PREDMET
ZEMLJANI RADOVI POGLAVLJE POGLAVLJE 5: Razredba tla
Razredba tla u zemljanim radovima bitna je u nekoliko vidova. Na osnovu razredbe procjenjuje se koji će se alai i srojevi korisii za Taj izbor izravno utječe na ijenu ko!tanja i trajanje izvo"enja ovi# iskop. Ta radova. Vr$ta i kakvo%a tla iz i$ko&a izravno utječe na mo'u%no$t( kakvo%u i način u'radnje i$ko&ano' tla u na$i&e. Pret#odnim i$tra)nim radovima utvr"ene vr$te tla( izravno utječu na vrsu i koli!inu isra"ni# radova ( koje je na &ojedinom mje$tu 'ra"enja &otrebno izvr!iti. *onačno( o vr$ti tla izravno ovi$i koli!ina iskopa vezano na sabilnosi pokosa koji na$taju &rilikom i$ko&a( ukoliko ti &oko$i o$taju ne&od'ra"eni. + tom $mi$lu ne posoji jedinsvena razredba la . Po$toje%a i uva)ena 'eote#nička A, i +, razredba ne od'ovaraju u &ot&uno$ti za#tjevima u zemljanim radovima. One $u u neku ruku za tu $vr#u $uvi!e detaljne. *ori$te $e za odre"ivanje $voj$tava tla za u'radnju u na$i&e.
Osnovna podjela O$novna &odjela je vrlo jedno$tavna. -ijeli tlo u tri vr$te( &rema: mo'u%no$ti i$ko&a( u&otrebljivo$ti za na$i&avanje i &odobno$ti tla da bude &odlo'a budu%oj 'ra"evini u &o'ledu no$ivo$ti i $ti!ljivo$ti odno$no $lije'anja.
Rasresia la Tu $&adaju $va tla koja $e mo'u kopai bez pre#odno$ razaranja. To ne znači da $u $va jednako &odobna kao tla za izvedbu na$i&a i/ili kao &odtemeljna tlo. Tu $&adaju: %u&us' $itnozrno( u'lavnom ko#erentno tlo( $ &rekomjerno or'an$ki# tvari( korijenja biljaka( $tani!ta or'anizama koji )ive u tom &ovr!in$kom $loju( kao i nji#ovi# o$tataka. 0loj je &odlo)en truljenju( kemij$kim i 1izikalnim &romjenama i &romjeni konzi$tenije ovi$no o vla)no$ti. Vrlo je $ti!ljiv i kao takav neprikladan za daljnju u$radnju . 2ora $e od$traniti. *o&a $e vrlo la'ano.
(inozrna ko#erenna tla &red$tavljena $lina&a i pra)ina&a kao i nji#ovi& &je)avina&a te &je)avina&a sa sini& pijesci&a* 0voj$tvo ovo' tla je plasi!nos. Pla$tično$t je $voj$tvo mo'u%no$ti &romjene konzi$tentno' $tanja ovi$no o $adr)aju vla'e. +&ravo ovi$no o konzi$tentnom $tanju ovi$i način i$ko&a ovo' tla( ali &iniranje nije porebno . +rupnozrna' neko#erenna tla &red$tavljaju pijesci i )ljunci i sve nji#ove &je)avine koje ne &okazuju ni naj&anje $voj$tvo plasi!nosi. Vla)no$t mo)e jedino u $itnim &ije$ima izazvati 3 prividnu ko#eziju 4 koja uo&%e ne utječe na način i$ko&a ovo' tla. Ono uvijek o$taje ra$tre$ito. Mje)avine sinozrni# i krupnozrni# tala neovi$no o me"u$obnim odno$ima &ojedini# 1rakija. Pove%ani udio ko#erentno' tla mo)e utjeati na &ojavu &la$tično$ti i uvjetovati odre"enu konzi$teniju ove vr$te tla( a !to mo)e utjeati na način i$ko&a.
