Grupni oblik rada u nastavi
Mentor: mr.sc. Ljiljana Ilić
Student: Danijel Čorić
Literatura • Bognar, L.,Matijević, M.(2002.) Didaktika, Zagreb Školska knjiga, • Brajković, S. ( 2007). Dijete, škola, obitelj. Zagreb. Pučko otvoreno učilište Korak po korak. • Kerimova, B. (2004): Ocjenjivanje grupnog rada . Metodički ogledi br.11 1, str. 97–105 • Kyriacou, C. (2001). Temeljna nastavna umijeća. Zagreb: Educa • Meyer,E. (1957.) Grupni oblici rada u nastavi. Zagreb, Pedagoško-knjiţevni zbor, • Poljak, V. (1982.), Didaktika, Zagreb, Školska knjiga, • Rot, N. (1983). Psihologija grupe : prvenstvo malih grupa i organizacija. Beograd. Zavod za udţbenike i nastavna sredstva • Švajcer, V. (1964.) Grupa kao subjekt obrazovanja, Zagreb. Matica hrvatska.
• Vizek Vidović, V., Rijavec, M., Vlahović-Štetić, V., Miljković, D. ( 2003). Psihologija obrazovanja. Zagreb. IEP-VERN' • Pennington, D.C., ( 2001). Osnove socijalne psihologije. Jastrebarsko: Naklada Slap • Terhart, E. (2001.) Metode poučavanja i učenja. Zagreb: Educa • Desforges, C., (2001), Uspješno učenje i poučavanje, Zagreb : Educa • Kurnik, Z. (2003) Grupni rad, Matematika i škola br.22, str. 5257 • Ruić, R. (2007.): Stavovi gimnazijskih učenika prema grupnom radu u nastavi kemije, Ţivot i škola br. 17 , str 49-61
Sadrţaj UVOD 1. GRUPE – Grupni rad u nastavi – Pripreme grupnog rada – Prednosti i nedostatci – Razvoj grupe 2. RAZRED KAO GRUPA 3. STRUKTURA GRUPE 4. POSTIGNUĆA I OCJENJIVANJE GRUPE – Što procijeniti? – Grupno ili individualno ocjenjivanje? 5. SAVJETI ZA PLANIRANJE GRUPNOG RADA 6. MIŠLJENJA STUDENATA ZAKLJUĈAK
UVOD • Grupa utjeĉe na motivaciju . • Grupni oblik pridonosi razvoju socijalnog ponašanja djeteta, ali o socijalnoj zrelosti djeteta ovisi koliko će grupnog rada biti u školi… Dakle, već od prvih godina školovanja u školi se mogu njegovati razne aktivnosti s manjim grupama djece, a radi njihova privikavanja na rad u manjim grupama. Brojne i raznovrsne didaktičke igre mogu tome znatno pridonijet.(Bognar,L, Matijević,M.) • Rad u grupi povezuje znanja i iskustva uĉenika u cjelinu .
1. GRUPE •
Grupa je skupina ljudi koja posjeduje sljedeća obiljeţja: – zajedničku percepciju svog postojanja, potrebe, zajedničke ciljeve, meĎuzavisnost ,socijalnu organizaciju, interakciju i kohezivnost. • Struktura grupe obično se sastoji od diferencijacije uloga, vodstva, skupa normi i pravila članstava. Ova definicija naglašava tri vaţne stvari: – ĉlanovi grupe komuniciraju i u interakciji su – okupljaju se da obave odreĊene zadatke ili postignu ciljeve – grupe su strukturirane
Grupni rad u nastavi • Grupni rad ima vaţno mjesto u nastavi. • Početna faza planiranja grupnog rada u nastavi jest pomno promišljanje o tome što se ţeli postići. • Vaţno je znati da je uvijek dobro učenike upoznati s ciljevima i oĉekivanim rezultatima rada u grupi, tako da mogu lakše fokusirati svoj doprinos raspravi.
