MEDICINA RADA ISPITNA ISPIT NA PITANJA PITANJA 1. Medicina rada (istorijat, predmet i zadaci) ?
Opažanja o profesionalnim bolestima počinju !e počinje I lju!is"i lj u!is"i ra! u najelementarnijem obli"u# $e% $e% "o! pr&i' a"ti&nosti "oje se mou na(&ati ra!om )obra!a "amena I sl#* je bilo traumati(ma+ )o,te%enja o"a+ "ože* i !rui' oboljenja# - eipats"im papirusima+ a i u !elima starorč"i' pisa.a /0ipo"rata+ Aristotela+ 1alena+ i !r# (abeleženo je !elo&anje lo,i' uslo&a ra!a na (!a&lje# Ja&ljaju se profesionalne bolesti# Ipa" se smatra !a poče.i me!i.ine ra!a !atiraju o! 2$ i 2$I &e"a# - to &reme u Južnoj Nemač"oj bilo je ra(&ijeno ru!arst&o i topljenje metala+ pa su su on!a,nji le"ari le"ari moli !a (apa(e ne"a profesionalna oboljenja spe.ifična (a poje!ina (animanja# 3445# o!ine poja&ljuje se monorafija pos&e%ena profesionalnim oboljenjima ru!ara i topioničara+ čiji je autor bio Para.el(us# Me!i.ina ra!a je pre&enti&no "urati&na !elatnost "oja se ba&i prouča&anjem uti.aja uslo&a ra!a na (!ra&lje i ra!nu sposobnost ra!ni"a# Ona teži !a (a,titi i pobolj,a (!ra&lje ra!ni"a spreča&anjem i "ontrolom profesionalni' bolesti i po&re!a na ra!u# 6a!ata" me!i.ine ra!a je !a &r,i profesionalnu orijenta.iju i sele".iju+ ra&naju%i se prema fi(iolo,"im i psi'olo,"im sposobnostima čo&e"a i !a u .elini ra!i na prilao7a&anju ra!a čo&e"u )ran!om mestu*# Me!i.ina ra!a se ba&i i me!i.ins"om re'abilita.ijom i rea!apta.ijom oboleli' na ra!u# Posebno mesto (au(imaju (!ra&st&eno8pros&etne (!ra&st&eno8pros&etne mere+ "ao i (!ra&st&eno &aspitanje+ "oje imaju (a .ilj !a probu!e intereso&anje ra!ni"a (a oču&anje sopst&eno (!ra&lja# 2. Organizacija i obim delatnosti u medicini rada ?
Orani(o&ana Orani(o&ana (!ra&st&ena (a,tita ra!ni"a spro&o!i se u 9 8!ispan(eru (a me!i.ine ra!a 8(a&o!u (a (!ra&st&enu (a,titu ra!ni"a 8institutu (a me!i.ine ra!a Obim !elatnosti službe (a&isi o! sle!e%i' elemenata9 :pri&re!ne rane i &rste !elatnosti+ te'nolo,"o pro.esa i načina ra!a+ broja (aposleni'+ ra!ni' mesta sa ri(i"om po (!ra&lje+ stanja be(be!nosti na ra!u+ prof# oboljenja+ bolo&anja (bo po&re!a na ra!u :stru"ture ra!ne snae po polu+ u(rastu+ (animanju+ "&alifi"a.ijama i !r### !r### :uslo&a ra!a i ra!ne sre!ine;&rste i težine ra!a+ mi"ro"lime+ aero(aa7enja+ bu"e+ &ibra.ija i !r### :epi!emiolo,"e situa.ije u ra!nim r a!nim orani(a.ijama
1
3. Delatnost dispanzera za medicinu rada ?
Dispan(er (a me!i.inu ra!a pre!sta&lja osno&nu orani(a.ionu orani(a.ionu je!ini.u (a (!ra&st&enu (a,titu ra!ni"a i !eo je najče,%e !oma (!ra&lja# Me!i.ins"u opremu !ispan(era čini E<1+ spirometer+ "omplet (a antropometriju+ au!iometer+ ortorejter+ laboratorija+ računari= Delatnosti !ispan(era o!nose se na sale!a&anje+ sale!a&anje+ pra%enje 'iijens"i'+ epi!emiolo,"i' i so.ijalni' uslo&a ra!ne sre!ine i spreča&anje uti.aja ,tetni' činila.a+ uče,%e u spro&o!jenju profesionalne orijenta.ije orijenta.ije i sele".ije+ oba&ljanje oba&ljanje le"ars"i' prele!a prele!a pri (apo,lja&anju+ (apo,lja&anju+ oba&ljanje pret'o!ni'+ perio!ični' i !rui' prele!a ra!ni"a "oji ra!e na ra!nim mestima opasnim po (!ra&lje+ pra%enje (!ra&st&eno stanja 'ronično oboleli' ra!ni"a i in&ali!a+ pružanje pr&e pomo%i pomo%i ra!ni.ima+ uče,%e uče,%e u spro&o!jenju spro&o!jenju mera pre&en.ije pre&en.ije al"o'oli(ma i !rui' &i!o&a (a&isnosti+ o.enji&anje pri&remeno nesposobni' (a ra! u s&r'u lečenja=# 4. Delatnost zaoda za zdrastenu za!titu na radni"a ?
6a&o! (a (a,titu (!ra&lja ra!ni"a+ &anbolnič"a ustano&a osni&a se 9 8na ni&ou je!no ili &i,e o"rua+ "a!a obe(be!juje (!ra&st&enu (a,titu )pre&enti&nu i "urati&nu* (a s&e (aposlene na toj teritoriji> 8na ni&ou ra!a / uni&er(itets"o .entra )?eora!+ No&i sa!+ Ni,+
8na ni&ou !elatnosti )žele(nič"i+ a&iosaobra%aj+ a&iosaobra%aj+ ministarst&o unutra,nji' poslo&a* "a!a obe(be!juje (!ra&+ (a,titu (a s&e (aposlene u toj ustano&i# Delatnosti (a&o!a su pra%enje i pre!u(imanje mera (a (a,titu i unapre7enje ra!ne sre!ine+ ra(matra (a'te&e ra!ni' mesta i mere (a nji'o&o pobolj,anje+ ot"ri&a u(ro" po&re!a i oboljenja+ orani(o&anje orani(o&anje i učest&o&anjeu profesionalnoj profesionalnoj orijenta.iji i sele".iji+ oba&lja pre&enti&ne a".ije;&a".ina.ije a".ije;&a".ina.ije (a (a spreča&anje maso&ni' maso&ni' oboljenja+ oboljenja+ "ao i (!ra&st&eno (!ra&st&eno &aspitni ra!= #. Delatnost instituta medicine rada ?
Institut me!i.ine ra!a je naj&i,a stručna naučna i nasta&na ustano&a u oblasti me!i.ine ra!a u !rža&i+ i referentni stručno meto!olo,"i i "or!inati&ni .entar (a (!ra&st&enu (a,titu ra!ni"a# -čest&uje u i(ra!i (a"ona i pra&ilni"a# Orani(uje i reali(uje nasta&u# $. %aja&nije metode medicine rada ?
6!ra&st&eni ra!ni.i u s&ojim ustano&ama primenjuju ni( meto!a !a bi imali u&i! u (!ra&st&eno stanje ra!ni"a# 3# Meto!e 'iijens"o ispiti&anja obu'&ataju 9 :ispiti&anje fa"tora fi(ič"e+ 'emijs"e i biolo,"e priro!e# :ispiti&anje "ojima se ba&i mentalna 'iijena )afe"ti&ni o!nos prema poslu+ interpersonalni o!nos###*
@# Meto!e psi'ofi(ič"i' i eronoms"i' ispiti&anja+ "ojima se ut&r7uju osobenosti mentalne i fi(ič"e "on!i.ije i pona,anje poje!ini' orana i sistema# #
B# E"sperimentalna meto!a )u( pomo% laboratorijs"i' ži&otinja (a ra(ne potrebe*# 4# Epi!emiolo,"e i statistič"e meto!e a* ut&r!juje se pro.ena (!ra&st&eni' posle!i.a nastali' usle! e"spo(i.ije na ra!nom mestu b* pro.ena ri(i"a (a !rue rupe istim aensima .* usposta&ljanje rani.e e"spo(i.ije !a se smanji ri(i" # Statistič"i meto! 8ba&i se pri"upljanjem+ obra!om i anali(om po!ata"a "oji se o!nose na stanje (!ra&lja i fa"tore "oji na njea utiču# '. roesionalne !tetnosti i nji*oa "lasii"acija ?
