ta$lici su 8 kategorije: 4₁, 4₂, 4₃, 4₄& $t). / ᵐ
10.4.@./. %ućiva&je učite6ja u $amo%)ocje&jiva&je .pućivanjem i osposo$ljavanjem učiteljanastavnika za samopraćenje i samovrednovanje otklanja se temeljni nesporazum, i suko$ oko procjene& akođer, olak"avajuća je okolnost da netko procjenjuje samog se$e jer se takve procjene ne mogu tumačiti pristrano"ću pedagoga u nastavnoj situaciji& 1aravno te ne uklanja potre$u interpersonalnog ocjenjivanja, a ne umanjuje ni vrijednost procjena nastalih međuso$nim zapa#anjima& 10.B. 6a&i)a&je i %)i%)ema %o$jeta &a$tavi /osjet pedagoga nastavi je sastavni dio njegovog opće pedago"kog rada koje se u granicama mogućnosti i poznavanja pro$lema predviđaju za čitavu "kolsku godinu& /lanom će $iti o$uhvaćena samo ona veza s nastavom koja se mo#e predvidjeti na osnovi poznavanja prije analiziranih pro$lema ili predviđanjem aktivnosti za unapređivanje nastave& 5zvanredne posjete koji se sadr#ajno i opsegom mogu utvrditi tek u tijeku "kolske godine pedagog će pose$no predvidjeti u sklopu rezervnih sati& .spje"na i zajednička priprema učitelja nastavnika i pedagoga smanjit će $roj hospitacija te će osigurati uspjeh& /ripremni rad i rad nakon posjeta nastavi jednako su $itne aktivnosti kao i sam posjet $t). /& . pripremnoj azi pedagog će konceptirati i s učiteljemnastavnikom raspraviti način praćenja i registracije $itnih podataka, odnosno sastaviti će protokol koji je prikladan za određenu vrstu i način prikupljanja podataka& 0ko se vode za$ilje"ke, predvidjet će se najva#nije ru$rike koje sadr#e predmet i način praćenja& . novije vrijeme koristi se nova tehnologija za registriranje pojedinih $itnih epizoda, te omogućuje temeljitije naknadno proučavanje podataka (magnetoon, oto i ilmska kamera!& 10.B.1. E#o&omič&o$t u a,i ,ajed&ič#o' %6a&i)a&ja &a$tav&o' )ada Dva $itna pitanja: %& 2esu li pa#ljivo provedene pripreme stvarno nu#ne za relativno jednostavan događaj kao "to je dolazak pedagoga na nastavuI '& /ostaje li na taj način praćenje nastave neekonomično s o$zirom na utro"eno vrijeme i energiju učitelja nastavnika i pedagogaI /ro"ireni procesi priprema za praćenje nu#ni su za rekonstruiranje dosada"nje veze između učitelja nastavnika i pedagoga& /raćenje nastave nesumnjivo zahtijeva mnogo vremena ali ne previ"e& tvarni utro"ak vremena je manji od očekivanog jer svaki korak s učiteljem nastavnikom ne tre$a ponavljati u sljedećim programima& napredovanjem odnosa između učitelja nastavnika i pedagoga čitavi se segmenti mogu izostavljati ili drukčije kom$inirati& 10.B.1.1. Smi$ao ,ajed&ič#o' %6a&i)a&ja
/olazeći od nastavnog plana i programa, učiteljnastavnik i pedagog ponajprije ispituju njegovu učinkovitost te podvrgavaju mno"tvu kriterija i varija$li od kojih se očekuje da djeluju na uspjeh i usklađenost s odgojno-o$razovnim ciljevima& Saza zajedničkog planiranja o$ilje#ena je zapravo pitanjima& /laniranje ? predviđanje& vako planiranje je jedinstven čin interakcije i kreacije& 1apredovanje u planiranju najjasnije se očituje u napredovanju u shvaćanju nastave& ) preporuke: %& napredovanje se razvija od jednostavnijeg prema slo#enijim usporedno s razvijanjem sposo$nosti učiteljanastavnika za taj posao& '& ne tre$a prekoračiti mjeru u planiranju& 1eko planiranje mo#e $iti tako "iroko i speciično da koči učiteljevu spontanost i usmjerava ga jednostavnom ostvarivanju plana u razredu a manje nanjegovo kreativno razvijanje& )& ne tre$a planirati suvi"e "tedljivo i "turo, da učiteljnastavnik ne mo#e ostvariti ni tijek ni akcije niti očekivati neke rezultate& /ose$na korist od zajedničkog planiranja je upoznavanje učiteljanastavnika
