1. ROM OMAN ANTI TIZA ZAM M -Naziv romantizam ušao je u svagdašnji govor putem pridjeva ROMANTIČANtajanstven, čudan, bajkovit, pustoovan, !antastičan" -#$u% romantizma& ne obu%va'a samo knji(evnost i umjetnost, nego i tipove ponašanja u svakodnevnom (ivotu-romantični jubavnik" -Teško ga je odrediti na način koji je uobičajen u opisu knji(evni% epo%a" -)arakterizira ga duboka promjena u #pozadini&" Na toj podozi izrastaju i svjetonazori i načini knji(evnog obikovanja" -prevrat u *jeokupnom s%va'anju knji(evnosti koji se mo(e pratiti na nekoiko razina+ ismeni i obrazovani graani počinju odreivati Širenje čitateljske publike - ismeni ono što se tra(i od knji(evnosti" is*i pišu za tr(ište kojeg čine ne previše obrazovani, no oni 'e nametnuti vastiti ukus ukus knji(evnosti u *jeini" ubika se u(ivjava u tue osje'aje" Aristoteov za%tjev za katarzom, pročiš'enjem, zamjenjuju kratkotrajni i .ktivni osje'aji"
Prevrat u shvaćanju uloe i !oći ra"u!a# ARA$O)/ ROMANTI0MA)nji(evnost romantizma je jedino #graanska knji(evnost&, a istovremeno istovremeno kao da ne vjeruje načeima razuma r azuma prema kojima je postaa to što jest" ovjerenje u zdrav razum u knji(evnosti je nepovratno izgubjeno" Načea prave spoznaje su sada+ mašta, um i intui*ija"-1opreka kasi*izmu i prosvjetitejstvu )nji(evnost treba prenositi osje'aje više nego poučavati, povratak mističnoj reigioznosti, iskustvo trans*edentne stvarnost, okretanje srednjem vijekuizgradii vastitu siku srednjeg vijeka koja je odgovaraa mašti više nego povijesnoj zbiji" O$nos pre!a povijesti Romantizam je stvorio vastitu siku *jeokupne prošosti, nije se više osanjao na tradi*iju" 0a njega je bit povijesti upravo u promjeni" Ipak, romantičari su u veikoj mjeri grau i inspira*iju za svoja djea tra(ii u prošosti, ai nji%ovo razumijevanje prošosti je drugačije nego ranije-prošost nije ista kao sadašnjost, a sadašnjost nije ista kao mogu'a budu'nost" To To 'e dovesti do nagašavanja potrebe za originanošču-posebno daroviti pojedina*, genij, sam mo(e propisivati pravia jer je r on uspijeva s%vatiti i iskazati du% vastitog vremena" ri%va'en vremenski i prostorni R23A R23 ATI4I0AM-uva(avaju se iskustva razičiti% pojedina*a, razičiti% naroda i razičiti% vremenski% razdobja, kao i 5NI42R0A3I0AM-smatra se da se mo(e posti'i i neka uop'ena jedinstvena istina u raznoikosti pojavnosti" #A/O35TNA O20I6A&-te(nja O20I6A&-te(nja za univerzanoš'u vodia je prema za%tjevu za apsoutnom poezijom -1poezija koja bi ujedinia mitoogiju, .ozo.ju, reigiju i pjesništvo-1 To To je vodio prema #ROMANTIČNO6 #ROMANTIČNO6 IRONI6I&-s%va'anje kakvo kakvo zamišja konačni okret u kojem se sve mo(e sagedati i kao svojevrsna igra, .k*ija i iuzija" 7
-/uprotstavjanje optimizma 8konačna i apsoutna spoznaja9 i pesimizma 8svjetska bo9 /462T/)A :O3-traganje romantičara za konačnom istinom koja bi donijea osje'aj sre'e uvijek ostaje uzaudno, romantičari su zbog tog skoni razočaranju zbog sudbine svijeta i svoje vastite sudbine" -1IN$I4I$5A3I0AM-romantičari se osanjaju na pojedin*a, ai se nikako ne uspijevaju izdvojiti od zajedni*e ii na*ije-1NA;IONA3NI IN$I4I$5A3I0AM 8u savenskim zemjama9 %untovni in$ivi$uali"a! -karakterističan za veike narode< revot, pobuna i razočaranje kod pojedin*a, ai i zajedni*e s kojom se pojedina* ne mo(e potpuno poistovjetiti -originanost, stvaraaštvo-bitne značajke knji(evnosti-1s%va'anje da knji(evnost i je jedino umjetnost -&anrovska po!etnja-miješanje knji(evni% rodova i vrsta< ne priznaje se više retoričko učenje o jedinstvu stiova, rodova i .gura< povezivanje i isprepitanje 8u tragediji eementi komike, u proznim vrstama i irika9 -knji(evnost se pribi(ava .ozo.ji i znanosti -nagašavanje irike i poezije
TRA'AN'( ROMANTIZMA#odreuje se razičito jer se ne pojavjuje u svim knji(evnostima istovremeno -javja se u zadnjoj tre'ini 7="st", a traje do >?-i% godina ii do poovine 7@"st" -neka djea nastaju i ranije, ai imaju značajke romantizma pa povjesničari knji(evnosti govore o R2$ROMANTI0M5-pokret ii razdobje koje bi pret%odio romantizmu
'(AN#'A)*+(, RO+,,(A+ RO+,,(A+ -rodio se u enevi -preteča romantizma, pravi romantičar ve' u dobu kasi*izma i prosvjetitejstva -neko vrijeme suraivao s en*ikopedistima, ai se s njima raziazio u stajaištima< protute(a 4otaireu -djea raznovrsna, za%va'aju .ozo.ju, pubi*istiku, knji(evnost -kritizira stanje u društvu, osuuje nemora i neznanje, vjeruje u mo' odgoja i obrazovanja, ne vjeruje u mo' razuma, povratak u prirodu< *iviiza*ija-gavni kriva* za judsku iskvarenost -prosavio se raspravom koju je posao kao odgovor na pitanje Akademije u $ijonu -(ivio neprestano u unutrašnjim i vanjskim sukobima Teorijska Teorijska djea+ Rasprava o znanostima i umjetnostima, Društveni D ruštveni ugovor, ugovor, Emil ili o odgoju )nji(evnost+ Julija )nji(evnost+ Julija ili nova Heloiza, Ispovijesti , Sanjarije samotnog šetača
B
JULIJA ILI !"A !"A HEL!I#A $ uzor sentimentano-jubavni% romana -nasov podsje'a na sudbinu srednjovjekovne jubavi izmeu .ozo!a Abearda i njegove učeni*e Ceoize oko koje se isprepea egenda -Rousseau -Rousseau iskoristio pozadinu egende u kojoj tek smrt mo(e konačno sastaviti jubavnike -roman obikovan u pismima-1postao uzorak epistolarno ro!ana s nagašenom osje'ajnoš'u-danas tragovima u #jubi'ima& IS%!"IJES&I -nova vrsta autobiogra.je -iskrenost dovedena do grani*a pretjerivanja-1vidjivo ve' u prvim rečeni*ama gdje 'e istinski opisati sebe-1mogu se s%vatiti kao program i progas *ijeog romantizma -iz vastiti% mana stvara kult osobnosti# osobnost koja ni od čega ne pre(e1neka vrsta apoogije u(ivanja u sebi i u vastitim postup*ima SAJARIJE SA'!&!( )E&A*A -nadiazi okvire romantizma, preteča modernizma-1knji(evna te%nika napušta nagašenu retpriku i uvjerenje o gotovo boesnoj nadmo'i nad svima ostaima
N'(MA-I ROMANTIZAM 'ohann /ol0an /ol0an von oethe oethe -utemejitej njemačkog romantizma -autor izreke-kasi*izam povezuje sa zdravjem, a romantizam s boeš'u -prosavio se gotovo svim knji(evnim vrstama -irika+ %utni+, %rometej, 'uamedova pjesma -idiični ep+ Hermann i Dorotea -drame-drame- I.genija na &auridi, &asso -roman+ Srodne duše, %atnje mladoga /ertera, 0aust -autobiogra.ja+ %oezija i z1ilja %A&JE 'LAD!(A /ER&HERA -stekao najve'u savu ovim romanom -najgasovitiji roman romantizma -u najnovije doba mu se pripisuje pretjerivanje u osje'ajnosti -u obiku pisama-nastavja tradi*iju epistoarnog romana-1Dert%er romana-1Dert%er upu'uje pisma prijateju Di%emu, jedno na kraju upu'eno ;%arotti ; %arotti 83otti9 u koju je zajubjen, ai je ona zaručena 8zaručnik Abert9 -dva dijea, !abua kratka i jednostavna -okosni*a romana-sentimentana jubavna priča-u njezinim okvirima o*rtan ik darovitog i samosvjesnog madog čovjeka-1u dubokom sukobu s ravnodušnoš'u tobo(e razumne graanske poitike prepušta se osje'ajnosti do te mjere da to mora završiti tragedijom< u zbijskom (ivotu ne mo(e na'i mir pa mu jubav postaje opsesijom< ne mo(e osmisiti (ivot bez ideaa -irski opisi, kritičke reEeksije, unutrašnja napetost F
-svi ostai ikovi pomao dobro%otni, ai ga nitko dubinski ne razumije -ik Dert%era postao knji(evnim tipom< tematika-brojne prerade 0AUS& -dva dijea 8prvi 7=?=", drugi 7=FF"9 -nastoji pomiriti nasjee obnovjenog kasi*izma s romantizmom u univerzaizmu -razike izmeu 7" i B" $ijea-sti, tematika, ai zamisao jedinstvena -obikuje iskustvo čovjeka razapetog izmeu neuta(ive če(nje za znanjem i nemo'i da se takvo znanje i postigne -autor djeo označio kao tragediju -pisano u dijaozima i monoozima -teoretičari ga označii dramskim spjevom -tema iz pučke srednjovjekovne egende o čovjeku koji je prodao dušu vragu za sre'u i zadovojstvo na ovom svijetu, ai je razvijena u so(enijoj !abui -prvi dio-okada i pogodba s vragom -drugi dio-brišu se grani*e vremena i prostora, radnja u G činova, pomaganje *aru, spašavanje Haustove duše -*ijeo djeo nije podjednako uspjeo, prvi dio više -gavni ikovi Haust, njegov učenik Dagner, Me.sto!ees 8vrag9, Margareta 8zajubjen u nju9 i Ceena-knji(evni tipovi -3I) HA5/T HA5/TA-obradio A-obradio ga ranije ;ristop%er Maroe< poput Cameta i $on 6uana predstavja tip odučnosti da ide svojim putem, nijedan nije dan se nije pokoebao< u iku Hausta povezana simboika op'ejudske če(nje za znanjem i sre'om s judskim sabostima -DAJN2R-primjer -DAJN2R-primjer škoske škoske i ograničene učenosti, ne razumije Haustovu te(nju za konačnom spoznajom, divi se Haustu, #napravio& #napravio& umjetnog čovjeka-%omunkuusa -MARJAR2TA -MARJAR2TA I C232NA-primjer (enstvenosti -M2HI/TOH232/-kao #du% osporavanja& ukapa se u #:o(ji pan&-1*inizam, nepoštedna kritika, ironija i poruga< ima posve judske, ponekad i simpatične osobine-u njegovom iku javjaju se romantičarske *rte za pobunu protiv autoriteta
2rie$ri3h ,3hiller #najve'i njemački dramatičar tog razdobja 8#razdobje genija& ii pokret Sturm und Drang2 -rasprava ! naivnom i sentimentalnom pjesništvu -misaona irika+ !da radosti, 3ogovi (rč+e, Ideali -drame+ Razbojnici, Don 4arlos, Splet+a i lju1av RA#3!JI4I -reprezentativna drama *ijeoga romantizma -nasov upozorava na pobunu -)ar Moor, gavni junak, ogorčen spetkarenjem vastitog brata i nerazumijevanja nerazumijev anja vojene djevojke Amaije i o*a koji ga išava nasjedstva, osniva razbojničku dru(inu, (ee'i se osvetiti nepravednom društvu i boriti se za obespravjene i potačene >
-zadr(ava kasi*ističku podjeu na G činova i pemenite karaktere ikova -mitska pozadina-bibijska priča o )ainu i Abeu-1u razradi patetično veičanje strasti pobune koja odvodi )ara Moora u razbojništvo" -sičnost s Dert%erom Dert%erom 8tra(io izaz u jubavi9, a )ar Moor tra(i izaz u razbojništvu 0NAČA6)2 ROMANTI0MA+ osamjeni i nes%va'eni pojedina*, pobuna protiv autoriteta, patos pemenitosti koja se na kraju sama sama u sebi jer se ideai ne mogu ostvariti-1kao izraz toga javja se OTRAJA OTRAJA 0A 3A 3 A4IM ;4I62TOM-simbo neobjašnjive, ai neuta(ive če(nje< uveo ga u knji(evnost romantizma NO4A3I/
NO4A5I, 6 2rie$ri3h von 7ar$enber8# prosavio se Himnama no5i 3IRI)AKisprepetena 3IRI)AKisprepetena ritmička proza i sti%ovi, nova raspoo(enja, novi prevadavaju'i tonovi i novi sti+ snovi, snovienja, mistični zanos, tajanstvena veza izmeu jubavi, po(ude i smrti< sugestivnost zamjenjuje razumjivost, a jasno'u izraza tajnovita simboika i nedokučivost konačni% konačni% značenja -nedovršeni roman Heinri6 von !7terdingen-gavni !7terdingen-gavni junak, egendarni srednjovjekovni pjesnik kroz svijet snova i bajki traga za pavim *vijetom, čije se značenje ne mo(e dokučiti razumom-1dovodi do ROM62N2 ANRO4/) AN RO4/)OJ OJ /5/TA /5/TA4A4A- novi tip irike i bajka zamjenjuju kasi*ističku k asi*ističku odu i basnu< (rnst Theo$or 7o9!an#njemački pripovjedač romantizma< pripovijetke se često isprepi'u s bajkama< novi ton i nova tematika< svijet via, čarobnjaka 0birke+ 0antazije u 4allotovoj maniri, o5ne zgode, Serapionova 1ra5a Roman+ 8avolji eli+sir N'(MA-I 5A,I-NI I:(A5IZAM-razdobje koje se pokapa s epo%om romantizma< u Njemačkoj se .ozo.ja razvija u veikoj ve ikoj mjeri< način .ozo.ranja, odreene zamisi, svjetonazor i sti izaganja utje*ai na razvitak knji(evnosti< .ozo!ski sustavi nastoje kao u doba stare Jrčke obu%vatiti *jeinu znanja i iskustva< .ozo.ja se isprepi'e s knji(evnoš'u i razrauje knji(evnu teoriju redstavni*i+ I!!anuel ant -napušta tradi*ionanu meta.ziku, .ozo.ju en*ikopedista i engeski% empirista -prava* okre'e prema subjektu i njegovim mogu'nostima spoznaje 2rie$ri3h /ilhel! 'oseph ,3hellin -njegov sustav je svojevrsna radikaizirana i domišjena en*ikopedija romantizma -poziva na obnovu mitoogije u kojoj 'e gavnu uogu imati #apsoutno # apsoutno pjesništvo& pjesništvo& eor /ilhel! 2rie$ri3h 7eel -zastupao za%tjev za univerzaizmom Arthur ,3openhauer ,3openhauer -dr(e ga jednim od utemejiteja nekoiko va(ni% prava*a i u .ozo.ji i u knji(evnosti
(N5(,I ROMANTIZAM #u 2ngeskoj započeo jednom od najve'i% obmana u povijesti svj"knji(evnosti-1
G
'a!es Ma3pherson# Ma3pherson#7L?" objavio zbirku pjesama 0ragmenti drevnog pjesništva s naznakom da su to prijevodi djea egendarnog ketskog ketskog barda Ossianameankoična raspoo(enja, osje'ajnost, poziv za osanjanje na tradi*iju< nakon njegove smrti utvreno je da se radi zapravo o sobodnim prijevodima pa i originanim pjesmama -ep 0ingal i &emora -engeski romantizam poziva na usmenu tradi*iju i suprotstavjanje kasi*izmu1pjesništvo Diiama :akea
/illia! /or$s;orth i ,a!uel Ta
eore or$on %
# ikovi buntovnika i otpadnika opsjednuti tajnovitom če(njom za nedosti(nim smirenjem< sve i% muči neka strašna tajna< uvjereni su u vastitu nadmo' nad
svjetinom, suprotstavjaju se i judima i bogovima-uvijek se čini da je nji%ova priroda nadjudska
%A'RONIZAM -knji(evna te%nika kojom se iskazivao nezadovojstvo svagdašnji*om, razočaranje judima i #svjetska bo&-1to se iskazivao ikom $e!onsko junaka -postao modom, trajao kratko, ai se pokušao obnoviti kasnije D! JUA -razikuje se od Codočaš'a viteza Caroda -naziru se autorova osobna stajaišta -ironija i patetika pretvaraju se u satiru -kompozi*ijski više sijedi tradi*iju satiričnog epa, ai i preuzima neke karakteristike romana -nema mnogo osobina dramskog ika Tirsa de Moine, njegova ironična i ronična varijanta -ep počinje opisom don 6uanova djetinjstva i obrazovanja, da bi zatim pratio njegova utanja i pustoovine< veik dio zauzima opis njegove jubavne pustoovine -komično povezano s drijivim-opisi judo(derstva -oštra satira (ivota i svijeta
%
L
-javja se nova knji(evna vrsta-#umjetnička bajka&-napušta ponavjanje s varija*ijama i utvrene radnje i ikove, vastiti svijet prikazuje kao zbijski, simboi nisu ustajeni, završetak nije uvijek sretan ;%ares erraut 6a*obb i Di%em Jrimm-Dječje Jrimm-Dječje i doma5e 1aj+e Cans ;%ristian Andersen-3aj+e, Andersen- 3aj+e, ove 1aj+e i priče
($ar Allan Poe -uzor modernizmu -%riče grotes+e i ara1es+e, %riče -priče strave i u(asa i kriminaističke priče -isprepitanje !antastike i zbije -skonost prema ira*ionaizmu -eseji+ 0ilozo.ja +ompozi6ije, ačelo poezije -strategija istrage koja za%tijeva odreeni tip rekonstruktivne inteigen*ije -pustoovno-!antastični roman %riča Artura (ordona %