3# tetnosti u &e(i sa proi(&o!nim pro.esom a* i(ič"e )nenormalna temperatura &a(!u'a+ toplotno (račenje+ ne!o&oljna ili po&e%ana &lažnost &a(!u'a+ nenormalni atmosfers"i pritisa"+ nepo&oljna "ombina.ija temperatura &lažnosti+ strujanja i toplotno (račenja* 8 enerija (račenja )ultra&ioletno+ infra.r&eno+ ren!en+ ra!ioa"ti&no+ mi"rotalasno i ja"i i(&ori s&etlosti* 8 me'anič"a enerija )bu"a+ &ibra.ije i e"splo(ije* b* 0emijs"e i fi(ič"o'emijs"e )to"sične materije i proi(&o!na pra,ina* .* ?iolo,"i fa"tori )infe".ija+ mi"robi+ para(iti+ lji&i.e+ !o!ir sa bolesnim ži&otinjama+ lju!ima i (ara(nim materijalom* @# tetnosti (bo ne!ostat"a 'iijens"o8sanitarni' uslo&a na ra!nom mestu 8ne!o&oljna "ubatura ra!no prostora+ !efe"tno tare&anje i os&etljenje###* # tetnosti "oje nastaju usle! nefi(iolo,"i' uslo&a u &e(i sa nepra&ilnom orani(a.ijom ra!a 8pre"o&remeni ra!+ preterano inte(i&an ra!+ nera.ionalan ra!+ je!noličan položaj i pre"omerno napre(anje# +. roesionalna o!teenja (oboljenja)?
Profesionalna oboljenja su o,te%enja (!ra&lja sa posle!i.ama+ "oja se poja&ljuju "o! (aposleni' &i,e neo "o! obično stano&ni,t&a+ a !ire"tno su u &e(i sa oba&ljanjem (animanja# Po (a"onu su samo nji'o&e benifi.ije slične# Da je bolest profesionalna mora se !o"a(ati (a"ons"im reulati&ama )np# prof# astma9 !a se (aposlio (!ra& a (a to je !o"a( le"ars"o u&erenje+ !a u,enja ima na poslu+ !a su no%u manja i !a prestaju "a!a se u!alji sa ra!no mesta*# - (!ra&st&enom "artonu se mora s&e e&i!entirati# Po pra&ilni"u je ut&r!jeno 4 profesionalni' bolesti+ (nači !a bi bolest bila pri(nata "ao profesionalno oboljenje mora !a bu!e na tom spis"u# -. olesti rada i telesna o!teenja?
Postoje FFbolesti ra!aFF !e !ola(i !o smanjenja ili ubit"a ra!ne sposobnosti i ne pripa!aju profesionalnim bolestima u užem smislu+ jer se ja&ljaju i "o! ostalo stano&ni,t&a a ne"e se sre%u i u ži&otnoj sre!ini )arterijs"a 'iperten(ija+ bi'ej&ioralni poreme%aji+ 'ronična nespe.ifična oboljenja orana (a !isanje i bolesti lo"omotorno sistema*# Po! telesnim o,te%enjem se po!ra(ume&a naru,a&anje fi(ič"o interiteta i op,te ži&otne sposobnosti )ne mora !a ima &e(e sa in&ali!no,%u i često nije profesionalno*# Profesionalne bolesti se prija&ljuju na!ležnoj inspe".iji i reionalnom (a&o!u (a (!ra&st&enu (a,titu# 3
1/. Me*anizam rada mi!ia i neuromus"ularnog pribora?
Po"reti orani(ma i spolja,nji ra! (asni&aju se na fun".iji poprečnopruasti' mi,i%a reulisanim ner&nim sistemom ).entralnim i perifernim*# O! te fun".ije (a&isi "&alitet i "&antitet čo&ečije ra!a+ a a"ti&nost ostali' orana o!nosno orans"i' sistema "ao i ra!na sposobnost .elo orani(ma# S"eletni mi,i%i čine o"o BGH telesne mase prosečno čo&e"a# Nji'o& "ontra".ijs"i !eo sastoji se i( proteina &la"nasto tipa "oji se protežu a"sijalno !už mi,i%ni' &la"ana )a"tin i mio(in* Početa" ili prestana" a"ti&nosti s"eletni' mi,i%a o!re7uje ner&ni sistem# Mi,i% se sastoji i( motorni' je!ini.a+ u čijem sasta&u se nala(i &i,e o! 'ilja!u mi,i%ni' &la"ana "oji je!no&remeno reauju jer su iner&isani oran.ima a"sona je!no periferno motorno neurona# - s"eletni mi,i%ima se me'anič"a enerija !obija i( 'emijs"e enerije orans"i' fosfata boati' enerijom ali je (a o!rža&anje !o&oljne "on.etra.ije ti' je!injenja potrebna enerija i( o"si!a.ije li"oena i masti# Pro.es mi,i%ne "ontra".ije protiče u !&e fa(e a* anareobna b* aerobna Ner&ni impuls !ola(i i( CNS+ na!ržuje mi,i% i !o&o!i !o elastično napre(anja i njeo&e "ontra".ije# Enerija (a (a mi,i%nu "ontra".iju nastaje "ao re(ultat e(otermič"e rea".ije .epanja a!eno(intrifosfatne "iseline ;ATP< na a!eno(infosfornu "iselinu i fosfornu "iselinu# .epanju ATP8a učest&uje a"tomi(in "oji presta&lja je!injenje mi,i%ni' belanče&ina a"tina i mio(ina i ja&lja se "ao ferment .epanja ATP8a# To je pr&a anaerobna fa(a mi,i%ne "ontra".ije )li"oen se ne obna&lja i i!e u mlečnu "iselinu* - aerobnoj fa(i mle%ne "iseline )!obijene i li"oena u anaerobnoj fa(i* se o"si!i,e u 0 @O i uljen!io"si!+ a na račun oslobo7ene enerije ostali !eo mlečne "iseline prela(i u li"oen# 11. 0nergets"a potro!nja pri radu?
- to"u ma"simalno fi(ič"o napora potro,nja O @ u .elom orani(mu može se po&e%ati (a 3G834 puta a "o! a"ti&ni' mi,i%a i (a 4G83GG puta# Inte(itet napora o!re!juje stepen potro,nje O@# ?r(ina utro,"a O@ u mi,i%u nije u&e" u ra¬eži sa br(inom transporta pomo%u !isajno i "ar!io&as"ularno sistema# A"o ra¬eža postoji on!a je to stabilno stanje# Normalno to je Bl O@;min# Napor "oji to (a'te&a može trajati ne"oli"o minuta# A"o ne postoji stabilno stanje !efi.it O @ raste 3834l napor se mora pre"inuti#
6amor je ose%aj is.rpljenosti+ la!i+ umora i opomena ra!ni"u !a prestane sa ra!om jer mu je potreban o!mor+ a i mera je orani(mu !a smanji a"ti&nosti i spreči ,tetne posle!i.e# 6amor je normalna prola(na poja&a "o! čo&e"a "oji ra!i i i,če(a&a posle "ra%e ili !uže o!mora# Prema &rsti se mou ra(li"o&ati @ &rste (amora9 a"utni i 'ronični#
4
A"o ra!ni" ne pre"ine sa ra!om na"on ose%aja (amora+ nastaje premor u &i!u is.rpljenja orani(ma i ne prola(i u !anu u "ojem je nastao# Premor nije normalna poja&a+ &e% poreme%aj "oji remeti (!ra&st&eno stanje ra!ni"a# Stepen premora (a&isi o! toa ,ta je i(a(&alo (amor i "oli"o je !uo (amoreni orani(am i(laan ra!u be( o!maranja# O!mor je smanji&anje a"ti&nosti+ ili pre"i!anje ra!a u .ilju pono&no usposta&ljanja ra¬eže u orani(mu !a se on pono&o osposobio (a ra! )u"lanjaju se proit&o!i metaboli(ma+ snab!e&a se 'ranlji&im materijama##* O!mori mou !a bu!u9 3# Po načinu nastan"a spontani8planirani @# Po sa!ržaju pasi&ni)spa&anje+ ležanje+ se!enje* / a"ti&ni )pre!sta&lja s"up sports"i' a"ti&nosti+ re"rea.ija* 13. loga ula u iziologiji rada ?
Kula primaju na!ražaje "oji i( spolja,nje sre!ine !eluju na lju!s"i orani(am# Sastoje se i( tri !ela9 8 re.eptora )periferni !eo+ prima o!re7en obli" enerije i pret&ara u impuls* 8 pro&o!ni"a )pro&o!i impulse o! re.eptora !o ner&ni' .entara "ore mo(a+ !e se &r,i anali(ators"a fun".ija* 8 o!o&araju%e "orti"alne aferentne (one )ta"o se !obija utisa" o stanju spoljne sre!ine* Prema se!i,tu re.eptora i spe.ifičnosti čulni' utisa"a+ ra(li"uje se L čula 3# "ožni sen(ibilitet / "oža @# !ubo"i sen(ibilitet / mi,i%i i teti&e # &is.eralni i &eetati&ni sen(ibilitet / unutra,nji orani B# u"us / je(i"+ slu(o"oža usta 4# miris / nosna slu(o"oža # slu' / u'o 5# ra¬eža / labirint L# &i! / o"o 14. rincipi iziologije is*rane radni"a?