10.B.1./. ;i6jevi ,ajed&ič#e %)i%)eme Eilj zajedničkog pripremanja nastave ostvaruje se razvijanjem sposo$nosti planiranja i predviđanja& Gudući da se priprema nastave zasniva na poznavanju učenika, prakse, i teorije nastave, poznavanju povoljnih okolnosti za učenje i oso$nih snaga u pripremu se uključuju i svi navedeni elementi& 10.B.1.4. !ei&i)a&je ci6jeva &a$tave 1ajvi"e te"koća nesumnjivo zadaje jasno deiniranje ciljeva nastave a time i njihovo ostvarenje& +dgojni ili airmativni ciljevi: (poticajni u kreativnoj, spoznajnoj osposo$ljenosti i emocionalno moralnoj i tjelesnoj razvijenosti- utjecanjem na stavove učenika!& +ni se ne odnose na ne"to "to tre$a naučiti, svrstavaju se u tzv& acitna znanja i ne čine sadr#aj nekog nastavnog predmeta& o su promjene koje kod učenika nastaju kao rezultat $avljenja predmetom i aktivnostima oLkoje su s tim u vezi& (razvijati interes kod učenika, poticati potre$u za razvijanjem sposo$nosti, spretnosti i za stjecanjem znanja &&! +$razovni ili operacionalizirani ciljevi: dijele se na materijalne i unkcionalne& @aterijalni : (inormativni, spoznajni, kognitivni! odnose se na sadr#ajnu stranu programa a to znači na ono "to učenici nakon novih spoznaja u nastavi tre$aju na primjer imenovati, opisati, precizirati, razlikovati, deinirati& +dnose se na vrste i razine znanja koje zadajemo u vezi s konkretnim sadr#ajem nastavnog programa predmeta& Sunkcionalni: (ormalni, ormativni, psihomotorički ili operativni! odnose sena predviđanje onoga "to će učenici postići ili u čemu će napredovati glede sposo$nosti i spretnosti , a općenito se mogu odnositi na sposo$nost prikupljanja i kori"tenja inormacija, sposo$nost usmenog, pismenog ili graičkog izra#avanja, sposo$nost rasprave o pro$lemu i rezultatima rje"avanja pro$lema, sposo$nost proved$e eksperimenata i prikazivanja rezultata istih na razne načine& Sunkcionalan se cilj u osnovi odnosi na osposo$ljenost učenika za neku radnju ili operaciju& .čeniku tre$a $iti jasan zadatak koji ga upućuje na neku aktivnost i to: kako se dolazi do znanja koje je potre$no za neku operaciju, kada se tra#i okretnost, kada se tra#i vladanje, zahtjev za proved$om ciljeva "to podrazumijeva iz$jegavanje tradicionalne vi"eznačnosti ciljeva, iz$jegavanje naznaka kako ne"to valja znati te točnu označenost ciljne djelatnosti& /edagog će izraditi kriterije kojima će pratiti ostvarenost ciljeva& 10.B.1.B. Na$ta&a# i i,'6ed %6a&a i %)i%)eme
/riprema tre$a $iti tako do$ra da osigura najvi"e moguće učinke u nastavi& 0ko učiteljnastavnik i pedagog predviđaju neke rezultate u nastavi, i to samo s nekog određenog stava, potra#it će najekonomičniji put provjeravanja, na primjer: reagiranje učenika na primjenu određenog nastavnog sredstva& 1e tre$a odmah ispitivati u nastavnoj situaciji već okupiti grupu učenika (%-' odlična i vrlo do$ra, '-) do$ra i %-' sla$ija učenikaT takva grupa mo#e reprezentirati prosjek razreda!& radicionalni pristup ne predviđa neposredan nastavni rad ravnatelja, savjetnika i ostalih nadziratelja, nego ih se usmjeravalo na opće o$ilje#je nastave& 1astavnici će tra#iti od pedagoga i sugestije za izradu priprave& aj se pro$lem o$ično jedinstveno rje"ava na razini "kole jer planiranje ima i administrativni o$vezni karakter& 5 pored ustanovljenih općih ormi pismenih za$ilje"ki u pripravama pedagog će u primjeni ostaviti dosta slo$ode učiteljimanastavnicima&
10.B.1.C. #6jučiva&je uče&i#a u %6a&i)a&je /ovećana mogućnost učenikova drukčijeg reagiranja& 1a primjer učiteljnastavnik će predvidjeti određene radne tijekove ali učenici na njih $itno utječu pri ostvarivanju& . vezi s tim razmatraju se okolnosti u kojima učiteljnastavnik mo#e ili tre$a odstupiti od svog plana te "to tre$a učiniti ako se učenici pose$no zainteresiraju za neki pitanje koje nije u stvarnoj vezi s nastavnom jedinicom& o znači da uključivanje učenika u proces planiranja i pripreme teče usporedno s njihovom sposo$no"ću i zrelo"ću odlučivanja i dogovaranja s nastavnikom o samoj nastavi& /ovezuje se sa slo$odnijim o$licima nastave& /itanje je hoće li uključivanje učenika u proces planiranja pa čak i njihov utjecaj na preo$likovanje rada $iti korisno za njih same& 10.B./. Od&o$ učite6ja:&a$tav&i#a %)ema %)i%)emi /ripremom se utvrđuje sustav a kreativnost nije nespojiva s tim& eorija nastave ne podrazumijeva potpuno predviđanje a to znači da je izvođenje planirane nastave ne znači i slijepo pridr#avanje svih elemenata plana& /riprema je izuzetno va#na i $ez pripreme nastava $i imala puno pauza i zastoja "to $i uvelike utjecalo na kvalitetu iste& /edagog mora zasnovati pose$an odnos s učiteljima koji smaraju da pripreme koče njihovu kreativnost i spontanost& /reporuke za rad takvim učiteljimanastavnicima: Fazgovarati s učenikomnastavnikom o pripremama $ez zahtjeva da ih napi"e 4a$ilje#iti speciikaciju učiteljevih ciljeva