II KOLOKVIJ JAVNI RASHODI I OBLICI FINANCIRANJA JAVNIH POTREBA POJAM JAVNIH RASHODA javljaju se s pojavom pojavom države služe financiranju javnih potreba iskazuju se najčešće u novcu TEORIJA O JAVNIM RASHODIMA - ranije, u razdoblju liberalnog kapitalizma, uloga javnih rashoda nije bila značajna jer se prema doktrini država nije smjela miješati u gospodarstveni gospodarstveni život. Nakon velike svjetske ekonomske krize !"#".-!"$#.% !"#".-!"$#.% i pod utjecajem učenja &ohna '. (e)nesa, javni rashodi odigrali su odlučujuću ulogu u izvlačenju društva od ekonomske krize SUVREMENA DRŽAVA IMA RASHODE ZA: • • • •
• • • • • • • • • •
Opće javne usluge Obranu Javni red i sigurnost sigurnost Gospodarske poslove Zaštita okoliša Stambene i komunalne pogodnosti Zdravlje Rekreacija, kultura i religija religija Obrazovanje Socijalna skrb
KLASIFIKACIJA JAVNIH RASHODA A) PREMA REDOVITOSTI REDO VITOSTI POJAVLJIVA POJAVLJIVANJA: NJA: !. redoviti- svake godine, pokrivaju se iz redovnih prihoda #. izvanredni- ne svake godine, pokrivaju se iz redovitih sredstava proračunska rezerva % B) PREMA SUBJEKTU TROŠENJA !. rashodi drave npr. za vojsku, diplomaciju, sudstvo% #. rashodi nositelja lokalnih vlasti npr. za policiju% $. rashodi odre!enih tijela za odre*ene potrebe% - + rashodi republike, upanije, gradova i općina KLASIFIKACIJA JAVNIH RASHODA C) PREMA OBJEKTU TROŠENJA: !. osobni- mirovine, invalidne/ #. materijalni- javljaju se kao materijalni trošak - za izgradnju cesta, školstvo, zdravstvo, turizam" D) OSTA OS TALE LE KVALIFIKACIJE KVALIFIKACIJE:: - funkcionalni, investicijski i transferni rashodi - odgodivi i neodgodivi rashodi - produktivni i neproduktivni rashodi - novčani i materijalni rashodi GRANICA RASTA RA STA JAVNIH JAVNIH RASHODA preveliki javni rashodi rashodi postaju kočnica kočnica gospodarskog gospodarskog razvoja 01 javni dug nekih zemalja 234 kao 5porezni raj6 7 smanjivanje javnih rashoda na način da se usluge koje se inače financiraju iz javnih rashoda prepuštaju stanovništvu da ih sami plaćaju krajnja granica rasta javnih rashoda je ona razina kod kojeg se javlja j avlja tzv. 5nulti6 gospodarski rast •
•
•
8
intervencija smanjenje javnih rashoda i istodobno smanjenje fiskalnih obveza i9ili smanjenje neproduktivnih i povećanje produktivnih javnih rashoda OBLICI FINANCIRANJA JAVNIH POTREBA PRORAČUNSKA POLITIKA - sastavni dio fiskalne politike, a predmet joj je financiranje javnih potreba. :avi se državnim rashodima. ;odi se odabranom proračunskom tehnikom. PRORAČUNSKA TEHNIKA - sastavni dio fiskalne tehnike.