Is'rana ima osobenosti "oje se ra(li"uju i prema &rsti inte(iteta ra!a i prema inte(itetu ra!a+ "ao i uslo&ima po! "ojima se ra! oba&lja# 0rana sasta&ljena o! ra(ličiti' namirni.a obe(be7uje ra!ni"u !obro (!ra&lje# $itamini i soli imaju (a,titnu ulou i nisu enerets"a materija# $itamin C )manji (amor* ? )"oristan efe"at enerije* A )pobolj,a&a &i!* S ob(irom !a se 'ranom po!miruju potrebe orani(ma u "alorijama+ a(otnim materijama potrebnim (a sinte(u sopst&eni' belanče&ina+ o!nosno reenera.ije t"i&a &o!e i minerala+ moramo !a &o!imo računa !a s&a"o!ne&na is'rana sa!rži bar je!nu namirni.u o! sle!e%i' se!am rupa9 :žitari.e )'leb+ testo+ proi(&o!i o! bra,na* :meso+ jaja+ riba :masti )s&injs"a+ biljna mast+ ulje+ masla.* :po&r%e :&o%e :slat"i,i :&itamini 5
- to"u ra!no &remena ra!ni.ima treba obe(be!iti je!an !opuns"i obro" "oji na!o"na7uje manja" u poro!ičnoj is'rani i mora !a sa!rži njeo&e !ne&ne is'rane# Obro.i treba !a bu!u "&alitetni+ neobilni i la"o s&arlji&i# Obje"ti (a is'ranu treba !a bu!u u bli(ini ra!no mesta# 1#. adna sposobnost radni"a?
Ra!na sposobnost je sposobnost poje!in.a (a oba&ljanje posla "oji se može &alori(o&ati na trži,tu ra!a ili sposobnost orani(ma !a u to"u ra!a o!rži unutra,nju fi(iolo,"u ra¬ežu i !a po prestan"u ra!a br(o i u potpunosti usposta&i s&e obli"e ra¬eže "oji su o!stupili o! fi(iolo,"i' &re!nosi# Osim trenutno stanja (!ra&lja+ jo, mnoi !rui fa"tori> ra!no mesto+ poro!ične i so.ijalne prili"e+ na&i"e+ "limats"i uslo&i it! o!re7uju čo&e"o&u psi'ofi(ič"u .elinu i bitno utiču na njeo&u ra!nu sposobnost# Pojam bolest ne po"lapa se sa pojmom ra!ne sposobnosti# Ima bolesti "oje ne utiču na ra!nu sposobnost+ !rue utiču samo po&remeno )npr# čir na želu.u*+ ili samo "o! o!re7eni' (animanja )npr alerija na bra,no "o! pe"ara*+ !o" ne"e bolesti )npr a"utna febrilna stanja* u(ro"uju ra!nu nesposobnost "o! s&i' (&anja# Obli.i ra!ne sposobnosti9 Op,ta ra!na sposobnost Po!ra(ume&a sposobnost poje!in.a (a oba&ljanje s&i' &rsta poslo&a na op,tem trži,tu ra!ne snae+ be( ob(ira na stručnu osposobljenost+ u .ilju obe(be7enja sre!sta&a (a e(isten.iju# Profesionalna ra!na sposobnost Po!ra(ume&a sposobnost poje!in.a (a oba&ljanje poslo&a u oblasti us"o profesionalno opre!eljenja &e(ano (a stručnu osposobljenost i ,"ols"u spremu# 1$. romene u organizmu pod uticajem is"o"e temperature?
Dejst&o &iso"e temperature se na orani(am o!raža&a "ao poreme%aj u &i!u9 3# Toplotne is.rpljenosti )T+ mu"a+ (nojenje+ ubita" soli+ la&obolja*8najblaži @# Toplotni u!ar / pre!sta&lja najteži a"utni poreme%aj usle! !ejst&a toplote pri "ome termoreula.ija prestaje+ nema (nojenja i ra!ni" je &italno urožen# De'i!rata.ija i(me7u %elija !o&o!i !o nji'o&o raspa!anja i naomila&anja pro!u"ta raspa!anja u &an%elijs"oj tečnosti )amino"iselina+ "reatinina uree* T !o B@.+ la&obolje+ ste(anje u ru!ima+ &rtola&i.a+ rče&i+ "oma### # Toplotni rče&i / nastaju (bo ubit"a
Nis"im temperaturam i(loženi su ra!ni.i u 'la!njačama+ pi&arama i poljopri&re!nim !elatnostima+ ra7e&ins"i i ,umars"i ra!ni.i# -sle! !uoo!i,nje ra!a u 'la!noj i &lažnoj ra!noj sre!ini+ !ola(i !o insufi.ijen.ije periferne .ir"ula.ije i aseptični' i !eenerati&ni' "ožni' promena "ao ineuropatija+ a i !o respiratorni' oboljenja#
6
1+. Mere za spreaanje nepooljni* mi"ro"limats"i* usloa?
8 Pre&enti&ne mere (a spreča&anje nepo&oljni' mi"ro"limats"i' uslo&a ra!a# 8 6načaj (a pobolj,anje uslo&a ra!a uop,te+ a posebno meteorolo,"i' uslo&a ima te'nič"i napre!a"# -&o!7enje me'ani(a.ije i automati(a.ije te'nolo,"i' pro.esa u ra(nim ranama pri&re!e je je!an o! naj&ažniji' pute&a normali(a.ije mi"ro"lime u proi(&o!nim poonima# I(&ore toplote obe(be!iti toplotnom i(ola.ijom+ a u slučaju "a!a je ona nemou%a u ra!nu (onu u&esti po"retne i nepo"retne e"rane# 6arejani &a(!u' u toplim poonima treba i(ba.iti &entila.ionim ure7ajima obe(be7uju%i pristup spoljnje &a(!u'a "oji treba pret'o!no "on!i.ionirati# Me!i.ins"e mere (a,tite počinju o! prof# orijenta.ije !o "ontrola no,enja lične (a,tite### 1-. Dejsto poi!enog atmosers"og pritis"a 5 "esons"a bolest ?
- orani(mu normalno postoji saturisan a(ot u t"i&ima i tečnostima u "oličini !o&oljnoj !a obe(be7uje par.ijalni pritisa" u lo"alnoj atmosferi )3GGGml* A(ot se "ao inertan as rast&ara najpre u "r&i a (atim i s&im t"i&ima orani(ma# 6asi%enja orani(ma a(otom (a&ise o! sle!e%i' fa"tora9 &isine pritis"a+ !užine e"spo(i.ije po&i,enom pritis"u+ &as"ulari(a.ije orana+ sposobnosti apsorp.ije orana###
Snižen atmosfers"i pritisa" &r,i me'anič"i uti.aj na čo&e"a ,irenjem &a(!u'a u ne"im !elo&ima tela+ ,to !o&o!i !o bolo&a u mi,i%ima i (lobo&ima+ pritis"a na bubnu opnu i !r# A"o se atmosfers"i pritisa" sniža&a isu&i,e br(o osno&nu ulou ira pa! par.ijalno pritis"a "iseoni"a# S pa!om par.ijalno pritis"a O@ sniža&a se njeo& napon u al&eolarnom &a(!u'u# To je stanje ano"sije i u(ro" je &isins"e bolesti# Stanje ano"sije !o&o!i !o poreme%aja u 9 .entralnom ner&nom sistemu ,to se manifestuje &rtola&i.om+ pospano,%u+ smanjenjem pažnje+ poreme%ajem "oor!ina.ije po"reta+ mučninom+ ubr(anjem pulsa i !isanja+ "r&arenjem i( nosa i !r### Do BGGGm "o! &e%ine lju!i nema poreme%aja# O! BGGGm (asi%enost "r&i O@ nalo pa!a# Na &isini o! BGGG / 4GGGm+ !ola(i !o a"limati(a.ije )po&e%anje eritro.ita+ 'emolobina+ eritropoe(e+ &entila.ije+ br(ine "r&oto"a*
7
3# A"utna &isins"a bolest+ nastaje nalim i(laanjem sniženom atmosfers"om pritis"u ,to !o&o!i !o ni(a rea".ija# Ja&lja se u(bu7enje+ euforija+ ose%aj toplote u li.u+ prili& "r&i u la&u+ te,"o !isanje+ la&obolja+ slabost+ pospanost+ ubr(ani puls+ mou%a smrt# @# $isins"i plu%ni e!em je je!an o! najo(biljniji' simptoma "oji se sre%u na &eli"im &isinama# Plu%ni e!em nastaje usle! po&e%ane permeabilnosti "apilara usle! čea !ola(i !o naomila&anja e!ems"e tečnosti u al&eolama# 0ipo"sija na &eli"im &isinama !o&o!i !o opt,te "onstri".ije mali' plu%ni' arteriola sa o!o&araju%om re!u".ijom plu%no &as"ularno po!ručja ,to !o&o!i !o poja&e plu%ne 'iperten(ije# 21. roesionalna orjentacija i sele"cija ?