i sadr#aj i načine rada koje predviđa za nastavnu jedinicu /romatrati učiteljev rad u nastavi, osigurati primjerene podatke o njemu i analizirati ih, činiti to dovoljno često 0ko se utvrdi da učiteljnastavnik radi stručno pedagog ga mo#e povremeno posjećivati da uoči odr#ava li svoju stručnost Faditi s njim kako $i eksperimentirao u svojim metodama /onuditi mu da stekne vje"tine u praćenju nastave 0ko pedagog vidi da mu tre$a po$olj"ati rad on mo#e: raditi s njim $ez upotre$e pismenih priprema, zatra#iti od njega da razmotri je li nedostatak pisanog plana utjecao na sla$iji rad /edagog ne mora ro$ovati propisanoj strukturi pripreme ali opća skica $i mogla izgledati ovako: /F5/F0C0 40 100C15 0 .čiteljnastavnik 1adnevak planirane izved$e, razredni odjel 0DFU02 100C1+A 00 1astavna cjelina, tema 1astavna jedinica
emeljni pojmovi nastavne jedinice E523C5 +dgojni ili airmativni @aterijalni Sunkcionalni @ediji ehnika i tehnička pomagala Didaktički model nastave @etodička dimenzija nastave +rganizacijski aspekt 0ktivnost učenika Crednovanje i provjeravanje postignuća 7ori"tena literatura u pripremi sata 1aknadna zapa#anja o nastavnom satu ijek nastavnog sata 10.C ANAL+ZA NASTAVE Da se ne $i umanjila vrijednost prikupljenog materijala, pedagog, nakon posjeta nastavi sređuje dojmove - popunjava kratke za$ilje"ke komentarima, dopisuje ono "to nije uspio tijekom praćenja& /otre$na je $ri#ljiva i cjelovita analiza jer otklanja opasnost od $rzopletih zaključaka i pogre"aka i sprječava prerao mije"anje pedagoga u nastavu& /rikupljeni podaci ne smiju $iti niti siroma"ni ali ne tre$a niti pretjerati s posjetima i iscrpnom analizom& vako učenje i rad u nastavi povezani su s interakcijom nekih čim$enika: - kod učenika: sposo$nost učenja, iskustvo, stav, odnos prema učitelju i drugim učenicima, veze izvan razreda, te kakav je kad uči (umoran, jel mu ugodno, jel ima o"tećen sluh&&! - kod učitelja: mogućnost poučavanja, odnos prema sadr#aju i prema učenicima, odnos prema vanjskim utjecajima /itanja koja su $itna u analizi nastave: %& postoji li nu#nost daljnih posjeta i pomoći, te ako da koje su polazne točke '& ima li propusta u nastavi )& kakav je karakter suradnje u nastavi 8& ima li stereotipnog pona"anja 9& ima li uvjeta za inoviranje u nastavi & mogu li se donijeti aproksimativni sudovi o snala#enju i osposo$ljenosti učitelja, te o reakcijama i radu učenika 1a str&)MM postoji #pća s$ema raščlanjenosti predmeta, ciljeva i načina rada u odnosu na plan izvedbe nastave i ta shema daje preglednu orjentaciju za analizu nastave&&&(ako si netko #eli pogledati * znate da voli stavljati te crte#e u kolokvij!& . toj općoj shemi postoje neki o$&ov&i %)i$tu%i koje ću navesti i o$jasniti u slijedećim poglavljima&
10.C.1. ANAL+ZA VE"ENA
0naliza vremena uvijek se radi zajedno s nekim drugim dimenzijama pa se vidi čestoća, količina i gustoća određenih događaja u nastavi& /rotokoli često imaju vremensku komponentu pa se lako mo#e povezati s analizom ostalih komponentama nastave& Gitna je racionalizacija vremena u nastavi, npr& utvrditi mjesta i razdo$lja u kojima je primjećen gu$itak vremena (prazan hod!, ali česta ,ab6uda je da je svaka razredna ti"ina zastoj u nastavi& 1eracionalno iskori"teno vrijeme je kada su u nastavnim situacijama postojale su$jektivne i o$jektivne pretpostavke da ne dođe do tog lo"eg iskori"tavanja vremena&
10.C./. ANAL+ZA NASTAVNOG SA!FA3A 1jče"će te"koće su u ovoj analizi& 1a temelju rada i pona"anja učitelja i učenika pedagog donosi zaključke o iz$oru građe, dimenzijama znanja, o$radi novih nastavnih sdr#aja& 0naliza i vrednovanje ostvarenja povezani su s točno"ću opisa ciljeva i načina na koji su postignuti * točan opis materijalnih, unkcionalnih i odgojnih ciljeva omogućuje utvrđivanje odstupanja od tih ciljeva& 1astavni sar#aji imaju i odgojni potencijal čija je analiza ostvarenja slo#enija od drugih& /edagog $i tre$ao i sam prije poku"ati deinirati odgojne ciljeve& +pis odgojnog cilja ističe odgojna područja i jasnoću shvaćanja sredstava i način njihova ostvarenja& . ta$lici )' (str )M%! je primjer analitičkog podsjetnika za proved$u, vrednovanje i razvoj odgojnih ciljeva, koji izrađuje "kolski pedagog u suradnji s učiteljima&