(jenovia la
,olu!vrsa sjenovia la u koja $&adaju &eke sijene la&ori( &je!čari( ra$&uali !krilji( $labo vezani kon'lomerati6 i ra$tro!ene odno$no okr!ene &ovr!ine čvr$ti# i vrlo čvr$ti# $tijena. 2o'u $e ko&ati bez uporebe eksploziva ali uz &rimjenu neke od te#nika razra#ljenja. -vrsa sjenovia la za koja je &rilikom i$ko&a &otrebno korisii eksploziv. Ovdje $&adaju $ve sedi&enne i &ea&or.ne sijene va&neni i dolomiti6 kao i eru&tivne $tijene $rednje čvr$to%e i značajne vidljive u$lojeno$ti i ra$&ualo$ti. Vrlo !vrsa sjenovia la ( vrlo monolitna i velike čvr$to%e. Ne &o$u se kopai bez uporebe znane koli!ine eksploziva*
,osebna la /la opasna i neuporebljiva u $ra0evinarsvu. Podrazumijeva resei)a' &orski &ulj' svje"e jezerske alo"ine i $lična tla velike $ti!ljivo$ti i male no$ivo$ti. /u spadaju sva la koja' ako se &oraju korisii kao e&eljno lo' &oraju pre#odno bii pobolj)ana*
Razredba na osnovu opora pri iskopu Ova $e razredba kori$ti kod &odzemni# radova. O$niva $e na $red$tvima koja je &otrebno &rimijeniti da bi $e $avladao ot&or &ri i$ko&u. -ijeli $e na: i$ko& uz u&otrebu ek$&loziva7 i$ko& u vezanom tlu uz &ret#odno ra$tre$anje rijačem7 $trojni i$ko& bez &ret#odne &ri&reme. Ovo je jedno$tavna i vrlo &raktična razredba bez nebitni# &ojedino$ti.
,ovijesna razredba pre&a na!inu iskopa
Razredba e&elje& svi# &o$ući# na!ina iskopa
Ovo je razredba koja je vremenom &o$tala neu&otrebljiva( jer je do!lo do na'lo' razvoja $trojeve za i$ko&( utovar i &rijevoz. + takvim okolno$tima je ne$tao ručni rad kao i alati za i$ko& &rikazani u uvodu6. Razredba %e biti &rikazana kao &ovije$na činjenia koja je slu"ila vi!e od $tolje%a za obra!un izvedeni# radova . To joj je ujedno bila i najve%a mana. 8aime ova razredba nije omo'u%avala detaljnije razvr$tavanje tla. Ovakva metoda razredbe tla daje $amo o&i$ne &odatke i &okazatelje za ojenu kakvo%e( koji $u &odlo)ni $ubjektivnoj &rojeni. *ako $e temeljem ove razredbe vr!ilo &la%anje radova to je njena &rimjena redovito izazivala $ukobe izme"u izvo"ača radova i inve$titora . Razredba $e temelji na načinu i$ko&a( a &rikazana je na$tavno u tablii.
K a t e g o r i j a
Vrsta tla
Način iskopa
Brzina širenja uzdužnih valova* V p [km/s]
usto!a tla
)%+
,+-,"
%+-%4
,5-,6
%4-,
,6-+
ρ
[t/m"]
#
$umus% površinski sloj% &uklanja sa'
(opata% grejder
##
.itnozrno% koherentno tlo% zdravi0a1
Kopača &štihača'% 2tovarivač% 3ager
###
Krupnozrno tlo s koherentnim vezivom 7 pijesak i šljunak s glinovitim vezačem
8ijuk &mašklin'% kopača% 3uldozer
#V
9ješovito tlo% sipina% trošna stijena
8ijuk% pajser &!uskija'% 3uldožer s rijačem
,-+
+-+4
V
9eke stijene &lapor% glina0% tu:% siltit i slično'
Buldožer s rijačem% povremeno eksploziv
+-"
++-+;
V#
=ksploziv do " g/m"
+%4-4
+5-+>
V##
=ksploziv do 4 g/m"
4-;
+4-"
z 'ornje tabele je vidljivo da je vrlo e)ko odredii $ranice iz&e0u dviju kae$orija. 0to'a $e ova razredba vi!e ne kori$ti za obračun tro!kova radova kod i$ko&a.
