ĐAVOLJE SJEME Zamisao o đavoljem sjemenu je bila predstavljena u filmu istog naziva,koji prikazuje priču mlade djevojke,čiji roditelji su bili samoubistveni I anstisocijalni,Djevojku su odgajali u savremenoj porodici I ona nije imala nikakve kontakte sa svojim biološkim roditeljima.Njeno ponašanje je bilo normalno dok nije došao na površinu uticaj aberantnog gena koji je promijenio njeno ponašanje I u potpunosti ga kontrolirao.Veliki broj istraživanja bilo je usmjereno u traženju uticaja naslijeđa,koje se manifestira kao prestupničko ponašanje.Dungale I Goddard su predstavili studiju o dvije porodice,Kalila I Juke.Dungale je ustanovio da određeni ljudi imaju slabe gene,koji se prenose iz generacije u generaciju.Godard je proučavao Kalilake, o kojima je prikupljao podatke daleko unazad.Djeca rođena u vezi sa ograničenom djevojkom bila su antisocijalna I poznati zlikovci STUDIJE O BLIZANCIMA Da bi ustanovili,da li je kriminalitet genetski određen istraživači su upoređivali jednojajčane I dvojajčane blizance.Jednojajčani blizanci imaju jednaku genetsku strukturu,a dvojajčanim blizancima je zajednička polovina jednakih gena.Lange je ustanovio da su kod jednojajčanih blizanaca oboje blizanca češde pretupnici,nego što je to slučaj sa dvojajčanim blizancima,ustanovio je da od 13 parova jednojajčanih blizanaca u deset slučajeva oba blizanca bili učinitelji krivičnih djela.Rowe I Osgood su ustanovili kod mjerenja relativnog uticaja na pretupničko ponašanje da su važni uticaju okoline koji su jednaki za sve članove društva,razbijene porodice I teško djetinjstvo,specifični krug uticaja u okolini.Nije obavezzno da je prestupništvo posljedica genetske structure pojedinca nego može predstavljati samo predispoziciju,koja se u određenoj okolini zatim razvija. STUDIJE O USVOJENOJ DJECI Zanimljive su studije o usvojenoj djeci koja su bila odvojena od bioloških roditelja I koja su živjela u drugoj sredini,kod staratelja.Stručnjake koji su istraživali azvoj usvojene djece je zanimalo kako nasliijeđe,usprkos promijeni okoline utiče na osobni razvoj,prije svega u smjeru antidruštvenog ponašanja.Kod ovih studija važno je ustanoviti kakvi su bili biološki roditelji usvojene djece,studije su bile usmjerene ka utvrđivanju usklađenosti ponašanja usvojene djece sa biološkim roditeljima I starateljima.Bohm je ustanovio da sklonost usvojenih osoba ka alkoholozmu povedava I mogudnost bavljenja kriminalitetom,tako on otkriva povezanost između antisocijalizacije I alkoholozma bioloških roditelja sa kriminalnim ponašanjem usvojene osobe.Faktori koji prognoziraju prestupništvo su duševne bolesti staratelja,razvodi staratelja I predavanje djece u institucionalnu skrb
BIOHEMIJSKA NERAVNOTEŽA Kriminolozi Max Schlap I Edward Amith su 1928 godine predstavili teoriju o duševnim smetnjama,čiji uzrok je bila biohemijska neravnoteža u organizmu.Neravnoteža,po njihovom mišljenju je nastala zbog nepravilnog djelovanja žlijezda sa unutrašnjim lučenjem.Povedavno lučenje hormona utiče na ponašanje.Istraživači su analizirali I uticaj testosterone na prestupničko ponašanje.Sumnjali su da su muškarci agresivniji od žena I da muškarci sa vedim brojem testosterone MNOGO AGRESIVNIJI OD ŽENA.Agresivnost muškaraca neposredno je
povezana sa muškim hormonima.Ako su mužjaku inicirali ženske hormone,prestajao je biti agresivan.Kod pojedinaca,koji su učinili nasilna djela,u krvi su pronašli velike količine testosterona.
NEPRAVILNOST KROMOSOMA-XYY SINDROM ILI KRIMINALNI KROMOSOM Struktura kromosoma pojedinca je mreža genetskih zapisa,koje čovjek dobije od svojih predaka.Kombinacija zadnjeg para kromosoma utiče na spol čovjeka ipak pri tome može dodi I do odstupanja u zadnjem paru I umjesto samo jednog kromosoma Y koji određuje muški spol pojavljuju se dva Y I tada je u zadnjem kromosomskom paru kombinacija XYY a ne kao što je uobičajeno XY.Ideja o kriminalnom kromosomu rodila se u 60im godinama kada su ustanovili da su neki učinitelji težih krivičnih djela u zadnjem paru imali dodan još jedan kromosom.Takav pojedinac nije imao 46 ved 47 kromosoma.Karrakteristike koje pripisuju osobama sa takvim kromosomskim sastavom su visok rast,fizička snaga I česta nasilnost.Sa XYY sindromom su povezivane ograničena inteligencija I naslni kriminalitet.Owen je ustanovio da postoje određeni problem kod kariotipizacije I da raspored XYY sindroma u uzorku običnih ljudi nije bitno drukčiji USPORENI MOŽDANI TALASI Eeg JE JE APARAT KOJIM SE MJERI RAD mozga preko ELEKTRODA,KOJE SE NAMJESTE NA GLAVU ČOVJEKA.BROJNE STUDIJE NASILNIH OSUĐENIKA UKAZALE SU NA ODREĐENE POSEBNE RAZLIKE U KRVULJAMA EEG-SPORIJI RAD MOZGA.NEKI TO POVEZUJU SA PRESTUPIMA ADOLESCENATA I UBISTVIMA u zreloj dobi.U studiji kohorte u Danskoj su ustanovili da određene vrste moždanih talasa nagovještavaju vradanje lopovluku.Ustanovili su da kod delikvenata značajno odstupaju alfa talasi koji su značajno niži nego kod nedlikvenata POVREDE MOZGA Raine predstavlja u svom radu biološke faktore,gdje između ostalog ubraja I povrede glave,komplikacije u toku trudnode I kod porođaja.Raine predstavlja studije u kojima su kod prestupnika ustanovili da su u prošlosti pretrpjeli povrede glave.Kod nekih je pri tome nastupila nesvjestica,a vedina je bila hospitalizirana.Povezanost povrede glave I nasilništva može biti u oba smjera jer nasilnost može prouzrokovati povredu ili povreda nasilno ponašanje,tu se može raditi I o disfunkciji ili o načinu odziva na okolinu.Predstavljeni su I slučajevi nasila u porodici kod bududih prestupnika,kao I slučajevima jednokratnih povreda koje su uticale na promjene ponašanja.Pri tom dolazi do mikroskopskih povreda,ožiljaka,promjena u djelovanju moždanih regija.Navedene su studije prema kojima je 95% slučajeva tjelesne povrede djece,posljedica zlostavljanja I nasilja u porodici MINIMALNA CEREBRALNA DISFUNKCIJA PREDSTAVLJENA KAO NEDOSTATAK PAŽNJE SA HIPERAKTIVNOŠDU KOJI PROIZVODI NAČINE PONAŠANJA KAO ŠTO SU IMPUlsivnost,hiperaktivnost,agresivnost,negativno viđenje samog sebe I jaka eksplozivnost.Među djecom koja se teže odgajaju,odnosno teže se prilagođavaju
sociokulturnim zahtjevima okoline,posbeno mjesto imaju djeca sa neurofiziološkim karakteristikama ili odbijanjima,tu se radi o skupini koju u psihijatrijskoj literature nazivaju različito.Nevidljive karakteristike minimalne cerebralne disfunkcije kod školskog djeteta su specifičnost u ponašanju I reakcijama,psihološke specifičnosti(normalna opda inteligencija),specifične poteškode kod učenja I druge inventivne smetnje,neurološke specifičnosti I cesti popratni znakovi(nodno mokrenje,vršenje velike nužde)
INTROVERZIJA I EKSTRAVERZIJA. Polazedi od Jungove teorije osobnosti Eysenck je ustanovio da postoje dvije važne karakteristike koje imaju važan uticaj na ljudsko društveno djelovanje.Hans Eysneck je razvio teoriju o povezanosti kriminaliteta I tipa osobnosti.Njegova teorija je podijeljena na dva dijela.Prvi govori da je mogude osobnost svakoga ocjenjivati sa aspekta psihotizma.Pojedinci koji imaju visoke rezultate kod toga preovladavaju.Drugi dio teorije govori o tome da se čovjekova savjest oblikuje razgovorom,upoređuje to sa dresiranjem pasa.Nastavak teorije očituje se u konstatacijama teorije patološkog traženja nadražaja autora Herberta Quaja,teorija se zasniva na konstataciji da učinitelji krivičnih djela imaju nervni system koji se slabije odaziva na nadražžaje iz okoline.Quaj predviđa da se učinitelji rađaju sa hiporeaktivnim nervnim sistemom.Traženje vanjskih nadražaja nije uvijek društevno prihvatljivo pa se pojavljuju frustracije I neprihvadanje. ALKOHOLIZAM I KRIMINALITET Alkohol je povezan sa kriminalnim ponašanjem u tri područja:neposredna kriminalna djelatnost koja je u vezi sa konzumiranjem alkoholnih pica,posredni uticaji alkoholnih pica na pojedinca koji imaju anestetični učinak sa mogučnošdu prouzrokovanja frustracija kod postizanja određenih ciljeva,postupci koji su posljedica ovisnosti od alkohola I tjelesna ovisnost.Jedna tredina ispitivanog kriminaliteta povezana je sa alkoholom,važan dio kriminaliteta sa znakovima nasilja povezan je sa alkohololiziranošdi,istraživanja u vezi alkohola I kriminaliteta pokazuju da su često pod utjecajem alkohola kako učinitelji tako I žrtve krivičnih djela.Za vedinu ljudi alcohol ima ulogu društvenog goriva jer oslobađa uobičajene uzdržanosti.Hemijski uticaj alkohola je takav da se osoba oslobađa kočnica.S druge strane alcohol depresivno utiče na centralni nervni system,smanjuje se I količina kisika u mozgu UPOTREBA PSIHO.ZNANJA U KRIMIN. Psiho.analiza kriminaliteta se razvila iz psihijatrije I psihologije u 20.st I temelji se na vise djelaa Sigmunda Freuda.Psiho.teorije imaju važan uticaj kako na analizu u kaznenim zavodima,tako I kod rehabilitacije osuđenika I snažno su uticale na razvoj penologije.Brojni kriminolozi smatraju da se psiho.faktorima pripisuje preveliki značaj.U istraživanju se traži povezanost izmeđi ličnosti
I kriminaliteta,traženje razlika u strukturi ličnosti između učinitelja krivičnih djela I dr.ljudi,traželnje mogudnosti za prognoziranje prestupničkog ponašanja,istraživanje nivoa do kojeg učinitelji u smislu osobne dinamike djeluju kao neučinitelji,istraživanje I traženje te mjerenje indvidualnih razlika među različitim tipovima krivičnih djela I učinitelja u grupama.U osobne karakteristike osoba sa češdim kriminalnim djelima spadaju agresivnost,autoritativnost,ekstravertnost,anksioznost,narcizam.