Pripreme grupnog rada • Nastavnik u pripremi grupnog rada treba imati u vidu : – veliĉinu grupe – broj ĉlanova grupe – naĉin na koji se uĉenici grupiraju – obrazovne, emocionalne i socijalne ciljeve – intelektualne razlike – raspored sjedenja
Prednosti i nedostaci grupnog rada PREDNOSTI; -Grupa opstaje i nastavlja s izvršavanjem zadataka čak i kada neki članovi izostanu ili odu. -Rezultati su kvalitetniji. -Povećava se predanost ostvarenju cilja i ustrajnost u izvršenju zadatka. -Dolazi do kreativnijih rješenja. -Smanjuje se mogućnost pogreške zbog usporedbe različitih mišljenja. -Smanjuje se izoliranje pojedinaca i zadovoljava ljudska potreba za pripadanjem. -Smanjuje se odgovornost svakog pojedinačnog člana za rezultat. -Povećava se mogućnost preuzimanja većeg rizika.Racionalnije i efikasnije korištenje resursa (i ljudskih i materijalnih) .
NEDOSTACI; -Nepotrebno konformiranje ili popuštanje većini. -Apatija, dosada i povlačenje od aktivnog sudjelovanja u zadatku. -Sukobi različitih osobnosti . -Destruktivno ili takmičarsko ponašanje pojedinaca, izazivanje sukoba u grupi. -Određeni pojedinac moţe postati ţrtveno janje. -Grupa moţe funkcionirati i na najmanjem zajedničkom nazivniku (svaki pojedinac ulaţe minimum truda). -Neprikladno dominiranje pojedinih članova .
Razvoj grupe Obiljeţja dobre grupe; –
usmjerena je kvaliteti
–
razumije kreativnost i inovacije
–
ima punu slobodu, samostalnost i autoritet
–
dozvoljava slobodni protok informacija
–
sinergija
–
«Cilj ne opravdava sredstvo»
–
odluke donosi konsenzusom, a ne nametanjem volje većine
–
dijeli «dobro i zlo», «uspone i padove», «slavu i kaznu»
–
vođa kao primjer članovima
• • • •
Sve ovo se ne događa preko noći! Da bi se razvila dobra grupa, potrebno je i vrijeme i uloţeni trud članova grupe. S razvojem grupe raste i njena učinkovitost Svaka grupa prolazi kroz ove razvojne faze, no grupe se razlikuju po tome koliko koja faza traje .
Faze stvaranje dobre grupe: 1. Forming (Formiranje) 2. Storming (Previranje) 3. Norming (Stvaranje grupnih normi) 4. Performing (Rad na zadatku) 5. Transforming (Transformiranje grupe u tim)
2. RAZRED KAO GRUPA • Svaki razred je posebna socijalna grupa s vlastitim normama, atmosferom i očekivanjima. • Učitelj je rukovoditelj razreda i zna što ţeli da učenici rade kad je on u razredu . • Grupna nastava ima posebno značenje upravo u osnovnoj školi, jer moţe spriječiti nastanak pasivnog drţanja.
Normama se opisuje ono što je među članovima grupe prihvatljivo ili neprihvatljivo ponašanje. Svakako bitno za norme je: – poticati raspravu o njima – s vremena na vrijeme neka pravila dodavati, a neka brisati – voditi rasprave o tome da li uvedene norme vrijedei da li se koriste.
• dok se grupa stvara mogući su konflikti među članovima koji imaju različite potrebe i interese • ako se problem zanemari moguće je da će utjecati na cijelu grupu, zato je: – dobro je pokušati riješiti problem – priznati postojanje problema i u tome postići slaganje – jasno definirati što je problem s obje strane – koristiti brainstorming za moguća rješenja u ĉemu svi sudjeluju – diskusija o mogućim rješenjima – utvrditi detalje i napraviti plan rješavanja – nakon nekog vremena evaluacija
• Kad vršnjaci oblikuju djetetov svijet, njegovo je samopoštovanje ranjivo. • Odnosi među djecom drukčiji su od odnosa između odraslih i djece . • Osnovnoškolci su se skloni međusobno odnositi u glasnim, emocionalnim i fizičkim suočavanjima . • Roditelji i učitelji su ti koji bi trebali njegovati učenikov unutrašnji osjećaj samopouzdanja. • U grupi je uvijek potreban voĊa.
3. STRUKTURA GRUPE • Postoje tri aspekta strukture grupe: – kohezivnost – uloge i status – komunikacijska struktura
4. POSTIGNUĆA I OCJENJIVANJE • Najčešća pitanja učitelja koja dok razmišljaju o rezultatima su: – Kako pratiti napredak svakog pojedinog djeteta? – Kako djeci dati povratnu informaciju o procesima koji su se odvijali u grupama? – Što, kako i kada ocjenjivati?