2RAN)+,I ROMANTIZAM j aka-romantizam se oštro bori protiv kasi*izma #tradi*ija kasi*izma vro jaka-romantizam 4i3tor 7uo -središnja ičnost !ran*uskog romantizma -objavjuje predgovor svojoj drami 4rom>ell-1/C4 4rom>ell-1/C4A2N A2N )AO MANIH2/T, na*rt nove poetike koja jezapravo samo (estok napad na poetiku kasi*izma -poziva na načeo oponašanja zbije -prijeCugoa savu u Hran*uskoj stekao je 2ran3ois#Rene )hateaubrian$ -roman Atala-1veiča Atala-1veiča snagu osje'aja i reigije, radnja smještena u krajoik indijanske prašume< Du +rš5anstva-obrana +rš5anstva-obrana katoi*izma -Cugo se ogedao u gotovo svim knji(evnim vrstama -bavio se poitikom -zbirka irski% pjesamapjesama- Istočnjač+e pjesme, Jesenje liš5e -pjesme satiričkog i reEeksivnog karaktera+ 9azne, 9ontempla6ije -drame+ 4rom>ell, Hernani, Ru< 3las -romani+ #vonar -romani+ #vonar 6r+ve otre$ Dame, Jadni6i $#druga genera*ija romantičara& #"!AR 4R9"E !&RE$DA'E =
-povijesni roman< radnja se zbiva 7>=B" 7>= B" u arizu, a izvanredno je opisana katedraa Notre-$ame koja simboizira romantičarski s%va'en du% srednjeg vijeka i raspojasana svečanost pred katedraom -gavni ik-grbava* Puasimodo -ar%iakon ;aude Hroo, Hroo, *iganka 2smerada, časnik %ebus %e bus de ;%aunteupers, pisa* Jringoire, sestra Jodua 82smeradina majka9 -strastveni ikovi, zanimjiva i zapetena !abua, zo i dobro tamo gdje se ne očekuju -suprotnost- ;igani i opovi i dr(avna i *rkvena vast-Cugo u tome vidio rješenje društvenog probema JADI4I -obu%va'en širok obzor !ran*uskog društvenog (ivota -temejna zamisao obikovana u sudbini 6eana 4ajeana-proveo je u tamni*i 7@ godina samo zato što je pokušao ukrasti kru% kako bi na%ranio sestrinu gadnu dje*u i što je pokušao bje(ati iz zatvora -kritika upozoravaa na razvedenost u epizodama, e pizodama, sentimentanost, *rnoQbijea te%nika karakteriza*ije, pomao trivijani zapeti i situa*ije -reprezentativno djeo jednog razdobja -ikovi-svojevrsni tipovi #R4A #R4A J2N2RA;I6A ROMANTIČARA ROMANT IČARA&& Ap%onse de 3amartine i A!red de 4ign-svjetsku savu steki irikom -epovi+ Jo<6elin, %ad an;ela< an;ela< zbirke+ 'edita6ije, ove medita6ije 5a!artine-epovi+ Jo<6elin, -Medita*ije-sentimentanost, jubavna tematika, osje'ajnost, duboka reigioznost poziva, zbirka+ 4in<-roman /teo, drama+ Ro1ovanje i veličina vojnič+og poziva, Antič+e i moderne poeme -za raziku od 3amartinea njegova je poezija skonija kasi*izmu zbog objektivnosti i stoi*izma -virtuozna te%nika obrade i zazivanje šutnje ovodom njegove poezije spominje se pojam #)53A :623O)O/NA&-njime :623O)O/NA&-njime se označava povačenje iz zbijskog svijeta u svijet poezije HRAN;5/)A $RAMA Al0re$ $e Musset stolje5a$ napušta proročki, .ozo!ski #autobiogra!sko djeo Ispovijest djeteta svoga stolje5a$napušta pa i retorički zanos Cugoa i 3amartinea-1opisuje 3 amartinea-1opisuje tjeskobu i odsutnost ideaa -drame i komedije+ 'arijanini irovi, Svije5nja+, Hir$1uspostavio Hir$1uspostavio ravnote(u izmeu izopačenosti i pemenite strasti HRAN;5/)A NO423A Prosper Meri!ee -Etruščans+a vaza, 4armen i 4olom1a -u noveama mnogo !antastike, nesvakidašnji% karaktera, strasti i egzotike,
@
-objavio je i zbirku narodni% baada iz naši% krajeva-$ama*ije, :osne, Crvatske i Cer*egovine-Gusle -1prvi dio-prozni prijevod Hasanagini6e, Hasanagini6e, drugi dio-prijevod narodne pjesme-'iloš pjesme- 'iloš 9o1ili5
TA5I'AN,I ROMANTIZAM -romantizam knji(evnoš'u zavadao nešto kasnije -dva pis*a postiga veiku savu+ Alessan$ro Man"oni kao romanopisa* i ia3o!o 5eopar$i kao irski pjesnik Man"oni #počeo pisati u du%u prosvjetitejstva i kasi*ističke poetike, uskoro se oduševio romantičarskim idejama i katoi*izmom $Svete imne-opisani imne-opisani *rkveni bagdani -povijesne drame u sti%u+ Adela6i sti%u+ Adela6i,, (ro7 od 4armagnole -povijesni roman #aručni6i$ roman #aručni6i$digresije, digresije, razgranata !abua, gotovo samostane epizode, čitav niz ikova, opisi rata i kuge u Mianu< neka vrsta prozne epopejeza%va'en društveni (ivot odreenog povijesnog vremena 5eopar$i -mnogo pisao i u prozi+ 'oralna dje6a, 3ilje?ni6a misli -zbirka 4anti$obikom 4anti$obikom ode ii kratke pjesme u stan*ama, temetika-Itaija i njezina za sudbina-1pesimizam podsje'a na 4ignja
ROMANTIZAM + ,5A4(N,IM Z(M5'AMA -povjesničari knji(evnosti ka(u da je drugačiji nego romantizam na 0apadu -buntovni individuaizam nije prisutan, nego dobiva obik na*ionanog individuaizma, odnosno na*ionaizma-1ističe revot *ijee na*ije a ne pojedin*a -temejne značajke romantizma u knji(evnosti nisu u stavovima u djeima, nego u knji(evnoj te%ni*i i u odreenom, dominiraju'em du%u epo%a -romantizam otkrio kako je knji(evnost univerzana tek u raznoikosti pojedinačni% jezika i naroda -meunarodna komunika*ija u knji(evnosti u romantizmu postaa je vro intenzivna-1meusobni odnosi uzajamni 8knji(evni*i preuzimaju teme, ikove, motive, si(eje i stiove iz drugi%, manje poznati%, knji(evnosti R5/)I ROMANTI0AM Aleksan$ar ,erejevič Pu?kin -uveo rusku knji(evnost u svjetsku knji(" -počeo pisati u du%u kasi*izma -okušao se u gotovo svim knji(evnim vrstama -pisao iriku *ijeoga (ivota -poeme+ Ruslan i Ljudmila, 9av+as+i zaro1ljeni+, 4igani -drame+ 3oris (odunov -#mae tragedije&+ 'ozart i Salieri, 9ameni gost 7?
-prozna djea+ 9apetanova +5i, %i+ova dama -roman u sti%ovima+ Jevgenij sti%ovima+ Jevgenij !njegin Pu?kinova lirika# uveo vješto spojenu !okornu rusku tradi*iju sa stiiziranom dotjeranoš'u zapadne poezije kasi*izma i romantizma< vrstan v rstan versi.kator-1 versi.kator-1 široka tematika+ prigodna, sobodarska, na*ionana, tradi*ionana irska i rska tematika o jubavi, smrti, pjesništvu-1raspoo(enja-buntovna, pesimistična, ai i vedra< njegova irika nije opsjednuta svjetskom boi< kritika vidi utje*aj :rona 3!RIS (!DU!"$utje*aj (!DU!"$utje*aj /%akespearea, nema jedinstva radnje, vremena i prostora, ikovi imaju mitske dimenzije-1priča o samozvanom vadaru i uboji*i Jodunovu-1prikaz dvorske sredine 7"st" s narodom u pozadini 9A'EI (!S&$ (!S&$uspjea obrada egende o $on 6uanu 9A%E&A!"A 9:I-spominje 9:I-spominje utje*aj Datera /*otta< novina u sa(etosti izaganja i nagasku na karakteriza*iji ikova %I9!"A DA'A-psi%ooška DA'A-psi%ooška razrada duboki% diema judske osobe u prvom panu JE"(EIJ !JE(I -pripada prijeaznoj !azi prema reaizmu, opse(an roman u sti%ovima, !abua jednostavna< uzorak jednog tipa jubavnog romana< romana< nasovni junak, madi etrograanin 8danas pabo9 nasijedio je veiko imanje, no uskoro mu dosadi mondeni (ivot pa oode na seo, upoznaje 3enskog koji je zajubjen u Ogu 3arionovu, njena sestra Tatjana zajubjena u Onjegina, a kasnije on u nju-1tema u skadu s gesom #s jubavju se ne igraj&< probem odnosa meu spoovima< pripovjedač je ujedno i ik- Onjeginov prijatej koji radnju samo ironično komentira, njegov govor u 7"i*u isprepi'e se s govorom pojedini% ikova -(ivi opisi, reEeksije, reminis*en*ije iz mitoogije i knji(evnosti -usporeuje se s :ronovim Don Juanom zbog Juanom zbog sične te%nike ironijski% komentara i jubavne probematike, ai :ron je u tradi*iji epa još uvijek s brojnim epizodama, razvedenom radnjom i nagaskom na opisima, uškin je mnogo sa(etiji
Mihail 'urjevič 5jer!ontov -drugi veikan ruskog romantizma -poginuo mad u dvoboju -prognan na )avkaz zbog pjesme povodom uškinove smrti Smrt pjesni+a pune optu(bi na vadare -irske pjesme+ %jesma o trgov6u 9alašni+ovu -roman+ Juna+ -roman+ Juna+ našeg do1a -$rama+ 'as+erata -njegova poezija za raziku od uškinove skona pesimizmu, puna nezadovojstva, protesta, osporavanja i sumnje, izdvojenost irskog subjekta, razočaranje samim sobom i *ijeim svijetom DE'!-poema DE'!-poema u kojoj se javja demonska prisia u judskoj naravi< govori o demonu koji se zajubjuje u smrtnu (enu, no ona pogiba zbog njegovog pojup*a, a demon ostaje vječito osamjen, nes%va'en i s%rvan 'AS9ERA&A-o*rtava 'AS9ERA&A-o*rtava izuzetnu osobu koja samu seb uništava 77
JUA9 A)E( D!3A-sastoji D!3A-sastoji se od G reativno samostani% novea objedinjeni% gavnim junakom Jrigorijem Aeksandrovičem ečorinom-1prvu noveu pripovijeda madi kapetan Maksim Maksimovič, ečorinov prijatej< drugu pripovijeda neki putnik 8zapravo projek*ija autorskog pripovjedača< ostae tri su dijeovi ečorinova dnevnika< sve je podreeno karakteriza*iji gavnog ika -1tip u ruskoj knji(evnosti nazvan ,+4IŠNI -O4'( -tip -tip čovjeka koji se ne ukapa u sredinu, koji je po mnogočemu nadmo'an, ai je njegova djeatnost bes*ijna i stoga zapravo suvišna uškinovu uogu u pojskoj knji(evnosti- A$a! Mi3kie;i3" , a u ukrajinskoj Taras Ševčenko-izrazito na*ionani pjesni*i, bitno su utje*ai na standardiza*iju knji(evni% jezika vastiti% naroda
PO5',I ROMANTIZAM A$a! Mi3kie;i3" #utemejitej pojskog romantizma -borio se za ojsku ojsku -anga(iran u poiti*i -zapadao u osobne duševne krize, osnovao vastitu sektu u du%u krš'anskog so*ijaizma -%jesme, %jesme, drama Dušni dan, dan, poezija+ !des+i soneti, 9rims+i soneti, soneti , poema 9onrad /allenrot, (ospodin &adija @ opisuje opisuje (ivot pojskog pemstva u ratu i miru, u spokoju i neda'ama, pejza(, sikoviti ikovi, u pozadini radnje Napoeonov po%od na Rusiju9 +RA'IN,I ROMANTIZAM Taras Ševčenko -zbog suradnje s ukrajinskim na*ionaistima prognan u vojsku v ojsku u /ibir, zabranjeno mu je da piše i da sika -zbirka )obzar -romantične poeme+ U+leta, &opolja -poitičke poeme+ (ajdama+i, 9av+az, Hladna jaruga -u njegovoj poeziji prevadava du% ukrajinski% narodni% pjesama, meodioznost, jednostavnost, oštra ironija, ironija, sarkazam -u poemama obikovani ikovi buntovni% povijesni% ičnosti s nagaskom na teško'u kmetskog kmetskog (ivota i idea na*ionanog osoboenja 7R4AT,I ROMANTIZAM -razdobje preporoda< osanja se na ideje romantizma -preuzimanje odreeni% tema, motiva, stiova i knji(evni% obika u dodiru s češkom, njemačkom, pojskom i !ran*uskom knji(evnoš'u -irika /tanka 4raza, etra reradovi'a -3judevit Jaj# jedinstven jedinstven pravopis, jedinstven knji(evni jezik -Ivan Ma(urani'- Smrt Smail$age *engi5a -romantični ikovi, jubav prema prošosti i te%nika u obikovanju romana 7B
-August enoa-utemejitej %rvatskog modernog romana -%rv"romantizam -%rv"romantizam nema sve bitne značajke kao europski -nema ve'eg odjeka #svjetske boi& i ikova ikova romantični% pobunjenika s nejasnim če(njama
@. R(A5I (A5IZA ZAM M -naziv reaizam rabi se u .ozo.ji, znanosti o knji(evnosti i u svagdašnjem govoru na razičite načine -u svagdašnjem govoru netko tko se ne zanosi maštanjem, u .ozo.ji se reaizmom naziva stajaište prema kojem se priznaje zbijnost op'im pojmovima -najop'enitije značenje izvedeno iz Aristoteovog pojma mimesis 8oponašanje91reaizam se odnosi na *jeokupnu knji(evnost gdje se zbija opisuje onakva kakva doista jest -u knji(evnosti se naziv reaizam rabi za knji(evnost koja svjesno i namjerno pokušava oponašati stvarnost 8nastoji opisati jude, prirodu i dogaaje na način
7F
da se čitateju čini da to odgovara zamisi o tome kakav je zapravo svagdašnji (ivot9 -u naju(em smisu reaizam se odreuje kao knji(evni prava*-1poetika se ugavnom s%va'a oponašanje zbije u smisu stanja društvenog (ivota u odreenom povijesnom vremenu -teme iz svakidašnjeg (ivota -ikovi-obični judi -prozni izraz bez pretjeranog ukrašavanja -ROMAN koji je opse(an dr(i se reprezentativnom knji(evnom vrstom-odgovara vrstom- odgovara ranijem junačkom epu-nova %ijerar%ija (anrova-1novea se razvija u sjeni romana< drama-svojevrsno traganje za smisom< tragedija-reaistična, tragedija- reaistična, ai se svakidašnji*a ne mo(e stvarno prikazati na pozorni*i, a komedija previše nagašava komični aspekt zbije< irika ispaa iz obzora romana -TRA6AN62 TRA6AN62 R2A3I0MA-početak druge tre'ine 7@"st" do =?-i% i @?-i% godina 7@"st" -veika knji(evna epo%a izmeu romantizma i modernizma -javja se na širokom prostoru -knji(evnost mora biti kritička spoznaja probematike društvenog (ivota -nema pravog mjesta mje sta za iriku-1ARA$O)/-u iriku-1ARA$O)/-u doba reaizma prevadava proza, tj" roman a ipak nastaje vr%unska poezija upravo u toj epo%i -7=GL" objavjena Haubertova (ospo;a 3ovar< 8uzor romana reaizma9 -knji(evnost privačna svim sojevima čitateja 8te(i se oponašati način kako prosječni čitatej zamišja da bi on sam mogao opisati vastiti (ivot9 ROMAN 5 R2A3I0M5 -opisuje pojedin*a u krugu obiteji, porodi*a i društvenog soja kojem pripada -temejni postupak obikovanja-nara*ija -karakter prepoznatjiv ugavnom prema svojim postup*ima -razgranata !abua -svi dijeovi romana ukjučeni u jedinstvenu *jeinu -vjerodostojna priča kao svojevrsna istina judskog judskog (ivota-1kjučna uoga-znanost 8otkri'a prirodni% znanosti, dostignu'a te%nike9 -roman-suparnik .ozo.ji-činio se da znanstvene teorije imaju premo' nad .ozo!skim sustavima 8$arinova teorija evou*ije-#novi mode spoznaje&9 -roman-naik sustavnom izaganju *jeine područja neke znanosti-1&doba romana& -!abua osigurava *jeinu priče
redstavni*i+
,T(N:7A5 67(NRI %(5(8 -4rveno i 6rno, %arms+i %arm s+i +artuzijans+i samostan, &alijans+e &alijans+e +roni+e -njegovi romani imaju još dosta romantične !abue-1!atane jubavi, neobični obtazi, so(eni zapeti< idea-sre'a za koju je presudan društveni uspje%, a tragični om kad se otkriva da se taj idea ne mo(e ostvariti 7>
-vješto prepe'e objektivnog pripovjedača sa subjektivnom perspektivom ikova -romani ujedinjeni jedinstvenim #(ivotnim putem& gavnog ika, ai i svi ostai ikovi djeuju stvarno -1ikovi nisu ni strogo pozitivni, ni strogo negativni 4R"E! I 4R! -gavni ik-6uien /ore koji se oduševjava Napoeonom, ai nakon njegovog poraza odučuje da mu vojska više nije obečavaju'a perspektiva pa se odučuje za sve'enstvo jer jedino u toj sredini mo(e očekivati uspje%, osanjaju'i se na vastite sposobnosti, budu'i da nije pemi'kog roda %AR'S9I 9AR&U#IJAS9I SA'!S&A -gavni ik Habri*e de $ongo upeten u jubavne nevoje, ubio je u samoobrani pa je zatočen u tvravi, a na kraju se smrtno smrtno zajubjuje u ;eiu koja se se zbog okonosti zavjetovaa da ga više nikada ne'e vidjeti, vidj eti, a on je postao sve'enik sve 'enik