PSIHOANALITIČKA TEORIJA Glavni predstavnik je Freud,ustanovio da je osnovni pokretač čovjeka njegov spolni nagon.Freud je spolnost imenovao jako opširno I sigurno I nije slučajnost da je u kasnijim radovima radije govorio o erosu.Čovjek može djelovati samo uz određene količine energije(LIBIDO).Libido usmjerava pojedinca ka različitim oblicima I ka području nagonskog zadovoljavanja.Tokom razvoja,funkcija prepoznavanja se oblikuje u svjesni dio ličnosti,tzv EGO,se brine za ravnotežu između nagonskih težnji I zahtjeva okoline.Prema Freudu osobni razvoj je posljedica I splet 3temeljna faktora:djelovanje spolnog nagona koji se oblikuje u uzastopnim fazama razvoja pojedinca,uticaji okoline prije svega socijalne I rane okoline,dinamike unutar same structure ličosti.Freudove komponente ličnosti mogu se zamisliti kao biološke.Motivacija ka prestupništvu leži u podsvijesti pojedinca,svaki pojedinac je potencijalni učinitelj krivičnog djela.Osjedaj manje vrijednosti mogude je nadoknaditi krivičnim djelima.Nekriminalna ličnost sposobna spriječiti kriminalne impulse I usmjeriti ih u društveno korisne djelatnosti.Kako nagoni ne nestaju,nego ih pojedinac potiskuje na osnovu njih se mogu pojaviti nesvjesni duševni konflikti TEORIJA JAZA(SEBE) Freud je naglasio važnost nesvjesnih djelovanja,dakle slika samog sebe.S tim je namjerno ili nenamjerno otvorio put ka novom shvadanju,on bi obuhvadao sve karakteristike koje nam se bukvalno gade.Sklar piše da je negativno viđenje sebe karakteristično za osuđenike koji su na izdržavanju zatvorske kazne.Erikson je predstavnik neopsihoanalitičkog usmjerenja,usmjerava pažnju na ego što znači uzimanje u obzir faktora okoline.Razvoj prestupničkog ponašanja je I posljedica neuspješno riješenih kriza,prije svega na drugom,tredem,petom I šestom nivou.DR.NIVO obuhvada 2 I 3 good.života I odgovara Freudovoj analnoj fazi.TREDI NIVO traje od 4.god do početka školovanja.PETI razvoj period adolescencije,pojedinac počinje biti svjestan svojih karakteristika.ŠESTI razvoj osobnog perioda,intimna kriza.Negativno riješena kriza ovog nivoa kao posljedicu ima pretjeranu zaposlenost sa samim sobom.Eriksonova teorija socijalizacije važna je za proučavanje prestupničkog ponašanja jer na prihvatljiv način predstavlja ulogu socijalizacijskih faktora kod oblikovanja pojedinačnih oblika normalnog ponašanja
TEORIJA MORALNOG RAZVOJA LAWRENCA KOHLBERGA PREDSTAVLJA moralni razvoj pojedinca u tri glavna nivoa.1.NIVO MORALA-opredjeljenje ka kazi I bezuvjetno podređivanje autoritetu,jačem.Postupci su vrednovani kao dobri I loši,ovisno od nj.posljedica.2.KONVENCIONALNI NIVO-Težnja ka tome da je dijete prihvadeno kao dobar
dječak ili djevojdica.Dijete očekuje od odraslih odobravanje za svoje ponašanje,drugi podnivo predstavlja opredjeljenje prema autorritetu,utvrđenim pravilima I očuvanju socijalnog rada.3.POSTKONVENCIONALNI NIVO-ispravne postupke I ponašanja pojedinci gledaju sa aspekta opdih prava I normi koji su provjereni I prihvatilo ih je cijelo društvo,na drugom nivou obuhvadena je usmjerenost ka društvenom dogovoru sa naglaskom na važede društvene pravne norme.Pojedinac sam ostvaruje paletu etičkih načela,koje prihvada kao svoja,tu se radi o odlučivanju o ličnoj savjesti jer su prisutna apstrakta I etička načela.
TEORIJA USKRADENOSTI ZA MATERINSKE DODIRE I POVEZANOST Teorija je nastala kao rezultat studije 44 mlada lopova koji su bili upudeni na kliničko ispitivanje.Teorija ističe 2 zaključka:topli,prisni I čvrsti odnosi između djeteta I majke su značajni za duševno zdravlje djeteta-odvajanje I odbacivanje djeteta prouzrokuje neposlušnosti I postoji veda vjerovatnoda kasnijeg prestupništva.Za teoriju prisnosti bitno je 7 faktora.Specifičnost(prisnost je selektivna)Trajanje(prisnost traje cijeli život)Emotivno investiranje(neki najjači osjedaji su povezani sa osjedajem prisnosti,Ontogeneza(djeca grade prvi oblik prisnosti u prvih 11.mj života)Učenje,Organizacija,Biološka uloga(prisnost ima I biološku ulogu,a to je preživljavanje.
TEORIJA SOCIJALNOG UČENJA Prema ovoj teoriji prestupništvo je naučeno kao odgovarajude,odnosno komforno ponašanje.U okviru ove teorije važni su oblici učenja I neposredno iskustvo.Socijalizacija se odvija kroz process identifikacije,socijalnim učenjem ne uvjetuje se samo postizanje I nepostizanje normi.Ova teorija tvrdi da se prestupničko ponašanje uči I održava na jednak način kao I svako drugo ponašanje.Ponašanje je naučeno onda kad nema podrški I nagrada.Bandura je ustanovio sljedede vrste agresivnosti kod čovjeka:AVERZIVNI NEPRIJATELJSKI FAKTORI PODSTICAJA:Fizički napadi,verbalne prijetnje,NCENTIVNI STIMULACIJSKI nagrade MODELNI FAK promatranje nasilnog ponašanja kod drugih,INSTRUKCIJSKI promatranje ljudi koji daju uputstvo,kako učestvovati u nasilju,GREŠKE neutemeljena ili neubičajena uvjerenja da je potrebno I opravdano
PSIHOPATOLOŠKE TEORIJE -Poremedaj osjedanja,duševni poremedaj,siociopatološke ličnosti,specifična kognicija.Psihijatrii traže uzrok kriminaliteta u različitim duševnim poremedajima,određeni dio krivičnih djela su duševni bolesnici.Važan zaključak je da je duševna patologija na svoj način I socijalna,koja se manifestira kroz bolest pojedinca.Alkoholizam,narkomanija,spolne I drbolesti koje prouzrokuju duševne poremedaje kod čovjeka imaju svoje društv.korijene.Prema Klinebergu oni se pojavljuju kao čovjekov odziv na kulturnu dezintegraciju.Kao važni faktori za prestupničko ponašanje u bududnosti,pominju se nedostatak topline u kontaktu sa roditeljima,zanemarivanje I razdvajanje od roditelja.Kod prestupnika su bile najčešde dijagnosticirane odabrane neuroze,psihoze I poremedaji savlađivanja.Suševne smetnje su još uvijek predmet studija.