10.C.4. ANAL+ZA +"3ENE NASTAVN+> SE!STAVA + OTE=E +ZVOA ZNAN3A a analiza zahtjeva poznavanje upotre$nih mogućnosti pojedinih nastavnih sredstava (poznavanje opreme za određeni nastavni predmet, Ve$, stručna literatura itd&! i poznavanje stupnja primjerenosti upotre$e određenog sredstva (to je određeno već iza$ranim sredstvima i pedagog analizira rezultate njihove primjene, npr& vrstu, trajanje, redoslijed, relevantnost&&&a pedagog opisuje i deinira "to podrazumijeva pod pojedinom oso$inom!& . ta$lici )) (str )M9! prikazan je primjer procjene ilistrativne i in%ormativne vrijednosti pojedini$ izvora u odnosu na temeljne pojmove , a odnosi se na utvrđivanje jasnoće, preglednosti, slikovitosti sadr#aja kojoj pridonose pojedini izvori& . odgovarajuću ru$riku unosi se naziv sredstva (npr ilm, slika, tekst, radio&&&! i neki oda$rani stupanj procjene njegove vrijednosti (npr primjerenost!& Ca#no je i staviti komentar kojim se o$ja"njava uspje"na ili neuspje"na povezanost izvora u sadr#aja&
10.C.B. ANAL+ZA NASTAVN+> "ETO!A +dnosi se na primjenu nastavnih metoda u vezi s nastavnim sadr#ajima& /rimjerenost se uočava neposrednim praćenjem nastave& 1eki znaci za neprimjerenost nastavne metode su: nesklad između nastavnih sadr#aja i načina o$rade, nerazumijevanje učenika, du#e zadr#avanje na sadr#aju&&& 5ako tu često postoji opasnost su$jektivnosti promatrača, procjena sklada nastavni$ metoda sa sadr&ajem se mo#e mjeriti, primjer je ta$lica )8 (str )MK! gdje postoji nekoliko stupnjeva primjerenosti i unkcionalne veze između metoda i sadr#aja rada& tupnjevi idu od M *
neusklađeno, %- neusklađeno, ali $ez većih te"koća, ' * usklađeno i uspje"no se primjenjuje, ) * jako do$ro, pose$no uspje"an rad učenika& .z to pedagog mo#e pratiti i učiteljevo motiviranje učenika, davanje zadataka, kontrolu itd& 4$og svega toga pedagog tre$a $iti %)et*od&o u%uće& u zadatke određenog nastavnog sata&
10.C.C. ANAL+ZA ONAŠAN3A 9+TEL3A:NASTAVN+KA + 9EN+KA @o#e se analizirati s ver$alnog i never$alnog stajali"ta, ali to je najče"će povezano, s tim da never$alna mo#e i $iti samostalno, kada učitelj ne priča ni"ta, ali pokazuje never$alne znakove& e"koća praćenja je u tome "to o$je komunikacije protječu $rzo i zajedno, pa i analiza podlije#e tome&
10.C.C.1. NEK+ O=L+;+ ONAŠAN3A 9+TEL3A:NASTAVN+KA 0naliza modela pona"anja omogućuje po$olj"anje unaprijeđivanja nastave& 7od nastavnika tre$a uočiti dominantno pona"anje, tj&relativno izdvojena pona"anja povezati u o$jektivnu shemu pona"anja nastavnika, kako $i se moglo analizirati postoje li stereotipna pona"anja, da li siroma"ni modeli pona"anja potiskuju raznovrsnost itd& 0naliza se mo#e napraviti gra%ički, zupčastom linijom gdje postoji skala od %MM $odova za stručnost, a 9M je sredina između stručnosti i nestručnosti& 0naliziraju se: planiranje, sadr#aj, međuso$ni odnosi, humor, komunikacija, dijagnoza, povratna inormacija& /o tome učitelj mo#e imati npr o%će&ito vi$o#8 a6i ,uba$t proil i slično& 1aravno, kao i sve u pedagogiji, ovo ne mo#e pru#iti cjelovit odraz rada učitelja jer )ad učite6ja nije samo skup toga "to se analizira, nego %)oi,vod i&te)a#cije )a,&i* #om%o&e&ti &a$tave. W ovo sad vi"e ne spada u one osnovne pristupe iz opće sheme&
10.C.@. 9+TEL3:NASTAVN+K + ANAL+ZA NASTAVE 5 učitelj samostalno analizira nastavu, a pedagog mu poma#e da razvija sposo$nost analize tako "to ga navodi na razmi"ljanje o izvedenoj nastavi i primjenu vlastitog iskustva na analizu događaja u razredu& @ogućnosti koje ima učitelj, a "k&pedagog mo#da nema su du#e i trajnije promatranje i ostvarivanje najpogodnijih situacija za promatranje i provjeravanje svojih zaključaka i procjenjivanje učenika& .čitelj će također analizirati te"koće na koje je nailazio u nastavi i do#ivio ih na svoj način s o$zirom na plan i pripremu, oslanjat će se i na rad učenika& /o"to učitelji lak"e uočavaju sla$a mjesta u nastavi tre$a ih uputiti da neposredno nakon sata $ilje#e prve dojmove, ne$itno je li to su$jektivno ili o$jektivno& 1a osnovi svih tih podataka, pedagog dolazi do zaključaka o samom zapa#anju nastavnika&
4a nastavnike je također konstruiran i instrument za samoprocjenjivanje (str& )MX-)%%! koji sadr#i K dijelova: %)i%)ema&je8 i,vo-e&je8 ,adaci8 u$av)7ava&je8 v)ed&ova&je8 od&o$ %)ema uče&icima8 )acio&a6&o$t. vaki dio se sastoji od nekoliko izjava gdje učitelj označava na skali od 0 do S koliko je u radio skladu s izjavama&