Razredba za kae$orije od IV si VII e&elje& &o$ućnosi srojno$ iskopa
kategorija tla
Vrsta tla
#V
meke sedimentne stijene% &pješčenja0i i glin0i'
V V# V##
škrilj0i% argilošisti vapnen0i% konglomerati kvar0it% granit% 3azalt
bez ek$&loziva6
Brzina širenja uzdužnih valova V p [km/s] ,
,%4
+
"
8ogodno za rad
mogu!e
nepogodno
8ogodno za rad
mogu!e
nepogodno
8ogodno za rad
mogu!e
nepogodno
8ogodno za rad
mogu!e
nepogodno
Razredba za ze&ljane radove pre&a O/1 OP; TE<8=* +VJET6 O&%i te#nički uvjeti za ze&ljane radove na cesa&a 'ru&a autora( >
[email protected]( razlikuju tri kate'orije tla: 2A3' 243 i 253* Podjela $e u'lavnom $vodi na sredsva s koji&a se vr)i iskop .
a6 /lo kae$orije 7A7 Pod tlom kate'orije 4A &odrazumijevaju $e $va čvr$ta tla B $tijene( kod koji# je &otrebno miniranje kod ijelo' i$ko&a. Toj $ku&ini &ri&adaju $ve vr$te čvr$ti# i veoma čvr$ti#( kom&aktni# $tijena eru&tivni#( metamor1ni# i $edimentni#6 u zdravom $tanju( uključuju%i i mo'u%e tanje $lojeve ra$tre$ito' materijala na &ovr!ini( ili takve $tijene $ mje$timičnim 'nijezdima ilovače i lokalnim tro!nim ili zdrobljenim zonama. + ovu $e kate'oriju ubrajaju i tla koja $adr)e vi!e od 5?C sa&aca veći# od 8'9 &:( za čiji je i$ko& tako"er &otrebno &iniranje.
b6 /lo kae$orije 747 Pod tlom kate'orije 4D razumijevaju $e polu!vrsa ka&enia la ( 'dje je &otrebno djelomično miniranje( a o$tali $e dio i$ko&a obavlja izravnim $trojnim radom. Toj $ku&ini tala &ri&adaju: 1li!ne na$la'e( uključuju%i i ra$tre$ita tla( #omo'eni la&ori( tro!ni &je!čenjai i mje!avine la&ora i &je!čenjaka( ve%ina dolomita o$im vrlo kom&aktni#6( ra$&adnute $tijene na &ovr!ini u debljim $lojevima $ mije!anim ra$&adnutim zonama( jako zdrobljeni va&nena( $ve vr$te !kriljaa( neki kon'lomerati i $lična tla.
c6 /lo kae$orije 757 Pod tlom kate'orije 4, &odrazumijevaju $e $va tla koje nije porebno &inirai ( ne'o $e mo'u ko&ati izravno( u&otrebom &o'odni# $trojeva Bbuldozerom( bul dozer i an'l dozer6 Bba'erom jaru)alom6 ili B$krej&erom. + ovu kate'oriju $&adaju:
sinozrna vezana ko#erentna6 la kao !to $u 'line( &ra!ine( &ra!ina$te 'line ilovače6( &je$kovite &ra!ine i le$( krupnozrna nevezana neko#erentna6 la kao !to $u &ije$ak( !ljunak odno$no nji#ove mje!avine( &rirodne kamene drobine B $i&ari!na ili $lična tla( mje!ovita tla koja $u mje!avina kru&nozrni# nevezani# i $itnozrni# vezani# tala .