•
•
•
•
PRORAČUNSKA NAČELA Načelo potpunosti # unose se svi prihodi i rashodi države. :ruto proračun- prihodi= troškovi ubiranja prihoda Neto proračun- prihodi bez troškova ubiranja Načelo jedinstva # svi prihodi i rashodi u jednom aktu Načelo preglednosti# prikazivanje prihoda i rashoda po razredima. (riterij razvrstavanja- korisnici Načelo točnosti# izme*u donesenog proračuna i završnog obračuna proračuna mora biti minimalna razlika PRORAČUNSKA NAČELA Načelo specijalizacije# ograničavaju se izvršni organi vlasti u manipuliranju proračunskim sredstvima Načelo javnosti# proračun predstavlja javni akt. (ritika javnosti potrebna je radi realnog planiranja i racionalnog korištenja proračuna Načelo jednogodišnjosti# donose se na razdoblje od jedne godine, ne mora se poklapati s kalendarskom godinom pr. 234- !. travnja, ;elika :ritanija- !.srpnja% IZVRŠENJA PRORAČUNA izvršava se od početnog dana razdoblja za koji je donesen provodi ga fiskalna administracija !. pravodobno raspolaganje planiranim prihodima #. financiranje odre*enih potreba, prema utvr*enoj dinamici rashoda •
• •
•
•
•
•
•
•
•
NAREDBODAVCI - osobe koje rukovode resorima fiskalne administracije ministri, direktori%, izdaju naloge ne teret sredstava proračuna, a u korist korisnika proračunskih sredstava RAČNO!O"A#AČI - osobe koje imaju pravo raspolaganja državnim sredstvima i imovinom, provode naloge naredbodavaca. •
•
ZAVRŠNI OBRAČUN PRORAČUNA akt kojim se utvr*uje je li proračun izvršen onako kako je planiran utvr*uju se razlike izme*u proračuna koji je odobren i onoga koji je izvršen postižu se ciljevi kao npr. osiguranje naknadne kontrole izvršenja proračuna daje se i ocjena rada tijela fiskalne i druge administracije • • • •
!
•
rok za izradu je ograničen >-" mjeseci%
FONDOVI za financiranje strogo odre*enih javnih potreba FONDOVSKO FINANCIRANJE - financiranje odre*enih javnih potreba putem fondova financiranje fondovima počinje tek kada se prikupe sredstva, osim ako se radi o stalnim fondovima sredstva koja nisu iskorištena u jedno, mogu se koristiti i druge godine nije slučaj kod proračuna% financiranje fondovima je obično pod nadzorom stručnjaka a odre*eno područje najpoznatiji su fondovi mirovinskog i zdravstvenog osiguranja •
•
•
• •
FINANCIJSKI PLANOVI način financiranja za razdoblje duže od godine dana osiguravaju sredstva za srednjoročne i dugoročne investicije obično se rade za razdoblja kraća od ? godina • • •
1. Pr!"#$% $&'r!%(*+ ,'-($/0% / &-*%$'" 2'(3 azvoj i primjena kompjutora u fiskalnoj politici, od dana uvo*enja u promet jednog od prvih komercijalnih kompjutora +N@;3A @ -!"?!. godine%, omogućuje neprestani razvoj fiskalne politike koja je u stalnom usavršavanju. $%$% In&or'acijs(i sustavi u &is(alnoj politici Bijela fiskalne administracije su iz potrebe za racionalnijim i ažurnijim obavljanjem poslova razvile vlastite informacijske sustave. + najčešćem broju slučajeva tu se misli na porezne službe službe prihoda%, a koje u većini zemalja svijeta obavljaju poslove vezane uz provedbu fiskalne obveze. azvijanje svojih informacijskih sustava na primjeni računala, razvijene su zemlje Capada počele razvijati pedesetih godina prošlog stoljeća.
