DIDAKTIKA Skripta za ispit
1.Što je didaktika? Didaktika izvorno potječe iz grčkog jezika. Dolazi od glagola (didaskein) što znači poučavati, obučavati, biti učitelj, predavati, dokazivati, biti poučen. Didaktiku možemo odrediti granom pedagogije koja proučava odgojno – obrazovnu stvarnost: procese učenja i poučavanja u nastavi. To je disciplina koja proučava opće zakonitosti u odgojno – obrazovnom procesu. 2. Za koje se osobe veže pojavljivanje riječi didaktika u europskim zemljama? WolfgangRatke i Jan Amos Komensky. 3. Kako WolfgangKlafki identificira didaktiku?
Didaktiku identificira kao teoriju obrazovanja u okviru kritičko – konstruktivne znanosti u odgoju. To bi značilo da obrazovanje uzima kad središnju kategoriju kritičke d idaktike. 4. Što je didaktička transpozicija? To je instrument za analizu kretanja znanstvenih spoznaja do didaktičkoga znanja (od onoga koji se nalazi u „knjigama“ do znanja koje se događa u razredu – učionici). 5. Što je to regulacija u didaktici? Proces upravljanja ili vođenje prema nekom cilju uz stalnu korekciju naziva se regulacija. 6. Prema kome je orijentirana postmoderna didaktika?
Orijentirana je prema učeniku. 7. Na što treba biti usmjeren odgoj prema Sokratu? Odgoj treba biti usmjeren na postizanje vrline u svim njezinim manifestacijama. 8. Koji je osnovni zadatak odgoja?
Osnovni zadatak odgoja je upoznati samoga sebe, što znači da je ideja znanja trajno uporište pravom odgoju.
9. U kojem djelu Platon prvi raspravlja o pedagoškim problemima i u njemu iznosi svoja mišljenja? U djelu Država. 10. Tko je prvi istakao ideju javnog predškolskog odgoja i naglasio važnost igre? Platon.
11. Kakve je sve stavove naglašavao filozof Arisotel? Aristotel je naglašavao važnost obrazovanja (odgoja) koji treba biti u mjerodavnosti države jer ako država ne odgaja mlade, ne može računati na svoj opstanak i razvoj. Čovjek je po prirodi društveno biće, a odgoj je državni zadatak i u procesu transformacije djeteta u čovjeka najvažniji je odgoj.
12. Kako Aristotel dijeli odgojnu aktivnost prema dobnoj periodizaciji?
1. faza (od 1. do 7.godine) 2. faza (od 7.godine do puberteta – 14 godine) 3. faza (od puberteta do 21 godine)
13. Nabroji očeve didaktike. Wolfgang Ratke, Jan Amos Komensky, Jean Jacques Rousseau i Johann Friedrich Herbart
14. Komensky je u svojim radovima istakao načelo zornosti. Postupajući prema tom načelu, kroz koje etape se omogućuje učenje i proučavanje?
promatranje
memoriranje
spoznavanje, reprodukcija
praktična vježba 15. Što je razvio J.Dewey?
Razvio je filozofsku orijentaciju – pragmatizam koji je usmjeren na primjenu inteligencije u
rješavanju problema. 16. Navedite 3 kurikuluma prema ElliotuEisneru.
eksplicitni
implicitni
nulti
17. Koje je dvije važne dimenzije nultog kurikuluma identificirao Eisner?
intelektualni proces
glavni sadržaj
18. Odakle potječe riječ „kurikulum“. Riječ kurikulum ima korijen u latinskoj riječi currere koja znači trčati, trčati trku, trka, trkalište. 19. Navedite temeljne razine kurikuluma.
Nacionalni okvir
Škola koja prihvaća nacionalni kurikulum i prilagođava ga svojim uvjetima Učitelj / nastavnik Učenik
20. Na kojim trima odrednicama počiva kurikulum?
Učenik Znanstvena baština i dostignuća Društvo
21. Što je školski kurikulum? Školski kurikulum predstavlja školski dokument, odnosno plan i projekt posebnosti koji će se događati tijekom jedne ili više školskih godina, a koje školu čine originalnom i primjerenom subjektima koji se u njoj školuju ili rade.