"etodi#a 41/. H 4/0.8 i o&e B $t). o $u$tav&om %)omat)a&juI
10.C.D. !OK"ENTA;+3A O OS3ET+"A NASTAV+ -/edagog tre$a pregledno evidentirati sve posjete nastavi "to će mu poslu#iti za normiranje tog rada i pomoći u realnijem planiranju posjeta& -/rimjer evidencije posjeta nastavi: datumT učeiteljnastavnikT nastavni predmetT satT svrha praćenjaT vrijeme utro"eno na naknadnu o$raduT primjed$e -dokumentacija o posjetima nastavi mo#e se razvrstati prema pojedinim pro$lemima -rasprava o pro$lemima nastave, u čijem su ispitivanju sudjelovali i pojedini nastavnici, poslu#it će kao osnova za dogovor o vrsti aktivnosti koja poma#e rje"avanju ili sprječavanju pro$lema
10.@. !GA9+3A NASTO3AN3A NASTAV+ + N3+>OVA +"LE"ENTA;+3A Otvo)e&o$t &a$tave H dime&,ije otvo)e&o$ti J+tvorena nastava: nastava koja se oslanja na iskustvo učenika i na kojem se temelji njegovo nastavom potaknuto djelovanje -Dimenzije otvorenosti nastave:
1I Otvo)e&o$t &a$tave ,a )a,6i#e me-u uče&icima (otvorenost nastave za iskustveni svijet učenika, ot& za sudjelovanje i suodgovornost u odlučivanju! /IOtvo)e&o$t &a$tave ,a $6obod&u vo6ju 4IOtvo)e&o$t ,a $t)u#tu)i)a&je (strukturiranje o$likovanjem materijala, str& metodičkog o$likovanja, str& socijalnog o$lika! Otvorenost nastave za razlike me!u u#enicima
-zahtjev za dierencijacijom i individualizacijom nastave sposo$nostima i interesima
prema učenikovom predznanju,
Otvorenost nastave za iskustveni svijet u#enika
-valja razlikovati iskustvo stečeno spoznajom (kognitivni aspekt u seri znanja! od iskustva u operiranju (unkcioniranju- unkcionalni aspekt! Otvorenost za sudjelovanje i suod$ovornost u odlu#ivanju
-nastava pod kojom se podrazumijeva i odlučivanje učenika o tome "to učiti, kao i odluke vezane za strategije i ciljeve te kooperativno učenje
$mje)e&o$t &a$tave Jnastava usmjerena na ciljeve učenja, usredotočena je na kognitivno područje i ona je u stanovitoj opreci s didaktikom otvorene nastave jer se sve "to nije u vezi s ostvarenjem cilja čini $ezvrijednim -učiteljnastavnik podupire otvorenu nastavu tako "to usmjerava učenike na učenje djelovanjem i na predstavljanje svoga rada (proizvoda djelovanja!
Su#ob %)o')am #u)i#u6umI H i,vedba &a$tave -ovaj suko$ ima do$re strane jer propituje aktualnost programa -nametanje programa često je smetnja koncipiranju nastave jer se rijetko primjenjuje u odnosu na novija shvaćanja o unkcionalnosti programa, točnije njegovoj nadređenosti-podređenosti ili paralelnosti proved$e -i kurikulum se nejednako shavća u rasponu od pragmatičnog, zatvorenog, "koli $liskog do otvorenog kurikuluma
+&ovi)a&je &a$tave -pretpostavlja izuzetno poznavanje (pedagoga i učitelja! predmeta inoviranja odnosno poznavanje nastave (kao prakse! i teorijskih podela nastave -inov& mo#e $iti potaknuto va&j$#im %)oje#tima %ojedi&i* ,&a&$tve&i#a i6i ,&a&. i&$titucija ili u&uta) %ojedi&e 7#o6e (pitamo se mo#e li se ne"to drugačije raditi! "to pokazuje stanoviti stupanj "kolske autonomije
[email protected]. AZGOVO 9+TEL3A:NASTAVN+KA + E!AGOGA VEZ+ S NASTAVO" -Fazgovor tre$a $iti integralni dio svih aza suradnje učiteljanastavnika i pedagoga u vezi s nastavom -u razg& se osim ormuliranja na"ih misli pojavljuju i zaključci, dogovori, daljnji planovi akcija, z$og čega se rezultati razg& neposredno prenose na aktivnost u nastavi
10.@./. +E"A AZGOVOA -vrijeme i mjesto za razg& tre$aju $iti prilagođeni okolnostima u "koli& + tome se naj$olje dogovoriti s učiteljem& Golje je da sastanak $ude kraći nego du#i - pedagog se mora do$ro pripremati za razg& iako ne smije predaleko planirati jer to mo#e ići na "tetu slo$odnog razvoja razg& -uspjeh razg& uveliko je određen i učiteljevom pripremom, koja se sastoji od ispitivanja vlastite naravi, analiziranja svoga rada, o$likovanja pitanja za razgovor ili prrijedloga za po$olj"anje svoga rada - sam razg& o$ično započinje neposredno nakon posjeta nastavi& .čitelj očekuje nakon sata sa#ete primjed$e no one najče"će ne govore ni"ta o samoj nastavi, nego o na"em cjelokupnom dojmu& 4ato je $olje te primjed$e davati u predviđenom razgovoru u kojem ćemo na"e sudove i o$razlo#iti& -razg& se ipak mo#e predvidjeti u stanovitom okviru: razg& o pripremi, izvođenju nastave i svim aktivnostima koje su prethodile razgovoru