#
$%)% O*jedinjavanje evidencija o socijalno' statusu 2adašnja kartica zdravstvenog osiguranja zbog neadekvatne zaštite sklona je čestom krivotvorenju. Cbog toga se već duže vrijeme razmišlja o zamjeni te kartice nekom pametnom jedinstvenom socijalnom identifikacijskom karticom u kojoj bi bilo objedinjeni svi podaci o gra*anu i njegovom socijalnom statusu. 2ve bi to donijelo do smanjenja troškova sustava javne potrošnje i
$%)%$% Evidencije u sustavu javne potrošnje + našoj zemlji svaki sustav doprinosa ima svoj sustav evidencije, koje su na žalost preuzete iz bivšeg sustava 2@C-ova. + većini zemalja svijeta sustav obveznog socijalnog osiguranja obuhvaćen je jedinstvenom stopom i jedinstvenom vrstom doprinosa. Naš sustav se sastoji od " paralelnih sustava a to su ♦
$%+% ,ocijalna identi&i(acijs(a (artica + svijetu se pomoću socijalne identifikacijske kartice utvr*uje socijalni status gra*ana. Fna sadrži socijalni status svakog zaposlenog, ali i svakog uzdržavanog člana obitelji. Ba kartica se priznaje i kod poreznih službi, te osigurava jednoobraznost podataka. Nema dupliranja evidencija i nesporazuma. 2ocijalnu identifikacijsku karticu bi trebala u novom fiskalnom sustavu izdavati
$%-% ,ocijalna identi&i(acijs(a (artica (ao .pa'etna (artica/ (ako bi se 2@( kartica primjenjivala u širokom spektru sustava, treba voditi računa i o njezinoj sigurnosnoj zaštiti hologram, kriptografska zaštita i dr.%uz poštivanje načela koja vrijede za bankomat kartice, jer će u konačnici 2@( kartica predstavljati neku vrstu bankomat kartice zbog objedinjenja funkcija evidencija svih " vrsta sadašnjih sustava. (ako je sada uporabom &':E-a često ugrožena privatnost i velika je mogućnost kra*a jedinstvenog matičnog broja gra*ana, uvo*enje socijalne identifikacijske kartice zaštitilo bi podatke gra*ana i njihova prava.
4. Pr!"#$% #*-2#r($+ -/-(%5% Dkspertni sustav je softHerski paket koji pokušava kodirati znanje i pravila odlučivanja specijalista tako da korisnici tako da korisnici paketa mogu pozvati na ekspertizu u donošenju vlastitih odluka.! Cbog svoje skupoće ekspertnih sustava za pojedinačne probleme koristi se ekspertni sustavi opće namjene. + 234 su za potrebe fiskalne administracije razvijeni slijedeći ekspertni sustavi ♦ 3+4@BF 7 za ocjenjivanje sumnjivih potraživanja u poduzećima, ♦ B3I34;@2F 7 za planiranje poreznih opterećenja tvrtke, ♦ B3I'3N 7 za ocjenu posljedica reorganizacije poduzeća na porezne obveze. Bakve metode ekspertnih sustava kod nas se u poreznoj upravi još ne koriste.
6. 7#8 -(r%$3# 2/8*%3"# 2'r#9$# /2r%5# Ca potrebe točnog informiranja poreznih obveznika tiskaju se posebne brošure koje se dijele poreznim obveznicima besplatno.
>
+potreba internet stranica omogućuje lakši pristup informacijama h)pertekst sustavima , koji omogućuju brzo snalaženje te brzo dobivanje željene informacije.
. I$&'r!%(*% ,'-($/0% / -5"#(/ + postizanju ciljeva racionalizacije poslovanja porezne uprave koriste se mnogobrojna znanstvena dostignuća. 2ve veća primjena i razvoj informatičke tehnologije omogućuju korištenja raznih softHerskih paketa. + 234 su najpoznatiji porezni softHeri za osobna računala ♦ BaJAut L sati dobije se rješenje o razrezu poreza uz nalog za preplaćeni porez. 2lično rješenje postoji i u 234. (od nas još nisu sazrijeli uvjeti za uvo*enje takvih rješenja, a može se očekivati uvo*enje takvih rješenja tek nakon što naš fiskalni sustav bude do kraja izgra*en i pojednostavljen.
?
U$3 2r!"#$# &-*%$# 2'(*# &/$*3"% &-*%$# 2'(*# 4. MAKROEKONOMSKI I MIKROEKONOMSKI UČINCI FISKALNE POLITIKE ............................................................................................ 4.1. MIKROEKONOMSKI UČINCI ..................................................... 4.4. MAKROEKONOMSKI UČINCI .................................................... #.#.!. +činci redistribucije nacionalnog dohotka .................................... ? #.#.#. +činci na alokaciju gospodarstvenih resursa ................................ ? #.#.$. 2tabilizacijski učinci ..................................................................... ?