Sistem profesionalne orjenta.ije i sele".ije ost&aruje se9 3# Profesionalnim informisanjem @# Profesionalnim i ra!nim &aspitanjem # Sa&eto&anjem pri i(boru (animanja B# Pra%enjem i "ontrolom u to"u ra!no &e"a I(bor (animanja jeste neotu!ji&o pra&o ra7anina+ a mi imamo sa&eto!a&nu ulou "oja počinje o! osmoo!i,nje i sre!nje ,"ole+ "a"o bi mla!e usmerili na o!o&araju%e (animanje# - proti&nom učeni.i %e i(učiti ,"olu a (bo (!ra&st&eni' problema ne%e mo%i !a ra!e Profesionalna sele".ija je stručna a"ti&nost !a me7u "an!i!atima "oji žele !a ra!e o!re7ene poslo&e o!abere ono "o %e !a i' oba&lja uspe,no )pose!uje &e%u ra!nu sposobnost*# Prof# sele".ija (apočinje informisanjem "an!i!ata o firmi i bu!u%em ra!nom mestu+ a potom sle!i prele! "oj ise sastoji i( me!i.ins"o )a".enat na (a'te& ra!no mesta* i psi'olo,"o !ela )ispiti&anje op,ti' i spe.ijalni' sposobnosti+ moti&a.ije (a ra!+ njeo&i' &e,tina*# Nema ra!ne uspe,nosti na"o čo&e" npr# (na i može a ne%e !a ra!i ili može i 'o%e ali ne (na taj posao# Sposobnost se !eli po &rsti )intele"tualne+ motorne+ sen(orne* i po op,tosti )eneralne i spe.ijalne* 22. 0rgonomija i naune discipline na "oje se oslanja?
Eronomija je nau"a "oja se ba&i !i(ajnom proi(&o!a ta"o !a oni najbolje bu!u prilao7eni lju!s"om telu# Eronomija se ula&nom s'&ata "a"o je to !efinisano u pret'o!noj !efini.iji# Ipa"+ ona+ u su,tini+ ali i sa!ržajno jeste multi i inter!is.iplinarna nau"a "oja se ba&i sistemom čo&e"8 ma,ina "a"o bi se ma,ina prilao!ila čo&e"o&im bio8psi'o8so.ijalnim oraničenjima i (a'te&ima "a"o bi upotreba ma,ine bila efi"asnija+ be(be!nija i pou(!anija# Po! pojmom ma,ina po!ra(ume&a se s&a"i materijalni pre!met sa "ojim čo&e" !ola(i u !o!ir prili"om oba&ljanja ne"o posla+ ta"o !a je ma,ina tastaura računara+ obična olo&"a+ ali i lo"omiti&a+ automobil+ a&ion it!# Na počet"u nastan"a o&e nau"e+ neposre!no posle Druo s&ets"o rata+ a".enat je bio na prilao7a&anje ma,ine )s'&a%ene na pret'o!an način* lju!s"om telu i njeo&im oraničenjima# Ipa"+ !anas se ne može (anemariti !a čo&e"o&a psi'ič"a i so.ijalna oraničenja+ potrebe+ (a'te&i mou biti ta"o7e limit u "ori,%enju ne"o sre!st&a i !a i nji' treba učita&ati prili"om proje"to&anja te'nič"o sre!st&a ili te'nič"o sistema# Nastana" eronomije se &e(uje (a br(i ra(&oj te'ni"e i te'nič"i' sre!sta&a "oja su bila s&e sa&r,enija i efi"asnija+ ali se on!a ja&io čo&e" "ao onaj "oji s&ojim oraničenjima postaje limitiraju%i fa"tor njeo&o ra(&oja# Na primer+ te'nič"i u(e&,i ne"o najsa&r,enije sre!st&o 8
nije eronoms"o a"o a čo&e" sa s&ojim bio8psi'o8so.ijalnim "ara"teristi"ama ne može !a efi"asno "oristi i to je !anas limitiraju%i fa"tor te'nič"o i te'nolo,"o ra(&oja# Eronomijom se !anas ba&e biolo(i+ antropolo(i+ psi'olo(i+ so.iolo(i###+ ali s&a (nanja "oja nosi s&a"a o! nabrojani' i ne nabrojani' stru"a ne (nači ni,ta a"o se ne interi,u u s"up je!inst&eni' i us"la7eni' (a'te&a "ooji se moraju posta&iti pre! proje"tanta ili !i(ajnera te'nič"o sre!st&a !a bi ono (a!o&oljilo s&e potrebe i (a'te&e čo&e"a# 23. 6rste rada ?
Ra! se !eli na9 Dinamič"i / "oji se oba&lja u stalnom po"retu mi,i%a# Nepre"i!no se smenjuju "ontra".ije i rela"sa.ije mi,i%a# Statič"i / u o&a"&om ra!u nema promene !užine mi,i%a i oni se nala(e u stanje stalne "ontra".ije# Smanjena je .ir"ula.ija "r&i+ na"uplja se &i,e raspa!ni' pro!u"ata u orani(mu+ brže se ja&lja (amor# -mni / pretežno je anažo&an ner&ni sistem# Najče,%e je "ombino&an sa pret'o!na !&a# 24. 7udbina pra!ine u organizmu ?
Pra,ina može biti 9 3# Orans"a 8 pra,ina biljno pore"la )'artija+ bra,no+ pamu"+ it!##* 8 pra,ina ži&otinjs"o pore"la )&una+ !la"e+ perje+ "osti* 8 pra,ina pore"lom o! &e,tač"i' materijala )boje+ la"o&i* @# Neorans"a 8 o! metala / ba"ar+ &ož!je+ .in"+ olo&o 8 o! minerala / "&ar.+ pesa"+ a(best 8 &e,tač"a / sta"lo+ .ement i !r# # Me,o&ita pra,ina Kesti.e o! 3 mi"rometra (a!rža&aju se GH u plu%ima# Kesti.e pra,ine (a!rža&aju se !elimično na &lažnoj slu(o"oži i !lači.ama nosa )naročito one &e%e o! @4 mi"rometara* - ornje !isajne pute&e na slu(o"ožu epitela talože se česti.e &eličine 3G834 mi"rometara i manje# Kesti.e p! 483 mi"rometra pro!iru u !onje !isajne pute&e i al&eole# Sitnije česti.e &rtložno se "re%u unutar al&eola i !obrim !elom bi&aju i(bačene sa i(!a'nutim &a(!u'om# Je!an !eo pra,ine (alepi se (a (i! al&eola i resorbuje se pre"o limfni' i "r&ni' pute&a# eu"o.iti+ ma"rofai i ranulo.iti '&ataju česti.e pra,ine i o!nose i' limfoto"om u reionalne limfne č&oro&e# Rast&orlji&ost pra,ine ta"o!je je o! &eli"o (načaja# -"oli"o se pra,ina brže rast&ara u t"i&nim tečnostima+ to može !a !o&e!e !o tro&anja#
9
2#. Dejsto pra!ine na organizam ?
8 To"sično !ejst&o 8 Aleroeno !ejst&o 8 oto!inamično !ejst&o 8
Pneumoni"o(e us oboljenja plu%a nastala "ao posle!i.a u!isanja pra,ine9 8 neorans"e+ u!isanje pra,ine sa slobo!nim SiO@+ be( njea ili &e(anim SiO@ npr (a a(best+ "aoiln i tal"# 8 orans"e9 baaso(a )trs"a*+ bisino(a )pamu"*+ taba"o(a )!u&an* i "anabio(a )"onoplja* 8 me,o&ite $e%inu "ara"teri,e st&aranje &e(i&no t"i&a8fibro(iranje "oje je .ir"ums"riptno ili je !ifu(no "ao "o! u!isanja a(besta+ &ož!ja+ berilijuma# Sili"o(a je fibro(a plu%a u(ro"o&ana in'ala.ijom i a"umula.ijom pra,ine slobo!no sili.ijum!io"si!a u plu%ima# ibro(a plu%a se o!li"uje st&aranjem sili"otični' č&ori%a# ?olest je proresi&no to"a i može !o&esti !o in&ali!nosti i smrti obolelo# Taloženje pra,ine u plu%ima nastaje "a!a je &i,e pra,ine u!a'nuto neo ,to priro!na o!brana plu%a može !a u"loni# O! sili"o(e obole&aju ru!ari+ ra!ni.i u "amenolomima+ "amenores.i+ ra!ni.i u sta"lars"oj in!ustriji+ u li&ni.ama# $reme e"spo(i.ije je prosečno !anas @@8@4 o!ina# 2'. 8zbestoza plua ?
