Glazbeni oblici METODIKA NASTAVE GLAZBENE KULTURE 1 - za prvi kolokvij
Motiv, fraza, rečenica…
Tomislav Košta, prof.
(metodika nastave glazbene kulture I)
2
Glazbeni oblici l
l
Glazbeni oblik predstavlja “vremensku strukturu glazbenog djela” U povijesti glazbenih oblika spominje se 4 najvažnija glazbena elementa (koji se javljaju u nastavnom programu Glazbene kulture za niže razrede osnovne škole)
3
1. motiv MOTIV je najmanja tematska (ritamskomelodijska) izrazita cjelina koja se može izdvojiti iz svoje okoline
2. fraza FRAZA je najmanja metrički određena formalna cjelina
- Od čega se sastoji FRAZA?
3. glazbena rečenica REČENICA je glazbena misao zaokružena harmonijskim završetkom (kadencom).
l
Postoji i velika glazbena rečenica koja se sastoji od 8 taktova!
- Od čega se sastoji mala glazbena rečenica?
l
l
Što se događa kada početnoj glazbenoj rečenici dodamo nastavak? Usporedi prvu i drugu glazbenu rečenicu!
l
Što se događa kada početnoj glazbenoj rečenici pridodamo još jednu?
l
Koliko su slične ili različite ove dvije gl. rečenice?
9
4. period l
l
l
PERIOD je cjelina sastavljena od dvije glazbene rečenice, sadržajno srodne, a harmonijski međusobno ovisne. Prva rečenica završava manje uvjerljivom kadencom, a druga potpunom kadencom na tonici. Mali period ima 8 taktova (2 male rečenice), a veliki 16 taktova (2 velike rečenice)
l
Period = dvije male uzajamno ovisne glazbene rečenice. Odnose se jedna prema drugoj kao pitanje i odgovor.
l
tabela 1: MALA GLAZBENA PERIODA 1. rečenica 4 takta Pitanje?
2. rečenica 4 takta Odgovor.
12
l
l
Velika perioda se sastoji od dvije rečenice po 8 taktova
l
Analizirat ćemo drugi dio pjesme:
tabela 2: VELIKA GLAZBENA PERIODA
1. rečenica 8 taktova Pitanje?
2. rečenica 8 taktova Odgovor.
l l
Od koliko glazbenih rečenica se sastoji drugi dio pjesme? Sad analizirajmo cijelu pjesmu!
13
l l
Na koliko djelova možemo podijeliti ovu pjesmu? Od čega se sastoji svaki dio?
14
dvodjelna pjesma l
l l
l l
Prvi dio imenovat ćemo: ‘A’ Drugi dio kao ‘B’ Ovo je dvodjelna pjesma sa shemom AB
Dvodijelna pjesma je glazbeni oblik sastavljen od dva perioda ili od dva dijela koja po veličini odgovaraju periodima. Mala dvodjelna pjesma ima dva puta po osam, dok se velika dvodijelna pjesma sastoji od dva puta po šesnaest taktova.
15
Zaključak l
Osnovni oblik dvodijelne pjesme ima shemu AB Shema prijelaznog oblika između dvodijelne i trodijelne pjesme je aa ba
l
TRODIJELNA PJESMA je glazbeni oblik sastavljen od tri dijela (A B A ili A B C)
l
l
l
l
l
Mala trodijelna pjesma sadrži tri puta po osam taktova, a velika tri puta po 16
Najjednostavniji oblik glazbenog djela zove se pjesma. Temeljni principi gradnje unutrašnje strukture oblika su: ponavljanje i kontrast. Ključni pojmovi: motiv, fraza, rečenica i period, dvodjelnu i trodjelna pjesmu.
18
} } }
III. godina, (V. semestar ) razredna nastava
}
}
}
} }
}
}
}
}
Rojko P. (2004): Metodika glazbene nastave, praksa I. dio, ITG, Zagreb. Njirić N. (2001): Put do glazbe, Školska knjiga, Zagreb. Novačić S, i drugi (1990): Glazbena kultura u prvom, drugom i trećem razredu osnovne škole, Školska knjiga, Zagreb. Brdarić R. (1986): Pripremanje nastavnika za nastavu glazbene kulture, Školska knjiga, Zagreb. Bilo koja ‘Teorija glazbe’ (Završki, Tomašić…)
Obrade pjesama iz aktualnih udžbenika za prva tri razreda OŠ, Poseban naglasak na analizi glazbenih oblika pjesama.