22. Nabrojati nastavne metode.
Verbalne metode, dokumentacijske metode, demonstracijske metode, operacijske (radne ) metode, laboratorijsko-eksperimentalne metode, metode praktičnih radova, metoda
brainstorming, radionica budućnosti 23.Koja je podjela verbalnih metoda prema Lavrnji?
Lavrnja verbalne metode dijeli na monološke ili diseminativne i dijaloške ili metode razgovora.
24.Koje se monološke metode najčešće koriste? Opisivanje, pripovijedanje, objašnjavanje, obrazloženje i predavanja
25.Vrste razgovora kod dijaloških metoda? Katehetički – učenje napamet primjenjuje se u reproduktivnom ponavljanju i provjeravanju egzaktnih podataka , majeutički ili sokratovski – u dijalogu se pripremaju alternativna pitanja kojima se sugovornika dovodi do spoznaje, heuristički – treba dominirati u etapi obrade novih nastavnih sadržaja i diskusija ili debata – karakteristična za demokratski društveni sustav; ona je razmjena mišljenja o određenom pitanju, problemu ili temi
26.Na čemu se temelje dokumentacijske metode? Temelje se na procesu stjecanja znanja, prenošenju i usvajanju, proširivanju i produbljivanju
informacija pomoću napisane riječi ili posredstvom tekstualnih materijala. 27.Koja tri segmenta se razlikuju pri demonstriranju?
Demonstriranje statičnih predmeta, demonstriranje dinamičkih prirodnih po java i demonstriranje aktivnosti
28.Koje metodičke varijante postoje kod operacijskih metoda: Metode laboratorijskog i eksperimentalnog rada, metode manipulativnog promatranja i
praktičnog rada, metode grafičkih i ilustrativnih praktičnih radova i metode p ismenih radova 29.Na koje dvije metode se dijeli metoda praktičnih radova? Metoda pismenih radova i metoda grafičkih i ilustrativnih učeničkih radova 30.Kroz koje faze se realizira radionica budućnosti? -faza pripreme, faza kritike, faza fantazije, faza os tvarivanje, faza naknadne obrade 31.Ciljevi brainstorming metode?
Slobodno izražavanje misli i ohrabrivanje za kreativne i neobične priloge. Ova metoda aktivira i potiče motivaciju za učenje bez pritiska i stresa. Metoda je prikladna za gotovo sve nastavne predmete. 32.Tri etape brainstorminga?
Priprema, produkcija ili predlaganje ideja, te evaluacija koja rezultira odabirom najboljih ideja.
33.Kakvo se znanje njeguje u školama? Verbalno ili deklartivno znanje
34.Tipovi znanja?
Činjenično, konceptualno, proceduralno, meta-kognitivno 35.Kakvo je znanje prema Platonu?
Objektivno, univerzalno, pouzdano 36.Epistomologija?
Rasprava u filozofiji u vezi znanja.
37.Nastava prema Bognaru i Matijeviću? Sustavno orjentirana zajednička aktivnost nastavnika i učenika za ostvarenje zadataka odgoja i obrazovanja. 38.Nastava prema Lovrnji?
Odgojno-obrazovna
djelotnost sadržaj(didaktički trokut).
u
kojoj
sudjeluju
učenik,
nastavnik
i
nastavni
39.Jedan od ključnih zadataka suvremene nastave je? Ostavaranje i usvajanje znanja tako da čine cjelovit i logički dosljedan sustav
40.Zadaća suvremene nastave? Uvesti učenika u cjelovitost svijeta. 41.Kurikulum se sastoji od:
Sadržaja i strukture
Ciljeva
Metoda
Sredstava
42.Tradicionalan učitelj; moto-red, rad i disciplina; usmjeren na visoka školska postignuća; strog i zahtjevan: ne pokazuje osjećaje prema učenicima;cijeniposlušnost;karakteristike su kojeg stila rada učitelja? -Autokratski učitelj
43.Što je misaona karta? One su radijalni prikaz naših misli pomoću slika i riječi .