6. UČINCI FISKLANE POLITIKE PRIJE FISKALNOG ZAHVA;ANJA < 6.1. ZAKONITA FISKALNA EVAZIJA = 6.4. NEZAKONITA FISKALNA EVAZIJA =
. KAZNENA ODGOVORNOST ZA POVREDU FISKALNIH PROPISA U RH ..................................................................................................... > <. UČINCI FISKALNE ZAHVA;ANJA >
POLITIKE
NAKON
FISKALNOG
=. RASTU;E I OPADAJU;E FISKALNO ZAHVA;ANJE > >. NEFISKALNI UČINCI FISKALNOG ZAHVA;ANJA .............. ? ?. UČINCI JAVNIH RASHODA ?
G
4. MAKROEKONOMSKI I MIKROEKONOMSKI UČINCI FISKALNE POLITIKE + sistematiziranju gra*e učinaka primjene fiskalne politike postoje različiti pristupi. &edan od pristupa je i pokušaj sistematizacije učinaka fiskalne politike na ⊗ mikroekonomske učinke, ⊗ makroekonomske učinke. Ca razliku od makroekonomskih učinaka fiskalne politike koji su izvedeni, neizravni, mikroekonomski su neposredni ili izravni.
4.1. MIKROEKONOMSKI UČINCI Cbroj mikroekonomskih učinaka ekonomske politike čini makroekonomski učinak. + jednom fiskalnom sustavu ima bezbroj mikroekonomskih učinaka. Fni su različite klasifikacije, a dva najzanimljivija su učinci na uvjete privre*ivanja s aspekta poticanja bržeg gospodarskog rasta Bim se učincima želi potaknuti brži razvoj onih gospodarstvenih grana koje je ekonomska politika označila kao propulzivne za dano gospodarstvo. Ca stimuliranje propulzivnih djelatnosti nastoje se pronaći takva rješenja prema kojima propulzivne djelatnosti snose manje fiskalno opterećenje, uživaju fiskalne olakšice, njihova roba i usluge u prometu osloba*aju se ili slabije fiskalno zahvaćaju posrednim porezima i drugim davanjima. + tu skupinu svrstavamo mnoge mjere fiskalne politike koje omogućuju razvitak turizma. ⊗
+činci fiskalnog zahvaćanja s aspekta društvene korekture u stjecanju dohotka 4efiniranje prosječne dobiti obično je društvena konvencija u danoj vremenskoj jedinici. Dkstradohodak kao i ekstradobit rezultat je izvanredno povoljnog položaja privrednog subjekta na tržištu. +tvr*ivanje prosječnog dohotka izvedena je kategorija i djeluje vrlo destimulativno. &ače fiskalno zahvaćanje ekstradohotka na neki je način suprotno ciljevima alokacije gospodarskih resursa. Načelo fiskalnog zahvaćanja, da više treba pridonositi onaj koji ima veću ekonomsku snagu, opravdava fiskalno zahvaćanje rastućim stopama koji moraju biti postavljeni tako da ne destimuliraju fiskalne obveznike na bolji rad. ⊗
4.4. MAKROEKONOMSKI UČINCI (ada govorimo o makroekonomskim učincima primjene fiskalne politike, uvijek govorimo o izvedenim učincima fiskalne politike.