7ONOR( :( %A5ZA) -iskoristio knji(evnu te%niku kakvu je za*rtao /tend%a -!ta6 (oriot, Izgu1ljene iluzije, Sjaj i 1ijeda +urtizana, Ro;a+inja 3ette, Ro;a+ %ons $.ozo!ske priče+ )agrins+a +o?e, &ra?enje apsolutnog, epoznato reme+$djelo -sukob izmeu #privatne sre'e& i #javnog ugeda i uspje%a& predmet :aza*ovi% anaiza -u te%ni*i obikovanja vidjivi osta*i romantizma 8!atane jubavi, jubavi , so(eni zapeti, umorstva i dvoboji, demonski krimina*i, nagašena osje'ajnost -uvači čitateja u imaginarni svijet LJUDS9A 9!'EDIJA -podsje'e i nasovom i izvedbom , a i vrsno'om na $anteovu 3o?anstvenu +omediju -1stvarnost judskog (ivota $ante je našao u onostranosti, a :aza* u ovostranosti (ivotni% priča koje se isprepi'u -napisao je niz romana koje je odučio sve zajedno obu%vatiti u jedinstven *ikus1zamisio je da u goemom *ikusu obu%vati siku !ran*uskog društva njegova doba u *jeinu, čak kao siku judskog (ivota uop'e -;ikus se dijeio na+ S&UDIJE I# DRU)&"E!( I"!&A, I"!&A, 0IL!#!0S9E S&UDIJE I AALI&I*9E S&UDIJE -završetak *ikusa čine (oli6ave priče u kojima se priziva Rabeais-1upozorava kako se judski (ivot sa svim svojim teško'ama i tragedijama, na kraju mo(e s%vatiti i kao veika ve ika komedija 8ironija, du%ovita erotika, komični zapeti9 -u R2$JO4OR5 :aza* se poziva na anaogiju izmeu judskog društva i (ivotinjskog *arstva-(ei i opisati judski (ivot, mora prizvati prizva ti prirodu, a tipovi judi mogu se usporediti sa (ivotinjama< judi su prije svega odreeni zanimanjem-1svi judi te(e za sre'om 8sa(e se sa /tend%aom9< uged i uspje% povezani s priznanjem vastite osobnosti -nagasak ipak na društvenom
7G
-pripovijedanje uobičuje sudbine pojedina*a unutar *jeine društvenog zbivanja+ svatko ima svoje mjesto u zajedni*i i bori se za što viši poo(aj meu drugima -ostvarenje romantičarske te(nje za univerzanoš'u, jedino se odreka bo(anskog i demonskog, napustia je zamisao nove mitoogije !&A4 (!RI!& -duguje uspje% zanimjivoj !abui koja prati pokušaj provin*ija*a 2ugenea de Rastigna*a da se probije u visoko društvo ariza i poput /tend%aovi% junaka upe'e se u jubavne zgode i nezgode -sentimentano o*rtan ik Joriota-(ivi u pansionu gdje i Rastigna*, a kojeg posje'uju k'eri jedino da od njega izmame nova*, stide ga se kao pučanina jer se kre'u u društvu aristokra*ije" Joriot umire sam, jedino ga u posjednjim trenu*ima njeguju Rastigna* i student medi*ine :ian*%ot, pa'aju mu pogreb, a k'eri mu ne doaze na pogreb -vještina u stvaranju atmos!ere
+,TA4 25A+%(RT #Sentimentalni odgoj, Jednostavno sr6e, Salam1o 8povijesni roman o staroj )artagi9, Is+ušenje svB Antuna -(ospo;a 3ovar< nije nije daeko od ideaa kojima te(i modernizam-1Razike modernizam-1Razike izmeu Hauberta i :audeairea + oboji*a tra(e da se svr%a knji(evnosti pronae u njoj nj oj samoj, jedino što je opisana stvarnost u (ospo;i 3ovar< doista doista naik zbiji (!S%!8A 3!"ARC -Haubert ju je napisao potaknut nekim čankom o ubojstvu (ene -opisuje se sudbina dva gavna ika+ ;%aresa :ovarja i njegove supruge 2mme -radnja u si(eu ugavnom sijedi !abuu -objektivni pripovjedač -misi i osje'aji ikova u sobodnom neupravnom govoru -2mma je osje'ajna djevojka koja čita romantične romane i njima se oduševjava< trebaa je postati redovni*a, no odustaa je i udaa se za ;%aresa< beznandna dosada vodi je u zagrjaj jednog pa drugog jubavnika-1u dugovima zbog jubavnika i otruje se, mu( saznaje nakon njene smrti za to -!abua vješto voena -pripovijedanje dogaaja su(i karakteriza*iji ikova, a sve se epizode ukapaju u *jeinu -dominiraju 2mmin ik i sudbina+ njezinu su osje'ajnost i prirodnu (eju da (ivi zanimjivim i ispunjenim (ivotom potaki romani što dovodi do strašni% posjedi*a -2mma nije nikako morano negativan ik-podsje'a na $on Puijotea-1Haubert zato izjavio+ #2mma :ovar-to sam jaS& -uzor romana reaizma 8u sukobu pojedin*a sa sredinom, pojedina* je uvijek gubitnik9
(N5(,I R(A5IZAM 7
-razvijao se nešto drugačije-1osanjao se na tradi*iju sentimentanog, ai i %umoristično-satiričnog romana 7="st"
)7AR5(, :I)(N, -u njegovim romanima vidjiva skonost prema #maim judima& -utje*aj :aza*a-1pokušaji da se obu%vati *jeina društvenog (ivota u opisu gaerije raznovrsni% tipova i spetovima #(ivotni% priča&-rješenja naik onima u Jadni6ima -odvjetnički pisar i paramentarni izvjestitej-upoznao se sa (ivotom svi% društveni% sojeva u #viktorijansko #viktorijansko doba& -%osmrtni spisi %i6+>i6+ova +lu1a, !li>er &>ist, &>ist, Sumorna +u5a, David 4opper.eld, "eli+a išče+ivanja -u djeima prevada osje'ajan ton, ton su'uti s dje*om -opisuju'i sudbinu siromašne siromašne dje*e, upozorava na naičje gospodarskog gospodarskog uspje%a 2ngeske -(ei igrati uogu so*ijanog re!ormatora -smatra da knji(evnost mora upozoriti na nezadovojavaju'e stanje društvenog (ivota !LI/ER &/IS& -najpoznatija knjiga za dje*u -(ivopisni ikovi-dobrodušni i pemeniti ii zikov*i i ništarije %!S'R&I S%ISI %I49/I49!"A %I49/I49!"A 9LU3A -i*ki*k-gotovo naik $on Puijoteu- našao se u svakidašnjim okonostima, a njegov suga, /am Deer, spašava svoga gospodara iz nevoja kao i /an*%o anza DA"ID DA"ID 4!%%ER0IELD, 4!%%ER0IELD, "ELI9A I)*E9I"AJA I)*E9I"AJA -oba djea opisuju pro*es odrastanja, tj"teško'e s kojima se susre'e pojedina* koji (ei posti'i vastitu osobnost u sredini koja takvu osobnost ne *ijeni -u opisu $avidova naukovanja mnogo autobiogra!ski% *rta -u "eli+im išče+ivanjima i šče+ivanjima priča se o dječaku ipu ipu i njegovom nepoznatom, bogatom zaštitniku zaštitniku koji je zapravo odbjegi robijaš-1memoarski roman-pisan roman-pisan u prvom i*u-1ostarjei čovjek ip sje'a se vastita (ivota
/I55IAM MA(P(A)( T7A)(RA -drugi veikan eng"reaizma -duguje tradi*iji satiričnij romana 7="st" -odbojan stav prema romantičarima -is*rpni i vro vješti opisi mnogi% ikova i uspjea anaiza nji%ovi% so(eni% odnosa -Sajam taštine, %ovijest Henr
-roman prati sudbine dviju gavni% junakinja, siromašne si romašne ukave i pode Rebe**e 8:e*k9 i naivne, dobre, bezazene, ai ne oštroumne Ameije" Ameija te(i k smirenom (ivotu, obiteji i porodi*i, a :e*k društvenom usponu< (ivot ne pošteuje ni jednu ni drugu-1:e*k završava u kriminau, k riminau, a Ameija u tjeskobnom razočaranju uazi u drugi brak, nakon smrti prvog supruga -sveznaju'i pripovjedač koji često komentira -ostai ikovi o*rtani u odnosu koji imaju s gavnim junakinjama -:e*k -:e*k energijom zasjenjuje Ameiju
R+,I R(A5IZAM -prevadava ironija i satira -u knji(evnosti vada uvjerenje da ona mo(e promijeniti svijet -romantizmu duguje demonske ikove i te%niku rječitog izaganja sukoba strasti, so(ene zapete -roman-vr%unska -roman-vr%unska knji(evna vrsta-pro(ima ga atmos!era napetosti, gotovo mitskog očekivanja #smaka svijeta& -preuzima temejne postupke koji su najbi(e !ran*uskom reaizmu -raspoo(enje svojstveno ruskim inteektua*ima-osanja se na opreku izmeu pemstva i naroda koja upu'uje na auto%tonu narodnu tradi*iju NIO5A' 4A,I5'(4I- OO5' -#ota* ruskog reaizma& -#/vi smo mi izaši iz Jogojeve kabani*e&-prema egendi rekao je to $ostojevski poigravši se nazivom novee 9a1ani6a-u 9a1ani6a-u ruskoj knji(" čini uzorak dajnjeg knji(evnog obikovanja-1nara*ija naik usmenom pripovijedanju, jednostavne !abue, %umor koji preazi u grotesku, opis detaja, ik sitnog činovnika Akakija Akakijeviča-egendarni tip gotovo *jeokupne ruske knji(evnosti-1djeo pripada njegovim noveama iz petrogradskog petrogradskog (ivota -potkraj (ivota odrekao se svi% svoji% djea jer je zapao u pravosavni misti*izam -&aras 3ulj1a$borba 3ulj1a$borba )ozaka protiv pojske vastee u 7"st" -komedija Revizor -kritika -kritika dr(i prvim reaističnim s*enskim djeom u ruskoj knji(evnosti-1priča se o doasku a(nog revizora u mai kotarski gradi', oko čega se petu smiješne s*ene te zr*ae osobine provin*ijski% činovnika, nji%ov stra% pred #vaš'u& #vaš'u& i nji%ovi uzajamni odnosi -nedovršeni povijesni roman 'rtve duše -1 duše -1 povijest knji(evnosti ga dr(i početkom ruskog reaističkog reaističkog romana-1 gavni junak j unak ave Ivanovič Čičikov doazi na zamisao da se obogati tako što 'e od bogati% zemjoposjednika je!tino kupovati popise umri% sejaka, na koje su oni morai pa'ati porez jer se takav porez odreivao tek priikom svakog popisa stanovništva-1nema pravog završetka< izvrsni portreti ruski% veeposjednika i sjajni opisi nji%ova (ivota i s%va'anja< knji(evna te%nika )ARI)AT5R2-o )ARI)AT5R2-o beznačajnim motivima i zbivanjima piše se gotovo uzvišenim, patetičnim stiom, a usporedbe judi s predmetima i (ivotinjama preaze u groteskno izobičavanje I4AN ,(R('(4I- T+R(N'(4 -pripovijetka Lovčevi zapisi -romani+ Rudin, %lemi5+o gnijezdo, U predvečerje, Dim, ovina, !čevi i dje6a $%jesme u prozi-.ozo!ski prozi-.ozo!ski intonirane *rti*e 7=
-u romanima najčeš'a tematika odnos europski obrazovani% inteektuaa*a prema zaostaom !eudaizmu, sukob genera*ija !*E"I I DJE4A -roman koji kritika dr(i njegovim najbojim djeom -dominira ik :azarova-student medi*ine koji je oduševjen prirodnim znanostima, ra*ionaan je , energičan, a uvjereni je NICI3I/T 8evou*ija romantičnog #suvišnog čovjeka&9-1 NICI3I0AM-u tadašnjoj ruskoj knji(evnosti i knji(evnoj kriti*i označuje radikano osporavanje ustajeni% vrijednosti i svojevrsni svojev rsni #pozitivizam& koji se osanja na znanost i ne priznaje tradi*ionana uporišta ruske kuture u reigiji -!abua jednostavna+ :azarov odazi na jetovanje s prijatejem Arkadijem )irsanovim, doazi tamo u sukob s nazorima njegove obiteji pa taj sukob završava i dvobojem< zajubjuje se u pemkinju Odin*ovu< na kraju se zarazi i umire od in!ek*ije progasivši na samrti sam sebe #suvišnim čovjekom& -najboji dijeovi romana-dijaozi -simpatični i jaki karakteri dr(e da treba (ivjeti prema vastitim nazorima, no u tom pokušaju stradavaju
2'O:OR MI7A'5O4I- :O,TO'(4,I -uz Tostoja Tostoja najgasovitiji ruski pisa* uop'e, mo(e se mjeriti sa ;ervantesom ii /%akespeareom -u pubi*isti*i branio konzervativni *arizam osanjaju'i se na #R5/)I M2/I6ANI0AM&-1 Moskva treba zamijeniti Rim jer je katoičanstvo iznevjerio izvorne krš'anske vrijednosti -djea s nagašenom so*ijanom probematikom -3ijedni ljudi, %oni?eni i uvrije;eni, #ločin i +azna, Idiot, 3jesovi, 3ra5a 9aramazovi $romani-biski reaizmu zbog obu%vata *jeine, načina karakteriza*ije i prevadavaju'e nara*ije, a smatra se pretečom modernizma zbog dramatični% dijaoga, rasprava o reevantim .ozo!skim pitanjima i poi!onije 03OČIN I )A0NA -gavni junak, siromašni student medi*ine Rodion Romanovič Raskojnikov Raskojnikov zanosi se suvremenim idejama o so*ijanoj pravdi i #veikm #veikm judima& pa postupno stvara neku vrstu vastitog svjetonazora, kojeg je okosni*a da je krajnja nepravda što brojni beskorisni pokvarenja*i dobro (ive u bogatstvu, a vrijedne jude ubija bijeda, ne omogu'uju'i im da razvijaju svoje sposobnosti-1ubija i%varku Aonjinu1čitatej upoznaje i Raskojnikovjevu Raskojnikovjevu majku i sestru $unju koju je pokušao zavesti /vidrigaov, ai se ona namjerava udati za novog pros*a 3u(ina, ai odbija to jer se Raskojnikov Raskojnikov protivi i raa se jubav izmeu nje i Raskojnikovjeva prijateja Razumi%ina-1Raskojnikov Razumi%ina-1Raskojnikov upoznaje /onju Marmeadovu-1istra(itej or.rij etrovič sumnja da je Raskojnikov ubio i%varku-priznaje $unji, to čuje /vidrigaov i u*jenjuje $unju-1na kraju se preda poi*iji -!abua upu'uje na kriminaistički zapet i romantične junake -razvija se duboka anaiza duboki% unutarnji% diema ikova i so(ene motive koji i% pokre'u na postupke -unutrašnja monoogiza*ija gavnog ika 7@
-uvjerjivost psi%ički% pro*esa ika 3JES!"I -roman napisan na temeju zapisa o sudskom pro*esu anar%istu Nečajevu -svojevrsni demonizam kao društveni !enomen sjajno je opisan preko #tipova& koji su mu nositeji+ /tavrogin je čovjek s karizmom pa se sama u besmisenoj igri s vastitom mo'i, )iriov ima vastitu opsesivnu zamisao da 'e čovječanstvo postati sobodno kada se riješi stra%a od smrti -najstrašniji demonizam 4er%ovenskog, ukavog organizatora koji (ei iskoristiti kako judske judske poten*ijae /tavrogina i )iriova )iriov a tako i ostae pojedin*e u svom okru(enju -nema čvrsto obikovanu kompozi*iju -.ktivni pripovjedač IDI!& #posve'en pokušaju $ostojevskog da knji(evno uobiči pozitivan ik -)nez Miškin naivni je epieptičar kojeg ne krasi visoka inteigen*ija, ai ga krase iskrenost, osje'ajnost i spremnost da i sebe (rtvuje radi sre'e drugi%< njegove vrine najviše razumiju osje'ajni (enski ikovi< završava u kiničkom idiotizmu neizječivog udia 3RA:A 9ARA'A#!"I -razgranata !abua ukjučuje i nekoiko umetnuti% samostani% priča -mnoštvo ikova, ai svi su(e karakteriza*iji bra'e )aramazovi% -ota* Hjodor je razvratnik i ako%oičar, dvostruki udova*-1prva (ena-sin $imitrije< druga (ena-Ivan i Ajoša, imao je sina i sa sejakinjom kojeg zovu /merdjakov< svi sinovi se meusobno razikuju, krenui su razičitim (ivotnim putevima, no svi imaju ponešto od siovitosti o*a< temejni temej ni zapet zasnovan na ubojstvu starog )aramazova, a radnja počinje kada Ajoša nagovori bra'u da s o*em pou u samostan< ubii o*a, na sudu /merdjakov preuzima krivnju, a $imitrij ga je ubio -dogaaje prate i umetnute priče o sporednim ikovima od koji je najva(niji razgovor izmeu Ivana i Ajoše-1Ivan Ajoši objašnjava svoj etički ateizam+ on ne mo(e pri%vatiti :oga koji dopušta stradanja i patnje dje*e-1ispriča RIČ5 O 423I)OM 423I)OM IN)4I0ITOR5+ radnja priče smještena u doba inkvizi*ije u panjoskoj" panjo skoj" 5 /eviu doazi )rist, čini čuda i judi ga radosno dočekuju" 4eiki inkvizitor ga daje u%ititi, posje'uje ga no'u u 'eiji i ka(e mu da 'e ga spaiti jer je pogriješio time što je čovjeku ostavio izbor i sobodnu voju" )rist ga samo suša i na kraju pojubi inkvizitora koji onda otvara vrata 'eije i pušta )rista-1 Tumačenja Tumačenja te priče u prav*u osude katoičanstva -1gavna svr%a priče karakteriza*ija tog ika, a etički ateizam treba vidjeti u odnosu Ivana sa /merdjakovim i preuzimanju krivnje -vidjiva O3IHONI6A 8suvremena kritika govori o tome9-umjetnost $ostojevskog temeji se na dijaogu+ svi su ikovi na odreeni način ravnopravni, nji%ove se ideje iza(u, ai se ne opovrgavaju niti potvruju
5A4 NIO5A'(4I- TO5,TO' -usporediv s najve'im svjetskim pis*ima svi% vremena B?