ODOBRENI UDŽBENICI ZA UPORABU U NASTAVI GLAZBENE KULTURE ◦ Atanasov Piljek D. (2007): Moja glazba 1, 2 i 3. udžbenik i priručnik za glazbenu kulturu u 1, 2 i 3 razredu osnovne škole, Alfa, Zagreb. ◦ Stanišić A., Jandrašek V. (2007): Razigrani zvuci 1, 2 i 3. udžbenik i priručnik glazbene kulture za 1, 2 i 3 razred osnovne škole, Školska knjiga, Zagreb. ◦ Ivanović M., Tavčar A. (2007): Glazbena škrinjica I, II i III: udžbenik glazbene kulture s dva CD-a za 1, 2, i 3 razred osnovne škole, Profil International, Zagreb. ◦ Žužić M., Kovačić, D. (2007): Glazbene čarolije 1, 2 i 3, udžbenik glazbene kulture s 3 CD-a za 1, 2 i 3 razred osnovne škole, Profil International, Zagreb.
STRUČNI ČASOPISI ◦ Školski vjesnik, Časopis za pedagoška i školska pitanja. ◦ Theoria. Glasilo Hrvatskog društva glazbenih teoretičara. Od 1999. ◦ Tonovi. Časopis glazbenih i plesnih pedagoga, od 1984. ◦ Magistra Iadertina, Zbornik odjela za izobrazbu učitelja i odgojitelja, Sveučilište u Zadru. ◦ Ostali stručni časopisi koji se bave pedagoškim pitanjima...
}
Uvod u nastavu glazbene kulture, Zadaci i metode u nastavi glazbene kulture, Uvod u metodiku nastave glazbene kulture
Nastavni plan i program: HNOS, 2006, MZOŠ, Zagreb
}
}
}
Kako je glazba vrlo značajan dio ljudske kulture, ona mora imati svoje mjesto u općem odgoju i obrazovanju. Čovjekova potreba za glazbom ne može se zanemariti. Umjetnosti (pa s njom i glazba) je prije svega aktivnosti – stvaralačka aktivnosti.
}
}
Nastavu glazbe prožimaju dva temeljna načela: ◦ Psihološko – ono uzima u obzir činjenicu da učenici u principu vole glazbu i da se njome žele aktivno baviti (pjevati, svirati). Škola nije samo mjesto i vrijeme pripreme za život – ona i je dio života. ◦ Kulturno-estetsko – koje proizlazi od toga da nastava glazbe mora učenika pripremati za život, tj. osposobljavati ga da već za vrijeme, ali i nakon škole bude kompetentan korisnik glazbene kulture.
}
}
Djeca u razrednoj nastavi neka pjevaju, neka slušaju odabranu glazbu i neka se igraju (ritmiziraju, plešu, kreću se na glazbu, improviziraju, sviraju i sl.).
}
Program nastave glazbene kulture u prva tri razreda osnovne škole temelji se na sljedećim glazbenim područjima:
Nastava glazbene kulture nužno u središte pozornosti stavlja učenikovu glazbenu aktivnost. ◦ U činu pjevanja, sviranja i slušanja, na samom mjestu, doživljava se i uči glazba, obogaćuje se učenikov osjećajni svijet i izoštrava njegov umjetnički senzibilitet.
}
Učinak toga nije moguće količinski odrediti. Ta se činjenica izravno odražava i na ocjenjivanje utoliko što
◦ ◦ ◦ ◦
◦ učitelj mora, osim pokazanoga (npr. znanje pjesme), uzeti u obzir i skrivene učinke nastave glazbe (npr. promijenjeni odnos prema predmetu, odnosno glazbi), kao što mora voditi računa o glazbenim sposobnostima učenika.
}
}
Glazba je u nižim razredima osnovne škole idealno područje za snažno poticanje pozitivnih emocija, osjećaja pripadnosti, zajedništva i snošljivosti. Ona može dati snažan doprinos rastućoj potrebi poticanja i izgradnje kulture nenasilja među školskom djecom.
Nastavno područje pjevanja razvija osjećaj točne intonacije i ritma, glazbeno pamćenje i samopouzdanje – podrazumijeva i kontinuirano izvođenje pjesama. Pjesme se uče po sluhu, neke pjesme mogu se iskoristiti za uvježbavanje intonacije dura i mola – pjevanjem solmizacijom. ◦ Naučene pjesme pjevati tako da se gledaju note, radi povezivanja notne slike s kretanjem melodije. ◦ Treba postići lijepo, izražajno pjevanje, jasan izgovor i razumijevanje teksta, te ostvariti primjerenu glazbenu interpretaciju.
