predavanje 6

Predavanje, tema br. 6

Prof. dr Nebojša Bojanić janic copyright©nbojanic

HEURISTIČKA I SILOGISTIČKA KRIMINALISTIKA by Prof. dr Nebojša Bojanić

1

Prof. dr Nebojša Bojanić copyright©nbojanic

KARAKTERISTIKE KRIMINALISTIČKIH PROCEDURA PO NN POČINIOCU

• • • •

uloga motiva, fingiranih motiva uloga profilisanja izučavanje i značaj načina izvršenja Izučavanje i značaj evidentiranih sličnih događaja; 2


Uloga motiva, fingiranih motiva • Pojam motiva i motivacije – središnje pitanje psihologije; • Odgovor na „zlatno“ pitanje zašto = 50% završenog posla; • Motoiv – značajan radi spoznaje ličnosti počinioca; • ZAŠTO + KAKO = KO; 3


• Izuzetna važnost sponaje motiva kod NN počinioca; • Motivacija određena unutrašnjim faktorima = ponašanje čovjeka; • Organski i psihološki činioci koji usmjeravaju ponašanje, postupke, opažanje i mišljenjnje; • Motiv ukazuje na umišljaj; 4


• Potrebe izvor motiva; • Svjesni i nesvjesni motivi; • Urođeni (primarni) i stečeni (sekundarni); • Motiv kao pokretač agresije;

5


• Motiv – podstrek, pobuda, povod, poticaj razlog za počinjenje krivičnog djela; • Djeluje kao nagon, osjećanje, predsave, shvatanje društva, svijeta i čitave ličnosti; • Motiv za nasilje je agresija nad žrtvom; • Česta lepeza motiva je osveta; 6


• Fingirani motivi – motivi za lažno K.D.; • Blokada intelektualnog sklopa; • Traženje misaonih i psiholoških grešaka kod počinilaca; • Najtipičniji fingirani motivi kod nasilničkog kriminaliteta: 1) opravdanje; 2) Motivi koji otpadaju na mentalno oštećene osobe; 3) Strah ili konflikt sa roditeljima ili 7 starateljima;


• Motiv je razlog ljudske djelatnosti; • Može biti filter krtičnog mišljenja; • Komleksnost moti – rijetko samo jedan; • Nivo aspiracija – važan element; • Motive i profilisanje – pogrešno posmatrati razdvojeno; • Nedostatak materijalnih dokaza – utvrđivanje logičnih motiva; • Nedostatak motiva upućuje na karakterne crte počinioca; 8 • Vrsta K.D. Ukazuje na cilj i pobudu;


• Utvrditi motiv kada konvencionalne metode ne pomažu za rasvjetljavanje K.D-a; • Pri utvrđivanju motiva isključiti emocije;

9


Uloga profilisanja • Metoda uvedena krajem ‚70-ih, FBI; • Preduzima se kada je počinilac nepoznat organima gonjenja; • Profil – karakteristike i osobine nekog NN lica; • Psihološko profiliranje preteča kriminalističkog; • Zadatak profiliranja – uputiti na istragu što užu grupu ljudi; 10


• Profil ne upućuje na tačno određenu grupu ljudi; • Kriminalističko profiliranje – elementi psihološkog profiliranja, kriminografije, geografije, kriminalističke morfologije, i fenomenologje; • Potreba da se uvrdi identitet; • Objedinjavanje različitih osobenosti i valiteta; • Kriminalističko mišljenje, 11 kombinovanje, otkrivanje,


• Profiliranje – istražna kriminalna analiza; • Profajlier – kriminalistički analitičar u funkciji otkrivanja i istraživanja K.D.-a i njihovih počinilaca;

12


• Kvalitete profajlera: 1) Iskustvo i otvorenost nazora; 2) Zdrav razum; 3) Intuicija; 4) Odsustvo emocija, odnosno ličnih osećanja prema krivičnom djelu, počiniocu i žrtvi; 5) Analitička logika i strpljenje; 6) Misliti kao počinilac; 13


• Odnos psihološko – kriminalističko – empirijsko profiliranje; • Ušteda vremena postavljanjem profila; • Verzije – element profiliranja • Kada je NN počinilac – vječna je dilema kako početi; • Polazne informacije – izjava žrtve – analiza L.M.; 14