-triogija Djetinjstvo, Dječaštvo, 'ladost -novee u zbir*i Sevastopoljs+e pripovijesti -pripovijetke Smrt Ivana Iljiča, 9reutzerova sonata -drama "last tmine -romani+ Ana -romani+ Ana 9arenjiina, Rat i mir, mir, Us+rsnu5e -$ostojevski i Tostoj Tostoj imaju mnogo toga zajedničkoga+ pripovjedači, sična temejna probematika, nagašavaju kontraste u karakterima i nji%ovim nazorima, zastupaju vastitu varijantu mističnog pravosavja -1razike-$ostojevski je dramatičan zbog stane napetosti u njegovim djeima, karakteriza*ije u dijaozima< Tostojev sti je miran, zbivanja nose ikove< $ostojevski-uzor dijaoškoj prozi, a Tostoj uzor vrsnom pripovijedanju AA 9AREJIA -jedan od najgasovitiji% romana *jeokupne svjetske knji(evnosti -sičnosti s (ospo;om 3ovar< + + pregedna kompozi*ija, uvjerjivi opisi sredine, vrsno'a stia, nevjera i samoubojstvo nasovne junakinje na kraju -razike s (ospo;om 3ovar< + + Anu razikuje od 2mme odučnost, dostojanstvo u odu*i i predanost jubavi koja ne trpi nikakav kompromis< paraeni par 3evin i )itt zamišjen je kao opreka, no u opisu nji%ove jubavi i braka najviše doazi do izra(aja Tostojevo Tostojevo s%va'anje smirenja u vjeri vj eri -!abua prati usporedno sudbine dva para+ Ane i 4ronskoga , 3evina i )itt -neuspjeo tra(enje bračne sre'e u seoskoj idii -kritika društvenog (ivota -dinamično i uvjerjivo pripovijedanje -sveznaju'i pripovjedač -te%nika #/TR562 /4I62/TI&-bije(i se sve što Ani proazi kroz svijest u trenu*ima t renu*ima kada se odazi ubiti-1Tostoj ubiti-1Tostoj prvi veiki v eiki pisa* koji rabi tu te%niku, a do vr%un*a v r%un*a 'e ju dovesti 6ames 6o*e RA& I 'IR -kritika ga često naziva proznim epom -u knji(evnosti nenadmašan opis Napoeonova po%oda na Rusiju -poput epa počinje in medias res , razgovorom u jednom saonu kada je radnja odmaka -kri(aju se brojne !abue, a pravog završetka nema -okosni*a-sudbina dviju pemi'ki% porodi*a, :okonskin i Rostovi%-1gavni ikovi Andrej :okonski i jer :ezu%ov-1uvode se i povijesni ikovi i kovi poput Napoeona i ruskog vojskovoe )utuzova )utuzova -zapeti mnogobrojni, prate i sudbine oni% ikova koji su ukjučeni u povijesna zbivanja-1aton )aratajev-simboizira ruski narod i zastupa Tostojev !ataizam -u prvom panu pemenitost i traganje za ideaima -opisani judski osje'aji, prizori bitaka, po(ar Moskve, partizanski rat i ranjeni*i -ima B epioga+ u prvom preged onoga što se dogodio s gavnim osobama nakon 7=7B" godine, a drugi je esej o povijesti -u obikovanju sičan :aza*ovoj te(nji reaizma univerzanosti -kompozi*ijski *jeovit-nagašavanje kontrasta izmeu rata i mira, dvora i pučana, pemstva i sejaštva B7
US9RSU:E -izravna kritika društvenog stanja u Rusiji -jednostavna !abua o ruskom pemi'u koji je zaveo suškinju pa je ona kasnije postaa prostitutka, uobičeni i stavovi gavnog junaka i autorski komentari protiv dr(avni% i *rkveni% institu*ija< gavni junak Ne%judov na kraju pri%va'a 2vaneje, a junakinja )atjuša Masova do(ivjava du%ovno uskrsnu'e u dodiru i (ivotu s robijašima -vidjiva te%nika modernizma /MRT I4ANA I36IČA -sa(ima besmisi*u jednog pro(ivjenog (ivota u kratku k ratku priču o do(ivjaju tzv" #granične situa*ije& -smrt suprotstavjena ispraznim rituaima uz posteju umiru'eg
T7(O:OR 2ONTAN(A -pisao o (enskim sudbinama -E 3riest, (ospo;a Jenn< &rei1el -opis karaktera 2 :riest bi(i je završnoj !azi reaizma, naturaizmu< ona nema ni maštovitosti 2mme niti Anin temperament -objektivan i ironičan sti AM(RI-I R(A5IZAM 7(RMAN M(54I55( M(54I55( -Red1urn, &aipi, &aipi, 3ijela ja+na, 'ardi, 'o1< Di6+ ili 3ijeli +it, 3ill< 3udd '!3C DI49 -roman o ovu na kitove i o kitoov*ima+ is*rpno i s*rpno su opisani brodovi, oprema, načini na koje se tra(e i %vataju kitovi, teško'e i neminovne pustoovine s kojima se ov*i na kitove moraju susresti< pripovjedač Is%mae koji se sprijateji s indijan*em PueeUuegom< ukr*avaju se na kitoova* ki toova* kojim upravja kapetan A%ab< kapetana A%aba zanima jedino da ubije veikog bijeog kita nazvanog Mob $i*k koji ga je u ranijem ovu osakatio, izgubio je nogu< na kraju ga i naaze, ai i% kit sve potopi -jednostavna !abua -so(ena simboika bijeog kita i proročanski% nagovještaja< simboika se isprepi'e s reaističnim opisom (ivota mornara -demonizam prisutan u karakteru A%aba i bijeog kita
MAR T/AIN - ivot ivot na 'ississippiju, aivčine u inozemstvu, inozemstvu, Do?ivljaji Hu6+le1er
-opisuje se zajednički bijeg i prijatejstvo dječaka Cu*ka i roba 6ima, nji%ove pustoovine u kojima se opisuje ideaizirana priroda, pri roda, ai i judska zoba i po%epa
7(NR 'AM(, -Dais< 'iller, 'iller, %ortret dame, 3ostonjan+e, (olu1ičina +rila, Am1asadori -na razmeu izmeu reaizma i modernizma /A5T /7ITMAN I (MI5 :I)IN,ON -preteče modernizma, ai se mogu razvrstati u okvire epo%e reaizma -D%itman je bio muškara* nemirna du%a, utao je Amerikom i promijenio *ijei niz zanimanja, a $i*kinson je bia povuče (ena koja je *ijei (ivot provea u osami sobe i vastitog vrta pišu'i kratke kra tke pjesme -D%itman+ "lati trave-1prva trave-1prva veika svjetska pjesnička zbirka u #sobodnom sti%u&, naik nagašenoj ritmiziranoj prozi koja podsje'a na sti neki% dijeova :ibije< stani zanos, retorički patos, otvorenost prema čitateju -2mi $i*kinson-piše sa(etim, eiptičnim stiom, kratke pjesme od nekoiko nekoiko stro!a o boi, odri*anju, gubitku, smrti i prirodi-1 %jesme Emil< Di6+inson-paradoksano Di6+inson-paradoksano spajanje romantične osje'ajnosti sa stiiziranim inteektuaizmom, duboka reigioznost i česta ironija, bagi %umor
-)N6I24NO/T /2 RA/3O6A4A 5 T04")N6I24N2 RA4;2 8nisu razjašnjene razike izmeu škoe, pokreta, prav*a i razdobja9 -)N6I24NI RA4 RA4A; odreen učenjem o svrsi knji(evnosti i o temejnim zasadama knji(evne te%nike koju više va(niji% pisa*a pri%va'a, ai se ne mo(e točnije vremenski odrediti< za%tijeva sugasnost u s%va'anju u vidu nekog mani!esta
PARNA,O4)I -knji(evni prava* proizašao iz zbornika Suvremeni %arnas -1okupio %arnas -1okupio nekoiko vro utje*ajni% pjesnika pa i :audeairea -najpoznatiji parnasov*i+ ;%ares Marie 3e*onte de 3ise, 3i se, 6ose-Maria de Ceredia -zaagai su se za opreku prema romantičnoj rječitosti i patosu, preda(u'i povratak kasi*izmu -irika mora biti objektivna, %adna i anaitička, ai poput sikarstva mora dojmjivim i jezično virtuoznim obikovanjem o*rtati jude i dogaaje da izaziva umjetničke do(ivjaje -pubika sve raznoikija -podjea na visoku i trivijanu knji(evnost NAT+RA5IZAM I 4(RIZAM -varijante razvijene unutar okvirni% načea reaizma -naturaizam imao širi utje*aj u mnogim europskim knji(evnostima, a verizam je ostao ogranaičen na taijansku knji(evnost -naturaizam dosta usko ve(e teoriju i knji(evnu te%niku koju je razvio 2mie 0oa, a verizam uz poetiku i knji(evnu praksu kojoj je utemejitej taijanski knji(evnik Jiovanni 4erga BF
-MANIH2/T NAT5RA3I0MA-0oina NAT5RA3I0MA-0oina rasprava E+sperimentalni roman-pokušaj roman-pokušaj izravnog osanjanja na iskustva i metode prirodni% znanosti< pisa* mora mor a poput znanstvenika svoje ikove opisati u posebno izabranim (ivotnim okonostima pa onda poput eksperimentatora pratiti nji%ovo ponašanje, za raziku od :aza*a, 0oa je smatrao da jude pokre'u više uroeni nagoni i strasti kojima se ne mogu oduprijeti nego nji%ova (eja da steknu povojniji društveni poo(aj -znatno utje*ai na dramsko stvaraaštvo stvaraaštvo koje u reaizmu nije uspjeo uspjeo jer oponašanje zbije ne mo(e uspjeti na pozorni*i
,AN:INA4,A :RAMA -jaki osje'aji -sukobi izmeu duboki% judski% poti*aja i okonosti koje i% priječe da ostvare svoja %tijenja i nadanja 7(NRI I%,(N 6skan$inavski 6skan$inavski $ra!atičar8 #najutje*ajni svjetski dramatičar s kraja epo%e reaizma -u njegovom stvaraaštvu isprepi'u se odje*i romantizma, reaizma i simboizma odnosno modernizma -naturaistička !aza!aza- Stupovi društva, ora -posjednja !aza+ $ivja patka, ena s mora -Sa1lasti, Divlja pat+a i Hedda (a1ler -pesimizam, -pesimizam, zasnovani na teoriji o nasjednoj degenera*iji-dje*a pa'aju grije%e roditeja, oštra kritika društvenog (ivota -(raditelj Solness-gavni Solness-gavni ik zbog uspje%a u stru*i prekida sa (enom, suradni*ima i prijatejima, pa gradnja istodobno postaje rušenje koje nu(no završava i osobnom propaš'u !RA -najuspjeije Ibsenovo djeo -ugoaj, raspoo(enja i dijaozi izvrsno izra(avaju trenutak krize u naizgednom sretnom braku Nore i Cemera-1Cemer postaje upravitej banke pa se Nora nada da 'e tako akše ispatiti dug )rogstadu kod kojeg se u početku braka zadu(ia da spasi mu(a od teške boesti< dug krije od mu(a< mu( na kraju saznaje i jut je, no nakon)rogstadovog nakon)rogstadovog pisma da ne'e ništa objaviti promijeni se, ai Nora vidi da je njen brak bio iuzija te ostavja mu(a i dje*u -tom dramom Ibsen stekao gas !eminista i protivnika patrijar%ane obiteji -pojedina* se mora boriti za vastito priznanje i to najčeš'e uzaud a Nora ipak pobjeuje
A++,T ,TRIN:%(R 6skan$inavski $ra!atičar8 -drugi veikan skandinavske drame -prva !aza+ autobiogra!ski roman Sin sluš+inje i sluš+inje i In7erno 8posve'en In7erno 8posve'en djetinjstvu i krizama u njegovom prvom braku9, !ta6, (ospo;i6a Julija -druga !aza+ dramska triogija %ut u Damas+ , 'rtvač+i ples i ples i Sa1lasna sonata $nasuprot Ibsenu (enomrza*-nagašava akomisenost, neodučnost, odanost trenutnim poti*ajima (enski% ikova -%ut u Damas+ i i Sa1lasna sonata-vidjiva sonata-vidjiva te%nika korištena u ekspresionizmu B>
(!S%!8I4A JULIJA -uz Noru najboja naturaistička drama *ijeog reaizma -sa(eta radnja -unutarnja napetost -izuzetni dijaozi -dojmjivo o*rtani karakteri koji su ujedno i predstavnio*i stae(a, judski% tipava pa i muško-(enski% suprotnosti -6uija, k'i gro!a, prekide zaruke u Ivanjskoj no'i i očijuka s gro!ovim sogom 6eanom koji je zaručen s )ristinom i na kraju ga zavodi< na kraju se se 6uija ubije -odnosi meu spoovima -nerazumijevanje ikova zbog razika u so*ijanom poo(aju -sa(eta napetost, psi%ooški motivirani obrati te dijaozi-sve pro(eto simboikomzbog toga mnogi dr(e /trindberga jednim od najva(niji% predstavnika simboizma
(R7ART 7A+PTMANN -dobio Nobeovu nagradu -kritika ga ne *ijeni kao #skandinav*e& # skandinav*e& -naturaistička !aza+ *uvar pruge, %red zoru, &+al6i 8te%nika kojom se nastoji obu%vatiti *ijea zajedni*a, tema ustanak tkaački% radnika 7=>>"9 -simboistička !aza+ #dramska bajka& %otopljeno zvono %!&!%LJE! #"!! -poetska drama o majstoru Ceinri*%u koji je izraivao izraiv ao nenadmašna zvona i o tome kako je #zi du%& uništio njegov rad jer je zvono pao u more kada su ga nosii u brda da ga postave na zvonik *rkve podignute na nekom vr%u -suvremeni*i u toj drami vidjei obnovu romantike NO4(5A
ANTON PA45O4IA45O4I- -(7O4 - (7O4 -jedan od najgasovitiji% svjetski% noveista -Slučaj iz pra+se, Dama s psetan6etom, Uja+ Uj a+ "anja, &ri &ri sestre, "išnji+ -njegove novee povezuju se s reaizmom zbog te%nike zasnovane na ideji #isječka (ivota& -poštuje načeo iuzije zbije-izabrani ikovi i dogaaji moraju odgovarati onome što se stvarno mogo zbiti -objektivistička zapa(anja -napušta zamisao o *jeini (ivotne sudbine -#dezintegra*ija reaizma&-on više ne dr(i roman vr%un*em proznog stvaraaštva< domina*iju romana zamjenjuje novea-znak duboki% promjena u s%va'anju *jeokupne knji(evnosti -irizam-bitna značajka njegovi% drama-nema prave dramske radnje koja bi proizazia iz sukoba, dogaaja, suprotstavjanja meu ikovima, nisu išene dramske napetosti, raspoo(enja od depresije do eu!orije -njegove drame-novi tip dramskog izraza -bira obične jude i obične sudbine
BG
HRAN;5/)I NAT5RA3I/TI+
(MI5( ZO5A -&erese Rauin, ana, (erminal, (erminal, triogija+ Lurd, Rim , %ariz , *ikus *etiri Evan;elja, Evan;elja, *ikus Rougon$'a6uartovi @ za za raziku od :aza*a, on se ograničava u ovom djeu na povijest jedne obiteji9 -njegovi romani zbiju nastoje prikazati što vjerodostojnije, detajno poznavanje dogaaja, razgranata i zanimjiva !abua -tek je u nekim romanima uspio ostvariti neke vizije (ivota u pojedinim sredinama i o*rtati karaktere koji se uzaud bore protiv vastite sudbine -u romanu *ovje+$zvijer - judskim mo'ima nadmo'an stroj koji nji%ov (ivot pretvara u jurnjavu (ER'IAL -naziv iz !ran*"kaendara-doba sjetve i buenja (ivota -opisuje (ivot rudara, nji%ova stradanja i nesre'e, štrajkove i borbe s vasni*ima rudnika za nadni*u koja bi im osiguravaa mao boji (ivot-to sve opisano u kontrastu sa (ivotom vasnika rudnika
+ :( MA+PA,,ANT MA+PA,,ANT -drugi !ran*uski naturaist - Jedan Jedan ?ivot, Lju1ima6, 9u5a 9u5a &ellier &ellier,, (ospo;i6a 0i., 0i., novee+ Horla, Uzaludna ljepota -sa(eto i nenametjivo o*rtava tipične ikove u sebičnoj i i*emjernoj sredini -novee mu preaze u !antastiku, snovienje i jezovitost jezovi tost TA5I'AN,I 4(RIZAM -varijanta naturaizma -gavni predstavni 4erga 4erga IO4ANNI 4(RA -prisutnost su'uti i razumijevanja za judsku patnju -4ergina -4ergina djea pro(ima duboki pesimizam - ivot ivot polja, Seos+e novele -romani+ !1itelj 'alavoglia, 'eštar don (esualdo -tematika propadanja patrijar%anog načina (ivota na /i*iiji, gubitak stari% vrijednosti, detajni opisi 7R4AT,I 7R4AT,I R(A5IZAM -reaistička te%nika u djeima Augusta enoe, 2ugena )umiči'a 8pokušao popuarizirati teoriju eksperimentanog romana9, Ante )ovači', )saver andor Vaski, 6osip )ozara* -reaizam u Crvatskoj ostaje prepoznatjiva knji(evna te%nika -Te%nika reaizma nastojaa se obnoviti nekad zbog ideooški% razoga ii knji(evni% B
-1u /ovjetskom /avezu doveo do teorije o #so*ijaističkom reaizmu& 8&ii 8&ii dondonMi%ai oo%ov, romani Aeksandra /o(enji*ina9
B. MO:(R O:(RNI NIZA ZAM M -rasprave o tome kako treba odrediti posjednju epo%%u svj"knji(" traju više od 7?? godina, započee krajem 7@"st"-1otvoreno pitanje -u novije doba raznoika knji(evna djea koja je nemogu'e svrstati u uvjetne okvire -o osobnoj interpreta*iji povjesničara knji(evnosti ovisi kako 'e se tumačiti pojedina djea i *jeina epo%e -naziv MO$2RNI0AM se uobičajeno rabi za posjednju knji(evnu epo%u-1s obzirom na razgranate knji(evne prav*e bio je pokušaja da se uvede i naziv MO$2RNI0MI 8#izmi&9, ai i MO$2RNA 8produjeno trajanje srednjeg vijeka i #novoga doba& u kojem počinje vadavina te%nike i znanosti9 -raspoo(enje-opreka prema tradi*iji -doveden u opreku s postmodernizmom -od L?-i% godina prošog stoje'a počinje nova knji(evna epo%a BL
-moderno-suvremenost< postmoderno-budu'nost, .k*ija -podije(e modi+ mijenja se te%nika, tematika, načea stvaraaštva, obrada i svr%a knji(evnosti u nepoznatom ritmu -novina-vrijednost sama po sebi< če(nja za novoš'u -#C2RM2TI0AM& i nerazumjivost vr%unske visoke knji(evnosti široj pubi*i -modernizam se mo(e podijeiti na razdobja koja podsje'aju na ranije razike meu epo%ama-1 danas se razikuju prema teorijskim mani!estima -nemogu'e razikovati #čistu knji(evnost& od tekstova koji su i knji(evnoteorijski, knji(ev noteorijski, .ozo!ski, znanstveni -ARA$O)/ -ARA$O)/ MO$2RNI0MA-osporava autonomiju knji(evnosti #izvana& 8!ašizam i stajinizam pokušai su knji(evnosti oduzeti bio kakvu samostanost9 i #iznutra& 8knji(evnost treba obu%vatiti i promijeniti .ozo.ju, poitiku, reigiju i *jeokupni svjetonazor9 -znatnu uogu preteča knji(evnog modernizma imaju i prav*i u ostaim umjetnostima-1.ozo.ja Hriedri*%a Hriedri*%a Nietzs*%ea-#:og je mrtav&-1promjena mrtav& -1promjena svi% ustajeni% vrijednosti i te(nja novom ideau nadčovjeka-1&antimodernist& -roman ne gubi na va(nosti, ai 'e se nastojati promijeniti njegova te%nika -Č2TIRI T2M236NA RA0$O:36A+ RA0$O:36A+ a8 (,T(TI)IZAM b8 A4ANAR:A 38 A,NI MO:(RNIZAM $8 PO,TMO:(RNIZAM