[email protected]. OZA93E AZGOVOA - prvi sastanci pedagoga i učitelja nisu povoljni za suradnju i pozitivne rezultate z$og nedostatka iskustva - pedagog tre$a otkriti stvarne smetnje (napetost! kod učitelja i prilagođavati im razgovor i svoje postupke
- za ozračje razg& $itni su i dojmovi učitelja koje je stekao o se$i i svome radu -ako učitelj misli da je nastavni rad $io manjkav, mo#e zauzeti „o$ram$eni“ polo#aj kojim se ograđuje -ako učitelju nedostaje povjerenja u se$e, mo#e podcijeniti uspje"an sat zahtijevajući pedagogovu kritiku - u o$a slučaja tre$a utjecati na promjenu odnosa učitelja prema zajedničkoj analizi -va#no je da učitelj promijeni polo#aj slu"ača u polo#aj sudionika u pronala#enju rje"enja, a pedagog pa#ljivim slu"anje učitelja mo#e $olje zaključivati o učiteljevom radu -ozračje razumijevanja i o$ostranog prihvaćanja određuje i rezultate, ali i o$ratno, uspjesi razg& poticajno djeluju na stvaranje jo" $oljeg ozra#ja
[email protected]. VE!NOVAN3E AZGOVOA Jomogućuje međuso$no poučavanje i inormiranje o uspjehu svojih aktivnosti -vrednovati se mo#e odvojeno (zase$no učitelj i zase$no pedagog!, zajednički ili kom$inirano 0spekti vrednovanja: %& Cođenje razgovora '& Codstvo u razgovoru )&7ognitivna razina razgovora 8&0nalitičko-didaktičke unkcije 9&5nterpersonalni odnosi & Crednovanje K& Fezultati razgovora za vi"e inormacija vidi str& )%X&,)'M&
SSTAVNO O"ATAN3E -najizravniji i najprirodniji od svih putova prikupljanja podataka - u vezi s načinom promatranja razlikuje se:
1I%)omat)a&je %omoću te*&ič#i* %oma'a6a (video, magnetoon i sl&! - prednost : o$jektivnost i potpunost snimki
/I%)omat)a&je i bi6je(e&je %)omot)e&o' %o čovje#u8 tj. %)omat)aču - prednost : mogućnost usmjeravanja pozornosti na inije nijanse događanja i sigurnost od nepredviđenih tehničkih smetnji -kod sust& promatranja va#no je sređivanje u kategorije, odnosno usustavljivanje snimljenog -primjer: istra&ivanje interakcija sudionika nastave
- instrument za sust& prom&: %)oto#o6 i&te)a#cij$#e a&a6i,e N.A. <6a&de)$a promatrač unosi otprilike svakih )-9 sekundi u odgovarajući o$razac onu od %M kategorija koja naj$olje odgovara načinu komuniciranja tog trenutka -za sust&prom& određene aktivnosti, evidentiranje slijeda operacija, pogre"aka i sl& mo#e poslu#iti %)oto#o6 $6ijeda )ad&i* ,a*vata o%e)acijaI
J $udje6ujuće %)omat)a&je sust&prom& speciično za situacije akcijskog istra#ivanja& /romatrač svjesno i sustavno sudjeluje u aktivnosti, interesima i emocijama grupe koju promatra& 'rednost /odaci koji se njime do$ivaju su pouzdaniji i istinitiji od „vanjskog“ promatranja
()ea6&o$t %)omat)a&e $ituacije ! edostatak %)ob6em obje#tiv&o$ti %)omat)ača8 o$ično nije moguće simultano vođenje
$ilje#aka
JSamo%)omat)a&je i&t)o$%e#cijaI H nije moguće iz$jeći elemente su$jetivnostiT čovjek je često nepouzdan promatrač samoga se$eT no mnogi enomeni va#ni za odg&-o$r& rad (oso$nost učenika, nastavnika i dr&! mogu se ustanoviti jedino introspekcijom -instrumenti: produ$ljeni slo$odni intervju, skala sudova o vlastitoj ličnosti, $iograski anketni listovi, anketni listovi o interesima i sl&
6o'a i #om%ete&cije 7#o6$#i* %eda'o'a Stje%a& Sta&ičić
vod . ovom je prilogu opisan razvojni put pedagoga u na"em "kolstvu, sistematiziran kao niz etapa s karakterističnim o$ilje#jima& ;kolski pedagog se javlja u periodu otvaranja na"eg "kolstva zapadnim utjecajima, tako je pojava prvog stručnog suradnika za$ilje#ena %X98& i to je $io "kolski psiholog, dok se prva za$ilje"ka o "kolskom pedagogu pojavila %X9X& ada se pedagogo uvodi: Yu svrhu "to uspje"nijeg ostvarivanja odgojno-o$razovnih ciljeva "kole, proučavanja i unapređivanja odg-o$r rada i pomaganja direktoru "kole u provođenju instruktivno-ped& zadatakaY&