Razredba u unelo$radnji pre&a O/1 Prema O&%im te#ničkim uvjetima za radove na e$tama( za kate'orizaiju i$ko&a kod e$tovni# tunela $lu)beno $e kori$ti 'eome#anička kate'orizaija &rema Dienia$kom. $ta $e kate'orizaija kori$ti &ri &roračunu $tabilno$ti &oko$a u $tijen$kim ma$ama kod u$jeka i za$jeka i kod no$ivo$t temelje na $tijeni. -ono$i $e izvod iz OT+.
3O$novu za kate'oriziranje $tijen$ki# ma$a čine rezultati in)enjer$ko 'eolo!ko' kartiranja tunela6. + $klo&u in)enjer$ko 'eolo!ko' kartiranja &otrebno je $nimiti $ve relevantne &arametre &otrebne za kate'oriziranje $tijen$ki# ma$a. Rezultati in)enjer$ko 'eolo!ko' kartiranja tunela6 &rikazuju $e na razvijenom &ro1ilu tunela64. 3Rezultati in)enjer$ko'eolo!ko' $nimanja i rezultati kate'oriziranja &rikazuju $e na &o$ebno &ri&remljenim obra$ima.4
eomehanička kategoriza0ija se temelji na 3odovanju šest od dvanaest navedenih parametara stijenske maseH Fednoosna čvrsto!a [9pa]*?
*&ovi se poda0i mogu do3iti jedino ispitivanjem uzoraka stijene u la3oratoriju'
8oint load test #s4 [k8a*]? @AACA indeks [D]? @azmak diskontinuiteta [0m]? Cužina &postojanost' diskontinuiteta [m]? Eijev diskontinuiteta [mm]? #spuna diskontinuiteta &opisno'? $rapavost stjenki diskontinuiteta &opisno'? $rapavost stjenki prema F@G,? @astrošenost stjenki diskontinuiteta?
eomehanička kategoriza0ija se temelji na 3odovanju slijede!ih šest parametara stijenske maseH
F jednoosna tlačna čvrsto!a uzorka stijene &monolita'% F @AACA - indeks kakvo!e jezgre% F razmak pukotina &diskontinuiteta'% F stanje diskontinuiteta% F stanje podzemne vode% F pružanje i nagi3 diskontinuitetaA 8odjela parametara stijenske mase po vrijednostima se 3odujeA E3roj 3odova prema tabeli u nastavku odreIuje kategoriju stijenske mase. 8ri odreIivanju parametara postupa se prema naput0ima #.@9% &,J;>'A
Kategorizacija stijenske mase prima RMR metodi (Bieniawski 1989
E3roj 3odova @9@ Kategorija pis stijenske mase
,->, # Vrlo do3ra
>-6, ## Co3ra
6-5, ### 8ovoljna
5-+, #V .la3a
)+, V Vrlo sla3a
sim navedenih ta3li0a za pre0iznije odreIivanje 3odova mogu se koristiti i dijagrami koji se nalaze u literaturi &#.@9'A Co3iveni se poda0i koriste za projektiranje F primarne podgrade tunela% F analize sta3ilnosti kosina u stijenskoj masi i F proračun nosivosti temeljaA
;eoe#ni!ke razredbe la Geote#ničke razredbe tla $e( kod zemljani# radova( kori$te kod odre"ivanja $voj$tava tla koje %e biti u'ra"eno u kontrolirane na$i&e( tj. onda kada je tlo 'ra"evin$ki materijal. +orisi se za rasresia la
Da bi se &o$la izvr)ii popuna razredba' la porebno je izvesi nekoliko jednosavni# laboraorijski# pokusa za koje se korise pore&ećeni uzorci la* + u&otrebi $u dvije $lične razredbe: F A,( $tarija( &rema autoru A. ,a$a'randeBu Air1ield 5la$$i1iation6 i F +,( novija jedin$tvena razredba 1ni1ied Soil 5la$$i1iation System6( koja bolje o&i$uje tlo( ali je ne!to $lo)enija za u&otrebu.