a8 (,T( (,T(TI TI)I )IZA ZAM M -započinje u poeziji koja nikada nije moga sijediti načea oponašanja zbije< poezija je preuzea uogu najave novog s%va'anja poetike i svr%e knji(evnosti -nova zbija i nova vastita istina )7AR5(, %A+:(5AIR( -pisao je kritike o ikovnoj umjetnosti, eseje i rasprave r asprave -Romantična umjetnost, Spleen %ariza, 4vjetovi zla 4"JE&!"I #LA -najutje*ajnija zbirka svjetske poezije -mo(e se mjeriti s utje*ajem etrar*ina 9an6onijera -komponirano u *ikusa, u novijim izdanjima dodaju mu se Dodane pjesme -uvodna pjesma-*itatelju pjesma-*itatelju-1naznačena -1naznačena temejna tematika, a zatim su sve ostae pjesme razvrstane u redu koje sugerira kretanje u suprotnostima -prvi dio Spleen i ideal-kontrast ideal-kontrast izmeu uzeta i pada -drugi dio %ariš+e sli+e-pokušaj sli+e-pokušaj bijega od samoga sebe -tre'i dio-"ino dio-"ino-pokušaj -pokušaj smirenja u imaginarnom raju umjetnosti -četvrti dio- 4vjetovi zla-predavanje zla-predavanje čarima destruk*ije -peti dio-%o1una dio-%o1una i smrt -vra'a -vra'a se na početni pokušaj pobune i tra(i neko smirenje jedino u smrti -5/OR2$:A / 2TRAR;INIM 2TRAR;INIM 9A4!IJER!'-proširenje 9A4!IJER!'-proširenje tematike, promjena op'eg stava prema pjesništvu< etrar*a daje sa(ete upute o iskustvima odreenog tipa osje'ajnosti, a :audeaire se stano kre'e u protusovjima i bavi B=
se #propadanjem&, zanimaju ga najviše bo, ru(no'a, grije%, a etrar*a to smatra najni(im u čovjeku, od čitateja :audeaire tra(i #odziv mašte& a ne #odziv sr*a&< pjesništvo mora obogatiti i proširiti svakidašnje iskustvo i skustvo -uzvišenim stiom pjeva o budni*ama, vampirima, strvinama< dosada 8speen9 jednako vrijedno raspoo(enje kao i zanos
5A+TR(AMONT 5A+TR(AMONT 6I,I:OR( :+)A,8 -'aldororova pjevanja-zasniva pjevanja-zasniva se na tumačenjima kako je ona neka ne ka apoogija sadizma i za, namjerno izokretanje svi% vrijednosti< vrije dnosti< namjerno miješa uzvišeno i najni(e< iznenadne usporedbe, meta!ore i %iperboe-1nadreaisti to djeo progasii prvim i najve'im djeom nove svjetske knji(evnosti
,IM%O5IZAM -knji(evni prava* koji se izravno pozivao na :audeairea, odnosno na njegov sonet Suglasja Sva priroda ram je gdje stupovi ?ivi ejasne nam umu riječi z1orit vole %ut čovje+a vodi +roz same sim1ole )to motre ga prisno, a du im se divi -1ovi sti%ovi uzeti kao načeo -prve teorijske na*rte pisao je 6ean Moreas Mo reas =?-i% 7@"st" -razradii ga /tep%ane Maarme, au 4eraine, 4eraine, Mauri*e Maeterin*k -pjesništvo se mora osanjati na s%va'anje da je sve pro(eto simboima -simbo je vrsta znaka< ima veze s onim što predstavja 8veza izmeu vidjivog, stvarnog i nevidjivog, nestvarnog9 -0ACTI624A65 $A 62/NIT4O RONAV2 #TA6AN/T42N2& 4202 I0M2V5 045)A I 0NAČ2N6A, J3A0:2 I /3I)2< TR2:A /2 4I2 RI:3IITI J3A0:I< J3 A0:I< /TICO4I :I TR2:A3I 55I4A 55I4ATI NA 0NAČ2N6A )A)4 )A)4A A /5 RI/5TNA /AMO 5 J3A0:I-1&Jazbe nekW svud i uvijek ima& 8sti% iz 4eraineove pjesme #5mije'e pjesništva&91MANIH2/T /IM:O3I0MA -ukapa se i u značajke razdobja koje pro(ima paroa LFart pour lFart kao kao i raspoo(enje pro(eto razočaranjem koje se naziva dekaden*ija ,T(P7AN( MA55ARM( -pjesnik i teoretičar simboizma -te(io savršenstvu izraza -%jesme, 0aunovo popodne, 3a6anje +o6+e ni+ad ne5e u+inuti slučaj -nazvan #pjesnik za pjesnike&-zbog te(nje da se gazbenim e!ektima, igrama riječi i simboikom dopre do pjesničkog iskustva koje koje nije razumjivo običnom čitateju -izbjegava dosovna značenja -J3A/O4ITA AN2J$OTA+ AN2J$OTA+ Maarme je nekom početniku koji mu se tu(io da ima dobre ideje, ai da i% nikako ne uspijeva prenijeti u pjesmu odgovorio+ #Ai, pjesma se ne pravi od ideja nego od riječi& MA+RI)( MA(T(R5IN) B@
-razradio vastitu varijantu teorije simboizma pro(etu krš'anskim misti*izmom -%eleas i 'elizanda, Unutrašnjost, Arijadna i 'odro1radi, 'odra pti6a -u dramama nema mnogo dramske radnje, napetosti i sukoba< prisutan poetski govor, nestvarna s*enogra.ja i dijaozi
O,)AR /I5:( -u njegovom opusu takoer primije'en simboizam -pisao je poeziju, dramu i prozu -Sretni prin6 i druge 1aj+e -u razdobju esteti*izma obnavja se zanimanje za :A6)5 :A6)A-knji(evna vrsta u kojoj se mogu obikovati raspoo(enja i te%nika koja se osanja na iskustva neobičnog i tajanstvenog, a svojevrsna poezija se mo(e javiti u tradi*ionanom ai i novom smisu -1njegove bajke nisu samo dječja knji(evnost-1u njima nema ni sretni% završetaka, ni pobjede pravde, ni jednostavnosti ponavjanja u varija*ijama< vr%unski stiizirane, psi%ooški razraene, zauzimaju se za društvenu pravdu, a !antastika je osobito umjetničko sredstvo -drama Saloma-bibijska Saloma-bibijska priča pro(eta morbidnom erotikom -"a?no "a?no je zvati se Ernest -satira -satira SLI9A D!RIAA (RACA -roman s eementima !antastike -priča o madi'u izuzetne jepote koja je toiko zadivia sikara :asia Caarda da mu je izradio savršen portret, ostvarenje ideaa vječne jepote, $orian oduševjen sikom, odaje se razvratu, portret stari i preuzima na sebe njegov zbijski (ivot, sve završava katastro!om+ $orian uništavaju'i portret, uništava i sebe
'O,(P7 )ONRA: -bio pomora*, pisao je romane najviše iz pomorskog (ivota -roman Lord Jim SR4E &A'E -pripovijest o do(ivjaju pomor*a Maroa koji priča prijatejima kako je putovao u )ongo, )o ngo, kako se se to putovanje pretvorio u potragu za suudim trgov*em trgov*em sonove kosti )urtzom -zadire u temejne probeme suvremenosti -suprotstavja europsku europsku i a!ričku a! ričku kuturu, opisuje kako se 2uropjani odnose prema te%nički podreenoj i, prema nji%ovom mišjenju, obes*ijenjenoj kuturi -demonska opsjednutost upornom retorikom retorikom i neuta(ivom (udnjom za vaš'u 8)urtz 8)urtz ju (ei nametnuti 2uropjanima9 -igra pripovjedačevi% perspektiva O:NO4A O:NO4A ROMANA-dva pis*a+ Rainer Maria Rilke i Mar3el Proust
RAIN(R MARIA RI5( F?
-9njiga sli+a 8poetika sli+a 8poetika simboizma+ tajanstveni svijet stvari, (ivotinja, prirodni% pojava i umjetnički% djea9 -Devins+e elegije, Soneti !r7eju #A%ISI 'AL&EA 'AL&EA LAURIDSA 3RI((EA -njegov jedini roman -objavjen 7@7?" -reprezentativno djeo razdobja esteti*izma i jedno od temejni% djea *jeokupnog modernizma -naik !ragmentarnoj autobiogra.ji -pripovjedač Mate, došjak je u arizu i strana*, pjesnik je i utai*a skon razmišjanju, što sve podsje'a na autora, ai se pripovjedača ipak s njim ne mo(e poistovjetiti " Roman počinje za modernizam tipičnim pitanjem pripovjedača o krizi kuture, sje'anja iz djetinjstva, izaganja naik maim esejima, a sve završava pričom o izgubjenom sinu -često ponavjana rečeni*a #učim gedati& Kupozorava da knji(evna te%nika mora omogu'iti #poged iznutra&
MAR)(5 PRO+,T -ostvario je da se knji(evnoš'u obu%vati *jeina (ivota -napisao goemi *ikus U traganju za izgu1ljenim vremenom -1 vremenom -1 L romana+ %ut + S>annu, U sjeni pro6vali djevoja+a, "ojvot+inja (uermantes, Sodoma i (omora, #atočeni6a, 3jeguni6a, %rona;eno vrijeme -usporedba s :aza*ovom 3judskom komedijom-i roust te(i nekoj vrsti sinteze, postoji čitav niz ikova, opisuje razičite društvene sredine i o*rtava judske sudbine< ipak roust u svemu osporava :aza*ovu metodu -temejna knji(evna te%nika postaje svojevrsna apoogija sje'anja -nastoji s%vatiti proaznost i odnose izmeu prošosti i budu'nosti 8gube na va(nosti !abue, zapeti, raspeti i pripovijedanje9 -priča o va(nijim ikovima, sudbina u vremenu, v remenu, odreeni razvitak pripovjedača -veike epizode čine samostane romane -virtuoz knji(evne rekonstruk*ije individuane prošosti 7R4AT,A N'IC(4NO,T + RAZ:O%5'+ (,T(TI)IZMA -razdobje #moderne& odgovara esteti*izmu -Antun Justav Matoš, 4adimir 4idri', Hran Hran Jaovi', Mian :egovi', 4adimir 4adi mir Nazor
b8 A4ANAR: ANAR:A A -naziv avangarda rabi se u opre*i op re*i prema nazivu dekaden*ija -upu'uje na dva oprečna stava prema vremenu+ avangarda upu'uje prema budu'nosti, sijedi načeo modernizma da je novina vr%unska vrijednosti< dekaden*ija ukjučuje razočaranje sadašnoš'u i ne poa(e veike nade u budu'nost -avangarda i dekaden*ija-#dva i*a modernosti& F7
-od 7?-i% do F?-i% F?-i% godina B?"st" -prevadava raspoo(enje da se sruši i kut jepote uspostavjen u esteti*izmu -osporavanje tradi*ije H5T5RI0AM -izravno osporavanje tradi*ije -osnivač Hiippo Tommaso Marinetti-1MANIFEST FUTURIZMA 87@?@"9-1izo(ena načea !uturističkog s%va'anja *jeokupne *je okupne kuture -izravno suprotstavjanje esteti*izmu -dinamizam i aktivizam -stvaranje potpuno novog pjesničkog jezika, ukidanje interpunk*ija, isti*anje imeni*a te in.nitivnog obika gagoa, registra*ija vanjski% zvukova i šumova, uvoenje neestetski% znakova, oponašanje ritma strojeva -!uturizam u ruskoj knji(evnosti+ 43A$IMIR 43 A$IMIR MA6A)O4/)I, MA6A)O4/)I, 423IMIR C3624NI)O4 2)/R2/IONI0AM -u sikarstvu, gazbi, kazaištu i .mu -nastaje iz radikanog otpora knji(evnoj tradi*iji -antireaistički i antimimetički knji(evni prava* -nagašava va(nost izraza koji omi sve konven*ije i pojavjuje poj avjuje se kao krik i kao du%ovni obik potrebe za izra(avanjem, osoboene svakog sadr(aja i svakog vanjskog utje*aja -umjetnost se mora potpuno okrenuti prema unutrašnjosti, svr%a umjetnosti da uzbud, da izazove krik -ekspresionisti skoni razbijanju ogičnog reda mišjenja i govora sa(etim rečeni*ama, zvučnim e!ektima, meta!orama i %iperboama te !ragmentarnosti u obikovanju -traje izmeu 7@7?" i 7@F?" -predstavni*i+ Jeorg Trak, Trak, Jott!ried :enn, Hranz Der!e Der!e kao i neka djea Jeorga :u*%nera i Augusta /trindberga $A$AI0AM -naziv od oponašanja dječjeg tepanja #da-da& -teorijski ga je obrazo(io Tristan Tristan Tzara 7@7" Jodine -temeji se na avangardnim zamisima o rušenju svake tradi*ije -rabi *rni %umor, ironija, poruga, osporavanje vrijdenosti svakog smisenog govora, buntovno očajanje
NA$R2A3I0AM -utemejitej Andre :reton-1 napisao 'AI0ES& ADREALI#'A 7@B>"ADREALI#'A 7@B>"1naj*jeovitije izrazio nadreaistička s%va'anja (ivota, društva i knji(evnosti, knji (evnosti, za*rtavši ujedno i temejne okvire nadreaističke poetike -avangardno osporavanje tradi*ije povezano s Hreudovim učenjem o podsvijesti
FB
-novo s%va'anje stvarnosti-nastoji kao pravu stvarnost odrediti najdubji nesvjesni temej svekoikog psi%ičkog (ivota -metoda #automatskog pisanja&-1izra(ava se potreba da se zabije(i sve što doazi iz podsvijesti sa što manjim sudjeovanjem razumske obrade, sa što manjim stupnjem naknadnog tumačenja -B?-i% i F?-i% godina B?"st" -predstavni*i+ 3ouis Aragon i au 2uard
'AM(, 'O)( 'O)( -roen u $ubinu-1veik dio stvaraaštva vezan za rodnu Irsku i grad $ubin -zbirka pripovijedaka Da1lin6i, Da1lin6i, romani %ortret umjetni+a u mladosti, mladosti, Uli+s i Uli+s i 0inneganovo 1djenje -Da1lin6i-te%nika Da1lin6i-te%nika prijeaza naturaizma u simboizam -%ortret umjetni+a u mladosti-autobiogra.ja mladosti -autobiogra.ja pobunjenika koji sebe nastoji izraziti i na'i u umjetnosti -Uli+s-nove Uli+s-nove knji(evne te%nike dovedene do nenadmašnog novog obika obu%vatnog romana -0inneganovo 1djenje-traganje 1djenje-traganje za potpuno novim izrazom, isprepetanje poezije i proze, ruši se svaka uobičajena uporaba jezika ULI9S -temejno djeo *ijeog modernizma -nasov je engeska varijanta imena O$I/26-1odma% upu'uje na uspore$bu s 7o!erovo! Odisejo -osnovi*a svi% postupaka-parodija-1 svi se dijeovi romana i ikovi simboično i parodijski odnose prema !diseji tako !diseji tako što *ijeu radnju sa(imaju u svakidašnje sv akidašnje i obične dogodovštine gavnoga junaka, 3eopoda :ooma tijekom jednog dana #Dlutanja 5eopol$a %loo!aEO$isejeva lutanja ,re$o"e!lje! #Dsusret sina ,tephena :e$alusaETele!ah tra&i O$iseja #Dko$ kuće a čeka &ena Moll< %loo!EO$iseja čeka &ena Penelopa -opis odreene svakidašnji*e modernog veegrada -$5JAČ)I 5N5TARN6I MONO3OJ MO33X :3OOM NA )RA65 ROMANA-1strogo primijenjena T2CNI)A /TR562 /4I62/TI-njome se nastoji izravno i bez interpunk*ija i jasno razučeni% rečeni*a sijediti sve što je :oomovoj (eni proazio sviješ'u prije spavanja-1NO4INA I 50OR /4IM )A/NI6IM O)5A6IMA -graen poput mozaika , dijeovi uzeti iz vro razičiti% tipova govora 8od novinski čanaka do .ozo!ski% rasprava9 -vr%una* parodije-susret parodije-susret sina i o*a završava nakon kra'eg razgovora time što se oni zajedno pomokre -raznoika tumačenja djea, goema iteratura
2RANZ A2A -jedino se njegov utje*aj mo(e mjeriti s roustom i 6o*eom -u oporu*i je od prijateja MaYa :roda zatra(io da se spae svi njegovi rukopisi, no MaY to nije posušao i dao i% je objaviti -%ro6es, Dvora6, %reo1ra?aj, Seos+i liječni+ FF
-pisao stiom koji odgovara gotovo su%oparnom izvještaju -začudnost i novinu posti(e uvoenjem !antastike -1%reo1ra?aj -1%reo1ra?aj-činovnik -činovnik Jregor /amsa opisan kao zbijski kuka* -#)AH)I6AN/)I&-raspoo(enje -#)AH)I6AN/)I&-raspoo(enje koje je )a!ka razvio do vr%unskog umjetničkog izraza u svojim djeima, a koje se javja dok čitamo njegova djea -rasprave o konačnom značenju )a!kini% djea ve' se dugo vode+ egzisten*ijana tjeskoba, traganje za izgubjenom pripadnoš'u nekoj zajedni*i, traganje za :ogom-1pravog tumačenja nema-1 )a!ka je stvorio nešto poput novog mita modernizma %R!4ES -vr%una* )a!kine proze -temejna !abua naik onoj u kriminaističkim romanima+ bankovnom činovniku 6ose!u )" upadaju ujutro ujutro na njegov roendan u sobu sobu dva neznan*a koji koji mu ka(u da je optu(en i u%i'en-1iznenaen takvim apsurdnim postupkom i (ei doznati tko je pokrenuo pro*es protiv njega-1*ijea !abua se vrti u krug jer taman što se pojavi nada da 'e se nešto riješiti, sve se vra'a na početak -unutarnja napetost raste -do kumina*ije doazi u susretu sa sve'enikom 8)a!kin sve'enik9 u katedrai1sve'enik priča priču o sejaku i zakonu, 6ose! )" u toj priči prepoznaje sebe pa tra(i od sve'enika njezina tumačenja, ai su ona zbunjuju'a -u posjednjem pogavju dva nepoznata su(benika suda doaze po duševno somjenog 6ose!a )" i ubiju ga -djeo se od kriminaističkog romana razikuje jer se na kraju ništa ne razrješava -sve pro(eto paradoksom kao npr"što npr"što 6ose! )" na kraju prima smrt kao da je upravo nju očekivao -i ostaa )a!kina djea pro(eta svojevrsnim #prekidom komunika*ije&