44.Što je konstruktivizam?
Konstruktivizam je teorija učenja i teorija spoznaje koja pokušava objasniti karakter ljudskog znanja i procesa spoznaje. 45.Navedi osnovne postavke konstruktivizma (Fosnor 1989.).
učenje kao središnja kategorija ovisi o prethodnom znanju nove ideje se razvijaju procesom adaptacije i promjene starih ideja
uključuje stvaranje novih ideja i zaključaka, novih ideja koje su u sukobu sa starim idejama
46.Što predstavlja znanje prema razvojnom konstruktivizmu?
Prema razvojnom konstruktivizmu znanje predstavlja konstrukciju subjekta koji doznaje, a
aktivirano je težnjom za ekvilibrijumom, odnosno potrebom za redom i postojanošću koji ima svaki kognitivni sustav. 47.Znanje prema radikalnom konstruktivizmu.
Znanje potječe iz uređivanja i ustroja iskustava te se zasniva na svom prinosu efektivnoj akciji – tj. opstanku ili održivosti . 48.Navedi osnovne pristupe u konstruktivizmu.
1.Pristup konstruktivističkog procesuiranja informacija 2.
Interaktivni konstruktivistički pristup
3.Socijalno-konstruktivistički pristup
4. Radikalni konstruktivistički pristup
49.-Navedi razlike tradicionalnog i konstruktivističkog razreda.
a) strogo se pridržava propisanog kurikuluma - b) postavljanje pitanja je visoko vrednovano a) kurikularne se aktivnosti čvrsto oslanjaju na postojeće udžbenike i priručnike - b)
kurikularne aktivnosti se čvrsto oslanjaju na primarne izvore znanja i manipulativna nastavna sredstva a) učenik je tabula rasa - b) učenik je onaj koji misli stvarajući teorije o svijetu
a) učitelj zahtjeva pravilan odgovor za ocjenu učenikova znanja -
b) učitelj zahtjeva
učenikovo mišljenje o temi u kontinuitetu učenikovih trenutnih koncepcija koje koristi za obradu lekcije a) prov jeravanje i ocjenjivanje se promatra kao odvojeni dio od podučavanja i uvijek se izvodi testiranjem - b) provjeravanje učenikova napredovanja ugrađeno je u tijek učenja i provodi
se promatranjem učenikova rada, izložbi i uradaka 50-Kako konstruktivizam poboljšava učenje?
promjena odnosa učitelj – učenik, pribavljanje bogatih izvora znanja, kurikulum utemeljen na aktivnosti, razvoj motivacije učenika, ali i učitelja, potiču samostalno ali i grupno rješavanje problema, omogućava učenicima istraživanje svije ta oko sebe 51-Navedi odlike rada konstruktivističkog učitelja (Brooks 1993.).
učenje iz više izvora, omogućavanje učenicima provođenje tijeka nastave (pitanjima), poticanje na razmišljanje, poštivanje učenikove slobode, zahtijevanje od učenika da se jasno izražavaju i da razumiju ono o čemu govore, omogućavanje stjecanja iskustva , proširivanje učenja izvan razreda i škole, promijeniti učenikovo uvjerenje o tome da je nastavni sadržaj nešto što je jedino važno za postizanje uspjeha na testu, važno je i njegovo mišljenje 52-Što je težište konstruktivističke didaktike ?
Težište konstruktivističke didaktike je na procesima učenja (ne na učenju sadržaja) . 53-Koja je osnovna ideja akcijskog istraživanja?
Počiva na ideji učitelja -istraživača koji istraživanjem unaprjeđuje svoju praksu. Akcijsko istraživanje=istraživanje+promjena 54-Što je akcijsko istraživanje?
Akcijsko istraživanje je sustavno i organizirano uvođenje promjena koje provode istraživači praktičari sa ciljem da unaprijede vlastiti rad, a ostvaruje se primjenom znanstvene metodologije kako bi se stekle spoznaje o promjeni. 55-Što predstavlja akcijsko istraživanje učitelja?