SPECIFIČNO PREPOZNAVANJE(MODELI PREPOZNAVANJA) Teorije prepoznavanja objašnjavaju procese prepoznavanja,intelekt logiku,društvenu strukturu,razum I korištenje jezika.Teorije o uzorcima prepoznavanja se nadovezuju na razvojno psihološke teorije.Neki teoretičari naglašavaju razlike u mišljenju između kriminalaca I nekriminalaca,drugi zaključuju da ih nema.Ljude dijele samo na one koji su sa njima ili protiv njih.Razmišljanje je neodgovarajude samo u odnosu prema konvencionalnoj kulturi I služi za život u kriminalnom svijetu I postizanje ciljeva. KRIMINALNA OSOBNOST PO YOCHELSONU I SAMENOWU Izveli su longitudalnu studiju u bolnici u Washingtonu,proučavali su učinitelje.Zaključili su da je za proučavanje osobe karakteristično hronično laganje,neograničen optimizam,veliki energetski potencijal,strah od povreda,jaka ljutnja.Njihov rad nastavio je Glen Walters.Zaključci njegovog rada ukazuju na sekundarne motive kod opasnijih prestupnika,to su ljutnja,mod,otpor I nadzor,uznemirenost I zadovoljstvo te pohlepa I lijenost.Ponudio je program za predodgoj učinitelja krivičnih djela na osnovu ponovnog učenja I promjene mišljenja,takvu studiju je izveo I Meško,studija je obuhvadala razgovore sa osuđenicima I stručnjacima te pregled dokumentacije.Zamjerke teoriji o krim.ličnosti prije svega su bile metodološke prirode,s aspekta koliko su važedi I sigurni zaključci
SISTEM PONAŠANJA Sutherland I Cresey su utvrdili određene oblike ponašanja učinitelja krivičnih djela,koje možemo nazvati sistemi ponašanja,označavaju ih system ponašanja koji se pokazuje kao način zajedničkog života,koji je karakterističan za profesionalne kradljivce,organizirani kriminalitet,ucjenjivanje.U skupinama učinitelja je mogude primijeniti jednak način ponašanja I odazivanja na kritične situacije tako se npr.profes.kradljivci u određenom položaju ponašaju skoro jednako;unutar skupine postoji snažno poistovjedenje članova.Autori su utvrdili da takve spone postoje između učinitelja koji vrše jednaka krivična djela jer je to neka vrsta iskustva,dok ne postoje jake spone između učinitelja koji čine različita krivična djela.Utvrdili su da sva krivična djela nije mogude obrađivati kroz prizmu tipičnih sistema ponašanja
KRIMINALNA KARIJERA IMA onaj koji je u određenom period vise puta uhvaden I osuđivan zbog krivičnih djela.Ima svoj početak,trajanje I kraj.Osnovna karakter je da pojedinac sa činjenjem krivičnih djela stiče sredstva za život.Sa društv.aspekta je značajno poznavanje proširenosti I učestalosti kriminalnih karijera među stanovništvom.Opredjeljenja krim.kar.su različita I zavise od nivoa I aspekta objašnjenja pojava,pojam krim.kar.je u svojoj suštini proturječan.Kerner objašnjavam ovaj pojam kao životni put pojedinca sklonog ponaššanju odbijanja,koji čini pojedinačna djela ili stalno krsi krivično zakonodavstvo.Wulf razlikuje karijeru u užem I širem smislu.QUEMSEL u svom modelu krim.kar zastupa tezu da sistematskim smanjenjem posit.neform.mogudnosti za rješavanje indvidualnih problema raste vjerovatnost skretanja u krim.kar.3 najkorisnija saznanja studija krim.kar:pradenje I poznavanje prošlog kriminalnog načina života,rana kriminalna aktivnost I kriminalitet koji je često povezan sa alkoholom I upotrebom droga.Stara želja kriminologa je predvidjeti prestupničko ponašanje u odraslom period na osnovu maloljetničkog prestupništva.U dobi od 15.god.osoba se snažno razlikuje od onih koji nisu prestupnici,u dobi od 17 karakteristična je niska socijalna zrelost,skučenost,visok stepen izolovanosti PRIJAVLJIVANJE KRIMINALITETA Američke konstatacije pokazuju da se službeno prijavljuju samo oko dvije petine kriminaliteta.Što je veda materijalna šteta veda je vjerovatnost prijave.Ubistvo je najčešde prijavljeno krivično djelo.Vedinu krivičnih djela prijavljuje žrtva ili clan porodice.Razlozi za prijavljivanje kriminaliteta su dobiti potvrdu o šteti I dobiti nazad ukradenu imovinu,razlozi zbog kojih se ne prijavljuju krivična djela su premala težina krivičnog djela,ubijeđenost o neefikasnosti pozicije ili prezaposlenost.Nasilnička djela se prijavljuju zbog želje za kažnjavanjem učinitelja I spriječiti ponavljanje djela,a razlozi zbog kojih se ne prijavljuju učinitelj je clan domadinstva,djelo je privatno I zbunjenost. ŽENE I KRIMINALITET Odnos između uhidenja muškarca I žena je 1:5,razlozi su u socijalnim I kulturnim faktorima.Karakteristike kriminaliteta žena su da veoma rijetko čine pljačku ili krađu,rijetko ubijaju stranca,vedina žrtava žena ubica su muževi,ljubavnici I djeca.Za razliku od vedine muških klasičnih učinitelja,žene učinitelji su vedinom udate,to su prosječno starije žene od muškaraca.Vedina žena učini krivično djelo između 20 I 35 godine ŽRTVE KRIMINALITETA Vedina kriminoloških djela je prozrela uticaj žrtve na krivično djelo.Istraživači su obično postavljali pitanja o učinitelju,a manje o onima koji su umiješani u krivično djelo tj.o žrtvama krivičnih djela.Istraživanja pokazuju da žrtve imaju značajnu ulogu u uzročnosti kriminaliteta posebno u nekim specifičnim krivičnim djelima npr.interpersonalno nasilje.Problematičan je stereotip o ženi,žrtvi silovanja,koja je sama izazvala učinitelja da učini zločin.
BENJAMIN MENDELSHON Tvrdi da je autor prve viktimološke studije u vezi učinitelja I žrtve krivičnog djela.Upotrijebio je izraz krivični par kojim objašnjava vezu između žrtve I učinitelja.U period kada je formirao ovaj pojam bio je tužitelj.Na osnovu brojnih slučajeva I traženja odgovora na vise od 300 pitanja o žrtvama I učiniteljima,utvrdio je povezanost između biopsihosocijalnih karakteristika žrtava I učinitelja.Utvrdio je da postoji određena potencijalna viktimalna receptivnost,kojom se mjeri sklonost ka viktimizaciji HANS VON HENTIG Objavio studiju o žrtvama krivičnih djela u kojoj je utvrdio da žrtva na specifičan način odlučuje o kretanju kriminalnog djela I ponašanju učinitelja.Postavio paralelu pojmu rođeni zlikovac I nazvao rođena žrtva za koju je karakteristično samooštedenje I samodestruktivno ponašanje.Utvrdio da postoje 4 kategorije ljudi koje su idealne žrtve ubistava:depresivni ljudi,pohlepni ljudi,konfliktni ljudi I mučitelji,utvrdio je da su depresivni ljudi na vrhu ljestvice mogudnosti da postanu žrtve ubistava.Utvrdio je da su pohlepni ljudi češde žrtve krivičnih djela.Naglašava I značaj kritičnih okolnosti stanja u određenim životnim periodima kada je čovjekova tolerancija niža a time I mogudnost upletenosti u konflikte veda.Ističe značaj društvene interakcije između učinitelja I žrtve što je središnij predmet proučavanja u viktimologiji HENRY ELLENBERGER 1954 Predstavio concept skripte osnovne sličnosti u krivičnom djelu između učinitelja I žrtve.On tvrdi da je teško odrediti granicu razdvajanja u psihološkim karakteristikama učinitelja I žrtve.Mnogo počinitelja ima psihološke predispozicije da postanu žrtve.Po njemu pojedinac