4IRINIA /OO52 -do visokog stupnja razvia te%niku #struje svijesti& -(ospo;a Dallo>a<, %rema svjetioni+u, "alovi /I55IAM 2A+5N(R -tematski svi njegovi najboji romani bave se propadanjem američkog 6uga nakon graanskog rata< radnja im je smještena u izmišjeni grad 6eZerson i njegovu okoi*u< gavni ikovi pripadaju degeneriranoj aristokra*iji, inteektua*ima i posovnim judima te !armerima i zakupni*ima -sti-odike avangarde 8opisivanje radnje putemunutarnji% reak*ija drugi% ikova, nepoštivanje vremenskog sijeda9 -Svetište, Svjetlost u +olovozu, A1šalome, sine mojG, Uljez u prašinu, 9ada le?a na samrti, 3u+a i 1ijes 3U9A I 3IJES @9RI9 I 3IJES2 -priča o propadanju aristokratske porodi*e ;ompsonovi%, ispričana je tako da četiri osobe iznose vienja i sje'anja ugavnom isti% dogaaja, potpuno razičitim knji(evnim te%nikama -prvi dio-priča idiot :enj te%nikom unutarnjeg monooga F>
-drugi dio-priča :enjjev brat Puentin tzv"izravnim tzv"izravnim unutarnjim monoogom -tre'i dio-priča tre'i brat 6ason te%nikom unutarnjeg monooga -četvrti dio-priča *rnkinja $ise stiom naik reaističkom izaganju činjeni*a sa stajaišta objektivnog pripovjedača -*ijeu priču ujedinjuje svojevrsna obitejska tragedija-k'i ;add koju svi ikovi spominju okajaa je čast porodi*e i pobjega je od ku'e
7(RMANN %RO)7 -koristio isto te%niku struje svijesti -triogija 'jesečari$1nova 'jesečari$1nova te%nika izravnog uvoenja eseja u roman, "ergilijeva smrt "ER(ILIJE"A S'R& -svojevrsni novi povijesni roman -u dugačkim unutarnjim monoozima, prekinutim jedino razgovorm s ;ezarom, opisuju se posjednji trenu*i rimskog ri mskog kasika 4ergiija, 4ergiija, kao i njegova konačna oduka da bi njegovo (ivotno djeo, ep Eneida, Eneida, trebao spaiti -prepe'e poeziju i prozu -poo(aj umjetnika i njegovo #posanstvo& postao je tako jednom od središnji% tema *jeokupnog modernizma -u središtu djea-pokušaj poetsko-.ozo!skog obikovanja obikovanja vr%unski osjetjive i obrazovane svijesti
'ARO,5A4 'ARO,5A4 7AŠ( D!I"LJAJI D!3R!( "!JI9A )"EJ9A #A "RIJE'E S"JE&S9!( RA&A -nastavja tradi*iju %umoristički% i satirički% romana -nasovni ik, vejk, usporeivan je s ;ervantesovim /an*%om anzom-i on se često poziva na tzv"narodnu tzv"narodnu mudrost, ne priznaje nikakve visoke vrijednosti -!abua nije čvrsto integrirana u *jeinu kao u Don uijoteu , uijoteu , obu%va'a beznačajne svakidašnje dogaaje i pustoovine, koje su isprekidane pričama i razmišjanjima vejka -ik vejka dominira romanom -usporedba s 6ose!om )"-kao da je u%i'en i unaprijed osuen, ai se za raziku razi ku od 6ose!a odupire tako tako što se pravi prigupim i nesvjesnim bio kakve kakve odgovornosti-1 #prikriveno strašno& kod )a!ke ovdje postaje #prikriveno smiješno& -izged vejka-)ARI)AT5RA+ vejka-)ARI)AT5RA+ nizak debeo čovjek, s mao prigupim osmije%om, osmije %om, odjeven u vojnu uni!ormu-1karikatura austrougarskog austrougarskog vojnika, ai i #običnog vojnika& svi% ratova u koje je on uvučen bez vastite voje i bez razumijevanja *ijeva radi koji% se vode -vrstan %umor i ironija
A4ANAR:NA :RAMA :RA MA -okrenua se više prema kazaištu -načeo osporavanja tradi*ije i suprotstavjanja esteti*izmu primjenjivao se više na s*ensku izvedbu nego na same dramske tekstove FG
-mnogi knji(evni prav*i #eksperimentirai& s kazaišnim izvedbama-1 mnoge kazaišne teorije, a najgasovitija ANTONINA ARTA5$A-1 ARTA5$A-1 zamisio i obrazo(io rituano kazaište, pokušavaju'i se osoniti u kazaišnim izvedbama više na dojam geste, pokreta i s*enskog prikaza -uspje% postigi 35IJI IRAN$233O i :2RTO3T :R2;CT
5+II PIRAN:(55O -ovele za godinu dana, dana , roman %o+ojni 'atija %as6al, %as6al, drame+ (ole mas+e, Henri+ I", )est oso1a tra?i autora )ES& !S!3A &RAI AU&!RA -najuspjeiji eksperiment u drami modernizma -počinje tako što gumačka dru(ina vje(ba novu irandeovu dramu, ai a i tada na pozorni*u doazi šest osoba, koje prekidaju gum*e u stvaranju #kazaišne iuzije&" Tu(e Tu(e se da i% je Autor odba*io, ne ostvarivši nji%ov (ivot u drami, pa sada same same iznose i pro(ivjavaju iznova vastitu dramu-1 Ota*, Majka, astorka, astorka, /in i dvoje dje*e-1majka rodia sina, zajubia se u očeva tajnika, rodia mu troje dje*e, ota* i% napustio, in*est s pastorkom, sin se zatvorio u šutnju, djevojči*a se utopia, a dječak počinio samoubojstvo -javjaju se osobe iz kazaišta-Redatej, rvi guma* i $rugi guma* koji pripadaju kazaišnoj zbiji, a u trenutku izvedbe pravoj zbiji, nose maske, m aske, nji%ove priče gum*i nastoje naknadno odgumiti dok je nji%ova priča prava zbija-1prepetanje umjetničke .k*ije i zbije
%(RTO5T %R()7T -zasnovao teoriju =(P,O AZA5IŠTA>-zagovara pokušaj ujedinjenja epske i dramske knji(evnosti tako što 'e kazaište prikazivati radnju i dogaaje, a gedateji 'e zbog načina na koji se to radi razumjeti da je to ipak samo igra kojom mu se (ei nešto poručiti -'aj+a 4ourage i njezina dje6a, Sveta Ivana 9laonič+a, !pera za tri groša -njegova dramaturgija izravno se suprotstavja tzv"poetskim tzv"poetskim dramama 'AJ9A 4!URA(E I JE#IA DJE4A -drama ima karakterističan podnasov 9roni+a iz tridesetogodišnjeg rata, a sastoji se od 7B dijeova označeni% brojkama iza koji% redovno sijedi neki kratki opis vremena, mjesta i radnje uz poneki komentar -sve dijeove drame povezuje pove zuje gavni ik Anna Hiering, nadimak ;ourage koja svojim koi*ima prati vojsku, trguje potrepštinama i tako se uzdr(ava" 0bivanja Tridesetogodišnjeg Tridesetogodišnjeg rata pozadina su svi% dogaanja na s*eni, a i nji%ov izravni uzrok, rat ve' taje kada radnja počinje,a završava završetkom rata, a izmeu Anna redom gubi oba sina i k'er -nizanje prizora -majka ;ourage #(ivi od rata&, njezina #mudrost& da treba iskoristiti patnje drugi% zapravo je njezina tragična gupost F
T7OMA, ,T(ARN, (5IOT -njegova se poezija doista mo(e dr(ati avangardnom -zaagao se za obnovu kasi*izma -začetnik novog knji(evnokritičkog prav*a #NO4A )RITI)A&-1za%tijevao )RITI)A&-1za%tijevao je da tradi*ija pro(me sadašnjost i tako utječe na budu'nost -kao i roust kre'e se u protusovjima izmeu pri%va'anja nasjea i potpune novosti -poeme+ %usta zemlja, %epelni6a, *etiri +varteta -drame+ Umorstvo u +atedrali-1povijesna +atedrali-1povijesna tema umorstva biskupa T%omasa :e*ketta< !1iteljs+i s+up, %oziv na +o+tel, Ugledni Ugle dni du?nosni+ -1iz -1iz suvremenog (ivota raene prema uzoru grčki% tragedija -2iotovo pjesništvo pro(ima takoer svijest o krizi suvremene kuture< teme ugavnom vezane uz osje'aj izgubjenosti suvremenog čovjeka -poezija upozorava na potrebu za bijegom od stvarnosti %US&A #E'LJA -izravne auzije na jaovost suvremenog suv remenog (ivota i pustoš u duši koju izaziva moderna *iviiza*ija -tematski mnoštvo grae iz kuturne povijesti -u pjesmama kratka razmišjanja, *itati iz mnogi% knji(evni% djea, opisi pejza(a i odom*i svakidašnjeg govora -vrijednost u tome što uspostavja skad izmeu krajnje raznorodni% eemenata koji se posti(e uporabom vro razičiti% motiva, izraza, povijesni% stiova koji se miješaju i isprepi'u u jednom tonu
2(:(RI)O AR)IA 5OR)A -njegovo se stvaraaštvo ne mo(e opisati u okvirima avangarde -postup*i karakteristični za nadreaizam -osanja se na tradi*iju usmene knji(evnosti-1iskustvo avangarde povezao s izrazom pučki% pjesama rodne Andauzije -9njiga pjesama, 4igans+i roman6ero, &u?alj+a za Igna6ijom San6ezom, 9rvava svad1a, Dom 3ernarde Al1e -njegova poezija strogo #okana& -tematika izrazito moderna-1teme smrti, osamjenosti, izgubjenosti, očajanja -%jesni+ u e> Cor+u-obrauje Cor+u -obrauje neku vrstu #sudara& pjesničke osje'ajnosti s te%ničkom *iviiza*ijom veegrada A4ANJAR$A 5 CR4AT/)O6 -pjesništvo Antuna :ranka imi'a, Mian :egovi' 83ez 8 3ez tre5ega, %ustolov pred vratima, (iga 3ari5eva i njezini sedam prosa6a9, prosa6a 9, Mirosav )re(a 83alade 8 3alade %etri6e 9erempua, 9erempua, dramski *ikus o Jembajevima, %ovrata+ 0ilipa Latinovi6za9 Latinovi6za9
38 A,N A,NII MO:(R MO:(RNI NIZA ZAM M -nije sretan naziv knji(evnog razdobja jer avangarda >?-i% godina B?"st" zamire, a o postmodernizmi kao vadaju'oj orijenta*iji još se ne mo(e govoriti FL
-knji(evnost se sve više nastoji osoniti na *jeinu vastite tradi*ije -tradi*ija se još uvijek povezuje s #visokom #visokom knji(evnoš'u& -vra'a se veikim temama, osobito poo(aju pojedin*a u suvremenoj masovnoj *iviiza*iji -knji(evna te%nika-prodor esejizma u roman -knji(evnost postaje svjesna da mo(e re'i ono što znanost ne mo(e -u pripovijedanje izravno uazi i razmatranje probematike u biti .ozo!ske -drama se okre'e prema nešto reaističnijim te%nikama, a u romanu i pripovijetkama javjaju se te%nike koje čak izbjegavaju avangardno pretjerivanje u izrazu-1obnavjanje pripovijedanja< objektivističko pripovijedanje-1knji(evnost zastupa odreena idejna stajaišta
MI7AI5 A2ANA,'(4I- %+5AO4 -roen u )ijevu, presejenje u Moskvu gdje (ivi (i vi kao pro!esionani knji(evnik -djea nisu odgovaraa ukusu vadaju'e poitike pa i% nije mogao objavjivati -%se5e sr6e, 9o1na jaja, 3ijela 3i jela garda$preradio u dramu Dani &ur1inovi, 9azališni roman 'AJS&!R I 'AR(ARI&A -reprezentativno djeo *ijeog modernizma -bitno pitanje smisa (ivota i umjetnosti umj etnosti -objavjeno 7@"Q7@L", a u potpunosti tek 7@LF" -priča o pis*u koji je nazvan samo Majstor< napisao je priču o on*iju iatu i suenju Isusa, ai su Majstora kritičari i prije toga progasii bezvrijednim i štetnim -radnja počinje kada avao Doand doazi u Moskvu sa svojom dru(inom kako bi organizirao godišnji pes demona, susre'e se s pjesnikom :ezdomnim, proriče iznenadnu smrt predsjednika udru(enja pisa*a :erioza i počinje pričati Majstorov roman< :ezdomni odazi u potragu za Doandom, a na kraju završava u udni*i, tu susre'e Majstora koji mu ispriča svoju sudbinu-pisao je roman i zajubio se u Margaritu koja ga je podr(avaa, ai nije mogao podniejti kritike, do(ivjaji Doanda i njegove dru(ine< kraj-Majstor i Margarita popiju čarobni napitak i umru, a Doand i% vodi u vječnost -temejni knji(evni postupak-Majstorov roman opisuje iatov sud i sudbinu Isusa te%nikom reaistične pripovijesti -priča koja se dogaa nakon B??? godina-priča iz moskovske moskovske svakidašnji*e te%nikom !antastike+ !antastike+ /otona posje'uje Moskvu, avoi odnose jude kroz prozor, Margarita eti zrakom kao vješti*a -groteskni, komični i nadreaistički detaji -vragovi se ponašaju kao judi -usporedbe Majstora i Hausta i Margarite i Jrete -izreka #bez vraga& se ništa ne mo(e napraviti -odnos umjetničke istine i ideoogije
T7OMA, MANN -najve'i njemački knji(evnik nakon Joet%ea -3udden1roo+ovi-opisuje 3udden1roo+ovi-opisuje sudbinu trgovačke porodi*e tijekom nekoiko genera*ija F=
-u drugim djeima se okre'e probemati*i poo(aja i sudbine umjetnika u graanskom svijetu-Smrt svijetu-Smrt u "ene6iji, *aro1na gora -odnos romana i mitoogije, veiki veik i roman o bibijskoj priči- Josip Josip i njegova 1ra5a -Lotta u /eimaru -Mannova sudbina povezana s odnosom prema !ašizmu, a :ugakova s odnosom prema komunizmu D!9&!R 0AUS&US -sičnosti s 'AJS&!R!' I 'AR(ARI&!'$tematski 'AR(ARI&!'$ tematski srodni,vro so(ena struktura, -1razike+ knji(evna te%nika-Mann izravno uvodi u roman .ozo!ske i znanstvene rasprave o gazbi i o pitanjima budu'e kuture 2urope, opis #demona epo%e& nema obik groteskne i komične satire, nego kao da traga za dubinskom tragikom koju je mogu'e izraziti jedino srednjovjekovnom simboikom -kritičari su spominjai kao izvore Mannova romana egendu o Haustu, Haustu, gazbeno stvaraaštvo Arnoda /*%onberga i (ivotopis .ozo!a Hriedri*%a Nietzs*%ea -priča stano dr(i u ravnote(i znanstvenu anaizu i simboiku 2J0I/T2N;I6A3I0AM -od ostai% prava*a se razikuje jer ne nagašava nove knji(evnote%ničke postupke postupke -karakterizira ga izravno uporište u odreenoj i razraenoj .ozo.ji,a u u(em smisu pripisuje se jednoj !azi u .ozo.ranju 62AN-A53A 62AN-A53A /ARTR2A -preteče+ /*%open%auer, Nietzs*%e, )ierkegaard -misio*i toga vremena+ )ar 6aspers i Martin Ceidegger -utje*aj egzisten*ijaizma na knji(evnost vro veik
'(AN#PA+5 '(AN#PA+5 ,ARTR( ,ARTR( -.ozo!ska djea+ 3ita+ i ništavilo, Egzisten6ijalizam je umanizam, 9riti+a dijale+tič+og uma -romani+ 'učnina, %utovi slo1ode 8avanar$na tehnika =MONTAC(># Do$lo!3i i" tekstova koji pripa$aju ra"ovori!aF novinski! i"vje?taji!a i ra"!i?ljanji!a likova i"ravno se navo$e u neprekinuti! ni"ovi!a 9 -drame+ Iza zatvoreni vrata, %rljave ru+e, #atočeni6i iz Altone -inteektuana autobiogra.ja-Riječi autobiogra.ja-Riječi -vastitu .ozo.ju izravno uveo u knji(evnost -#akao-to -#akao-to su drugiS&-gasovita rečeni*a iz njegove drame Iza zatvoreni% vrata1geso brojni% rasprava o osamjenosti graanskog čovjeka i o kuturi 'U*IA -.ozo!ski roman kao i 4otaireov 4andide -ne odnosi se samo prema nekoj .ozo.ji, nego neposredno opisuje nastajanje odreenog .ozo!skog stajaišta, uvjerenja pa i metode u svijesti gavnog ika ika -Antoin RoUuentin-povjesničar RoUuentin-povjesničar koji piše monogra.ju m onogra.ju nakon što je pro(ivio priično buran i pustoovan (ivot , postupno zapisuje u obiku dnevnika svoja zapa(anja o promjenama u vastitim (ivotnim uvjerenjima, koja postaju toiko jaka da i% čak osje'a kao .zičku mučninu
F@
-nema puno radnje, sve se svodi na svakidašnje razgovore, susrete u knji(ni*i, ai unutrašnja napetost RoUuentina neprestano raste-1kumina*ija kada spoznaje da judsko postojanje nema nikakve svr%e -u romanu izra(ene ideje i raspoo(enja postaa osnovi*om inteektuane mode A/5R$ -raskorak izmeu čovjekovi% (eja i mogu'i% ostvarenja je nepremostiv -(ivot svakog čovjeka je naik kazni mitskog /izi!a -oni koji poštuju ustajene navike, (ive u iuzijama -prekid komunika*ije
A5%(RT )AM+, -'it o Sizi7u, Strana6 -autobiogra.ja %rvi čovje+ -kritika njegovo stvaranje dijei u dvije !aze+ 79 drama 9aligula B9 romani+ 9uga, %ad $rame+ !psadno stanje, %ravedni6i 4eiki esej+ %o1unjeni čovje+ -u ranijim djeima nagašavao apsurdnost judskog postojanja, a u kasnijim prevadava neka etika suosje'anja S&RAA4 -tumačenja su ukazivaa na srodnost sa /artrerovom .ozo.jom -gotovo moraistička osuda pravosue-1sudski krajnje nepravedna kaznaMersaut nije ubio s predumišjajem -Mersautu sude judi koji ga ne razumiju< nemai broj judi pače na pogrebu jedino zato što se to od nji% očekuje, a Mersaut Mersaut nije kad mu je majka umra1zbog toga on i je #strana*& u svijetu navika i običaja -izvrsno je o*rtan ik, čak i tip čovjeka kao i *ijea atmos!era nepredvidivog i besmisenog niza sučajnosti koje tako često upravjaju našim (ivotima AZA5IŠT( AP,+R:A -pojam apsurda počeo se rabiti i kao oznaka odreene kazaišne te%nike koja znači svojevrsno dovršenje avangarde, a izravno uvodi i postupke koje 'e preuzeti postmodernizam -tim pojmom se označuje stvaraaštvo vr%unski% pisa*a /AM523 :2;)2TT i 25J2N2 ION2/;O ,AM+(5 %()(TT vrp6a -te drame sijede te%niku Jodota, ai tu temu još #!, divni dani, %osljednja vrp6a-te više produbjuju U !*E9I"AJU (!D!&A -najgasovitija drama *ijeog modernizma -umjetnički obikovana radikana opreka prema tradi*iji -nema uobičajene #ozbijne i završene radnje& kako je Aristote nagasio -ima B čina u kojima se ponavja jedno te isto >?