#.#.!. +činci redistribucije nacionalnog dohotka K
&avne financije imaju funkciju preraspodjele jednog dijela nacionalnog dohotka odnosno bruto nacionalnog proizvoda :N<%, a to se postiže fiskalnim zahvaćanjem kao i javnim rashodima. ;o*enje diferencirane fiskalne politike prema fiskalnim obveznicima, kao i primjena fiskalnog zahvaćanja rastućim stopama izaziva učinke preraspodjele nacionalnog dohotka. + fiskalnom zahvaćanju treba imati mjeru jer prekoračenje fiskalnih obveznika odre*ene granice izaziva čitav niz neželjenih učinaka u gospodarstvu neke zemlje. #.#.#. +činci na alokaciju gospodarstvenih resursa 3lokacija gospodarstvenih resursa jedan je od osnovnih problema svake nacionalne privrede. + suvremenom svijetu gospodarstveni resursi alociraju se preko tržišta ili putem javnog sektora, a može i kombinirano. + sklopu javnih financija na alokaciju gospodarstvenih resursa odlučujuće utječu javni rashodi, a njih nema bez definiranja odgovarajućih tehničkih rješenja za svaki oblik fiskalnog zahvaćanja.
6. UČINCI FISKALNE POLITIKE PRIJE FISKALNOG ZAHVA;ANJA
6.1. ZAKONITA FISKALNA EVAZIJA Cakonita fiskalna evazija je takav oblik izbjegavanja fiskalne obveze kod kojeg nije došlo do povrede pozitivnih propisa. azličiti načini izbjegavanja fiskalne obveze na zakonit način fiskalnom obvezniku omogućava da koristi tzv. rupe u fiskalnom propisu. 4a bi se to izbjeglo nastoji se što bolje formirati fiskalne propise, a u pojedinim zemljama koristi se L
načelo autonomije fiskalnog prava, ono omogućuje fiskalnoj administraciji da opću definiciju fiskalne obveze zamijeni svojom definicijom. Fbično fiskalna administracija donosi provedbene propise u kojima se nalaze takve definicije. 4aljnji oblici zakonite fiskalne evazije temelje se na akciji fiskalnog obveznika da promijeni djelatnost, mjesto boravka, odnosno rada, promijeni proizvodni program i sl. + odre*enim slučajevima u svrhu izbjegavanja fiskalne obveze fiskalni obveznici mijenjaju svoj status, pa se udružuju ili razdvajaju, neženje se žene i sl.
6.4. NEZAKONITA FISKALNA EVAZIJA Nezakonita fiskalna evazija je takvo izbjegavanje fiskalne obveze kod koje dolazi do povrede zakona. Fvisno o posrednim ili neposrednim fiskalnim obvezama razlikujemo ⊗ defraudaciju i ⊗ kontrabandu. De&raudacija je izbjegavanje fiskalne obveze kod neposrednih fiskalnih obveza porez na dohodak i sl.%. Baj oblik nezakonite fiskalne evazije najčešće se manifestira lažnim prikazivanjem knjigovodstvenih podataka u knjigovodstvu fiskalnog obveznika. Bu još ubrajamo rad u fušu5, obavljanje usluga bez izdavanja računa, prikazivanje većih troškova od stvarnih, davanje lažnih izjava i sl. azlikujemo namjernu i nenamjernu nezakonitu evaziju. (od namjerne evazije to može biti predmet utvr*ivanja kaznenog djela porezne utaje ili utaje drugih fiskalnih obveza, što je predmet kaznenog zakona. 2itni iznosi ne podliježu kaznenom zakonu, ali obično postoje prekršajne sankcije u fiskalnim propisima. 0ontra*anda krijumčarenje, šverc% je oblik nezakonite fiskalne evazije kod posrednih fiskalnih obveza porez na promet, carine i sl.%. Baj oblik fiskalne evazije čest je kad se radi o vrlo visokim fiskalnim zahvaćanjima. adi sprečavanja tih nezakonitih pojava razvijaju se razne evidencije, organizira se učinkovita inspekcijska služba , nastoje se donijeti što bolji propisi i dr. 2ankcije su propisane u fiskalnim propisima, a one teže u kaznenom zakonodavstvu. Bijela fiskalne administracije u sprečavanju nezakonite fiskalne evazije sura*uju sa subjektima gonjenja radi što učinkovitijeg i pravodobnog otkrivanja i sankcioniranja neadekvatnog ponašanja fiskalnih obveznika. 4osljedna provedba fiskalnih propisa jedan su od uvjeta fiskalne discipline. Fvisno o stupnju toleriranja nezakonite evazije govorimo o visokom ili niskom $iskalnom moralu . Miskalna tehnika daje bezbroj rješenja za sprečavanje nezakonite fiskalne evazije. 'noge zemlje provode i postupak $iskalne amnestije, odnosno pomilovanja fiskalnih obveznika, sa pozivom da se vrate i obvezu podmire po minimalnim stopama.