Akcijsko istraživanje učitelja je profesionalna praksa unaprjeđivanja vlastitog rada kako bi se unaprijedilo učenje i poučavanje, pritom se koristi znanstvena metodologija kako bi se spoznao tijek i rezultat uvedenih promjena. 56-Trijada akcijskog istraživanja.
promjena/akcija, samorefleksija, istraživačke spoznaje
57-Koje su etape akcijskog istraživanja?
Etape akcijskog istraživanja: dijagnoza(definiranje problema), planiranje akcije(alternativni
smjer akcije), poduzimanje akcije(odabir smjera akcije), evaluacija(proučavanje posljedica akcije), opisivanje naučenog(uočavanje rezultata) 58-Što predstavlja vrednovanje u nast avi?
Vrednovanje je proces praćenja, provjeravanja i ocjenjivanja znanja učenika, te uspoređivanje postavljenih ciljeva i ostvarenih rezultata. 59.Navedi nastavne etape.
planiranje, pripremanje, izvođenje, vrjednovanje (praćenje, provjeravanje, ocjenjivan je) 60-Što su zadaci objektivnog tipa?
Zadaci objektivnog tipa su instrumenti za pismenu provjeru znanja u kojima se traže jednoznačni odgovori, a njihova ispravnost se objektivno boduje. 61-Nabroj vrste zadataka objektivnog tipa.
direktna pitanja, zadaci nabrajanja, zadaci dopunjavanja, zadaci izdvajanja, zadaci
alternativnog izbora, zadaci višestrukog izbora, zadaci povezivanja, zadaci razvrstavanja, zadaci ispravljanja, zadaci sređivanja, računski zadaci, zadaci uradaka i problemski zadaci 62-Podjela obrazovnih ciljeva?
akademski
društveni
profesionalni
osobni
63-Što je taksonomija?
Taksonomija(grč.
zakon) je normativno sređivanje, odnosno klasificiranje pojedinosti o predmetima i pojavama, što u nastavi znači normativno sređivanje pa i klasificiranje odgojnih i obrazovnih pojedinosti o predmetima i pojavama.Taksonomija je sustavan okvir pomoću kojeg se vrste i skupine u nekom području mogu razlikovati , sređivati i ime novati. taxis- red ,poredak i nomos -
64-Bloomova taksonomija znanja?
Koristi se za planiranje, pripremu i vrednovanje obrazovanja na različitim razinama i institucijama. Cilj rada je sistematizacija kategorije ponašanja koja se koristi tijekom učenja i kako bi učiteljima pomogli pri planiranju i procjeni školskog učenja. Svi se ciljevi mogu razvrstat u 3 područja: kognitivno, afektivno i psihomotorno.
65-Što su procesna znanja prema Marzovoj taksonomiji?
Procesna znanja su ona pomoću kojih učenici dolaze do sadržajnih znanja te ih izgrađuju, proširuju i uporabljuju tako da takva znanja postaju važna za život. 66.-Razine rezultata učenja prema J. Biggsu (Solo taksonomija).
predstrukturalna
jednostrukturalna
multistrukturalna
apstraktna
67-Prema Wiggins-u o čemu treba voditi računa u procesu učenja?
U procesu učenja treba voditi računa o obrazovnim standardima, a on je identificirao 3 obrazovna standarda:
standard sadržaja standard učinka
standard zadatka
68-Pet tipova rezultata učenja prema Robertu Gagneu.
-
intelektualne vještine ili "znati kako" verbalne vještine motoričke vještine
-
kognitivne strategije
-
stavovi
-
69--Što je studija slučaja?
To je istraživačka metoda ili strategija prikupljanja, obrade i analize podataka o nekom slučaju-osobi, maloj skupini, događaju ili nekoj situaciji radi opisa i stjecanja novih spoznaja. 70.Koje su etape rada na studiji slučaja?