}
pjevanje, sviranje, slušanje glazbe i elementi glazbene kreativnosti.
Nastavno područje sviranja razvija osjećaj ritma, metra, precizne koordinacije i suradnje
}
}
}
}
}
Nastavno područje slušanja glazbe razvija sposobnost slušne koncentracije, specifikacije sluha (mogućnost prepoznavanja zvukova i boja različitih glasova i glazbala), analize odslušanog djela i uspostavlja osnovne estetske kriterije vrednovanja glazbe. Skladbe se slušaju postupkom aktivnoga slušanja u kojem učenici prate oblikovne elemente, kretanje teme (melodije), ritam, tempo, dinamiku i druge glazbene značajke. Glazbala se upoznaju na temelju slušanja odgovarajućih glazbenih primjera.
}
Cilj nastave glazbe l b u općeobrazovnoj ć b školi je uvođenje učenika u glazbenu kulturu - razvoj glazbenih sposobnosti učenika, upoznavanje osnovnih elemenata glazbenog jezika, razvijanje glazbene kreativnosti, uspostavljanje i usvajanje vrijednosnih mjerila za (kritičko i estetsko) procjenjivanje glazbe. Kulturno-politički cilj podrazumijeva očuvanje glazbenog izričaja određenog kraja, poštivanje i razumijevanje glazbe susjednih i drugih zemalja, kao i razumijevanje glazbe koja je važna za razvoj svjetske glazbene umjetnosti.
}
}
}
Neki od materijalnih zadataka u prva tri razreda su: ◦ uočiti i slušno razlikovati visinu tona /viši i niži ton/ i trajanje tona /duži i kraći ton ◦ slušno razlikovati i odrediti dinamiku skladbe /tiho, glasno/ ◦ odrediti tempo skladbe /polagano, umjereno, brzo…
Nastavno područje glazbene kreativnosti izoštrava pojedine glazbene sposobnosti (intonacija, ritam), razvija senzibilitet za glazbu, potiče maštovitost glazbenog izraza i samopouzdanje pri iznošenju novih ideja.
1. MATERIJALNI ZADACI: ◦ Predstavljaju stjecanje znanja i usvajanje činjenica. ◦ Formulacije koje se odnose na materijalne zadatke najčešće glase: upoznati, pokazati, ukazati, uočiti, razumijeti, shvatiti, poučiti, naučiti…
2. FUNKCIONALNI ZADACI ◦ Odnose se na razvijanje glazbenih sposobnosti učenika. ◦ Sposobnosti učenika dijelimo na senzorne ili perceptivne sposobnosti (slušne) izražajne sposobnosti (glazbeno izražavanje pjevanjem i sviranjem) kreativne sposobnosti – osnose se na glazbenu kreativnost, koja se ostvaruje kao spontano ili svjesno, produktivno glazbeno stvaralaštvo. ostale sposobnosti: intelektualne ili mentalne sposobnosti, manualne ili praktične…
}
}
}
Formulacije koje se odnose na funkcionalne zadatke su: razviti, osposobiti, usavršiti, jačati, formirati, uvježbati, navikavati, izgrađivati, izoštriti, izražavati, misliti..
3. ODGOJNI ZADACI ◦ Cijeli nastavni proces latentno nosi u sebi odgojne vrijednosti, stoga je teško na jednom satu istaknuti i uspješno realizirati neki odgojni zadatak. ◦ Odgojni zadaci su: formiranje pozitivnih stavova, uvjerenja, opredjeljenja i ponašanja u odnosu na prvenstveno glazbeno-estetske vrijednosti ali i neke društveno-moralne.
◦ razvijati intonativne i ritamske sposobnosti, ◦ razvijati glazbeno pamćenje, ◦ prepoznati i slušno razlikovati vokalnu, instrumentalnu i volaklo-instrumentalnu glazbu ◦ prepoznati i slušno razlikovati izvodilački sastav skladbe / zvuk pojedinačnih glazbala na razini prepoznavanja, ◦ razvijati glazbeni izričaj, ◦ razvijati zvukovnu radoznalost i glazbenu kreativnost,
Glazbeno-estetske vrijednosti: Njegovanje glazb. ukusa koje se postiže kontaktom s vrijednim glazb. sadržajima uz pravilan način približavanja glazbenih vrijednosti učenicima. Potrebno je izbjegavati elitistički stav koji može učenike udaljiti od pravih glazbenih vrijednosti kao i podilaženje neukusu, koje neće dovesti do postavljenog cilja.