-nema ni pravi% osoba+ dva dv a gavna ika su karikature judske osobnosti, druga dva su oičenje gospodara i roba, a peti ik, gasnik, ima uogu nekog simboa -nema pravog dijaoga -ikovi ne raspravjaju ni o kakvoj temi %er se sve svodi na isprekidane, trivijane besmisi*e, na ponavjanja i nešto poput kratki% monooga -R2$/TA -R2$/TA4A 5 0AT4OR5-1u 0AT4OR5-1u američkom zatvoru /an Puentin izvedena je 7@GL" predstava U oče+ivanju (odota pred zatvoreni*ima čije se obrazovanje kretao od poupismeni% do nezavršene osnovne škoe< zatvoreni*i su bii oduševjeni1oduševjeni su bii i obrazovana pubika i kritičari samim djeom -djeo se s jedne strane temeji na opovrgavanju tradi*ije i s druge strane izgrauje se na nekim mogu'nostima mogu 'nostima čiste igre -izbor ikova upu'uje na drugu stranu (ivota -groteska -Č2)AN62-ima dva tumačenja-prvo je da mo(e m o(e značiti svakidašnje čekanje nekoga ii nečega što mo(e izmijeniti tijek dogaaja, a drugo da mo(e značiti sudbinsko čekanje, očekivanje spasa koje dobiva neku meta.zičku te(inu 8o Jodotu sve ovisi, ai i povezivanje imena Jodot s engeski Jod 8:og9 koji šaje gasnika, dječaka koji djeuje poput anea -vrijeme-#ispunjeno prazninom&-čekanje je nadomjestio radnju i razvitak -napetost u tome što Jodot ne doazi, nego samo ponavja ispraznu !ormuu da 'e do'i sutradan
(+(N( ION(,)O -najuspjeije je uspio obikovati apsurd kao prekid komunika*ije -drame+ :elava pjevači6a, Le+6ija, Stoli6e -u njegovim dramama kao i Jodotu, radi se p besmisenom nakapanju, te%nika ponavjanja s varija*ijama i porast unutarnje napetosti zbog pojačavanja dojma da se uspostavi smisen razgovor -dijaozi i monoozi :ELA"A %JE"A*I4A -jezik postaje sredstvom me%anizirane, stereotipne i zapravo besmisene razmjene riječi koje više ništa ne znače -dva bračna para u ovoj drami izmjenjuju besmisene rečeni*e koje ništa ne znače, koje postaju svr%a samima sebi pa su i oičenje nji%ova besmisena (ivota !S!R!( -društvena kritika pro(eta simboičnom !atastikom -osuda društva u kojem judi doista postaju nosorozi jer se dive autoritetu, snazi i odučnosti mo'ni% voa
(RN(,T 7(MIN/A 7(MIN/A -sti novinske reporta(e - #1ogom #1ogom oru?je, Imati i nemati, 9ome 9ome zvono zvoni, Stara6 i more 8sentimentana priča o starom ribaru i njegovoj borbi s morem i veikom ribom koju je u%vatio9 9!'E #"!! #"!I >7
-najboji primjer proze kasnog modernizma -objektivistički ispričana priča o Amerikan*u Robertu 6ordanu, koji koji se pridru(io španjoskim bor*ima protiv snaga generaa Hran*a u graanskom ratu, o njegovom vojnom pot%vatu, o jubavi s djevojkom Marijom< bori se do kraja i na kraju ubije sam sebe -sentimentana jubavna priča vješto ukopjena u priču o pripremama za borbu -ikovi bora*a za Repubiku dojmjivo o*rtani u nji%ovim suprotnostima i sukobima koji proizaze iz nji%ovi% karaktera, ai i *ijeva za koje se bore -te%nika biska reaizmu-kon*entra*ija na kratko vremensko razdobje
'(ROM( :A4I: :A4I: ,A5IN(R -njegov jedini roman L!"A4 U I&U postao I&U postao uzorkom jednog tipa proze-#RO0A 5 TRA2RI;AMA& TRA2RI;AMA& -novee+ /avršen dan za banana-ribe, 0a 2sme-s jubavju i bijedom -O20I6A-razvija -O20I6A-razvija se u B smjera+ jedan nastavja ekskuzivnost avangarde, pa eksperimentiranje jezikom dr(i svojom temejnom zada'om, a drugi je skoniji nekoj mjeri popuarnosti pa se čuva avangardnog pretjerivanja u izrazu RO0A 5 TRA2RI;AMA -1proza koja koja je bia vro utje*ajna utje*ajna ?-i% i L?-i% godina godina B?"st" -maodobni pripovjedač -spe*i.čan jezik-(argon i s" -junak se ne uspijeva integrirati u društvo, završava u rastrojstvu, bes*ijni otpor svijetu L!"A4 U I&U -šesnaestogodišnji Coden ;au.ed u nekom sanatoriju priča o vastitim do(ivjajima za vrijeme tri dana oko :o(i'a, osobitim stiom, jezikom i perspektivom iz koje on #vidi svijet&, koristi se (argonom njujorške made(i, završava u rastrojstvu
,AINT 'O7N P(R,( -poeme+ Ana1aza, -poeme+ Ana1aza, %rogonstvo, 9iše, Snijezi, 'ore+azi -uzvišeni sti i patos, koji bi mogi podsje'ati na romantizam, uspjeo prevadani oson*em na obredna zazivanja, neka vrsta sobodnog sti%a, značenje uzmiče pred izrazom PA%5O N(R+:A -Stotinu lju1avni soneta, )panjols+a u sr6u 8stra%ote graanskog rata u panjoskoj9, /veop'i spjev 8obu%va'a *ijeu povijest 3atinske Amerike, vračaju'i se stano na mitske korijene naroda Inka -njegova poezija proša je odreeni razvitak od nadreaizma do šire popuarnosti, pri tome zadr(ava visoke vrijednosti virtuozne pjesničke izvedbe (ZRA PO+N: -zbirka %jevanja koju je objavjivao *ijei (ivot u manjim ii ve'im *jeinama, ekskuzivnost avangardne poezije do te mjere da odgovaraju 6o*eovom djeu
>B
0inneganovo 1djenje -1goema erudi*ija, eksperimentiranje riječima i sti%ovima, nerazjašnjeni !ragmenti, nejasna značenja 3IRI)A 5 )A/NOM MO$2RNI0M5 -odvaja se od popuarne proze i pokušava se pribi(iti čitatejima -nastoji zadr(ati usvojena iskustva modernizma -1 'A)*+(, PR(4(RT PR(4(RT -Riječi, %rizor, %ripovijesti -obično i neobično, ironija i sentimentanost-1nada%nuo mnoge skadateje popuarni% šansona
#D%ORI, PA,T(RNA -/estra moja -njegova irika je sva u nekom naponu traganja za savršenstvom i iskazivanjem naizged beznačajni% zapa(anja i dojmova D!9&!R I"A(! -asternak -asternak je ovim romanom stekao veiku savu-7@G=" Nobeova nagrada koju je odbio primiti -ne sijedi avangardu, nego je mnogo bi(e obnovi pripovijedanja i poetskom reaizmu -nasovni ik je iječnik i pisa* čiju se sudbinu prati u povijesnim zbivanjima< jubavna priča pri tome je uspjeo povezana sa sudbinskim dogaajima< nasovni ik se zbivanjima mo(e oduprijeti jedino pjesmama< odreeni autobiogra!ski eementi
NO4I O4I62/NI ROMAN - 5 razdob razdobju ju kasno kasnog g modern modernizm izma a temejn temejne e teme, teme, osobit osobito o romana romana,, postaj postaju u povijesna zbivanja, traume ratova i revou*ija-1mo(e se govoriti o nekoj obnovi zanimanja za povijesni roman - -nove -nove knji(e knji(evne vne te%ni te%nike ke 8roma 8romani ni :ugak :ugakova ova,, :ro*%a :ro*%a,, T%omasa T%omasa Manna Manna99 - Neka Neka vrsta vrsta reaist reaističk ičkog og obraču obračuna na s proš prošoš' oš'u u i koje koje ima znač značenj enje e za sadašnjost -1MAR+(RIT( O+R)(NAR -Hadrijanovi memoari, 4rna mijena -opisuje neku stano sadašnjost koja je nes%vatjivo povijesna 4RA 'IJEA -u tom romanu opisuje se (ivot iječnika, iječnika, .ozo!a i akemičara 0enona iz 7"st" -1srednjovjekovna *iviiza*ija je na izmaku, ai novo doba još ne pro(ima *jeokupni (ivot pojedin*a i društva -unutarnje dieme koje se nigdje i nikako ne mogu razriješiti razrije šiti -motiv koji :ro*% koristi u 4ergiijevoj 4ergiijevoj smrti #6oš ne[pa ipak ve'[& i ovdje je vidjiv, ai se ne uazi izravno u meta.zička razmatranja-10enon nije kasik kao 4ergiije, on je samo čovjek kojeg ništa od sustavnog znanja ne mo(e zadovojiti, >F
0enon napušta teoogiju i .ozo.ju, zaokupjen pitanjem smisa na koje nema odgovora
A,NI MO:(RNIZAM + 7R4AT,O' -Ivo Andri' 87@7" Nobeova nagrada9- a drini 5uprija, &ravnič+a +roni+a -Mirosav )re(a- #astave #astave -Ranko Marinkovi', /obodan Novak -pjesništvo Tina 5jevi'a, 6ure )ašteana, /avka Mi%ai'a -novije genera*ije+ Ivan /amnig, Antun ojan, Ivo :rešan $8 PO,TM PO,TMO:( O:(RNI RNIZAM ZAM -rasprave o postmodernizmu počee od =?-i% godina B?" st" -značenje se s%va'a i tumači na razičite načine -neki teoretičari pokušai ga opisati u smisu knji(evnog prav*a prav *a ii kao jedino stano prisutno #i*e modernizma& -nema neki svoj knji(evni mani!est, ai se promijenia vadaju'a knji(evna te%nika 8op'a stajaišta o kuturi, povijesti, tradi*iji"""9 -radikani skepti*izam, reativizam i novo s%va'anje tradi*ije -poznata uzreči*a da #sve ide&-izmisii protivni*i postmodernizma-u .ozo.ji svi prsv*i podjednako vrijedni -ne osporava tradi*iju nego ju (ei #proširiti&, koristiti se njome bez vrijednosnog izbora" Ironizira ju i tumači na vastiti način-1uva(avanje zaboravjeni% dijeova koji pripadaju pod*ijenjenim vrstama i obi*ima -za knji(evnu te%niku va(no da više nemaju smisa razike meu (anrovima, znanosti ii .ozo.je i knji(evnosti, kao i razike izmeu visoke i trivijane knji(evnosti -pokušao prekinuti nastojanje da se originanost i novina pri%vate kao nesumnjive vrijednosti -pristao i na mogu'u trivijaiza*iju& -ARA$O)/-knji(evnost -ARA$O)/-knji(evnost ironizira sve pa i samu sebe< usprkos gesu da #sve ide& prisijen je na neku s%va'enu vrsnu knji(evnu obradu koja nije pristupačna svakoj pubi*i -tek neka djea tog razdobja vrijedna -nastupa L?-i% godina -priznati utemejiteji postmodernizma+ :ORJ2/, :2;)2TT I NA:O)O4 NA:O)O4 -roman nije reprezentativna vrsta, sve vrste pripovijedanja dominiraju knji(evnom proizvodnjom 8.ozo.ja i znanost počee se dr(ati nekom vrstom pripovijedanja9< pripovije danja9< irika svoje mjesto #tra(i& u eksperimentima s jezikom, a drama sve više pa(nje posve'uje kazaišnim predstavama, a ne dramskim tekstovima -knji(evnost u postmodernizmu odgovornost za zakjučke prepušta čitateju 'OR( 5+I, %OR(, %OR(, -zbirke+ )+ols+a 1ilje?ni6a, Drugi, isti, Du1o+a ru?a -svjetsku savu uzora postmoderne stekao kratkim pričama+ sa(etim izrazom isprepi'u se motivi i postup*i trivijane knji(evnosti s izuzetnom erudi*ijom te >>
pozivanjem na stvarne i izmišjene izvore i zvore iz *jeokupne svjetske knji(evnosti i mitoogije-1!p5a mitoogije-1!p5a povijest gadosti, Izmišljaji i Izmišljaji i Alep Alep -bio utje*ajan u /A$-u i 2uropi< u %rvatskoj knji(evnosti *ijea genera*ija madi% pisa*a svojevremeno je nazvana #borgesov*i& ALE%H -nasovjen prema prvom sovu staro(idovskog pisma koje prema (idovskoj misti*i #kabai& simboizira nedokučivog, vječnog i sveprisutnog :oga -priča kratka i sa(eta, so(ena kompozi*ija -počinje tako što pripovjedač :orges, kojeg se ne mo(e poistovjetiti s autorom, govori o svojoj jubavi prema :eatriz 4iterbo" Ona nije uzvra'aa njegovu jubav, no kada je umra, :orges je (ei sačuvati u stanom sje'anju pa godinama nakon smrti doazi u njezinu ku'u doazi i tako se postupno upoznaje s njezinim brati'em $anerijem" $aneri mu priča kako pipe veiki spjev #emlja spjev #emlja,, a :orges ga dr(i gupanom" Radnja kuminira kada $aneri poziva :orgesa u podrum da vidi Aep%a" :orges mu i daje ne vjeruje, ai u podrumu :orges do(ivjava stvarno otkrivenje" 5kazuje mu se Aep%, kao maa kugi*a u kojoj se zr*ai *ijei svijet" /ijedi nabrajanje onoga što je :orges vidio u Aep%u, u apokaiptičnom stiu nizanja detaja, a izmeu ostaoga on vidi i raskaašena jubavna pisma koja je :eatriz pisaa brati'u, potresen je time i na kraju odazi ku'i te nakon nekoiko neprospavani% no'i spominje jedino da ga je #ponovno po%odio zaborav&" -na kraju %osts6riptum -1:orges %osts6riptum -1:orges spominje kako je $aneri dobio dr(avnu nagradu za knji(evnost, a zatim kratko raspravja o tome što bi mogao značiti Aep%< na kraju ira(ava sumnju da je uop'e vidio pravog Aep%a, a usput i spominje da je počeo zaboravjati :eatriz 4iterbo -$ANT2 I :ORJ2/-:eatriz :ORJ2/-:eatriz i imenom podsje'a na $andteovu :eatri*e i :orges se na početku zakinje, poput $antea, kako ju ne'e zaboraviti, no umjesto epa piše kratku noveu, kozmos je sabijen u maenu kugi*u, karakteri ikova obrnuti su od $anteovi% i zaborav na kraju zamjenjuje vječno sje'anje -u kontekstu psi%oanaize- sve što :orges vidi u Aep%u mo(e biti i ono sadr(ano u njegovoj podsvjesti -opis vienja Aep%a odgovara opisu mističnog do(ivjaja -u priču utkana i kritika #veiki% #veiki% epski% obika&-epa i romana 8opširno se raspravja o besmisenosti $aneirjeva postupka opisa *ijee 0emje9 -pripovjedač na kraju ironizira i sam sebe, sve mo(e biti izmišjotina
/AM523 :2;)2TT -Moo, Maone umire, Neimenovjivo -1postmodernizam dr(i uzorima vastite knji(evne te%nike zbog niza postupaka koje suvremeni teoretičar $avid 3odge dr(i tipičnima za *ijeu postmodernu prozu -postup*i+ protusovje, prekomjernost u opisivanju, 2RM5TA;I62 2RM5TA;I62 8nabrajanje svi% mogu'i% varijanti nekog sijeda dogaaja ii zakjučaka-#kratki zak jučaka-#kratki spoj& u kojem se čitatej navodi u nedoumi*u oko autora, pripovjedača i ika9, neobrazo(eno prekidanje sijeda pripovijedanja i opisivanje beznačajni% sučajnosti -piše na engeskom i !ran*uskom >G