1. formuliranje problema
5. plan intervencije
2. postavljanje hipoteza
6. provođenje intervencije
3. postavljanje ciljeva istraživanja
7. analiza učinka
4. definiranje zadatka
8. izvješće o rezultatima
71.Kakvi mogu biti ishodi učenja?
znanja, vještine i kompetencije
72.Koje su razine kognitivnog područja?
znanje, razumijevanje, primjena, analiza, sinteza, evaluacija 73.Navedi vrste znanja.
faktografsko (činjenično), proceduralno, konceptualno, meta-kognitivno znanje 74.Etape nastavnog procesa.
planiranje, organiziranje, pripravljanje, izvođenje i vrjednovanje 75.Što je planiranje nastave?
Etapa nastavnog procesa u kojoj se postavljaju ciljevi nastave i predviđaju sva potrebna
sredstva i uvjeti za njezino skladno izvođenje. 76.Što je nastavni plan?
Rezultat procesa planiranja nastave, a čini ga skup dokumenata na temelju kojih učitelji izvode nastavu. Njime se utvrđuje tjedni i godišnji broj s ati za obvezne i izborne nastavne predmete, njihov raspored po razredima, tjedni broj nastavnih sati po predmetima, ukupni
tjedni i godišnji broj sati, te ciljevi, zadaće i sadržaji svakog nastavnog predmeta. 77.Dvije dimenzije planiranja nastave.
Vremenska (planiranje u užem smislu) i sadržajna (programiranje nastave) 78.Što je nacionalni kurikulum i što se njime utvrđuje?
Središnji nacionalni odgojnoobrazovni dokument koji jasno postavlja okvire odgoja i obrazovanja. Utvrđuje: vrijednosti, načela; općeobrazovne ciljeve i ciljeve poučavanja; koncepciju učenja i poučavanja, pristupe poučavanju, obrazovne ciljeve po obrazovnim područjima i predmetima definirane ishode obrazovanja, odnosno kompetencijama, te vrednovanje i ocjenjivanje. 79.Što je školski kurikulum, tko ga izrađuje, a tko odobrava?
Izvedbeni odgojno obrazovni plan i program rada škole koji se donosi na temelju nacionalnog kurikuluma, te nastavnog plana i programa. Izrađuju ga nositelji obrazovne djelatnosti škole, a odobrava ga školski odbor. 80.Kakvi mogu biti ishodi učenja?
Znanje, vještine i kompetencije 81.Tri osnovna dijela didaktičkog ustroja sata.
Uvod, srednjišnji dio, završni dio sata 82.Tipovi nastavne situacije.
Uvodni sat, sat usvajanja novih sadržaja, sat ponavljanja, sat provjeravanja znanja učenika, sat sistematiziranja, kombinirani sat
83.Tri glavna komunikacijska elementa po Aristotelu.
Govornik (komunikator) , komunikacija, primatelj poruke (slušatelj) 84.Koncept profesionalnog izgaranja (eng. Burnout) na poslu i tko ga je uveo?
Opisuje se kao gubitak motivacije i predanosti u radu ljudi koji su izloženi dugotrajnom i učestalom stresu. Uveo ga je američki klinički psiholog Herbert Freudenberger 1974. godine. 85.Što se nastoji postići konceptom profesionalne sigurnosti?
Nastoji se osigurati nastavnikova profesionalna sigurnost radi uspjeha i smanjenja
emocionalne iscrpljenosti, povećanja poslovnog zadovoljstva i radnog učinka. Profesionalna sigurnost potiče pozitivne emocije koje su srce poučavanja. 86.Što je emocionalna inteligencija?
Sposobnost opažanja nečije emocije, upravljanje vlastitim raspoloženjem,suosjećanje s emocionalnim stanjima drugih, motiviranje sebe i drugih, te vježbanje širokog raspona socijalnih vještina. 87.Što je problemska nastava? Nastava koju izvo dimo tako da učenici uče rješavajući neki problem koristeći osobna
iskustva i istražujući načine rješavanja nazivamo problemska nastava (istraživačka nastava, eksperimentalna nastava). 88.Navedi neke prednosti problemske nastave.