• Proučavanje žrtve: 1) Ko je žrtva; 2) Kakva je sličnost? 3) Kakve su joj osobine? 4) Kakve su joj navike? 5) Kakva su joj zanimanja i interesi? 6) Kakav joj je životni stil? 7) Kakva joj je seksualna prošlost? 8) Profesionalno zanimanje? 9) Da li pripada grupi naročitog rizika? 15


• Temeljita obrada lica mjesta; • Otkriti i identifikovati karakteristike i osobine NN počinilaca; • Tri osnovna elementa: 1) Na osnovu ponašanja žrtve, odrediti ponašanje koje je moglo uticati na počinioca; 2) Analiza ponašanja u nastojanju da se odredi motiv koji je doveo do napada; 3) Ustanovljavaju se karakteristike i osobine lica koja mogu počiniti K.D. Na takav način i koji objašnjava 16


• Ključni dio posla je kreiranje i sastavljanje profila; • Faze sastavljana profila: 1) Utvrđivanje značajnih činjenica; 2) Formiranje određenog mišljenja o onome što se dogodilo; 3) Rekonstrukcija slijeda događaja; 4) Određivanje vrste lica koje je moglo počiniti K.D. na takav način i iz tih razloga; 17


• Centralno pitanje u profiliranju je „zašto“, ali ne kao pitanje motiva, već, dobivanje odgovora na sve aktivnosti počinioca (prve dvije faze) • Paralelno se razvija treća faza; • Zadnja faza – najteža;

18


• U proceduri analize profila prvo je potrebno odrediti kategoriju počinioca; • Potom pristupiti daljnjoj analizi radi otkrivanja motiva; • Utvrditi da li je riječ o organizovanom ili neorganizovanom; • Tehnika indirektne procjene karaktera (utvrditi njegovu snagu i karakter); 19


Izučavanje i značaj načina izvršenja (MO)

• Kritički osvrt u nalizi L.M. rezultira korelacijom koja povezuje slučajeve zbog lsičnosti MO; • Utvrditi šta utiče na počinioca da upravo koristi određeni MO; • Cilj kriminogenog ponašana – najučinkovitiji MO; • MO – učeno ponašanje koje je dinamično i popustljivo, razvija 20 počinioce i njihovo iskustvo i


• Težnja – kako doći do savršenog MO; • Organizovani počinioci – dobre pripreme; • Žrtve takođe utiču na MO (modifikacija MO); • Na MO nadovezuje se „potpis“ ili „podsjetnica“; • Potpis izlazi iz kriga K.D. - rezultat je nezadovoljavanja potreba počinioca samim K.D.-om; • „potpis“ – elementi individualnosti; • Stalna kategorija i za razliku21od MO


Izučavanje i značaj evidentiranih sličnih događaja

• Povezano sa MO; • Želja da se zavede trag, kopiranje nekih događaja; • Sličan ili naučeni MO predstavlja naučeno i primjenjivano ponašanje počinioca, koje mijenja njegovo iskustvo, gradi povjerenje ili postaje uključeno u javni sistem; • Efikasnije traganje za materijalnim 22 dokazima;


• Kada istraga ne daje pozitivne rezultate, primijenjuje se analiza slučajeva iz prošlosti; • Utvrđivanje bilo kakve veze – kriminalističke provjere i kontrole; • Pregled svih rasvjetljenih i nerasvjetljenih slučajeva; • Slični delikti unutar istog geografskog područja su lakši za analizu; • Ako se veze analizom utvrde, mogu uticati na ishood slučaja; 23 • Iz razgovora sa žrtvama može se


• Pojedini počinioci svjesni prijašnjih pogrešaka pa mijenjaju obrazac ponašanja; • Biranje objekta napada zavisi od okolnosti koje se razvijaju tokom vremena; • Moguć povezanost ranijih napada po različitim teritorijama; • Saradnja i koordinacija, centralne 24 baze podataka;

Prof. dr Nebojša Bojanić janic copyright©nbojanic

KRAJ Hvala na pažnji

25

predavanje 6

Recommend Documents