može biti I žrtva I učinitelj.Tvrdi da ista osoba može biti u jednom slučaju učinitelju a u drugom žrtva što je mogude ilistrirati u:trezven pojedinac koji se našao u nekim okolnostima može biti učinitelj pljačke I drugim okolnostima kada je pod jakim uticajem alkohola može biti I žrtva.Tvrdio je da su određeni tipovi vise skolni viktimizaciji,a takvu sklonost zovemo posebna viktimalna predispozicija. WILIAM MCDONALD Napravio studiju o napadima I pljačkama u prijevoznim sredstvima,u vrijeme studije ubijeno 3 vozača.Objavio je detaljniju analizu I komentarisao da su sva tri vozača bila autoritativna I da su se često uvredljivo ponašali prema mladima.Ustanovio je da su vozači koji su maltertirali putnike I obradali vise pozornosti redu u autobusu nego sigurnijoj vožnji bili vise outa žrtve napada I pljački nego drugi vozači.Pripisuje važnu ulogu nesvjesnog kod uspostavljanja odnosa učinitelj žrtva.Prepoznavanje potencijalnog učinitelja I u skladu s tim njegovo ponašanje mogu ostvariti nesjesne impulse koji se mogu manifestirati u nasilju MARVIN WOLFGANG Istraživao ubistva u Philadelphiji.Dio studije se bavio ubistvima,koje je uvjetovala aktivnost žrtve.Ustanovio je da je Hentigovo shvatanje okvira žrtva učinitelj povezano sa sklonošdu ka viktimizaciji.Naglasio je značaj interakcije.Ustanovio je da veliki broj potencijalnih ubica postaje žrtva ubistva.U vedini slučajeva žrtve imaju jednake karakteristike kao učinitelji.Zaključio je da je
dosta ubistava uvjetovano aktivnošdu žrtve,za koju su karakteristične nesvjesne želje za samoubistvom UTICAJ EKO.KRIZE I PRIVREDNE DEPRESIJE NA KRIMINALIT. U VEDINI ZEMalja u tranziciji dolazi do eko.kriza I privred.depresija.U pojedinim zemljama posebno u BiH privreda je do te mjere razorena da se konačni oporavak ne nasluduje.Ono što karakterizira takvu situaciju jeste život pun neizvjesnosti,apatije,razočarenja I socijalnih protesta.U posljednje vrijeme socijalni protesti poprimaju karakter masovnosti posebno kada su u pitanju kategorije otpuštenih radnika I penzionera,njihov socijalni status je na ivici ljudskog dostojanstva bez konkretnih vizija poboljšanja.Cijela atmosfera je konfliktna I povoljna za delikventno ponašanje. SIROMAŠTVO I KRIMINALITET Ukoliko je siromaštvo značajnije izraženo u određenoj sredini to de uticati na činnjenje pojedinih krivičnih djela imovinskog kriminaliteta.Jedni smatraju da je siromaštvo značajan kriminogeni factor,dok je prema drugim kriminogeno dejstvo siromaštva manje značajno.Oprez u ocjeni siromaštva na kriminalno ponašanje je potreban.Kada su u pitanju krivična djela u čijoj genezi siromaštvo participira onda su to narkokriminalitet,trgovina ljudima I krijumčarenje.U BiH je sve prisutnije pojava da organizatori ilegalnog transporta droge kao kurire angažiraju siromašne mladide I djevojke.Trgovci ljudima koriste siromaštvo za organiziranje prostitucije.Siromaštvo je factor koji nagoni mlade djevojke da se olako upuštaju u neizvjesne poslove ugostiteljstva iza čega se najčešde krije prostitucija.Siromaštvo je glavni factor koji mnoge osobe dovodi u poziciju žrtava krivičnih djela I do kriminala krijumčarenja osoba.Mnoge osobe se odlučuju na ilegalno useljavanje u bogatije zemlje pogotovo u SAD I Evropsku uniju BOGATSTVO I KRIMINALITET Pojedina krivična djela rezervirana su isključivo za pripadnike imudnijih slojeva,u prilog toga govori Sutherlandova teorija o delikventima bijele kragne tj osobama koje čine teška krivična djela povezana sa prevarama na berzi,te tzv legalnog kršenja zakona od strane američkih kompanija I poslovnih krugova.Njegova teorija nije bila karakteristika davng vremena kada je nastala nitilimitiranog prostora.Danas je kriminalitet bijele kragne vrlo aktuelan u mnogim sredinama I regionima a njegovi akteri su pripadnici imudnijih slojeva,tome treba dodati I organizirani kriminalitet I korupciju.Ono što dodadtno otežava aučno determiniranje bogatstva I kriminaliteta je tamni pojas kriminaliteta,ova krivična djela se teško otkrivaju a još teže istražuju I presuđuju.U pojedinim krugovima u BiH vlada mišljenje da se inkriminiranjem posjedovanja droga želi donekle ublažiti nemod policije I pravosudnih organa u suzbijanju narkorkiminaliteta
UTICAJ NEZAPOSLENOSTI NA KRIMINALITET Nezaposlenost može determinirati mnogobrojne segmente ljudskog života.Negativno utiče na ekonomski I socijalni status pojedinca,njihovih porodica ali I određenih društvenih slojeva.Nezaposlenost se može odražavati na dva načina prvi nemogudnost zaposlenja I drugi gubitak postojedeg zaposlenja.Kada je u pitanju BiH na sceni su oba načina.Tako sada imamo veliki broj osoba koje sui z raznih razloga ostale bez zasposlenja ali I onih koje nakon sticanja određene kvalifikacije ne mogu da se zaposle,tome treba dodati I osobe koje nikad ne završe školovanje I nemaju nikakvu kvalifikaciju.Ekonomski I socijalni status svake od prethodnih osoba je nepovoljan.Nesumnjivo se može potvrditi opdeprihvadeno naučno stanovište da postoji kauzalna veza između nezaposlenosti I kriminalnog ponašanja UTICAJ RATA NA KRIMINALITET Kriminološke spoznaje o ratu kao kriminogenom faktoru u potpunosti su potvrđene za vrijeme ratnih sukoba na prostoru bivše Jugoslavije.Period neposredno pred rat karakterizira ratne priprme s jedne I ratna psihoza stanovništva s druge strane.Ratne pripreme podrazumijevaju pored ostalog preorijentaciju privredne proizvodnje koja se u određenoj mjeri usmjerava na zadovoljenje potreba voođenja rata.U ratu na prostoru bivše Jug,učestvovale su paravojne I parapolicijske postrojbe sačinjene I od kriminalaca,a predvođene uglavnom kriminalcima za koje postoje sumnje da su se bavili I organiziranim kriminalitetom.Riječ je o genocide,ratnim zločinima,ubistvima,teškim krašama ucjenama.Pojedinci su se direktno I indirektno uključili u ekonomske procese npr privatizaciju.Organizirani kriminalitet u zemljama nastalim raspadom JuG.u velikoj je ekspanziji.Revolveraški obračuni,ubistva,ucjene,prijetnje I zastrašivanje,nedvojbeno upuduju na ekspanziju organiziranog zločinau BiH UTICAJI IZ RATA NA KRIMINALITET U takvim društvenim uvjetima,stupanjem na snagu socijalizma,logičan je otpor I nezadovoljstvo snaga koje su podržavale kapitalizam.Na sceni je I organizirani kriminalitet,neke od najpoznatijih međunarodnih kriminalnih skupina koriste proctor BiH za razne kriminalne djelatnosti,riječ je o trgovini drogom,ljudima,krađi trgovini automobilima,pranju novca itd.Koristi se neefikasnost ili nepostojanje pojedinih državnih organa nadležnih za suzbijanje kriminaliteta.BiH se koristi kao tranzitna zemlja za krijumčarenje ljudi I krijumčarenje droge ali I za skladištenje droga koje se sa Istoka prebacuju na Zapad.Te kriminalne djelatnosti podrazumijevaju kradi ili duži boravak kriminalaca unutar BiH dok se pojedini od njih tu nastanjuju I nastavljaju činiti kriviična djela.