Učenik je u ulozi istraživača Zasniva se na iskustvenom učenju Učenici uče samostalno Učenje ide prirodnim putem i potiče se radoznalost učenik
89.Vrste problema.
Zatvoreni ili strukturirani – neka situacija odstupa od normalne-zastarjele metode nastave - želimo inovrati nastavu uvođenjem projekt -metode;
Otvoreni ili nestrukturirani – ne znamo precizno što želimo ili koje su prepreke do cilja – zastarjele nastavne metode – želimo uvesti novu metodu nastave – ne znamo
niti koju niti zašto baš tu metodu 90.Koncept priprave za izvođenje problemske nastave.
Osnovni podaci – ustanova, nastavna cjelina, tematska jedinica, datum, mjesto, tip nastavne situacije
Ishodi učenja (ciljevi) – znanja, vještine, kompetencije
Tijek nastave
Materijalni i didaktički uvjeti za izvođenje nastave – izvori znanja za učenika, izvori za učitelja, nastavna sredstva i pomagala… Plan ploče
91. Što je projektna nastava?
Nastava koju izvodimo tako da učenici uče razvojem i provedbom projekta, kojim se primjenom vlastitog iskustva i istraživanja rješava neki praktični problem, nazivamo projektna nastava. 92. Što je ključna pretpostavka projekt – metode?
Motivacija učenika ključna je pretpostavka projekt – metode. 93-Vrste projekata.
Osobni projekti – maketa zrakoplova
Projekti malih skupina – lutkarska predstava
Razredni projekti – dan kruha
Školski projekti – energija Komunalni projekti – očistimo okoliš Nacionalni i međunarodni projekti – GLOBE
94.Navedi neke prednosti projektne nastave.
Učenici uče samostalno Učenik vodi proces učenja Suradničko učenje Razvija se široki spektar misaonih vještina kao npr stvaranje ideja, evaluacija…
Učenik je u ulozi poduzetnika Učenici se uče planirati Potiče se radoznalost Stvara se demokratsko ozračje Razvijaju se socijalne vještine – odlučivanje, vođenje, suradnja…
95-Što je evaluacija?
Najopćenitije se može reći da evaluacija predstavlja složen sustav metoda, postupaka i instrumenata koji se koriste za što objektivnije i pouzdanije utvrđivanje određenih pojava, procesa i odnosa u nekom sustavu ili njegovu podsustavu, odnosno strukturalnoj komponenti. 96.Razine evaluacijske generacije?
prva razina – mjerenje (IQ testovi)
druga razina – opisivanje
treća razina – procjena četvrta razina – interakcija opažača i opažanoga
97.Četiri moguća evaluacijska smjera?
Guba i Lincoln (1989.) predlažu četiri moguća evaluacijska smjera:
formativno postignuće
formativna vrijednost
sumativno postignuće
sumativna vrijednost
98.-Što su kompetencije?
Kompetencije u užem smislu označavaju iskazanu sposobnost korištenja znanja, vještina i osobnih, socjalnih i/ili drugih metodoloških sposobnosti, u situacijama rada ili učenja te u profesionalnom i osobnom razvoju u skladu s danim standardima. Odgojne kompetencije
obuhvaćaju samostalnost i odgovornost. 99.Tko je utemeljio problemsku nastavu i aktualizirao analizu kurikuluma?
John Dewey. 100. Tko je autor djela Didactica Magna i koje teme obrađuje?
Autor djela je Jan Amos Komensky a obrađuje sljedeće teme:
obrazovanje za sve
prirodna sklonost čovjeka za učenjem etapno učenje
financijska potpora
priprema za životni put
izvannastavne aktivnosti
cjeloživotno učenje
101. Koje se djelo smatra prvom školskom čitankom?
Orbis pictus. 102. Što je nacionalni kurikulum i po čemu se razlikuje od školskog, a po čemu od predmetnog?
Nacionalni kurikulum je dokument koji određuje nacionalnu, zajedničku jezgru obveznog osiguranja, što osigurava koherentan kuriku lumski sustav obveznog osiguranja na nacionalnoj razini. Nacionalni kurikulum određuje se unutar nacionalnog sustava, a kreiran je za generaciju koja je obuhvaćena obrazovanjem i predstavlja obvezu za sve.