!erenska identi"ikacija tla Lerenska se identi:ika0ija tla sastoji od niza jednostavnih radnji kojima se tlo može dosta pre0izno svrstati u razred3ene skupine bez kori#tenja laboratorijski$ pokusa. .ve radnje je mogu!e izvesti na terenu prilikom pra!enja radova na 3ušenju% preuzimanja izvaIene jezgre ili iskopu sondažnih jamaA Li postup0i su vrlo važni pri ispitivanju tla u pozajmi#tuA Nastavno je prikazan dijagram toka kojim se vrši identi:ika0ija tla na terenu% kao prvi korak u razred3iA
%o&etne radnje
Prvo razvr$tavanje &rirodno' tla je &rema krupnoći zrna . Odre"uje $e da li $e radi o krupnozrno& neko#erentno6 ili sinozrno& ko#erentnom6 tlu. zrazito kru&nozrno tlo i lje&ljivo( $itnozrno tlo je lako razlučiti. Ako $e radi o či$tim kru&nozrnim ili či$tim $itnozrnim tlima mo'u%e je nji#ovo relativno jedno$tavno o&i$ivanje. *ada nema mo'u%no$ti &o'ledom i o&i&om odrediti &ri&adno$t tla odre"enoj $ku&ini( najjedno$tavniji je pokus &o!enje u vodi . *ru&na zrna $e tada mo'u izdvojiti i o&i$ati značajkama za kru&nozrna tla. 0itne 1rakije moraju $e za detaljan o&i$ ispiai u laboraoriju . 8eko#erentno $e tlo odvaja u vodi na o$novne če$tie. + ko#erentnom tlu udio $itno' &ije$ka mo)e $e o$jetiti $rickanje& pod zubi&a . Pra# $e nakon $u!enja lako ot&u!e $ ruke. Glinovite če$tie lije&e $e za &r$te i &ribor no)6 i te!ko $e $kidaju $ ruku.
Kod sitnozrnih tala može se pri3ližno odrediti plasti&nost kao niska ili visokaA Cetaljno se može odrediti jedino u la3oratoriju odreIivanjem vla'nosti na granici te&enja MlA .vježe izvaIena jezgra neugodnog mirisa ukazuje na sadržaj organskih tvariA a povr#ini se mo'e o&ekivati $umus A 2 njemu ima korijenja 3iljaka i živih organizamaA Mo'e se nalaziti ispod nasipa na divljim odlagali#timaA !reset je tamne do 0rne 3oje male gusto!e i vlaknaste struktureA )mor"ni treset je kašaste struktureA
Lemeljem ovih prvih saznanja vrše se daljnje radnje potre3ne za terensku identi:ika0iju tlaA
Krupno*a zrna
Krupnozrno tlo se rasprostre na ravnu površinu i odrediH
F promjer najve!eg zrna% F pri3ližan postotak krupnih% srednje krupnih i sitnih česti0a i F o3lik zrnaA 8okuša se pro0ijeniti radi li se o jednoliko+ dobro ili lo#e graduiranom tluA .vojstva krupnozrnog tla uglavnom ovise o njegovom granulometrijskom sastavu koji se pre0izno utvrIuje u la3oratorijuA .vojstva sitnozrnog tla takoIer ovise o krupno!i česti0a% ali i o njihovom o3liku i nekim drugim svojstvima o kojima ovise jakosti elektrokemijskih sila koje djeluju meIu česti0ama i odreIuju koherentna svojstva odnosno plastičnost sitnozrnog tla% Krupno!u sitnozrnog tla je mogu!e odrediti tek u la3oratorijuA
8rema krupno!i česti0a može se odrediti prvi korak u razred3i kako je prikazano u ta3eli koja slijediA ,denti"ikacija tla prema krupno*i &estica
opis
nominalni promjer zrna [mm]
kamen šljunak krupna pijesak
zrna
prah sitna glina
krupan srednji sitan krupan srednji sitan krupan srednji sitan