UTICAJ LITER,ŠTAMPE,DILMA I MASOVNIH KOMUNIK.NA KRIIMINALIT. Rezultati mnogobrojnih kriminoloških I socioloških istraživanja mogu se podijeiliti u 2 grupa prva prema kojoj literature štampa film I dr sredstva masovnih komunikaciju mogu doprinijeti kriminalnom ili devijantnom ponašanju I druga prema kojoj takav negativan uticaj ne postoji.Tu su zapažene razlike odnosno rezultati pojedinih istraživanja pokazuju kako nasilje na tv kod nekih maloljetnika potiče agresivno ponašanje,kod nekih ne,treba dodati I film koji svojom tematikom može proizvessti negativne uticaje.Mnogobrojne scene nasilja imaju negativnih konotacija.Slične manifestacije se javljaju I kod psihički labilnih I pretjerano emotivnih osoba koje nisu u mogudnosti da se odupru sugestijama što ih proizvodi film na svakog gledaoca.Ovaj autor smatra kako se u vedini slučajeva procjenjuje značaj lošeg filma I literature kao kriminogenih faktora I da je opasnost za njih neposredno činjenje krivičnih djela manja nego što se obično misli RELIGIJA I KRIMINALITET Kroz historiju bilježimo slučajeve kada se religija dovodila u vezu sa kriminalnim ponašanjem pogotovo u period Sr.vijeka.Siutuacija na prostoru BiH specifična je zbog multireligijskog ambijenta koji se smatra jednim od bogatstava ovog regiona I suživota na ovim prostorima.Sve religije proklamiraju pravdu u najširem smislu riječi a osuđuju bilo kakvo kriminalno ponašanje.Pri tome su svete knjige vise nego decidne u isticanju svih vrijednosti čime im se može pripisati jedino preventivna uloga u suzbijanju kriminala,a nikako suprotno.Ovakvo stanovište ne može biti ugroženo ni raznim oblicima vjerskog fanatizma koji se ponekad ispoljava u pojedinim dijelovima svijeta,bilo od strane ekstremnih vjerskih odnosno religioznih sekti ili ekstremnih nacionalnih skupina. DEGRADIRANA PORODICA I KRIMINALITET Uglavnom se kritikuje nedovoljna efikasnost policije u otkrivanju učinjenih djela I sprječavanju bududih dok se pravosuđu prigovara blaga kaznena politika I slično.Polazedi od toga da je porodica nezamljenjiv,odnosno nenadoknadiv odgojni factor,logično je pretpostaviti kakve posljedice može proizvesti nedostatak porodičnog odgoja u životu svake osobe.Porodice koje su vaspitne defektne I u kojima najmlađi članovi ne mogu stedi potrebne osnove moralnog vaspitanja,pozitivne navike I sklonosti,postaju zapravo negativan obrazac njihovog ponašanja.Protekli rat na prostoru BiH generirao je uzroke I uvjete za nastanak degradiranih ili razorenih porodica(razdvojenost porodice za vrijeme ratnih dejstava,rastava,bračnih partnera usljed dugotrajne razdvojenosti,gubitak jednog člana porodice usljed ratnih dejstava,teške materijalne prilike,narkomanija..preovladava mišljenje da degradirana porodica generira kriminalno ponašanje
NARKOMANIJA KAO KRIMINALITET Ovisnost od droga-narkomanija je stanje periodičnog ili hroničnog trovanja štetnog za pojedince I društvo koje karakterizira neodoljiva želja da se nastavi uzimanje droge I da se ona nabavi po svaku cijenu,tendencija povedavanja doze,uspostavljanje fizičke I psihičke ovisnosti štetne za pojedinca I društvo te pojava apstinencijalnog sindroma poslije naglog prekida unošenja droge u organizam.Narkomanija nije jedinstvena bolest.Ovisnost nije jedinstvena kategorija ved uzrokovana vrstom droge koja se uzima.Neodvojiva od ovisnosti jest apstinencijska krizakarakterističan skup znakova I simptoma odnosno reakcija I ponašanja ovisno od vrste I količine uzete droge.Apstinenciju karakteriziraju uznemirenje,depresivno raspoloženje,nesanica,grčevi u stomaku,dijareja,malaksalost,preznojavanje,poremedaji svijesti u vidu delirantnih epizoda pradenih strahom I halucinacijama,napadi gubitka svijesti.U fazi apstinencije ovisnici na sve načine,najdešde činjenjem krivičnih djela pokušavaju dodi do droge TIPOLOGIJA NARKOMANA PROBATORI-osobe koje drogue probaju jednom,eventualno par puta I ne pokazuju interes za daljim konzumiranjem,to mogu biti različite kategorije osoba počev od mladih radoznalnih adolescenata pa do odraslih osoba,SITUACIONI su osobe koje drogue konzumiraju isključivo u određenim situacijama,npr.gojazne domadice koje drogue uzimaju radi mršavljenja,EKSPERIMENTATORI osobe koje drogue uzimaju u potrazi za novim načinom života,MEDICINSKI ILI JATROGENI narkomani su osobe koje se liječe od bolesti ili povrede upotrebom lijekova narkotika,NARKOMANI OVISNICI su osobe koje kontinuirano konzumiraju jedni ili vise vrsta droga I ovisni su od njene upotrebe NARKOMAN KAO ŽRTVA I UČINITELJ KRIVIČNOG DJELA Kada je u pitanju veza narkomana I krivičnog djela onda govorimo o narkomanu kao žrtvi krivičnog djela,narkomanu kao učinitelju istog vezanog uz drogue ili narkomana kao učinitelja bilo kojeg krivičnog djela.Narkoman sa posebnim karakteristikama svoje ličnosti specifičan je u odnosu na bilo koju kategoriju učinitelja krivičnih djela.Sam uzrok činjenja krivičnog djela može bit ovisnost od droga,to je slučaj kad narkoman koji je ostao bez novca u cilju nabavljanja droge čini krivično djelo.U toku krivičnog postupka mora se imati u vidu činjenica da je učinitelj narkoman u direktnoj vezi sa učinjenim djelom,ukoliko se pojavi sumnja u neuračunljivost neophodno je psihijatrijskim liječenjem utvrditi da je učinitelj bio uračunljiv u vrijeme učinjenja djela.U slučaju smanjene ili bitno smanjene uračunljivosti na učinitelja se mogu primijeniti krivične sankcije dok to nije mogude u slučaju neuračunljivosti
NARKOMANIJA KAO FAKTOR U ETIOLOGIJI KRIMINALIT. Narkomanija kao socijalnopatološka pojava ima mnogobrojne uzroke I uvjete sopstvenog nastanka I ekspanzije,ali je to istovremeno pojava koja uzrokuje kriminalno ponašanje.Prema empirijskim iskustvima narkomani ovisnici koji drogue konzumiraju svakodnevno troše 30-50 eura.U najvedem broju slučajeva oni u početku čine krivična djela nad članovima najuže porodice unutar zajedničkog domadinstva,zbog tog ambijenta to su porodični delikti.Ukoliko su zaposleni,narkomani najčešde vrše pronevjere krađe I đepne krađe.U zavisnosti od zaspolenja kradu tehničku robu,nakir,hranu.Kriminalnu djelatnost im olakšava međusobni odnos povjerenja zbog kojeg se na njih ne sumnja.U posredno I neposredno nabavljanje droge spadaju krivična djela krađa,ljekarskih recepata,faksimila I pečata iz zdravstevenh ustanova,a postom falsificiranje istih PROSTITUCIJA I KRIMINALITET Kriminolozi sa prostora bivše Jug definirali su prostituciju kao činjenje nedopuštenih seksualnih odnosa ženskog spola na komercijalnoj osnovi tj na osnovi svog tijela I slučajnog I uzgrednog susreta sa osobama sa kojim stupaju u te odnose koje karakterizira osjedaj ravnodušnosti.Postojalo je nekoliko tipova prostitucije religiozna,ritualna,kompenzaciona,supstitucionalna I profesionalna.U BiH,to nije legalna djelatnost.Dovodedi to u naučni kriminološki kontekst može se redi da se radi o sistemu abolicije tj zabrani vršenja prostitucije po javnim kudama.Prema istraživanju 2002 utvrđeno je da u BiH postoje 224 objekta u kojima su nude usluuge prostitutki Doboj,Bijeljina,Brčko,Banja Luka,Tuzla,Vitez,Višegrad,Bihad.Ova prostitucija je zastupljena kao kudna,hotelksa,internet prostitucija,barska ili prostitucija po nodnim klubovima. PROSTITUCIJA KAO KRIMINOGENI FAKTOR Prema Mlađenovidu prostitucija je povezana sa vršenjem kriminalne djelatnosti zbog čega se u literature smatra značajnim kriminogenim faktorom.Ispoljava poseban kriminogeni uticaj da je jedan dio kriminaliteta povezan s njom neovisno od toga je li ona normativnim sistemom dozvoljena ili zabranjena.S njom je povezan kriminalitet trgovine ljudima kao jedan od najopasnijih vidova organiziranog kriminaliteta.Kao jedan od metoda rada jeste I nasilje I zastrašivanje prostitutki te nerijetko njihovo alkoholiziranje I drogiranje ili pladanje usluga drogom čime se prostitucija bilo neposredno ili posredno povezuje I sa narkokriminalitetom.Makroi su osobe visoko rangirane u kriminalnom podzemlju I vrše I druge kriminalne djelatnosti kao što su narkokriminalitet,trgovina oružjem,automobilima itd.Sa prostitucijom su povezana I dr krivična djela krađe,silovanja,nanošenje teških tjelesnih povreda,ubistva I dr.