Za razliku od nacionalnog kurikuluma koja „pokriva“ cijelu državu, školski kurikulum je usmjeren na instituciju, dok se predmetni kurikulum odnosi na sadržaje školskih, odnosno nastavnih predmeta. 103. Što su nastavne metode?
Nastavne metode su put i sredstvo za postizanje postavljenih ciljeva nastave i/ ili učenja gdje
se nastoji pronaći najučinkovitiji put prenošenja sadržaja, tj. postizanja obrazovnog cilja. 104. Objasni razliku između otvorenog i zatvorenog kurikuluma.
Zatvoreni kurikulum se odlikuje jasno određenim zadaćama, odnosno fiksnim, programiranim pristupom kojim se kontrolira svaki spontani izazov. Za razliku od zatvorenog
kurikuluma postoji otvoreni kurikulum kojega karakterizira fleksibilnost u odabiru sadržaja i načina rada. 105. Što je znanje?
Znanje je sustav činjenica i generalizacija koje smo svjesno usvojili i trajno zadržali u svojoj svijesti. 106. Legitimna podjela znanja?
Legitimna podjela znanja je na proceduralno i deklarativno znanje. Proceduralno znanje je
izraženo kao nekoliko koraka ili akcija za dobivanje rezultata (kako), a deklarativno znanje je veza između varijabli (što). 107. Žarišno i implicitno znanje?
U svakoj aktivnosti postoje dvije različite razine znanja koje su međusobno ekskluzivne_ -
znanje o predmetu ili fenomenu koji je u fokusu/žarištu – žarišno znanje znanje koje se koristi kao alat sa svladavanje ili poboljšanje onoga što je u fokusu – implicitno znanje
108. Tri dimenzije nastave?
Nastava treba imati tri intencijske dimenzije – kognitivnu, emocionalnu i djelatnu ili
pragmatičnu dimenziju. 109. Nabrojati i opisati stilove rada učitelja?
-
Autokratski stil: tradicionalni učtelj; moto – red, rad i disciplina; usmjeren je na visoka školska postignuća; drži predavanja, a učenici zapisuju; strog je i zahtjevan, postavlja pravila i nadzire ih; stegu ostvaruje prijetnja ma i kaznama; ne pokazuje osjećaje prema učenicima; stvara atmosferu straha, cijeni poslušnost, bespogovorno poštovanje autoriteta i tradicije; on govori dok učenici uglavnom šute
-
Demokratski učitelj: koristi dijalošku metodu nastave; zahtjevi su primjereni ili nešto iznad sposobnosti osobe; objašnjava svoje odluke i izražava svoje mišljenje; komunikacija je dvosmjerna; koristi „JA“ poruke; pita svoje učenike za mišljenje, pokazuje toplinu i brigu za učenike; samouvjeren je; prijateljski usmjeren na učenika ; varira suradničke i natjecateljske socijalne strategije; učinci na druge obično su pozitivni; potiče samopouzdanje i samopoštovanje učenika; socijalnu moć postupno prenosi na učenike, tako da oni donose odluke o svojem učenju, a uz slobodu preuzimaju i odgovornost.