A(besto(a je proresi&na bolest "oja nastaje u!isanjem a(bestne pra,ine ili a(bestni' &la"ana# A(best je po 'emijs"oj !efini.iji sili"at "oji ima ne"a i(&anre!na te'nolo,"a s&ojst&a# Me7utim+ on se po"a(ao opasan (a (!ra&lje lju!i# A(best nije opasan (bo s&oje 'emijs"e ra7e+ neo (bo s&oje stru"ture u obli"u ili.a "oja se la"o (aba!aju u plu%ne membrane i tamo i(a(i&a 'roničnu upalnu rea".iju+ rea".iju strano tela# To ima (a posle!i.u upalni pro.es u plu%ima sa s&im me!ijatorima upale ili posle!i.a može biti upalna rea".ija na pleuri )poplu%ni.i*# -palni pro.es je ja"o o&isan o stanju imuno susta&a# - "onačni.i se ra(&ija na pleuri (a!ebljanje pleure+ "ao ranula.ije+ a u plu%ima se ra(&ija fibro(a# Ali "a"o %e se 10
ra(&ijati fibro(a+ "ojim tempom i sa "a"&om prono(om (a&isi is"ljuči&o o! imuno stanju bolesni"a# A(besto(a je relati&no !obo%u!na+ nemalina bolest# Pre sto o!ina bila je i smrtonosna+ ali "a"o su se ra(&ijale spo(naje o ,tetnosti a(besta i uspore!no s njima mere (a,tite+ smrtnost o! same a(besto(e s&e!ena je oto&o na nulu+ ča" i "o! nas#
8 Si!ero(a je i(a(&ana pra,inom &ož!ja+ "oja može biti in'alirana u čistoj formi ili s !ruom pra,inom# Ne o,te%uje plu%a u &e%oj meri i nema fibro(iraju%i "ara"ter+ a stepen fibro(e (a&isi o! sa!ržaja sili.ijum!io"si!a u me,anim pra,inama# 8 Alumino(a nastaje in'ala.ijom aluminijumo&o pra'a ili aso&a njeo&o o"si!a# Obole&aju ra!ni.i "oji ra!e na "opanju i obra!i bo"sita+ u in!ustriji boja+ u 'emijs"oj in!ustriji+ pri či,%enju aluminijums"i' o!li&a"a i !r###
8 ?erilio(a nastaje u!isanjem !imo&a i pra,ine berilijuma# ?erilijum se upotreblja&a (a leure s ba"rom i aluminijumom u ma,inora!nji i a&ions"oj in!ustriji# Promene i(a(&ane o&im metalom tumače se alerijs"im me'ani(mima+ mou nastati u !&a obli"a+ a"utnom i 'roničnom# A"utni obli" nastaje usle! !isanja !ima berilijum o"si!a+ proti%e "ao 'emijs"i bron'oal&eolitis+ "asnije !ola(i !o fibro(e#
Orans"i aerosoli biljno i ži&otinjs"o pore"la+ ra(na orans"a je!injenja i me!i"amenti# te"stilnoj in!ustriji+ 'emijs"oj+ papirnoj !r&noj+ !u&ans"oj+ pre'rambenoj+ in!ustriji ume i "ože i u poljopri&re!i postoji &eli"i broj ra!ni' mesta na "ojima su ra!ni.i uroženi orans"om pra,inom# Patoeno !ejst&o orans"e pra,ine na respiratorne orane (a&isi o! mnoobrojni' fa"tora fi(ič"e+ 'emijs"e i biolo,"e priro!e# O! &eličine česti.a (a&isi !a li %e se orans"a pra,ina (a!ržati u ornjim !isajnim pute&ima ili %e pro!reti !o al&eola# T&r!e i o,tre česti.e me'anič"i iritiraju slu(o"ožu# O! sasta&a orans"i' pra,ina (a&isi !a li %e patoeno !ejst&o biti pretežno na!ražajno+ alerijs"o+ to"sično ili infe"ti&no#
11
31. Oboljenja izazana mlins"og i &itnom pra!inom ?
itna ro(ni.a / i(a(i&a je žitna i mlins"a pra,ina+ a ja&lja se "rajem pr&o !ana ra!a pri pr&om "onta"tu sa ,tetnim aensom# 32. roesionalna bron*ijalna astma ?
?ron'ijalna astma )Ast'ma bron.'iale* 'ronično je upalno oboljenje !onji' !isajni' pute&a osetlji&i' na &eli"i broj ra(ni' aenasa# Oni !o&o!e !o nalo ra(&oja u prin.ipu re&er(ibilne obstru".ije !onji' !isajni' pute&a i(a(i&aju%i a"utni astmatični napa!# O&!je se ra!i o 'iperiritabilnosti tra'eobron'ijalno sistema#
O&aj obli" bolesti u(ro"uju pu,enje i aero(aa7enje )česti.e !i(ela+ smo+pra,ina+in!ustrijs"i aso&i+*# Osim "onstantno "a,lja+ 'ronični bron'itis je pra%en otežanim !isanjem+ najpre pri naporu+ a "asnije i u miro&anju#0ronična upala !o&o!i !o manje ili &i,e trajno suženja !isajni' pute&a+"oje se ni"a!a ne po&lači u potpunosti# - najtežim slučaje&ima osoba postaje in&ali!+ jer nije u stanju !aoba&lja ni najla",e s&a"o!ne&ne a"ti&nosti# 34. a!tita radni"a od !tetnog deloanja aerozaga:enja ?
3#. 8"utna *ronina radijaciona bolest ?
Ra!ija.iona bolest+ a"utni ra!ija.ioni sin!rom je s"up (na"o&a i simptoma "oji se ja&ljaju> u a"utnom obli"u u to"u ,estone!eljno perio!a posle i(laanja (račenju &e%em o! G+5 1Q )apsorbo&ano (račenje* u "rat"om &remens"om perio!u+ ne"oli"o sati !o 38@ !ana+ i 'roničnom obli"u "ao posle!i.a "umulati&no efe"ta mali' !o(a na !&a i &i,e ra!iosen(iti&ni' t"i&a "ro( !uži &remens"i perio! )najmanje pet o!ina*+ be( ob(ira !a li se ra!i o spolja,njem ili unutra,njem (račenju# Smrt na"on (račenja može nastati i be( pret'o!no ra(&oja sin!roma bolesti a"o je !o(a (račenja pre"o 3G#GGG rema+ jer trenutno o,te%uje .entralni ner&ni sistem+ !isanje+ .ir"ula.iju it!# ečenje 9 :terapija infe".ije :terapija 'emoraijs"o sin!roma :op,ta simptomats"a terapija :transplata.ija "o,tane srži :terapija fa"torima rasta matični' %elija :elimina.ija ra!ionu"li!a / interna !e"ontamina.ija :spolja,nja !e"ontamina.ija 3$. ticaj ultrazu"a i inrazu"a na organizam oe"a?
Infra (&u" pre!sta&lja me'anič"e &ibra.ije+ "oje se ,ire u elastičnoj sre!ini sa fre"&en.ijom manjom o! @G 0(# Ra(li"uje se o! (&u"a "oji se ose%a čulom slu'a po (natno &e%oj talasnoj !užini# Dejst&o na čo&e"a je na .eo orani(am9 slabost+ ra(!rlji&ost+ (amor+ nesani.a+ &rtola&i.a# -ltra(&u" su (&učni titraji &iso"e fre"&en.ije o! pre"o @GGGG !o ne"oli"o miliona titraja u se"un!i# I(&ori su ultra(&učni eneratori+ a upotreblja&a se u me!i.ini u !ijanostič"e i terapijs"e s&r'e# Neželjene poja&e su ubr(an ra! sr.a+ e"stra sistole+ bolo&i u pre!elu sr.a#
6a,tita ra!ni"a o! bu"e u in!ustriji je složen problem i obu'&ata9 6!ra&st&ene mere (a,tite )pret'o!ni i perio!ični prele!i* Te'nič"e mere (a,tite )"ole"ti&ne i in!i&i!ualne* Orani(a.ione )reulisane posebnim pra&ilima o merilima i reulati&ama*# 3+. roesionalne ine"cije i zoonoze?
6oono(e su rupa (ara(ni' bolesti "oje su (aje!nič"e lju!ima i ne"im ži&otinjama+ a mou prela(iti sa ži&otinja na lju!e i obrnuto# -(ročni.i u pr&om re!u "ruže me7u ži&otinjama i samo se po&remeno prenose i na čo&je"a# Ko&je" se može (ara(iti uri(om ili orebotinom+ "onta"tom sa slinom+ i(metom+ mo"ra%om i putem 'rane# 1la&ni re(er&oar (a ,irenje opasni' (oono(a su lo!ari+ ,ums"i mi,e&i i &olu'ari.e# -(ročni.i (oono(a mou biti ba"terije+ &irusi+ para(iti+ lji&i.e+ ri"e.ije i prioni#
13
3-. 7anitarno *igijens"i usloi rada?