ALKOHOLIZAM I KRIMINALITET Alkoholizam je redovno I prekomjerno konzumiranje alkoholnih pica,ako osoba koja pije alkoholno pide postane ovisna o akoloholu,izgubi mogudnost kontroliranja količine popijenog pica,odnosno mogudnost apstinencije.Neki teoretičari ga nazivaju I horničnim alkoholizmomšto je pogrešno.Alkoholizam u genezi kriminaliteta očituje se u dva pravca,posredno I neposredno.Neposredni uticaj alkohola na činjenje krivičnih djela postoji u slučaju kad je djelo učinjeno pod dejstvom alkohola,dok alkoholizam ima posredno djelovanje na činjene krivičnih djela u slučaju hroničnog alkolohizma.Konzumiranje alkohola može uticati na kriminalno ponašanje dvostruko preko običnog akutnog pijanstva I preko alkoholizma tj alkoholne bolesti.Patološke reakcije u napitom stanju mogu biti različite,a najopasnije su one sa žestokim reakcijama u smiislu agresivnosti ili autodestrukcije nakon uzimanja malih količina pica,neke vrste krivičnih djela su u direktnoj vezi sa konzumiranjem alkohola u čemu se ogleda neposredno djelovanje ovog kriminogenog faktora,najčešde su u pitanju krvni,seksualni I prometni delikti.Uz to ide I nasilje u porodici,koje se može ispoljavati u tuči,nanošenje tjelesnih povreda I sl.Prometni delikti čine značajan udio u kriminalitetu alkoholičara KRIMINALNA FENOMENOLOGIJA SE BAVI pojavnim oblicima,strukturom,strukturnim promjenama I dinamikom kriminaliteta.Masters I Roberson predstavljaju svakodnevni kriminalitet,nasilnički osobni kriminalitet,vožnju pod uticajem alkohola I posljedice,razbojništvo,provalnu krađu,paljevinu,različite krađe,organizirani kriminalitet.Beirne I Messerschmidt dijele pojavne oblike u međusobno nasilje,nasilje u porodici,imovinska krivična djela,krivična djela u vezi sa javnim redom I mirom,kriminalitet bijele kragne,poduzetnički kriminalitet.Adler,Mueller I Laufer dijele na nasilnički kriminalitet,organizirani kriminalitet,krivična djela u vezi s drogom,alkoholom,spolnošdu.Milutinovid dijeli pojavne oblike kriminaliteta na privredni,politički kriminalitet,prometnu delikvenciju,kriminalitet povratnika,kriminalitet u vezi sa profesijom I maloljetničko prestupništvo.Pojavne oblike kriminaliteta je mogude dijeliti u skupine kako je propisano u važedem zakonodavstvu pojedine države UOBIČAJENI(KONVENCIONALNI)KRIMINALITET Kod ovih krivičnih djela kriminologije prije svega interesira spol,starost I rasa učinitelja krivičnih djela kao I njihova etnička pripadnost.STAROST-Što su ljudi stariji čine manje krivičnih djela.Učinitelji vedine krivičnih dijela imao 16-26.Uobičajeni kriminalitet sa kojim se policija najdešde susrede je kriminalitet mladih ljudi.SPOL-Muškarci čine vise krivičnih djela nego žene,90%pljački su muškarci dok krađe u trgovinama preovladavaju kad su žene u pitanju.DRUŠTVENI SLOJ-Adler Mueller I Laufer ističu značaj društvene distribucije kriminaliteta u smislu podjele pojava u različitim društvenim slojevima,ovaj factor detaljnije proučavaju u sociološkim teorijama o uzrocima kriminaliteta.
SOCIJALNE I EKON.KARAKTER.UČINITELJA KRIVIČ.DJELA Postoje različita mišljenja o socijalnom I ekon.položaju učinitelja krivičnih djela ali su zajedničke karakteristike prosječnih krivičnih djela ove:vedina otkrivenih učinitelja krivičnih djela se odgaja u nesređenim porodicama,vedina poznatih učinitelja krivičnih djela su samci,mnogo osuđenika na odsluženju zatvorske kazne imaju rođake koji su u prošlosti bili osuđeni na zatvorsku kaznu,nivo obrazovanja osuđenika je niži od nacionalnog prosjeka. FAKTORI KRIMINALITETA Poznajemo 2 skupine kriminaliteta,unutrašnje I vanjske faktore.Unutrašnji su psihološki prije svega inteligencija,osjetljivost,prepoznavanje koji utiču na psihološko djelovanje čovjeka.Vanjski faktori su u okolini,klimatski faktori I dr.STATIST.KRIMINALITETA-Pradenje definicija krivičnih djela-PROMJENE U SAZNANJU KRIMINALITETA predstavljanje kriminaliteta u medijima:mišljenje da se kriminalitet isplati-PORAST BROJA ODGOVARAJUDIH ŽRTAVA vise meta za imovinske delikte,za privredni kriminalitet,širenje organiziranog kriminaliteta-PORAST BROJA MOGUDIH UČINITELJA nejasne granice između dozvoljenog I zabranjenog-POTEŠKODE FORMALNOG NADZORA nejasno zakonodavstvo I njegove promjene,promjene postupaka rad u institucijama formalnog nadzora ne omogudava prestiž,protok zaposlenih u institucijama formalnog nadzora KRIVIČNA DJELA SA ZNACIMA NASILJA Ona u kojima se oduzima život žrtvi,ugrožava njen život ili se prouzrokuje tjelesna povreda,najviše zastupljena krivična djela su teško ubistvo I ubistvo.U tu skupinu spadaju I djela kojima se ugrožava život I nanose tjelesne povrede žrtvi.Iako je silovanje spolni delikt,to je I tipično krivično djelo sa znacima nasilja,prijetnje I upotrebe sile spadaju I kriminalitetu sa znacima nasilja,gdje ubrajamo takođe otmice I terorizam.Rizik da bi neko zbog fizičkog obračunavanja koje ima za posljedicu tjelesnu povredu,vedi je nego rizika da de postati žrtvom pljačke.Žene su mnogo češde žrtve krivičnog djela pljačke nego krivičnog djela silovanja TEŠKO UBISTVO,UBISTVO U SAD je broj žrtava ubistva odmah iza broja saobradajnih nesreda,u kojima umiru mlađi ljudi 15-24.god.,starosti.Ubistvo može biti posljedica scađe ili može pratiti neko drugo krivično djelo.Učinitelje ubistava dijelimo u 4kategorije:subkulturni ubica koji prihvada nasilje kao način rješavanja konflikata,antisocijalni ubica sa predumišljajem za kojeg je činjenje ubistva dio životnog stila,jednokratni ubica koji čini ubistvo samo jedanput a prije toga je živio uobičajeni život I duševno bolesni ili duševno poremedeni ubica SERIJSKE UBICE Označavamo ubice koji čini ubistva bez posebnog motiva u dužem vremenskom period.HICKLEY USTANOVIO:Vedina žrtava nije poznavalo ubice,spolnost I novac su preovladavajudi motivi,postoje tri tipa serijskih ubica prolazni ubica,ubica na određenom području I ubica na određenom mjestu.U vedini slučajeva učinitelji su pripadnici bijele rase,povedana inteligencija,u školi nisu bili najuspješniji,često su mijenjali zaposlenja.HELLE MORRISOM:Žrtva je izabrana zbog određenog vanjskog izgleda,vedina serijskih ubica povremeno čini I manja krivična djela,vedina ima natprosječnu inteligenciju I neki su zainteresovani za rad u u ustanovama za provođenje zakonodavstva,serijski ubice nisu duševno bolesni nego su zlobni
SILOVANJE Ko drugu osobu upotrebom sile ili prijetnje da de izravno napasti na njezin život ili tijelo ili na život li tijelo njoj bliske osobe priisili na spolni odnos ili s njim izjednačenu spolnu radnju.Razlozi za nerpijavljivanje silovanja su da je događaj previse privatan,žrtva smatra policiju neefikasnom,razlozi za prijavljivanje su želja da se to ne dogodi ostalim I kazniti učinitelja.Silovanje je tijesno povezano sa kulturnim standardima I spolnim ulogama.Klasična klasifikacija silovanja je:silovatelj upotrebljava nasilje kao izraz modi,silovatelj razrješava svoje sumnje o spolnoj sposobnosti,silovatelj iskazuje svoju mržnju prema ženama,silovatelj doživljava užitke kod patnje žrtve.Pored klasičnih silovanja potrebno je istadi I slovanja koja se dešavaju na randevuima I u bračnoj zajednici,u tom smislu je prihvatljivo I rješenje u pozitivnom krivičnom zakonu,prema kojem žrtva silovanja može biti kako bračni tako I vanbračni partner NASILJE U PORODICI Kriminalitet koji je u vedoj mjeri neprijavljen.Razlozi za neprijavljivanje su uvjerenje da je to privatna porodična stvar,osramodenje žrtava I nelagodnosti kod prijave,strah od osvete,vedina žrtava ne doživljava svoju viktimizaciju kao kriminalitet.Najbolji razlog za prijavu nasilja u porodici je sprječavanje ponovnog nasilja.Kriminolozi su bili uvjereni da je uloga policije u slučajevima porodičnog nasilja zanemariva.Kada policajci dođu u porodičnu sredinu gdje se dogodilo nasilje djeluju kroz savjetovanje,naređujudi učinitelju da napusti object na najmanje 8h I provode učinitelja u policijsku postaju. SPOLNA ZLOUPOTREBA I INCEST Berry koji je provodio studiju o spolnim zloupotrebama ustanovio je da mit o učiniteljima spolne zloupotrebe ne važi,pogrešno je mišljenje da su učinitelji spolnih zloupotreba manje inteligentni,psihotični,neurotični,zavedeni promiskuitetnim ponašanjem..prema nj.istraživanjima karakteristike zloupotrebe djece I incest su da do incest dolazi u porodicama koje su opteredene sa vise problema,prije svega emocionalne poteškode I izolacija članova porodice,incest između brata I sestre je najčešdi,roditelji koji učine incest nemaju jasne predstave o ulozi roditelja I bježe pred istinom,tipičan otac koji učini incest je karakterno izbačen iz kolosijeka,narcisoidan I egocentričan,otac koji učini incest je obično autoritativan,zapovjednički zastrašuje svoju porodicu I bio je kao dijete zloupotrebljavan I rastao je bez emocionalne topline takav otac je često I hornični alkoholičar RAZBOJNIŠTVO Možemo uvrstiti u 2 skupine,kako u kriminalitet sa znakovima nasilja tako I u imovinski kriminalitet,slično kao I kod ubistva I slovanja kod razbojništva se koriste zastrašivanje I prijetnja upotrebe sile protiv žrtve.Više od polovine žrtava razbojništva zadobije tjelesne povrede.Žene žrtve razbojništva su obično teže tjelesno povrijeđene.U SAD se svake godine desi približno 10.000 pljački banaka a vedinu takvih pljački čine slučajni učinitelji.Manje razbojništva se čini u javnim prijevoznim sredstvima I u poslovnim zgradama.85% Pljački je bilo učinjeno a da učinitelji prije nisu proučili prostorije I djelovanje gdje nisu imali namjeru učiniti pljačku