}
}
}
Neki od odgojnih zadataka u prva tri razreda su: ◦ obogaćivati emocionalni svijet i izoštravati umjetnički senzibilitet ◦ razvijati glazbeni ukus uspostavljanjem vrijednosnih kriterija za kritičko i estetski utemeljeno procjenjivanje glazbe
Neki od funkcionalnih zadataka u prva tri razreda su:
}
}
Nastava glazbe mora se odvijati u ugodnom ozračju lišenom svake napetosti. Ako je to ikako moguće, treba napustiti uobičajen raspored sjedenja u dvoredovima kako vi se učionica doživjela kao slobodan prostor u kojem učenici mogu ne samo sjediti, nego i hodati i kretati se više ili manje stilizirano (plesati, koračati). Temeljna metoda rada mora biti razgovor učitelja s učenicima – pa i razgovor između samih učenika. Sve što je važno uči se tu, na samom mjestu, razgovorom, ponavljanjem, vježbanjem i koncentriranim slušanjem glazbe.
}
}
}
Nastavna područja ne smiju se promatrati i realizirati zasebno. Sve aktivnosti vode cilju koji mora biti razvoj glazbenih sposobnosti učenika. Nastava glazbene kulture mora biti koncipirana na načelima koji proizlaze iz same prirode glazbene umjetnosti. Ta su načela određena faktorima glazbene produkcije, reprodukcije i recepcije. Povezuje ih kreativnost (stvaralaštvo) kao temeljna djelatnost u umjetnosti.
RAZVOJ SLUŠANJA GLAZBE CILJ: kreativna recepcija
RAZVOJ IZVOĐENJA GLAZBE
RAZVOJ KREATIVNOSTI
CILJ: kreativno izvođenje glazbe
1. U GLAZBI 2. PO GLAZBI
RECEPCIJA PO KREATIVNOSTI PRODUKCIJA KREATIVNOSTI
REPRODUKCIJA PO KREATIVNOSTI
(Unutarnji proces na temelju postojećeg glazbenog djela)
GLAZBENE ZNANOSTI (muzikologija, etnomuzikologija, estetika, izvodilačka tehnika, teorija, glazbena pedagogija, psihologija i sociologija, glazboterapija…
‘Svaka glazbena odgojno-obrazovna cjelina neka bude kompleksta i kreativna, to je kompozicija, čije su stavke različite aktivnosti, elementi i različiti sadržaji’ (B. Oblak)
RAZVOJ GLAZBENIH ZNANJA, SPOSOBNOSTI I SPRETNOSTI
} }
}
Sadržaj određuje način – ali postoji mogućnosti izbora – različiti načini rada su nastavne metode. Što učitelj/ica poznaje više metoda izbor će biti veči – nastava uspješnija i raznolika.
}
Koristi se mnogo u okviru upoznavanja novih skladbi, slušanja glazbe i obrade različitih sadržaja iz područja osnove glazbene pismenosti i kulture. Prednost – sadržaji su učenicima donekle poznati pa se dobro kombiniranim pitanjima potiće zapažanje, razmišljanje i zaključivanje.
}
Loša je primjena ove metode u svrhu usvajanja verbalnih spoznaja koja se ne temelje na glazbenim sadržajima (bez glazbenog doživljaja).
}
}
}
}
}
}
}
}
Dugi razgovori o nekim glazbenim pojavama koje su učenici već usvojili su jednostavni i često se događaju, ali su kontraproduktivni. Razgovore treba racionalizirati, a više vremena ostaviti za glazbene doživljaje (pjevanje, sviranje, slušanje…). Obično je slabo pripremljen nastavnik sklon razgovoru
Odgovori učenika su često onakvi kakve ne želimo. Treba ih prihvaćati elastično i ustanoviti jeli takav odgovor iz neznanja ili nesporazuma; koliko je učenik ‘na dobrom putu’; što se iz odgovora može iskoristiti za nastavak razgovora… Nastavnik griješi ako prekida učenika i nameće mu odgovor.
}
}
}
}
}
}
Učitelji se moraju pripremiti za razgovor tj. za osnovno kretanje razgovora i pojmova oko kojih će se voditi Studenti u pripravama pišu pitanja i odgovore kako bi bilo sigurnije da će razgovor uspjeti. Pogreške u razgovoru izgledaju manje značajne ali se osvećuju na duži rok
Pri razgovoru treba razgovarati sa svim učenicima. Svako pitanje se postavlja svima. Svi moraju shvatiti što želite tim pitanjem… Žurba u kojoj odgovaraju samo najbrži ili u kojoj se zborno odgovara vodi do sve manjeg broja suradnika. Ne smijete prozivati samo one za koje mislite da će točno odgovoriti. I netočni odgovori su dobrodošli (jer vam daju signal u čemu su poteškoće)
Treba pripaziti na loše reakcije na odgovore. Neadekvatno reagiranje može učenika povrijediti ili ga učiniti opreznijim pa će ubuduće izbjegavati razgovor… Razgovor mora biti srdačan, prijateljski, mora poticati na suradnju, otvorenost i aktivnost. Pitanja moraju biti jasno postavljena!