više od 6 6-+ +-6 6-+ +-%6 %6-%+ %+-%6 %6-%+ %+-%6 %6-%+ manje od %+
tlo prema razred3i
krupnozrno% nekoherentno tlo
sitnozrno% koherentno tlo
ominalni promjer je vrijednost otvora na situ kada se granulometrijski
sastav odreIuje sijanjemA Lo vrijedi do promjera zrna ve*eg od -+-mmA Fedino zrna pravilnih o3lika &okrugla% ko0kasta' odgovaraju otvorima po promjeruA ,zdu'ena i plo&asta zrna mogu imati samo nominalni promjerA
8romjeri zrna manji od %6 mm ne mogu se više odrediti sijanjemA Li se nominalni promjeri odreIuju $idrometrijskom analizom koriste!i .tokesov zakon 3rzine tonjenja kugli u teku!iniA Nominalni promjer je tada promjer idealne kugleA
/blik zrna Kod krupnozrnog tla o3lik zrna pokazuje način njegovog nastankaA Bez o3zira na krupno!u% oblik zrna mo'e biti razli&it A 3la zrna prešla su dug put% kotrljaju!i se nošena vodomA Lo ukazuje na aluvijalno porijeklo tlaA 2glata zrna ukazuju na sipare i slične naslage kratkog puta od izvornog 3loka do mjesta odlaganjaA 9ogu!i o3li0i zrna dani su u ta3eli koja slijediA Mogu*i oblici zrna kod krupnozrnog tla
Enačajka Eao3ljenost zrna
3lik zrna izrazito uglata% uglata poluuglata% poluzao3ljena zao3ljena% izrazito zao3ljena
3lik zrna
ko0kast% plosnat izdužen
izgled površine
hrapav% gladak
Boja tla ovisi o nizu čim3enikaA Najčeš!e je odreIena mineraloškim sastavom sitnih
česti0e odnosno 3ojom matične stijene od koje su nastala krupnozrna tlaA Boju tre3a odrediti na svježe presječenoj jezgri dok se još nije počela sušiti ili oksidiratiA Najčeš!e 3oje na3rojene su u ta3eli koja slijediA 9ogu!e 3oje tla snovna 3oja 3ijela siva zelena žuta smeIa narančasta 0rvena plava 0rna
Nijanse i druga o3ilježja prljavo i slično svijetla tamna mješavinaH -mramorna -zrnasta -preljeva se
(u#a !vrsoća
dreIuje vrstu sitnozrnog tlaA #spituje se na osušenom komadi!u tla koji se pokuša zdro3iti prstimaA Ea ovaj se pokus grudi0a &00a ,0m"' tla mora osušitiA to je tlo sitnijih česti0a ima jače koherentne veze i teže se dro3iA 9ože 3itiH
F mala+ niska% kada se osušeni komadi! lagano zdro3i meIu prstima u prah? F srednja+ kada se osušeno komad zdro3i nešto ve!im pritiskom meIu prstima u manje grudi0e? F visoka+ osušeni se komad ne može zdro3iti% može se raz3iti kamenom ili čeki!emA
Reakcija na potresanje
2kazuje na vrstu sitnozrnog tlaA rumen tla smekša se s malo vodeA 8oloži se na dlan koji se potresa drugim dlanomA 8rati se ispuštanje vode iz vlažnog grumenaA @eak0ija može 3itiH
brza &ukazuje na prašine i vrlo sitne pijeske koji lako ispuštaju vodu'% spora &ukazuje na prahove i niskoplastične gline' i nikakva &visokoplastična tla%teško ispuštaju vodu'
%lasti&nost