PROVALNA KRAĐA Je isto tako kao I razbojništvo,djela sa znacima nasilja I imovinski delikti.Provlanici vrše tri petine svih silovanja I razbojništava te trećinu tjelesnih povreda u zatvorenim prostorijama.Pristutnost oštećenog u vrijeme činjenja krivičnog djela je factor rizika za dodatno nasilje,oko trećine provalnih kraĎa je učinjeno silom.Domaćinstva u gradskim naseljima su češće mete nasilnog napada provalnika nego u seoskim sredinama,ovakva djela se javljaju I tamo gdje se vrata manje dosljedno zaključavaju,gdje je pristup lakši I sl.Provalne kraĎe su češće u toplijim mjesecima jer je tada veći broj vrata I prozora otvoreno čime se povećava mogućnost za činjenje krivičnih djela a učiniteljima je rad olakšan.Oko polovica provalnih kraĎa se čini po danu KRAĐE ČL Krivičnog zakona FBiH:”Ko tuĎu pokretnu imovinu oduzme drugom s ciljem da njenim prisvajanjem pribavi sebi ili dr.protivpravnu imovinsku korist,čini kraĎu”.I provalna kraĎa I razbojništvo čine elemente kraĎe ali su zbog prirode prisutnog nasilja predstavljeni u kriminalitetu sa znacima nasilja jer se činjenje ova dva krivična djela povezuje sa nanošenje tjelesnih povreda žrtvi.Neprofesionalni ili amaterski delikventi čine krivična djela slučajno onda kada je rizik da budu otkriveni mali,djela nisu planirana(Moran najuspješniji američki džeparoš karijeru je počeo 1906kada je kao maloljetnik ženama krao novčanike,brzo je poboljšao svoje spretnosti I počeo krasti novčanike iz džepova,lančići I narukvice).Najznačajnija studija je Sutherlanda koji je utvrdio 5 zajedničkih karakteristika za prof.delikvente:imaju dobro razvijene spretnosti,uživaju odreĎen status unutar vlastite subculture,za njih su karakteristične zajedničke vrijednosti I granice,ne samo da uče jedan od drugog nego se meĎusobno čuvaju,organizirani su.Kasnije studije su potvrdile Sutherlandova saznanja ali su istraživači usmjeriili pažnju na različite vrste kraĎa koje čine delikventi KRIVIČNA DJELA SA ČEKOVIMA Lemert je potvrdio studiju o falsificiranju čekova,utvrdio je da su većina učinitelja naivni falsifikatori čekova koji ne vjeruju da će njihov rad oštetiti bilo koga.Većina takvih falsifikatora proizilazi iz srednjeg društvenog sloja I imao veoma malo kontakta sa kriminalnom subkulturom.Studija utvrĎuje da nisus vi učinitelji amateri,postoje I sistematični I planski falsifikatori koji žive od falsificiranja I unovčavanja lažnih čekova,druga skupina krivičnih djela u vezi sa čekovima su kraĎe čekova I unovčavanje tuĎih čekova,pri tome se radi o organiziranims kupinama koje čine provalne kraĎe a kasnije unovčavaju ukradene čekove I tako oštećuju žrtvu
KRIMINALITET BIJELE KRAGNE Nije noviji pojavni oblik kriminaliteta.Kroz historiju visoki javni službenici su imali privilegirani položaj kojeg su iskorištavali.Ovo je kriminalitet kojeg može učiniti pojedinac ili skupina kod obavljanja odreĎenog zanimanja upravljanja.Zbog sruštvenoekonomskih promjena mijenjala se priroda opsežnosti krim.b.kragne.Sa hist.razvojem I promjenom načina života ljudi su postajali ovisni od birokratskih struktura,zbog tog je nastala zloupotreba položaja što se manifestira kroz:Zaposlenici u velikim poslovnim sredinama mogu zloupotrebljavati svoj položaj za osobnu korist prihvaćanjem mita.Prednosti koje nude velike institucije mogu u velikoj mjeri uvjetovati zloupotrebi sistema za protupravno dobivanje imovinske koristi.OBLICI:prevare u vezi sa osiguranjemm,žani stečaj,potrošačka I poreska prevara,računarski kriminalitet,potkupljivanje.. KRIVIČNA DJELA U VEZI OSIGURANJA Yeong je u istraživanju o kriminalitetu u vezi osiguranja otvrdio da prevladaju oblici krivičnih djela:prevare vezane sa životnim osiguranjem,prevare u vezi osiguranja od požara I slučajevi u vezi osiguranja vozila.Karakt.ovih kriv,djela su:za većinu djela je karakteristično da su planirana duži vremenski period,učinitelji su inteligenti I bezobrazni,najčešći motiv je pohlepa I situacijski factor kao što su ekonomska nesposobnost,ljubavni odnosi I dr,većina ovih djela zahtijeva saučesništvo ili lažno svjedočenje.Najčešće prevare su kod automobilskog osiguranja,raširenost ove pojave je sve veća a I upletenost različitih agencija I stručnjaka nije rijetkost,najčešće s utu upleteni policajci,ljekari,atuo mehanički I limarki servisi I osiguravajuća društva RAČUNARSKI KRIMINALITET Tri faktora:Zapletena tehnologija,nesposobnost istražitelja I žrtve ne vode računa o mjerama osiguranja.Adler Mueler I Laufer su utvrdiili da je ovaj krim,počeo rasti od 60ih god,ali je njegova raširenost još uvijek veliko pitanje.Ovaj krim.se veže za ostale oblike krim.Dijele ga u 5 grupa:računarska prevara,računarska šijunaža sabotaža I hakerstvo I krađa korištenog vremena.Učinitelji rač.krim pripadaju različitim društvenim skupinama,mogu biti student amateri…vedina poznatih učinitelja nije natprosječno inteligentna.Ova kriv.djela najcesce cine zaposleni u institucijama ili organizacijama,jedna studija je predstavila saznanja koja pokazuju da je 90% ekon.rač.krim insajdera tj zaposlenih u viktimiziranim preduzedima,druga studija je ocjenjivala razlike I utvrdila da postoji vise od 70% rizika da je učinitelj zaposlen u istoj organizaciji
KORUPCIJA Preman Anić-Goldsteinu pod korupcijom se podrazumijeva kako davanje novca s namjerom da primate čini ili djeluje po želji onoga koji daje.Prema Hudeku korupcija osim sto se cesto identificira sa pojmom podmicivanja podrazumijeva I sukob interesa,u korupciju spade I sticanje materijalne dobiti kroz zloupt.polozaja.Jelačić I Stajić smatraju da postoji korupcija u užem I širem smislu,u uzem podrazumijevaju krivična djela protiv službene dužnosti.Korupcija je duboko uvjetovana socijalnim,ekon.i dr.suprotnostima između različitih slojeva društva.Korupcija se s obzirom na mnoge pojavne oblike moze posmatrati u sirokom kontekstu,u tom smislu prihvatljivo je stanoviste Savana koje kaže “ne postoji homogenost u određivanju sadržaja pojma korupcije a razlike u definiciji imaju veze sa činjenicom da korupcija poprima razlicite oblike u raznim evropskim zemljama,u zavisnosti od kul.i soc.uvjeta.Neke zemlje su se odlucile za definiciju pasivne korupcije dok su se zemlje kao Finska I Portugal odlucile za uzu definiciju po kojoj se ucinitelji pasivne korupcije mogu pojaviti samo odredene kategorije javnih funkcionera I izbornih funkcija ZAKONSKI POJAM KORUPCIJE Od 1.3.2003 na snagu je stupio Krivicni zakon BiH koji u svojoj 19.glavi propisuje krivična djela protiv sluzbene I druge odgovorne duznosti,rijec je o 13.kriv.djela primanje dara I dr.oblika koristi,davanje dara,protuzakonito posredovanje,prevara u sluzbi,zloupotreba polozaja ili ovlascenja,prevara I pronevjera u sluzbi,nesavjestan rad u sluzbi,odavanje sluzbene tajne,krivotvorenje sluzbene isprave,protuzakonita naplata I ispalata,protuzakonito oslobodenje osobe lisene slobode I prtuzakonito prisvajanje stvari pri pretresanju ili izvrsenju. O FENOMENOLOGIJI KORUPCIJE Ulična korupcija obuhvata sve oblike spontanog prikupljivanja javnih službenika il odgovornih osoba bez prethodnog plana,ovi slucajevi korupcije prepoznatljivi su prilikom podmicivanja.Ugovaračka ili korupcija u javnoj upravi je posljedica sklapanja stettnih ugovora,dodjela koncesija,gradevisnkih radova,statusa nabavljaca roba ili ucinitelja usluga uz ugovaranje PROVIZIJE.Sudska korupcija obuhvaca protivpravna ponasanja,zloupotrebom polozaja pripadnika sudske vlasti,ova korupcija posebno unistava vladinu prava jednakosti.Privredna korupcija obuhvata sve ostale oblike koruptvnog ponasanja u privredi gradevinarstvu zdravstvu prosvjeti profesionalnom sportu itd.U teoriji postoje I dr.stavovi o pojavnim oblicima korupcije,indvidualna I institucionalna.Korupcija se javlja na području javnog,privatnog I političkog sektora,akteri korupcije mogu biti drzavni cinovnici na svim nivoima,private osobe koje rade u različitim korporacijama,politicari na lokalnom I drzavnom niovu.