Obje"at mora !a bu!e lo.iran ta"o !a je po&e(an sa saobra%ajni.ama+ !a ne bu!e i(ložen ,tetnim uti.ajima o"oline Da ima !o&oljnu po&r,inu+ !a je pri"ljučen na mrežu "omunalne infrastru"ture+ !a je snab!e&en &o!om (a pi%e i !a se otpa!ne &o!e o!&o!e na 'iijens"i način# Da je obe(be7eno priro!no s&etlo+ !obra &entila.ija sa mrežama i filterima Da se o!rža&a !obra 'iijena s&ea u obje"tu+ lična 'iijena sa a".entom na često pranje ru"u S"upljanje+ s"la!i,tenje i transport otpa!a po (a"onu Mi"ro"limats"i uslo&i moraju biti obe(be7eni )temperatura ne manja o! 3L.* Sta(e i par"in prostor o! č&rsto materijala# ostalo (elene po&r,ine Po!o&i o! o!o&araju%e materijala+ obeleženo po propisu 4/. roesionalna "o&na oboljenja i alergijs"i "onta"tni dermatitis
Profesionalne "ožne bolesti ubrajaju se me7u najče,%a profesionalna obolenja# -(ro.i im mou biti9 :'emijs"i aensi )ra(ličiti anorans"i i orans"i spoje&i+ npr# "iseline i soli+ metali+ ulji"o&o!i.i+ ulja*+ :fi(i"alni fa"tori )toplina+ 'la!no%a+ ra(ličite &rste (račenja*+ :biolo,"i fa"tori ži&otinjs"o )inse"ti+ lji&i.e+ &irusi+ ba"terije* i biljno )smole+ pra,ina !r&e%a+ .&ije%e* porije"la# Da se ne"a "ožna bolest prolasi profesionalnom+ mora (a!o&oljiti slje!e%e la&ne "riterije9 :!a je pret'o!no ne!&ojbeno ustano&ljena profesionalna etioloija+ :!a se ra!i o "ožnoj promjeni (a "oju je po(nato !a može biti u(ro"o&ana ta"&im aensom+ :!a je lo"ali(a.ija "ožne promjene i!entična sa lo"ali(a.ijom ma"simalne i(loženosti+ :!a je is"ljučena neprofesionalna i(loženost istom aensu# Me7u profesionalnim bolestima u(ro"o&anima 'emijs"im aensima !ermatitis ili e".em t&ori la&nu s"upinu# Obično se na(i&a "onta"tnim+ po! čime se po!ra(umije&a o,te%enje "ože nastalo upalom po&r,ins"o sloja "ože )epi!ermitis*+ a očituje se eritemom+ &e(i"ula.ijom+ e"su!a.ijom+ "rusta.ijom i !es"&ama.ijom+ bilo !a te promjene nastaju u &remens"om slije!u o!&ojeno ili !a se poja&ljuju isto&remeno# Najče,%e t&ari "oje u(ro"uju profesionalne !ermato(e su9 ulja i masti )ulje (a re(anje+ mineralno ulje it!#*+ te'nič"a otapala+ "iseline+ lužine i soli te,"i' metala+ plastične mase )fenolformal!e'i!+ ureaformal!e'i!*+ &os"o&i+ sastoj.i ume+ ne"i lije"o&i )npr# sulfonami!i i ne"i antibioti.i mou i "o! "onta"ta sa "ožom i(a(&ati ja"u aleriju 41. utei prodiranja i sudbina otroa u organizmu?
Otro&i mou !a pro!ru u orani(am "ro( nepo&re7enu "ožu )"ao ben(en+ ži&a it!*+ pre"o orana (a &arenje )&eoma ret"o u in!ustriji* i pre"o !isajni' orana+ ,to je najče,%e u in!ustrijs"im uslo&ima# Otro&i u orani(mu po!ležu fi(ič"im i 'emijs"im pro.esima )o"si!a.ija+ pret&aranje u !rue 14
manje ili &i,e to"sične materije it!#* Otro&i !ola(e !o jetre "oja ima (ažtitnu ulou ali se i sama o,te%uje prili"om !eto"si"a.ije# Otro&i se i(lučuju i( orani(ma pre"o "ože+ "ro( !isajne pute&e+ (nojni' i lojni' žle(!a+ stoli.e i s"oro naj&ise pre"o mo"ra%e# Oni ili nji'o&i pro!u"ti se mou na%i u "r&i+ mo"ra%i ili !ruom biolo,"om materijalu+ ,to je (anačajno (a !ijano(u profesionalni' tro&anja# 42. ;lini"i oblici troanja ?
S "linič"o aspe"ta tro&anja se mou po!eliti na a"utna+ suba"utna i 'ronična# A"utna nastaju "a! čo&e" !o7e u !o!ir sa &eli"om "oličinom otro&a i &iso"om "on.etra.ijom+ u to"u "rat"o &remens"o perio!a i(laanja# 6bo mera be(be!nosti i (a,tite o&a tro&anja nisu česta u in!ustriji# Suba"utna tro&anja nastaju br(o+ ali sporije po "linič"om to"u# 0ronična tro&anja nastaju "ao posle!i.a !uotrajno i(laanja manjim "oličinama ili "on.entra.ijama otro&a# 43. ra pomo i leenje "od troanja, za!tita od troanja?
3# Prestana" !alje uno,enja otro&a )čist &a(!u'a* @# ?r(u elimina.iju ili !eto"si"a.iju )npr# 'emijs"i anti!ot EDTA (a olo&o i tetraetil olo&o+ po&ra%anje ispiranje želu.a+ me!i.ins"i ualj##* # In'ala.ija "iseoni"om )a"o je be( s&esti ura!iti tra'eotomiju* B# 6bo ispara&anja otro&a "ro( "ožu potrebno je brisanje i "upanje otro&ano# 4# Su(bijanje posle!i.a i(a(&anim !elo&anjem otro&a )'ormoni+ &itamini+ transfu(ija###* Mere (a spreča&anje tro&anja9 8usa&r,a&anje te'nolo,"o pro.esa 8lo"a.ija fabri"e+ "ubatura+ čisto%a+ os&etljenje### 8(amena otro&ni' manje otro&nim materijalima (a proi(&o!nju 8'ermeti(a.ija+ automati(a.ija i &entila.ija su osno&i (a spreča&anje# 44. roesionalno troanje oloom?
Olo&o je te,"i metal "oji se !anas "oristi u &e%em broju in!ustrija "ao &ažan sastoja" ra(ličiti' materija u a"umulatorima+ bojama+ anti"oro(i&nim sre!st&ima+ ben(inu# -nosi se u orani(am pre"o "ože+ !isajnim putem+ !iesti&no tra"ta### Tro&anje olo&om nastaje na"on !uotrajno unosa mali' "oličina olo&a u orani(am+ ret"o u obli"u a"utno tro&anja "a!a se unesu &eli"e "oličine# Olo&o se a"umulira u orani(mu+ naj&i,e u "ostima !e ostaje .eli ži&ot+ i ne može se o!straniti# Pr&i simptom tro&anja je !a !eluje na en(im "oji učest&uje u sinte(i 'emolobina u eritro.itima# Dola(i !o anemije (bo pojačano i(luči&anja porfirina i &ož7a mo"ra%om#
15
4#. roesionalno troanje &iom ?
Profesionalna opasnost je u ru!ni.ima ži&e+ topioni.ama+ "r(narst&u+ ele"tričnoj i 'emis"oj in!ustriji# ulminat ži&in je ja" e"splo(i&#
Metalna )li&ač"a* ro(ni.a+ opisana "ao profesinalna bolest jo, 3L@#o!ine+ nastala je "ao posle!i.a e"spo(i.ije &e%im "on.entra.ijama !ima o"si!a .in"a i !rui' metala# Slična napa!ima malarije# Ja&lja se B8L' na"on e"spo(i.ije9 "a,alj+ temp;!r'ta&i.a+ a!jenje+ po&ra%anje# Prola(i sutra!an be( posle!i.a# 4'. roesionalno troanje nitroznim gasoima ?