8rovjerava se pomo!u valjanja valjči!a do de3ljine od "mm na glatkoj podloziA Nakon što se valjči! uvalja preo3likuje se prstima u grudi0u i ponovo valjaA 8ostupak se ponavlja dok se dade uvaljati valjči! od "mm 3ez pukotineA Kada ponestane vlage mo!i !e se prignje&iti ali ne i uvaljatiA Lo je vlaga 3lizu granice plasti&nostiA prašine se ne*e dati valjati vi#e od jednom% 3rzo gu3e vlagu% a veze su sla3e% visokoplastične gline !e se mo*i valjati u vi#e navrataA @azlikuje se niska i visoka plastičnostA
Konzistentno stanje
Konzistentno stanje se odreIuje kod ko$erentni$ tala da 3i se po3liže opisalo njegovo stanje vla'nosti u prirodiA toj vlažnosti ovise mnoga svojstva tla koja su važna kod ugradnje tla u nasipeA Konzistentno stanje može 3itiH kruto &ne može se zdro3iti meIu prstima% ili se mrvi% rijetko u prirodi' čvrsto &može se zdro3iti meIu prstima u prašinu ili manje komadi!e' polučvrsto &može se zdro3iti meIu prstima ali se ne može ponovo o3likovati' teško gnječivo &može se o3likovati i zadrži o3lik' lako gnječivo &može se o3likovati ali teško zadrži o3lik% gnje0avo je' žitko &ne može se o3likovati% izgleda kao vrlo gusta teku!ina' Konzistentno stanje se detaljno može odrediti u laboratoriju pomo!u grani0a plastičnosti i prirodne vlažnostiA Na terenu se odreIuje slo3odnom pro0jenom% o0jenjuju!i ponašanje tla prilikom gnječenja meIu prstimaA
Konzisten0iju se pri3ližno može odrediti ovisno o 3roju udara0a prilikom izvoIenja standardnog penetra0ijskog pokusa &.88'A Veza konzistentnog stanja% indeksa konzisten0ije% # 0 i 3roja udara0a .88-a dana je u ta3eli koja slijediA 9ogu!a konzistentna stanja tla konzistenetno stanje
ponašanje uzorka tla
#0
.88
Llo se mrvi% gotovo se ne može prignječiti Llo se može prignječiti ali se mrvi i raspada
O, %;4-,
"+ ,6-"+
te#ko gnje&ivo
9ogu se uvaljati valjči!i do "mm de3ljine%ali ne tanji jer se raspadajuA
%4-%;4
>-,6
lako gnje&ivo
9ože se uvaljati valjči! tanji od "mm
%+4-%4
+->
'itko
Llo se ne može o3likovati u valjči!eA .tisne li se grumen u ša0i prolazi kroz prste kao gusta teku!ina
)%+4
)+
&vrsto polu&vrsto
Kod tala niske plastičnosti ovo su samo pri3ližni opisiA Kod njih je indeks plasti&nosti mali pa iz čvrstog uz vrlo mali dodatak vode prelaze gotovo odma$ u 'itko konzistentno stanje.
Relativna zbijenost vo je svojstvo nekoherentnog tlaA Leško ju je odrediti identi:ika0ijskim pokusima% ali ju se može do3ro uočiti iz rezultata 0%%a+ 2%!a i nekih drugih terenskih pokusaA Ea pre0izno odreIivanje potre3ni su la3oratorijski pokusi iz kojih se odrede potoziteti pomo!u kojih se izračuna relativna z3ijenost # C &Cr 'A Vrlo je važna pri ugradnji neko$erentnog tla u nasipe A @azlikuju se z3ijenosti prikazane u slijede!oj ta3eliA
pis relativne zbijenosti ovisno o vrijednosti 3roja udara0a .88-a i odgovaraju!i la3oratorijski do3iveni indeksa # C
E3ijenost
Lerenski pokus
,3 456
0%% (
Vrlo mala &vrlo rahlo' 9ala &rahlo' .rednja E3ijeno Vrlo z3ijeno
9ože se kopati rukom 3ez otpora (ako se kopa lopati0om Leško se kopa lopati0om Vrlo teško se kopa lopati0om otovo je nemogu!e u tlo ugurati nož
-,4 ,4-"4 "4-64 64->4 O>4
)5 5-, ,-" "-4 -4