}
Izbjegavati nejasne formulacije kao npr. Kako
}
ljudi mogu pjevati? }
Treba izbječi i sugestivna pitanja na koja se može odgovoriti jednom riječju: Sviđa li vam
}
se ova skladba? }
Ne smiju se upotrebljavati pitanja kod kojih je upitna čestica na krivom mjestu: Danas smo
}
upoznali, što?
} }
}
}
}
U glazbenoj kulturi se ona manje koristi. Izlaganje nije samo niz činejnica koje se moraju povezati – ono je pripovijedanje i umjetničko opisivanje pri čemu je važan izbor riječi i način izlaganja.
Npr.: stvaranje ugođaja prije slušanja ili učenja nove pjesme – pretjerano ne sugerirati doživljaj, izbjegavati banalnost i sladunjavost.
}
Izbjegavati o sebi govoriti u trećem licu: Sada
će vam učitelj/ica dati intonaciju?
Razgovor mora biti što neposredniji i jednostavniji. Izbjegavati ono što ga čini smješnim i neprirodnim. Umjesto razgovora ne smije se dogoditi izlaganje, u kojem učenici nadopunjavaju zadnju riječ rečenice.
Iako je riječ o verbalnoj metodi – učenici moraju aktivno sudjelovati i pratiti sadržaj – nastavnik mora biti dobro pripremljen, izlaganje primjereno i besprijekorno! Nema mnogo sadržaja u nastavi glazbene kulture koje se obrađuju metodom usmenog izlaganja.
}
Osim demonstracije predmeta, slika i modela koja se koristi u gotovo svim predmetima u nastavi gl. kulture je riječ o demonstraciji glazbenih primjera i neposrednih glazbenih izvedaba.
}
Demonstracija predmeta, slika i modela u nastavi gl. kulture služi kao dopuna doživljaja neke pojave.
Izlaganje mora biti koncizno i usmjereno.
} }
Demonstracijom glazbenih primjera koristimo se na gotovo svakom satu glazb. kulture. (slušanje glazbe na cd playeru, izvedba nastavnika – pjevanje, sviranje…) }
}
Slušanje glazbenih djela može biti globalno (sintetičko) ili selektivno (analitičko). }
} }
Osjetiti ugođaj glazbene izvedbe predstavlja nezamjenjim glazbeni doživljaj!
Posjet glazbenoj priredbi zahtjeva pripremu, a nakon povratka s koncerta i razgovor.
METODA PISANJA VERBALNIH SADRŽAJA ◦ Često se koristi ◦ Pišu se uglavnom kraće zabilješke
Metoda ima dvije specifičnosti: ◦ METODA PISANJA VERBALNIH SADRŽAJA ◦ METODA PISANJA NOTNIH SADRŽAJA
Demonstracija neposrednih glazbenih izvedaba se odnosi na živu izvedbu – posjet nekoj glazbenoj priredbi u školi ili nekoj ustanovi – odlazak u kazalište ili na koncert.
}
Razlikujemo pisanje nastavnika i pisanje učenika ◦ Nastavnik piše po ploči (uglavnom naslov nastavne jedinice ili naslov skladbi koju slušamo ili pjevamo, ime autora ili broj i naziv stavka – podnaslovi, natuknice i slično – ne preporučuje se zapisivanje definicija!)
}
}
Prilikom prepisivanja s ploče javljaju se određeni problemi – valja odrediti kad se sadržaj piše u bilježnice – odmah ili kad se nešto novo doda ili na kraju nastavne etape – ili nikad! U glazbenoj kulturi izbjegavamo zadavanje pismene domaće zadaće.
}
METODA PISANJA NOTNIH SADRŽAJA ◦ Podrazumijeva pisanje nota. OVU METODU NEĆEMO POSEBNO OBRAĐIVATI JER UČENICI U RAZREDNOJ NASTAVI NE UČE NOTE VEĆ PJEVAJU PO SLUHU, A NA ISTI NAČIN USVAJAJU I OSTALE SADRŽAJE – DOŽIVLJAJEM NA SATU I VLASTITOM AKTIVNOŠĆU!