Š#o6$#i %eda'o,i &a %utu )a,voja /roces proesionalne transormacije "kolskih pedagoga z$ijao se u nekoliko etapa: u prvih desetak godina (od %X98&! traga se za identitetom pedagogaT zakonski se regulira i legalizira uloga pedagoga u "kolskoj praksiT Zpoznata studija <.ediče#a daje prvi teorijski okvir proesije "k&pedagoga slijedi aza sazrijevanja koja traje do sredine KM-ihT ovo je razdo$lje usmjereno na rje"avanje odgojnih pro$lema, ujednačavanja razrednih odjela, unapređivanju nastave proesionalne orijentacije učenika, stručnom usavr"avanju učitelja i sl&T tu se također kao temeljne unkcije ističu instruktivni rad s nastavnicima i stručni nadzor nastave (ovo je rezultat pritiska administracije i ravnatelja! od sredine KM-ih do sredine OM-ih uočava se airmacija rada pedagogaT zapo"ljava se sve vi"e pedagoga, oni se prepoznaju kao imperativ razvoja suvremene "koleT monograija V.3u)ića doprinosi novom pogledu na pedagoga, ne kao supervizora nastavnikovom radu, već kao •
•
•
stručnog suradnikaT dono"enje *oncepcije razvojne pedagoške slu&be također airmira ulogu pedagoga krajem OM-ih slijedi kriza o$razovanja i kriza "k pedagoga koja je trajala do kraja XM-ihT z$og redukcije podr"ke sustavu (inancijske, stručne, kadrovske, opremske! do"lo je do deproesionalizacije od kraja XM-ih do danas ponovno raste svijest o potre$i za unapređenje odg-o$r prakseT izrađuje se *oncepcija razvojne djelatnosti stručni$ suradnika kao dio ranije spomenute 7oncepcijeT djelovanje pedagoga sve se oz$iljnije prepoznaje kao odgovor struke na izazove suvremene "kole a,voj&i %ut %eda'o'a i )a,6ičita $*vaća&ja &je'ove u6o'e •
•
+akon o osnovnoj školi iz %X8& ističe se uloga pedagoga kao pomoćnika ravnatelja za stručna
pitanja- ovime je napravljen otklon od struke pedagoga koja se usmjerila u područje rukovodnog i administrativnog i kontrolnog, umjesto u područje stručno-pedago"kog rada& 0li već sljedeće godine poku"ava se orijentirati uloga pedagoga na unapređivanje odg-o$r procesaprimjenom znanstvenih spoznaja& +vdje se navodi nekoliko različitih interpetacija uloge pedagoga:
L. =o'&a) vidi ulogu pedagoga kao Ysponu između nauke i praktične djelatnostiY& <.ediče# potencira ulogu pedagoga kao savjetodavca učenicima, a savjetodavni rad vidi kao Ypomoć djetetu u poticanju njegove aktivnosti da lak"e rje"ava svoje pro$lemeY& A.o,ma)ić pomiče te#i"te rada od neposrednog rada s učenicima prema pru#anju pomoći nastavniku da $i on $io djelotvorniji u radu s učenicima& C&;vajcer smatra da je pedagog Yspecijalizirani stručnjak za pitanja nastave i odgojnog rada, koji surađuje s nastavnicima, poma#e oko pripreme odg-o$r procesa, izrade i primjene instrumenata, tra#enje suv nastavnih o$lika&&&Y& . drugoj polovici KM-ih ostvaren je kvalitetan pomak u shvaćanju uloge pedagoga, koja tre$a $iti razvojnog karaktera& @&ilov je dao doprinos ideji razvoja pedagoga ističući inovacijski i istra#ivački rad u unkciji razvoja& . *oncepciji razvojne pedagške slu&be prihvaćen je naziv razvojno pedago"ka slu#$aS.Sta&ičić ovo deinira kao tim stručnjaka različitih proila kojima je temeljna unkcija da anticipira, potiče, usmjerava razvoj i unapređuje cjelokupnu odg-o$r djelatnost "kole, na osnovi znanstvenih spoznaja, a u skladu s potre$ama dru"tva i ličnosti učenika& tručnu jezgru razvojnepedago"ke djelatnosti čine specijalizirani stručnjaci kao "to su pedagog, psiholog, programer, socijalni radnik, deektolog i $i$liotekar inormatičar&
Od)ed&ice $uv)eme&e u6o'e %eda'o'a /ostoje dva karakteristična pogleda na osmi"ljavanje uloge i usmjeravanje prakse pedagoga: •
prvi pogled se zala#e za kontrolno-administrativnu unkciju pedagoga (dolazi iz prosvjetne
pol&! drugi pogled #eli pedago"ki rad kvaliicirano pratiti, analizirati, inovirati i unaprijediti (ovaj pogled dolazi iz struke i znanosti! •
/o mi"ljenju "."u7a&ovića osnovne unkcije razvojne djelatnosti pedagoga su: operativna (neposredan rad na pripremi ped djelatnosti- planiranje, koordinacija, praćenje, evalucija! studijsko-analitička (praćenje odg-o$r procesa u svrhu vrednovanja i unapređivanja! inormativna (stalna analiza potre$a sudionika odg-o$r procesa za inormacijama, stvaranje kvalitetnog inormacijsko-dokumentacijskog sustava! instruktivna (poučavanje i usavr"avanje učenika,učitelja,roditelja, ravnatelja, stručnih sur&&&&! savjetodavna,terapijska i supervizijska (rad na razvojnim i #iv& /ro$lem& djece i pro potre$ama učitelja! istra#ivačka (stjecanje spoznaja o promjenama i inovacijama koje doprinose kvaliteti razvoja djece,učitelja i ustanove u cjelini, te načinima ostvarivanja tih promjena! normativna (razvoj normi, procedura, protokola za stručno i kvalit& +$avljanje radnih zadataka! •