-
-
Emocionalni učitelj: više je usmjeren na učenike, posebice na opažanje njihovih potreba; svjesno ili nesvejsno polazi od stava da za uspješno učenje treba stvoriti socio-emocionalnu klimu; uspješnije se uči u atmosferi veselja negoli straha, drži da zadovoljan učenik bolje uči; između obrazovnih sadržaja i potreba bira učenike, ali ne zanemaruje školska postignuća učenika; skrbi o svim problemima učenika; potiče suradničke, a ne natjecateljske odnose; u razredu su učenici povezani i brinu jedn i o drugima; učenici vole ići u školu. Laissez-Faire učitelj: slobodan stil rada; zaokupljen je sobom i svojim problemima, ne zanima ga previše što se događa s učenicima; radi bez puno energije; pasivan je i prepušta inicijativu i odgovornost učenicima; ci lj mu je da mirno, bez sukoba obavi rad; ne uvodi nove metode rada; u ocjenjivanju nerijetko popustljiv; ako ni sam nema
ravijene socijalne vještine, nije uzor niti socijalni model ponašanja; učenici nameću svoja pravila ukoliko nije energičan, snižavaju a kademske kriterije; kompromisom, bez sukoba nastoje dočekati završetak nastave. 110. Čemu služi misaona karta? Misaona karta služi da se neka ideja razvije, obradi, vizualno predoči; uoče i pobroje (intenziviraju) njezini elementi (dijelovi); elementi pove žu prema određenim kriterijima (klasificiraju) i vizualizira tako utvrđena struktura ideje, problema ili zadaće. 111. Vrste brainstorminga?
-
Osnovni brainstorming Brainstorming sa smjernicama Brainstorming u paru Usmjereni brainstorming Brainstorming – dodavanje ideja Poticani brainstorming Broinstorming zapisivanjem Individulani brainstorming Skupni brainstorming
Mješoviti brainstorming Zapisivanje ideja – brainwriting Oluja ideja preko interneta – brainlining
112. Što je sociometrija?
Sociometrija je istraživačka tehnika proučavanja odnosa u skupini i dijagnostička tehnika za
određivanje položaja pojedinca u skupini. 113. Nabrojati korake sociometrijskog ispitivanja
1. Odabrati kriterije izbora 2. Oblikovati pitanja za pzitivne i negativne kriterije 3. Napisati test 4. Provesti testiranje 5. Bodovati razlike 6. Izraditi sociometrijsku matricu 7. Nacrtati sociogram 8. Napraviti analizu sociometrijske strukture razreda 114. Zašto je sociometrijsko ispitivanje važna metoda u radu učitelja?
Sociometrijsko ispitivanje važna je metoda u rukama učitelja kojom može ustanoviti kakva je afektivna struktura razrednog odjela. Na osnovu toga može pedagoški osmisliti i provesti aktivnosti uz pomoć kojih učenici s periferije skupine stječu socijalnu moć i postaju prihvaćeni. 115. Temeljni uvjeti za učenje i opisati motivaciju
Temeljni uvjeti za učenje su sposobnosti, motivacije i prilike. Motivacija je stanje koje nas iznutra potiče na ponašanje koje nas usmjerava k postizanju nekog cilja. 116. Koji su kriteriji za podjelu nastavnih metoda prema Poljaku i nabrojati ih
Poljak dijeli nastavne metode s obzirom na složenost operacija (koje koristi učenik) pa navodi: metode demonstracije, metode praktičnih radova, metode crtanja, odnosno ilustrativnih radova, metode pismenih radova, metode čitanja i rada na tekstu, metode razgovora, metode usmenog izlaganja. 117. Objasniti dva tipa rješavanja problema - refleksivno rješavanje problema odvija se u nekoliko etapa, a one su:
1. Definiranje problema 2. Analizranje problema 3. Stvaranje kriterija 4. Predlaganje rješenja 5. Primjena rješenja - kreativno rješavanje problema – fokus je na stvaranju ideja radije nego na rješavanju jasnog
postojećeg problema. U kreativnom rješavanju problema postoje određene podudarnosti s refleksnim rješavanjem problema, ali ima i svoje posebnosti. Te su posebnosti u provođenju
analize, odnosno pronalaženju rješanja, a sastoje se od: orijentacije, pripreme i analize, oluje ideja, inkubacije, sinteze i verifikacije 118. Brainstorming
Osnova metode je produkcija ideja u grupnoj situaciji pri čemu se provodi zabrana
posuđivanja i vrednovanja tijekom rada radi postizanja što većih učinaka pojedinca i grupe. Omogućuje učenicima slobodno izražavanje o nekoj temi, artikulranje predznanja te postavljanje vlastitih pitanja o nastavnom predmetu. Kada nastavnik zada temu, učenici u zadanom vremenu izražavaju ono što im prvo padne na pamet.