MODEL KORUPCIJE U BIH Prema izvjestaju Marie Shkartan model korupcije u BiH je je karakteriziran:VISOKA ZABRINUTOST JAVNOSTI ZA KORUPCIJU-Gotovo svi ispitanici su naveli da korupcija u BiH postoji na većem nivou.NIZAK NIVO POVJERENJA U VLADE-Mali broj ispitanika vjeruje u poštenje sluzbenika vlade.DRŽAVNA KORUPCIJA I SUKOB INTERESA-Npr.prodaja parlamentarnih glasova I vladinih uredbi privatnim interesima.NEPRAVILNOST U JAVNIM INSTITUCIJAMA-Korupcija karakterizira ne samo odnos korisnik pruzatelj nego I medudjelovanje javnim duznosnicima;pitanje menadzera preduzeca.ISKRIVLJENJE POSLOVNOG OKRUŽENJA.UTICAJ KORUPCIJE NA SIROMAŠTVO I NEJEDNAKOST-Korupcija ima negativan uticaj na siromašne jer korupcija predstavlja pausalni iznos koji cini veci procenat budzeta siromasnih obitelji nego boljestojecih domacinstava nego boljestojecih domacinstava POJAM ORGANIZIRANOG KRIMINALITETA Internacionalni organizirani kriminalitet podrazumijeva organizirane kriminalne grupe koje djeluju u jednoj drzavi a svoje djelatnosti mogu po potrebi rasiriti I na susjedne drzave.Transnacionalni organ.krim podrazumijeva kriminalne grupe koje imaju organizatora u jednoj drz. Ali zbog obima djeluje u dr.dzavama.Multinacionalni podrazumijeva udruzene krim.grupe pojedinih drzava tako da se nj.djelovanje odvija u vecem broju drzava.Globalni.org.krim svi pojavni oblici krim.grupa u svijetu.Po americk.def.org.krim.predstavlja udruzivanje 2 il vise osoba sa svrhom uspostave monopa na nekom geograf.podrucju.Po njemack,def,predstavlja plansko cinjenje kriv.djela sa svrhom postizanja dobiti,a po slovenačkoj def.on je na poduzetnicki nacin provedena djelatnost zlocinackog udruzenja,a po hr.on obuhvata sistematski pripremana I profesionalno ucinjena teza krivicna djela.Da se Fenomenu org.krim u BiH poklanja paznja pokazuju I odredbe novog Kriv.zak od 1.3.2003 TEMELJNE DJELATNOSTI ORG.KRIMINALITETA Su oblici kojim se manifestira org.krim,tj tacno odredeni pojavni oblici krivicnih djela ucinjenih na posebno organiziran nacin,U teoriji postoji saglasnost o krivic.djelima koja spadaju u temelj.djelat.org.krim(trgovina drogom I oruzjem,krada I trgovina automobilima,trgovina ljudima,kreditiranje,trgovina djecom ljudskim organima,pranje novca,kompjuterski criminal,falsifikati,trgovina nuklearnim materijama,prostitucija,igre na srecu I reket.U Latinskoj Americi I Aziji se pojavio novi vid kriminaliteta tzv.narkoterorizam gdje su u neposrednoj vezi dvije kriminalne djelatnosti narkokarteli I teroristicke organizacije,terorizam je povezan I sa pojedinim vidovima klasicnog kriminaliteta,upravo zbog vlastite logistike koja se najvise odnosi na znatnu novcanu potporu
OBILJEZJA ORG.KRIMINALITETA Porast recidivizma I profesionalizma,specijalizacija delikvenata tj svestranost u cinjenju krivicnih djela,zloupotreba tehnoloskih dostignuca ponajvise u oblasti komuniciranje internetom,pojava pranja novca,falsificiranja,tajnost organziranja I djelovanja,internacionalizacija(org.krim.ne poznaje granice ne bira drzave nacije ni vjere),oslabljenja efikasnost organa krivicnog gonjenja I suda,porast materijalnih troskova za suzbijanje org.kriminaliteta,teznja za sticanjem ekonomske moci kao I trajna povezanost veceg broja osoba,koristenje oblika zastrasivanja kao sto su prijetnja ucjena prisilna zastita teroriziranje,podjela ostvarene dobiti,upotreba podobnih poslovnih struktura sto se najcesce obavlja putem korupcije,uticaj na sredstva javnog informiranja I pravosude I napokon veliki tamni pojas kako ucinitelji tako I krivicna djela a uvjeti koji mu doprinose su neprijavljivanje od strane ostecenog iz straha od osvete,nepovjerenje u pravosude ili policiju kao I reket,korupcija I trgovina drogom sto najvise spade u tamni pojas kriminala ili tamnu crtu Jugo podzemlje Empirijska istrazivanja ukazuju na postojanje lokalnih podzemlja u pojedinim gradovima bivse Jug,korijeni tih podzemlja vezani su za pojedine kriminalce koji su svoju reputaciju sticali u podzemljima pojedinih zapadnoevr.zemalja(Njemacka Italija, Francuska Holandija.Jugo podzemlje cine gangsterske bande I manje krim.org.koje djeluju po nepisanim krim.zakonima tj obicajima.U organizacionom smislu Jugo podzemlje ima mnoge mafijaske atribute,ono sto doprinosi prognozama da je jugo podzemlje blize mafiji nego sto nije jesu istrazivanja nekih autora sa bh.prostora(Lopušina I Kresovid)koji isticu da su I prva I druga I treva Jug.male svoje podzemlje,dugo je bilo potrebno da se prizna da Srbija ima organizirano podzemlje mafiju sa mafijaskom strukturom,vojnicima bosevima I jake veze sa centrima drzavne I politicke moci.Krajem 60ih pocetkom 70ih ovog stoljeca zabiljezena je velika ekspanzija dzepnih krada u mnogim evrop.zemljama a najopasnije su bile grupe iz Jug,pogotovo BiH.Vecinu krim.djelatnosti bh grupe su obavljale u Njemackoj Italiji Francuskoj.Postojala je podjela na strance I domace tj strain I domaci teren sto je znacilo da oni koji su cinili krivicna djela u inostranstvu nisu ih cinili u svojo zemlji.Organiziranost u cinjenju ilegalne trgovine drogom od strane pojedinih ogranaka jugo podzemlja vezana je za period kraja 80ih dok je krada I trgovina automobilima zapocela u toku proteklog rata na nasim prostorima. BH podzemlje Bh.org.krim.su prethodili pojedini delikti masovnog ulicnog kriminaliteta I to dzepne krade,krade iz stanova vozova,razbojnistva,prevare putem igara sibicama I kartama,kao I prostitucija.Pocetkom 80ih zapazen je process transformacije u pojedinim sferama bh podzemlja.Postepeno su pojedini od voda krim.grupa poceli ciniti I nova krivicna djela dok su neki mijenjali krim.djelatnost koja se odnosila na narkokriminal,ilegalnu trgovinu automobilima,trgovinu ljudima dok je kraj 80ih I pocetak 20ih bio obiljezen trgovinom oruzjem,nakon toha dolazi rat koji je za mnoge kriminalce bio svojevrsna skola organiziranog krim.iz koje su izasli osposobljeni,I u ekonomskom smislu.Fenomen genocida I ratnih zlocina ucinjenih ne moze se potpuno odvojti od organiziranog zlocina,a pojedini delikti su isprepleteni da pored kvalifikacija genocida I ratnih zlocina imaju I obiljezja organiziranog kriminaliteta.U
postratnom period se govori o formiranju samostalnog bh podzemlja koje ima u postojecem ustavnopravno uredenju BiH prostora za ostvarivanje kriminalnih ciljeva,a u novije vrijeme je zapazena krim.djelatnost bandi maloljetnika koji ispoljavaju veliki stepen nasilja I brutalnosti