• •
•
•
•
•
1ačela djelatnosti "kolskog pedagoga: stručna autonomija ili monopol na ekspertno mi"ljenje (time je ped o$razovan i licenciran stručnjak! pro#imanje samostalnog i timskog rada (primjena ekspertnih znanja u vođenju procesa i zajedničkog rada, otklanjanje separatističkih te#nji! interdisciplinarni i multidisciplinarni pristup razvojnoj ped djelatnosti sustavski pristup pojavama i procesima (uvjet za razvoj grupnih normi i motivacije! za"tita privatnosti i oso$nosti svih sudionika odg-o$r procesa •
•
• • •
.loge i razvojne djelatnosti pedagoga uključuju: pripreme za ostvarenje programa odg-o$r ustanove neposredno sudjelovanje u odg-o$r procesu praćenje i vrednovanje odg-o$r procesa, njegovih sudinika i ostvarenih rezultata osposo$ljavanje i stručno usav odg-o$r radnika inormacijska i dokumentacijska djelatnost +vi poslovi su stručno-pedago"ke, ali i organizacijske i administrativne naravi& • • • • •
Kom%ete&cije ,a $uv)eme&u u6o'u %eda'o'a 7ompetencije su karakteristike, kvaliikacije, odlike, svojstva, oso$ine, sposo$nosti, znanja, vje"tine, perormansi, kvalitete i određenja& 7ompetencije pedagoga $ile $i stoga odlike, znanja i kvaliikacije potre$ne da $i se uspje"no do"lo do ostvarenja stručno-ped ciljeva "kole i unapređivanja kvalitete ped procesa u njoj& 7ompetencije se mogu imenovati kao ormale i stvarne& /od ormalne komp mislimo na kvaliikaciju stečenu tijekom dodiplomskog studija i na radno iskustvo u "kolskoj praksi& (+d 99M pedagoga u +;, X)[& 9%9 diplomiralo je na il ili ped akultetima, od 'OK pedagoga u srednjim "& 1jih O[-'MO diplomiralo je na il ili ped akultetima!&
o(e6j&e #om%ete&cije %eda'o'a
+vdje navodimo neke autore i njihove podatke o po#eljnim kompetencijama pedagoga:
ei*)ic* i Koo&t, govore o tihničkim, socijalnim, konceptualnim i operativnim kompetencijama& Sveto "a)u7ić imenuje ova tri proila voditelja: oso$ni, proesionalni i poslovni& 2asno je da jo" uvijek ne postoji opće prihvaćen model koji $i dao jednoznačan odgovor na pitanje o kompetencijama za vođenje razvoja u "koli& .mjesto toga postoje različite teorije i modeli&
Sta&ičić na kraju svega ovoga zaključuje da se kompetencije mogu strukturirati kao: oso$na kompetencija (do#ivljavanje, pona"anje i reagianje pedagoga- odlike: marljivost, odlučnost, samopouzdanje, odgovornost, komunikativnost&&&! razvojna k (znanje vezano za stvaranje vizije razvoja, uvođenje inovacija, umijeće organiziranj rada, poznavanje upravno-pravnih normi! stručna k (znanj unapređenja procesa rada, organizacija ped procesa, programiranje i didaktičko o$likovanje nastavnog rada, poznavanje prosvjetnog zakonodavstva, umijeće vrednovanja rezultata! socijalna k (znanje i sposo$nosti u području međuljudskih procesa! akcijska k (izravno praktično djelovanje u odg-o$r ustanovi i izvan nje! •
•
•
• •
taničić je proveo empirijsko istra#ivanje (anketni upitnik i skala procjene, %MK ispitanika! kako $i saznao najva#nije kompetencije pedagoga& Fezultati pokazuju da su sve kompetencije procijenjene va#nima ali ispitanici najvi"e preeriraju akcijske kompetencije (otvorenost, uviđavnost i savjetodavnost!, a zatim razvojne(umijeće uvođenja inovacija u rad i poznavanje inormatičke tehnologije!&
Da $i se razvile potre$ne kompetencije pedagoga tre$a djelovati na tri područja: upis na studij gdje $i se utvrdile pretpostavke potencijalnih pedagoga za uspje"an rad dodiplomski studij prilagoditi zahtjevima prakse proesionalni razvoj koji slijedi nakon zapo"ljavanja (pripravnički sta#, stručni ispit, perm& usavr"! • • •
Za#6juča# 1akon pola stoljeća postojanja, pedagog se airmira kao $ezuvjetni stručni resurs i uvjet razvoja suvremene "kole& 3mpirijska istra#ivanja potvrđuju pozitivan utjecaj i doprinos pedagoga podizanju kvalitete ped prakse& Fazina kvalitet ostvarivanja odg-o$r zadaća "kole znatno je porasla uvođenjem "kelskog pedagoga& .vid u po#eljne kompetencije upućuje na potre$u stalne i sustavne $rige za njihovo unapređivanje& Gudući da pedagozi svoj rad temelje na suradnji, potre$no je educirati ravnatelje i druge djelatnike za timski pristup razvoju "kole, te tre$a unaprijediti sustav podr"ke pedagozima&