Profesionalno tro&anje nitro(nim aso&ima je po pra&ilu a"utno tro&anje+ "oje nastaje u!isanjem a(otni' o"si!a "oji se st&araju pri s&im ra!o&ima !e u pro.esu proi(&o!nje !ola(i !o ispara&anja pu,e%e a(otne "iseline ili pri njenom !elo&anju na metale i orans"e materije# Nitro(ni aso&i spa!aju u rupu najopasniji' na!ražlji&a.a i to (bo toa ,to imaju slabo na!ražajno !ejst&o na slu(o"ožu !isajni' pute&a# Ne !o&o!e !o ja"o na!ražajno "a,lja i u,enja "ao ,to to čine 'lor i amonija" i !rui na!ražlji&.i+ te ne primora&aju uroženo ra!ni"a !a napusti prostoriju u "ojoj se nala(i#
-ljen mono"si! )CO* je i(ra(ito to"sičan as be( boje mirisa i u"usa i la",i je o! &a(!u'a# Spa!a u rupu 'emijs"i' (au,lji&a.a+ a i(a(i&a eneralnu 'ipo"siju (bo ire&er(ibilno &e(i&anja s 'emolobinom )0b* i !ruim posre!ni.ima# To"sični efe"at CO nastupa br(o i pri malim "on.entra.ijama# -ljen mono"si! nastaje u pro.esu nepotpune o"si!a.ije orans"i' materija# Je!an o! naj(načajniji' i(&ora (aa7enja &a(!u'a je i(!u&ni as motora s unutra,njim saore&anjem a sle!e%i &eli"i (aa7i&ač &a(!u'a je metalur,"a in!ustrija# A"utno tro&anje CO9 poreme%aj .entralno mi,i%no metaboli(ma+ ubita" s&esti+ u,enje+ smrt# $e%e "on.entra.ije i(a(i&aju mentalne poreme%aje+ ubita" "oor!ina.ije )(atro&ani je s&estan a ne može !a ot&ori+ pro(or+ &rata ili !a pruži samopomo%*# 0ronično tro&anje CO+ ja&lja se o!inu !o !&e o! e"spo(i.ije )o,te%enje sr.a+ nestabilan "r&ni pritisa"* ečenje O@+ i(no,enje i( prostorije### Mere (a,tite )sele".ija+ prele!i+ &entila.ija* 16
4-. =roanje ugljen dio"sidom ?
Tro&anje uljen !io"sio!om8uljen !io"si! je teži o! &a(!u'a i nala(i se na !nu prostorije "oju (au(ima )bunar+ silos+ &ins"i po!rum*# Simptomi su la&obolja+ &rtola&i.a+ o,amu%enost+ poreme%aj &i!a+ !ispneja )otežano !isanje*+ po&ra%anje+ ubita" s&esti# Otro&ano treba i(&esti i( (atro&ane (one#
Sumpor&o!oni" je br(o!eluju%i+ smr!lji& )miris truli' jaja*+ be(bojni+ na!ražuju%i as+ "oji u "r& !ospe&a reorp.ijom pre"o respiratorne slu(o"ože# Ima a u naftnoj in!ustriji+ ru!arst&u+ proi(&o!nji sintetič"i' t"anina+ lep"a# Može se na%i i u "anali(a.ijama i s"la!i,tima stajs"o 7ubri&a# Njeo&i joni in'ibiraju ele"trons"i transport &e(uju%i se (a .ito'rom o"si!a(u+ čime se remeti fun".ija %elije#
Sumpor!io"si! se "oristi u proi(&o!nji sumporne "iseline+ belila+ .elulo(e+ 'artije+ obloa o! metala+ prera!a 'rane+ saore&anje fosilni' ori&a# I(a(i&a irita.iju larin"sa+ epista"su+ !o poja&e e!ema plu%a# Ja&lja se u a"utnom obli"u sa br(im simptomima+ !o&o!i !o smrti# Suba"utni obli"9 blaži simptomi+ po&oljniji is'o!# 0ronični9 problemi sa !isanjem+ su(enje+ (ubni "arijes+ ul.era.ije na nosnoj prera!i# Terapija i mere (a,tite+ "ao i "o! !rui' aso&a# #2. =roanje tri*loretilenom ?
Tri'loretilen je bistra+ be(bojna tečnost+ "ara"teristično prijatno mirisa#
#3. roesionalno troanje organs"im rastaraima ?
0eteroena rupa orans"i' materija sa (aje!nič"om osobinom !a rast&araju !rue orans"e materije# I(&ori e"spo(i.ije orans"im rast&aračima9 0emijs"a in!ustrija+ arma.ija+ Proi(&o!nja plasti"e+ 1umars"a in!ustrija+ In!ustrija boja i la"o&a+ Proi(&o!nja name,taja+ In!ustrija obu%e+ 6a&r,na obra!a metalni' pre!meta+ Me!i.ina+ it!### To"so"ineti"a orans"i' rast&arača Apsorp.ija9 / In'ala.ija / Per"utano / Diesti&ni sistem Transport9 / Proteini pla(me )naročito albumini i lobulini* / Ne&e(ani Tip IIa 8 sta!ijum i(menjene ličnosti )promene u stru"turi ličnosti i i(menjena afe"ti&nost*> Tip IIb 8 sta!ijum poreme%aja> intele"tualni' fun".ija )te,"o%e u "on.entra.iji+ memoriji i+ naročito+ u učenju*> Tip III 8 sta!ijum !emen.ije )pa! intele"tualni' i memorijs"i' "apa.iteta*# #4. roesionalno troanje metilal"o*olom?
Metil al"o'ol8metanol )C0O0* je be(bojna tečnost+ slabo al"o'olno mirisa+ rast&orlji& u &o!i+ etru it!# Tač"a "ljučanja je UC# Isparlji& je na običnoj temperaturi# - in!ustriji se upotreblja&a "ao !obar rast&arač naročito (a boje i la"o&e i tamo !je br(a isparlji&ost rast&arača pri!onosi br(om su,enju+ u 'emijs"oj in!ustriji "ao sre!st&o (a metiliranje i !enaturisanje+ "ao me7upro!u"t i e"stra"tor u orans"oj sinte(i# S&i slučaje&i profesionalno tro&anja nastali su in'ala.ijom# Do !anas nije pou(!ano !o"a(ano !a profesionalna tro&anja mou nastati i resorp.ijom metilno al"o'ola "ro( "ožu# - počet"u se "linič"a sli"a tro&anja manifestuje (na.ima pijanst&a ula&nom manje i(raženo neo "o! etil8al"o'ola+ pra%eno &rtola&i.om+ la&oboljom+ somnolen.ijom+ teturanjem# o"alni iritati&ni efe"ti se ispolja&aju "onjun"ti&itim+ pone"a! "ompli"o&anim ul.ero(nim "eratitom+ na!ražajem ornji' !isajni' pute&a a u težim slučaje&ima bron'opneumonijom i e!emom plu%a# Pri profesionalnoj e"spo(i.iji simptomi o! !iesti&no tra"ta su slabije i(raženi )anore"sija+ nau(eja+ po&ra%anje+ 8 ne"a!a san&ino(no+ rče&iti bolo&i u ornjem !ijelu trbu'a*# ##. roesionalno troanje inil*loridom ?
#$. roesionalno troanje pesticidima ?
Pesti.i!i su sele"ti&na 'emijs"a sre!st&a (a uni,ta&anje biljni' i ži&otinjs"i' ,tetnosti# Po s&ojoj namjeni !ijele se na sre!st&a (a su(bijanje inse"ata )inse"ti.i!i*+ rinja )a"ari.i!i*+ lji&i.a )funi.i!i*+ lo!a&a.a )ro!enti.i!i*+ me"u,a.a )molus"i.i!i* i "oro&a )'erbi.i!i*# Prema 'emijs"oj stru"turi najče,%e s"upine pesti.i!a "oje se !anas primjenjuju su orans"i spoje&i fosfora+ "arbamati+ 'lorirani ulji"o&o!i.i+ orans"i spoje&i ži&e )o!ne!a&no se u nas &i,e ne "oriste*+ piretroi!i# O! s&i' pesti.i!a "oji se proi(&o!e GH su orans"i spoje&i# Poten.ijalnu opasnost (a (!ra&lje ra!ni"a ima !ire"tna i(loženost pesti.i!ima to"om nji'o&e proi(&o!nje+ transporta+ ru"o&anja ili primjene )poljopri&re!a+ in!ustrija+ "omunalne !jelatnosti*# Pesti.i!i ula(e u orani(am u obli"u para+ "ruti' i te"u%i' aerosola na tri načina9 3#Pre"o "ože# 6bo liposolubilno "ara"tera (natne se "oličine &eli"o broja pesti.i!a mou apsorbirati pre"o ne(a,ti%ene "ože+ ali je ta"&o uno,enje najmanje opasno jer se pranjem otro& može ra(mjerno laano i br(o u"loniti# 6a taj način uno,enja opasniji su te"u%i preparati )npr# al!rin+ !iel!rin+ lin!an+ ni"otin*+ ,to može biti posebno opasno a"o !o7u u !o!ir sa slu(ni.om o"a# @#Pre"o respiratorno tra"ta# Tim putem ula(e plino&iti preparati# Osim "lasični' fumiansa+ "ao ,to su na primjer metilbromi!+ .ijano&o!ična "iselina+ sumporulji"+ osobito su opasni oranofosforni spoje&i# Opasnost o! in'ala.ijs"e to"si"oloije po&e%a&a se po&i,enjem temperature# #Pre"o astrointestinalno tra"ta# Pesti.i!i se tim putem obično unose oneči,%enim ru"ama+ pri pu,enju+ putem oneči,%ene 'rane ili &o!e# 6na.i a"utno tro&anja očituju se "ontra".ijom bron'alni' mi,i%a+ pojačanom sali&a.ijom+ su(enjem+ (nojenjem+ bron'alnom 'iperse"re.ijom+ po&e%anim motilitetom i se"re.ijom astrointestinalno tra"ta+ nesani.om+ nepra&ilnim "ontra".ijama mi,i%a )posebno mimične mus"ulature*+ poreme%enom "oor!ina.ijom+ a pri te,"im otro&anjima nastupa arefle"sija+ .ijano(a+ e!em plu%a+ "oma i smrt o! asfi"sije# #'. sloi rada i za!tita zdralja radni"a u rudarstu ?