Što procijeniti? • postavlja se pitanje kako prikupiti valjane informacije na temelju kojih moţemo dati odgovarajuću ocjenu. • treba se odlučiti za tehnike autentične procjene kao što su različite liste vještina, upitnici, prezentacije radova,... • većina učitelj ne nalazi dovoljno vremena za praćenje i procjenjivanje procesa grupnog rada • procjenjujući proces, učitelji bi zapravo trebale djeci dati povratnu informaciju • ako ste u stisci s vremenom, moţete iskoristiti neke od najjednostavnijih načina procjene koji će djeci omogućiti da dobiju objektivnu sliku procesa koji se za vrijeme rada odvijao u njihovoj grupi. • ukoliko vrijeme dopušta, traţite od djece neka obrazloţe svoju procjenu • osim o vremenu koje nam je na raspolaganju, priprema za samoprocjenu svakako će ovisiti i o dobi djece u razredu
Grupno ili individualno ocjenjivanje? • individualnu ocjenu znanja moţemo dati uvijek kad nam je cilj uvidjeti koja je znanja i vještine svaki učenik svladao • ukoliko razmišljate o davanju grupne ocjene djeci, uvjerite se da ona, osim što imaju dobro razvijene suradničke vještine, unaprijed pravilno razumiju da će krajnja ocjena svakog od njih ovisiti o maksimalnom doprinosu svakog člana grupe • kod grupnog ocjenjivanja veću paţnju treba posvetiti i grupiranju djece • na svu sreću, postoji i mogućnost kombiniranja individualnih i grupnih ocjena • samo na temelju dobro osmišljenog i argumentiranog praćenja, opaţanja i ocjenjivanja rada djece moţemo uvidjeti eventualne nedostatke koje se pojavljuju u grupnim aktivnostima
• Evo nekoliko mogućnosti: – u slučaju da svako dijete stvara jedan rezultat, moţemo dati dvije ocjene – jednu ocjenu moţemo dati svakom članu tima za zajednički rezultat, a individualnu ocjenu učenici mogu dobiti na temelju toga koliko dobro su obavljali ulogu – individualnim bodovima svakog djeteta zbraja se prosječan broj bodova koje su postigli članovi njegove grupe. – 30% ocjene čine stečena znanja o sadrţaju, 40% iskazane socijalne vještine suradnje a 30% ocjene se temelji na prosječnim ocjenama stečenih znanja svih članova grupe.
5. SAVJETI ZA PLANIRANJE GRUPNOG RADA • Veličina grupe • Pripremanje učenika za rad • Vježbanje s intrapersonalnim vještinama • Promoviranje pozitivne komunikacije
6. MIŠLJENJE STUDENATA Negativna mišljanja: «Ne sviđa mi se baš rad u grupi, neki grupni zadaci su mi bili nejasni i nezanimljivi, ali bilo je i dobrih i korisnih tema.»
« Iritirale su me neke osobe u grupi jer stalno moraju biti u centru pažnje dok neke druge kao da su odsutne od svega oko njih.»
«Nezadovoljna sam radom u grupi jer su se mnogi u našoj grupi «šlepali» i zezali pa su ostali morali natezati se s njima i raditi posao za njih.»
Pozitivna mišljenja: «Grupni oblik podrazumijeva ljude različitog raspoloženja pa čak i kad imam loš dan dogodi se nešto ugodno unutar grupe što me može oraspoložiti.»
«Osjećala sam se lijepo jer smo nastavu provodili na drugačiji način nego na klasičnim predavanjima i u ugodnom društvu svojih kolega, te kroz grupne radove bolje upoznali jedni druge i lakše usvojili nove sadržaje .»
«Volim aktivnosti u grupi. Na taj način možeš upoznati nove ljude i s njima razgovarati. Više volim aktivno sudjelovati na nastavi nego slušati monotona predavanja.»
ZAKLJUĈAK • Grupni rad zauzima vaţno mjesto u nastavi. Ipak, valja voditi računa o tome da treba pomno promisliti o vezi između organiziranja grupnog rada i ciljeva nastave koji se ţele postići . • Uvijek je vaţno da grupe imaju jasan zadatak ne samo što trebaju uraditi nego i što trebaju naučiti. uspjeh grupe treba mjeriti pojedinačnim uspjehom svakog člana i jasnom podjelom poslova unutar grupe. Najvaţnije riječi u grupnom radu:
„MOŢDA JA IPAK NISAM U PRAVU”.
Hvala na pozornosti!