. KAZNENA ODGOVORNOST ZA POVREDU FISKALNIH PROPISA U RH
knjiga čl.#LK. (aznenog zakona odre*uje kaznu zatvora od $ mjeseca do ? godina. Fpći porezni zakoni i zakon o porezu na dohodak, porezu na dobit i porezu na dodanu vrijednost i dr. predvi*aju se kazne za porezne prekršaje, u rasponu od ?88 do ?88.888 kn. Fdgovorne osobe kod poduzetnika mogu biti kažnjene do ?8.888 kn za porezni prekršaj.
<. UČINCI FISKALNE ZAHVA;ANJA
POLITIKE
NAKON
FISKALNOG
. razlijeganje raspršivanje, difuzija% !rvi udar je prva faza, faza nastanka fiskalne obveze, u kojoj se utvr*uje fiskalna obveza i fiskalni obveznik. !rotuudar je druga faza u kojoj dolazi do prevaljivanja fiskalne obveze koja je utvr*ena u prvoj fazi. Fbveza se u cijelosti prevaljuje na drugoga. Maza se može ponavljati nekoliko puta ako to fiskalni propisi dopuštaju. Djelovanje je faza u kojoj osoba opterećena fiskalnim teretom ne može više prebaciti taj teret na drugu osobu. Razlijeganje je konačna faza u prevaljivanju fiskalne obveze gdje konačni fiskalni uplatitelj nastoji svoje aktivnosti usmjeriti na eliminiranje negativnih učinaka snošenja fiskalnog tereta. + toj fazi nalaze se učinci dohotka, učinci na uvjete privre*ivanja, odre*ivanja cijena, raspodjelu, akumulaciju, gospodarski razvoj i sl.
=. RASTU;E I OPADAJU;E FISKALNO ZAHVA;ANJE &edan od čestih ciljeva fiskalnog zahvaćanja jest postizanje rastućeg fiskalnog zahvaćanja iz dohotka odnosno prihoda fizičke osobe.
>. NEFISKALNI UČINCI FISKALNOG ZAHVA;ANJA +činci fiskalnog zahvaćanja rezultat su odre*ene fiskalne politike koja se vodi radi postizanja odre*enih ciljeva. Ailjevi mogu biti različiti. Fbično su to tzv. nefiskalni učinci !8
fiskalnog zahvaćanja, a programirani su raznim politikama kao ekonomskom, socijalnom, demografskom i dr. +činke fiskalnog zahvaćanja valja analizirati s učincima koji se postižu javnim rashodima. + mnogim zemljama u fiskalne troškove uvrštavaju i fiskalna oslobo*enja i olakšice. Najznačajnija skupina nefiskalnih učinaka fiskalnog zahvaćanja su socijalni učinci &is(alnog za1va2anja% Oesto se spominju prigodom primjene odre*enih fiskalnih načela i jednog od glavnih socijalnih načela tzv. načelo socijalne pravde, da oni fiskalni obveznici koji raspolažu većom fiskalnom snagom trebaju snositi i veći fiskalni teret.
?. UČINCI JAVNIH RASHODA 4a bi ostvarili javne prihode moramo provesti fiskalno zahvaćanje. +z učinke fiskalnog zahvaćanja u javnim rashodima javlja se i niz drugih. Bo se u prvom redu odnosi na onaj dio javnih rashoda koji se troše u proizvodne svrhe.