Ru!arst&o "ara"teri,u mnoe spe.ifičnosti# Način (a !obijanje ru!e je po!(emni i po&r,ins"i+ a oba su &e(ana (a "opanje+ lomljenje+ sečenje+ bu,enje sa otpu.a&anjem i uto&arom# O&i poslo&i se mou &r,iti9 ručno+ ma,ins"i ili "ombino&ano# Delimična me'ani(a.ija se spro&o!i u &e%ini ru!ni"a# Piu" je (amenjen ot"opnim če"i%em+ ma,ine po!se"ači.e i (ase"ači.e+ pneumats"e bu,ili.e+ ele"trične+ uporteblja&a se e"splo(i&# ?itna je i slaba os&etljenost+ &iso"a temperatura+ to"sična pra,ina+ prinu!ni položaj tela i naj&e%u opasnost pre!sta&ljaju pneumoni"o(e+ a najbitnije sili"o(a i antra"o(a# Opasnost o! lo!ara i buba# Obu"a ra!ni"a i mere (a,tite su oba&e(ne# #+. 7peciinosti medicine rada i za!tita zdralja u poljopriredi ?
- poljopri&re!i je osno&ni (a!ata" proi(&o!nja 'ranlji&i' proi(&o!a biljno i ži&otinjs"o pore"la+ a i ne"i' &rsta siro&ina (a in!ustriju# Poljopri&re!ni ra!ni" je li.e "oje ra!i u bilo "ojoj rani poljopri&re!ne !elatnosti# Inte(i&na me'ani(a.ija i primena arote'nič"i' mera !oprinose po&e%anju pro!u"ti&nosti ra!a+ smanjenju broja (aposleni' u ri(i"u o! spe.ifični' po&re!a#
19
Poljopri&re!na proi(&o!nja se !eli na B rupe !elatnosti9 a* Ratarst&o / Ra!ni.i su i(loženi &iso"im temperaturama+ -$ (ra.ima u letnjem perio!u+ a (imi nis"im temperaturama ,to !o&o!i !o obolje&anja# $o(ači tra"tora i "ombajna su posebno uroženi# Mere (a,tite su te'nič"e+ lične 'iijens"ei me!i.ins"e# b* Stočarst&o / -slo&i ra!a profesionalne ,tetnosti i mere (a,tite (a&ise o! &rste ži&otinja "oje se u(ajaju i o! "ara"tera proi(&o!nje# 6aposleni su i(loženi opasnosti oboljenja9 ,ap+ bru.eolo(a+ sa"aija+ leptospiro(a### .* $o%arst&o i &inora!arst&o / ra! je često naporan u nefi(iolo,"om položaju tela sa pose"otinama+ ubo!ima+ pa!o&ima !* o& i ribolo& #-. 6ibraciona bolest ?
pre!sta&lja prore!ijentno oboljenje "oje se ispolja&a o,te%enjem ra(ličiti' me"i' )"r&ni su!o&i+ mi,i%i+ ner&i* i č&rsti' t"i&a )(lobo&i+ "osti*+ a ja&lja se "ao polje!i.a stalno potresanja+ uslije! ra!a sa pneumats"im ili !ruim aparatima "oji i(a(i&aju potresanje o!nosno &ibra.ije# -rožene profesije9 motorni se"ači+ ru!ari "opači+ brusači+ ,lajferi+ ra!ni.i na an"lopf ma,inama it!# Osno&ni patoenets"i me'ani(am je spa(am "r&ni' su!o&a "oji iriiraju i is'ranjuju o!o&araju%a po!ručja me"i' i č&rsti' t"i&a#
20
O,te%enje (lobno aparata je relati&no često# O&im o,te%enjem naj&i,e su (a'&a%eni (lobo&i la"ta i ,a"a a rije7e rameni (lob# - priro!i o&i' promjena leže !eenerati&ni pro.esi "oji rasloja&anjem (lobne "apsule+ !ijeluju na po&r,inu (loba i(a(i&aju%i pomenute promjene# O&ome poo!uje i često prisutna osteo8periostalna rea".ija "ao i promjene na (lobnoj rs"a&i.i# S&a"a"o !a je u slučaje&ima promjena na (lobo&ima i "ostima (načajan momenat i u!io te,"o fi(ič"o ra!a "oji sa s&oje strane utiče na nastajanje i !alji ra(&oj o&i' promjena# Jasno ra(raniča&anje uloa "oje imaju &ibra.ije i teža" fi(ič"i ra! na č&rsta t"i&a !o sa!a nije učinjen# Promjene na mi,i%ima po! utje.ajem &ibra.ije s&o!e se na prola(ne i trajne poreme%aje# - prola(ne poreme%aje ubrajaju se a"ti&ni mio(iti+ ten!initi+ &ainiti+ u čijoj osno&i leži bubrenje "oloi!a u mi,i%nim &la"nima sa "onse"uti&nim bolom i u&e%anjem obima mi,i%a# -!io fi(ič"o ra!a i u o&im stanjima je prilično očile!an+ no ne!o&oljno !efinisan# Trajne promjene su re(ultat !uotrajno !jelo&anja &ibra.ija na manje mi,i%ne rupe i u s&om finalnom sta!ijumu su pre!sta&ljene atrofijom mi,i%ni' snopo&a ili rupe mi,i%a# $/. Mobing?
Mobin je psi'ič"o maltretiranje na ra!nom mestu9 !a&anje poniža&aju%i' poslo&a ra!ni"u+ oo&aranje+ stalne "ontrole i "riti"e o! "olea i ,efo&a+ napa! na (!ra&lje )be( o!mora+ bolo&anja+ se"sualno u(nemira&anje* nepo(i&anje na sastan"e+ o!u(imanje sre!sta&a (a ra! ++pra(an stoFF+ sin!rom puno stola ++pretrpan stoFF# Cilj je !a o!e ra!ni"V $1. roesionalni stres ?
Stres na ra!u je emo.ionalna psi'ofi(iolo,"a rea".ija+ na ,tetne aspe"te ra!a+ ra!ni' uslo&a ra!no o"ruženja i orani(a.ije ra!a# To je stanje u "ome ra!ni" ne može !a ispuni pre"omerne (a'te&e na ra!u jer oni pre&a(ila(e njeo&e sposobnosti9 stra' o! re,"e+ "rat"e pau(e+ smens"i ra!+ ra! &i"en!om+ &eli"i br# nare7enja+ lo,a orani(a.ija ra!a+ stra' o! ot"a(a+ ta"mičars"i o!nos+ nenapre!o&anje### Simptomi stresa su nesani.a+ !epresija+ la&obolja+ nis"a moti&a.ija+ bes+ (loupotreba supstan.i i ubita" "on.entra.ije# Stres može biti u(ro" &eli"o broja bolesti )&iso" pritisa"+ inafar"t sr.a+ mož!ani u!ar+ čir na želu!.u+ astma###* $2. 8"t o proceni rizi"a ?
A"t o pro.eni ri(i"a jeste a"t "oji sa!rži opis pro.esa ra!a sa pro.enom ri(i"a o! po&re!a i;ili o,te%enja (!ra&lja na ra!nom mestu u ra!noj o"olini i mere (a ot"lanjanje ili smanji&anje ri(i"a u .ilju pobolj,anja be(be!nosti i (!ra&lja na ra!u# Pro.ena ri(i"a jeste sistemats"o e&i!entiranje i pro.enji&anje s&i' fa"tora u pro.esu ra!a "oji mou u(ro"o&ati nastana" po&re!a na ra!u+ oboljenja ili o,te%enja (!ra&lja i ut&r7i&anje mou%nosti+ o!nosno načina spreča&anja+ ot"lanjanja ili smanjenja ri(i"a# )Klan B# sta& 3B# i 34# 6a"ona o be(be!nosti i (!ra&lja na ra!u*# A"t o pro.eni ri(i"a poslo!a&a. !onosi na osno&u čl# 3# 6a"ona o be(be!nosti i (!ra&lja na ra!u i Pra&ilni"a o načinu i postup"u pro.ene ri(i"a na ra!nom mestu i u ra!noj o"olini i (asno&an je na ut&r7i&anju mou%i' &rsta opasnosti i ,tetnosti na s&im ra!nim mestima i u ra!noj o"olini# Prepo(na&anje i ut&r7i&anje opasnosti i ,tetnosti na ra!nom mestu i u ra!noj o"olini i(&r,a&a se neposre!nim u&i!om u te'nolo,"e i ra!ne pro.ese+ o!nosno posmatranjem i pra%enjem pro.esa ra!a na ra!nim mestima#
21