'!LL!C -jedan od najboji% primjera te%nike postmoderne proze -sastoji se od dva veika unutarnja monooga dva ika koji na kraju kao da se stapaju u jedan+ prvi je bogaj Moo, a drugi njegov progonitej Moran -sve što Moo priča niz je sučajni% sje'anja i sučajni% dogaaja, a nizovi pripovijedanja na kraju se prekidaju -pravog završetka nema -potpuno beznačajne sitni*e opisuju se opširno i s detajima, detajim a, a va(ni dogaaji za sijed radnje, usput se spominju -ve'ina rečeni*a počinje s #ai&-1u drugoj rečeni*i odma% se opovrgava ono što je u prvoj rečeno
45A:IMIR 45A:IMIRO4I- NA%OO4 -skonost prema #jezičnim igrama& zbog postupka #M2TAHI);I #M2TAHI);IONA3NO/TI&ONA3NO/TI&uporaba ve' postoje'i% knji(evni% tekstova u #nadogradnji& koja je najčeš'e parodična-te zbog svojevrsne nadogradnje na trivijanu knji(evnost -na ruskom jeziku+ %oziv na sma+nu5e -na engeskom+ Lolita, %nin, 3lijeda vatra, Ada -česta uporaba avangardni% postupaka sa suptinom ironijom -Lolita-obrauje Lolita-obrauje jubav starijeg muškar*a prema nedorasoj djevoj*i, zanimjiv je i zbog popuarnosti imena nasovne junakinje koje je postao op'om op 'om imeni*om svagdašnjeg govora A%RI(5 AR)IA MAR*+(Z -njime započinje prodor pisa*a 3atinske Amerike u vr%ove svjetske pripovjedne knji(evnosti -romani+ %atrijarova jesen, Lju1av u do1a +olere, (eneral u svom la1irintu, Sto godina samo5e S&! (!DIA SA'!:E -svojevrsna kronika izmišjenog mjesta Ma*ondo u )oumbiji, a ujedno je i kronika njegovi% osnivača, porodi*e :uendia, u rasponu simboičnog vremena od sto godina -stano se miješaju stvarno i nestvarno, zbijsko i izmišjeno, povijest i mitoogija1&magijski reaizam& -u Ma*ondu se zr*ai *ijea povijest 3atinske 3a tinske Amerike, a istovremeno se, kao u Aep%u, zr*ai *ijei svijet -prostorne i vremenske dimenzije nemaju značenje -ikovi putuju svijetom bez ograničenja, Ma*ondo je i zaseak i grad i središte Revou*ije -;iganin piše svoje zapise, koji su ujedno i sam roman i povijest obiteji :uendia, na sanskrtu, a sudbine pojedina*a ponavjaju se u sudbinama obiteji pa vrijeme kao da se kre'e u krugovima-1završetak je i novi početak -probem odnosa svijeta i doma, identiteta pojedin*a i identiteta porodi*e 'O7N RO%(RT RO%(RT 2O/5(,
>
ES9A 0RA4US9!( %!RU*I9A -povijesni roman, kao i roman o povijesti -raspon od sto godina -pripovjedač iz sadašnjosti priča priču koja treba upozoriti na jedinstvo i razike sadašnjosti i prošosti -priča je naik onima koje se mogu na'i u sentimentanim jubavnim romanima -;%ares /mit%son doazi u mao primorsko mjesto sa svojom zaručni*om iz bogate i ugedne obiteji" Tu susre'e /aru DoodroZ, koju mještani prezirno zovu (enskom !ran*uskog !ran*uskog poručnika jer je svima poznato da se ona zajubia u nekog Hran*uza koji ju je ostavio-1 ;%ares ju upoznaje, ona mu priča pri ča o tome poručniku kojeg je ona ostavia jer je bio (enskar pa je zbog toga izop'ena iz moraističke viktorijanske sredine< ;%ares putuje u 3ondon, no na povratku ipak siazi s vaka u gradu gdje je /ara odsjea-1RIO462$AČ 5O0ORA4 5O0ORA4A $A :I :20 TOJ /I3A/)A RIČA OT5NO $R5JAČI62 0A4RI3A+;%ares 0A4RI3A+;%ares bi se o(enio zaručni*om, a susret sa /arom ostao bi mu samo uspomena -1nakon toga ;%ares se sre'e sa /arom u 3ondonu, ima s njom odnos, ostavja zaručni*u, vra'a se po /aru, a ona je otiša, nitko ne zna gdje< ipak se na kraju susre'u kod sikara Rossettija Rossettija gdje je (ivjea, pokazuje mu tada nji%ovog sina1RIO462$AČ 1RIO462$AČ O2T N5$I $4A $4A 0A4R2T)A+ 0A4R2T)A+ ;%ares odazi sa /arom ii /ara ostaje, a ;%ares odazi sam, čitatej mora odučiti -usporeuje se viktorijansko doba sa suvremenoš'u -ne zna se je i (rtva /ara ii ;%ares 8kojem je ota* zaručni*e srušio uged u !ran*uskom društvu i .nan*ijski ga somio9 -nagašena uoga /35ČA6A+ /35ČA6A+ nema sudbine koju bi pripovjedač mogao obikovati poput priče u reaističkom romanu, nego je sve jedino zapis o sijedu (ivotni% sučajnosti koji mo(e biti i naik romanu, ai uvijek bez konačnog završetka1roman postao orue svojevrsne igre
ITA5O )A54INO -triogija aši pre6i -prosavio se brojnim !antastičnim pričama i zapa(enom esejistikom e sejistikom $A+o jedne zims+e no5i ne+i putni+ A9! JEDE #I'S9E #I'S9E !:I E9I %U&I9 -svi te%nički postup*i koje je rabio :e*kett povezani su u neobičnu ironijsku strukturu romana koji je sam po sebi središnja tema -temejni postupak R2)IN5TI /3I62$-1roman se sastoji od niza prkeinuti% priča, a sve je uokvireno jedino potragom ikova nazvani% Čitatej i Čitateji*a za nastav*ima romana koji su počei čitati -opširni razgovori o knji(evnosti -pripovjedač se obra'a čitateju u drugom i*u, izazivaju'i niz ironični% nesporazuma ve' u prvoj rečeni*i+ #očinješ #očinješ čitati roman Itaa ;avina A+o ;avina A+o jedne zims+e no5i ne+i putni+ "& "& -trivijani zapet-Čitatej zapravo jedino udvara Čitateji*i-ironizira istovremeno trivijanu knji(evnost jer na kraju oni opet u bračnom krevetu čitaju roman A+o roman A+o jedne zims+e no5i ne+i putni+ , ai ironizira i visoku knji(evnost-1pisa* visoke i pisa* trivijane knji(evnosti u jednoj epizodi pokušavaju napisati roman koji bi se >L
svidio djevoj*i koju gedaju kako se sunča, no rukopisi se pomiješaju, a ona utvruje, u jednoj varijanti, da su oni napisai isti roman -nude se sve mogu'nosti kombina*ija trivijanog i visokog romana u postupku permuta*ije -ironija samu sebe ironizira +M%(RTO ()O -teoretičar moderne knji(evnosti-1!tvoreno knji(evnosti-1!tvoreno djelo, &ra+tat op5e semioti+eB 0ou6aultovo njialo, !to+ pretodnog dana I'E RUE -igra s čitatejem prikrivena opširnim pripovijedanjem, s mnoštvom opisa i rasprava, ujedinjeni% jedino kriminaističkom istragom -radnja smještena u srednji vijek u imaginarni samostan -I'E RUE I RUE I S&! (!DIA SA'!:E-u SA'!:E -u Sto godina samo5e zr*ai samo5e zr*ai se u sudbini Ma*onda pa je središnja zamisao imaginarna kronika< u Imenu ru?e sve ru?e sve je sabijeno u sedam dana i središnja zamisao je istraga o nizu umorstava u samostanu, u tome se zr*ae sve du%ovne dieme diem e kraja srednjeg vijeka, a kriminaistička istraga opet je ironizirana time što se do rješenja doazi sučajno -istra(itej je 4iim od :askerviea, a priču pripovijeda Adson iz Meka -autor u %redgovoru napominje %redgovoru napominje da se radi o naenom rukopisu koji je preveden i preraivan i koji je on opet preveo i preradio-1u djeu ne treba tra(iti povijesnu povije snu istinu, nego .k*iju raenu na temeju drugi% .k*ija -4iim-preteča -4iim-preteča moderne znanosti-1svjesno odustaje od konačni% rješenja i konačni% odgovora na #veika #veika pitanja& sijede'i jedino put postupne spoznaje i skepti*izam -sve je u znakovima i pokušajima tumačenja koja nikada ne doaze do svoga kraja
MI5AN +N:(RA -češki pisa* -prosavio se romanom )ala u )ala u kojem je doneke grotesknim reaizmom opisao stanje u svojoj domovini kada je bia pod ruskom okupa*ijom - ivot ivot je drugdje-sijedi drugdje-sijedi ka!kijanske motive, atmos!eru i postupke -epodnošljiva la+o5a postojanja E%!D!)LJI"A E%!D!)LJI"A LA9!:A %!S&!JAJA -ujedinia probematiku ruske okupa*ije Če%osovačke s jubavnom pričom, .ozo!skim skepti*izmom postmodernizma te nagašenim pitanjem o odnosu kiča i umjetnosti -OR2)A 3A)O2 I T2IN2 koju je ;avino u spomenutom romanu opisivao kao opreku akog i teškog pisanja, suprotstavjaju'i #pis*a koji ako piše& i #pis*a koji teško piše& postaa je ovdje nerješivom diemom ako'e i te(ine (ivota -roman počinje raspravom o Nietzs*%eovoj tezi o vječnom vra'anju istoga, da bi je razradio u nerješivu opreku opreku ako'e i te(ine (ivota, (ivota, a zatim nastavio kao priču o vrsnom kirurgu Tomašu Tomašu koji zbog poitičke represije u Če%osovačkoj gubi posao pa radi da bi pre(ivio kao perač prozora< njegova sudbina, odazak u emigra*iju i povratak, nakon kojeg odazi na seo i radi kao vozač kamiona, isprepetena je s jubavnom pričom o njegovoj vezi s Terezom >=
-!abuarni nizovi kre'u se u krugovima, a završetak je sučajna i besmisena smrt Tomaša Tomaša i Tereze Tereze u prometnoj nesre'i nesre'i -poitički dogaaji u Če%osovačkoj nakon ruske okupa*ije-pozadina okupa*ije-pozadina -te%nika pripovijedanja mijenja perspektive, podreuju'i i% pojedinim ikovima -temejni motivi izazivaju i primisi na knji(evnu tradi*iju+ Tereza stano nosi sa sobom TO3/TO6245 AU TO3/TO6245 AU 9AREJIU , 9AREJIU , a njezina je sudbina istovremeno i parodija i neka vrsta ponavjanja Anine sudbine -pitanje je i akše podnositi sudbinu ii (ivjeti svjestan izgubjenosti u sučajnosti pa makar ona bia i agodna ostaje neriješeno -pesimizam pro(ima *ijeo djeo #=,iurno je sa!o je$noG suprotnost te&ina#lakoća najtajanstvenija je i naj!noo"načnija o$ svih suprotnosti> -1mo(e se s%vatiti i kao geso postmodernizma
PO,TMO:(RNIZAM PO,TMO:(RNI ZAM + 7R4AT,O' 7R4AT,O' -Ivan Arai*a, Nedjejko Habrio, $anije $ragojevi', avao aviči'
>@
MI5I4O' ,O5ARG !ako "o#ori$i o %os$odernizu u knji&e#nos$i' -poemike o svim knji(evnim razdobjima, odnosno op'enito o dijakronijskoj kasi.ka*iji knji(evnosti neprestano se vode -naziv O/TMO$2RNI0AM nezgodno ime zato što označuje nešto što zapravo nema vastitog imena pa je odreeno jedino onim što je bio, kao i onim posije, a ne onim što jest -novi knji(evni !enomen nakon završetka ii raspada ra spada modernizma -ne zna se još je i nastupia nova knji(evna epo%a i kako da se nazove, a ipak se zna da je veika knji(evna epo%a, modernizam, završia -(ei i se govoriti o postmodernizmu, treba se na'i uporište u nekom postupku dijakronijske kasi.ka*ije knji(evnosti -dijakronijska kasi.ka*ija-arbitrarna-1ovisi i o vrijednosnim načeima izbore, ai i o tumačenjima knji(evni% djea koja se smatraju reprezentativnim, ai ona se barem okvirno ipak utvruju na temeju nekog postupka kanoniza*ije-1rezutat kanoniza*ije-1rezutat toga-za svaku knji(evnu epo%u postoje neki pret%odni*i, zatim utemejiteji, reprezentativni autori i djea, a na kraju epigoni< jasni kriteriji nikada ne postoje -probem kanoniza*ije suvremeni% knji(evni% djea-nema povijesne perspektive i sudovi o vrijednosti pojedini% knji(evni% djea nisu kristaizirani -RI62$3OJ )ANONI0A;I62)ANONI0A;I62- Itao ;avino, 5mberto 2*o, )urt 4onnegut, 4onnegut, 6uio ;ortazar, Jar*ia MarUuez, eter Candke, 6o%n Hoes, Aain Robbe-Jriet, ;aude /imon -1O,NI4A-I#'ore %oresF ,a!uel %e3kett i 4la$i!ir Nabokov -*orpus djea imao je uporišta u poeti*i koja se osanjaa na dogovaraju'a razdobja-1knji(evni se sustavi u njima od (anrova do pojedini% djea nastoje %ijerar%ijski organizirati, znao se što knji(evnost treba govoriti -MO$2RNA )N6I24NO/T-zasnovaa )N6I24NO/T-zasnovaa je sustav zasnovan na originanosti, individuanosti i inova*ijama-1(anrovska pometnja izraz op'e de%ijerar%iza*ije -modernizam uspjeva odr(ati odreenu razinu reprezentativni% autora i djea jer zadr(ava raziku izmeu visoke i trivijane knji(evnosti -postup*i koji su te(ii pribi(iti knji(evnost svakidašnjem (ivotu dovei dove i su do oštre podjee na knji(evnost za obrazovane, na visoku i na trivijanu knji(evnost -osporavanje estetizma i kuta jepote-1prvake modernizma razumiju samo obrazovani čitateji, a trivijana knji(evnost postaje naik stiiziranim, dotjeranim knji(evnim (anrovima koji su poznati iz prošosti knji(evnosti -originanost i inova*ija dovei su visoku knji(evnost do visokog stupnja ekskuzivnosti -moderni roman-danas prepoznatjiva kategorije dijakronijske kasi.ka*ije knji(evnosti-1djea rousta, 6o*ea, )a!ke, Hauknera, Hauknera, Manna, :ro*%a, :ugakova""" O/TMO$2RNI0AM-nema bitne razike izmeu visoke i trivijane knji(evnosti-za djea autora nije ako zakjučiti pripadaju i visokoj ii niskoj knji(evnosti G?
-1veik dio autora svjesno i namjerno upotrebjava postupke trivijane knji(evnosti, zastupaju ironičan odnos prema visokoj vi sokoj knji(evnosti -1&pisa* koji ako ako piše& i #pisa* koji koji teško piše& u ;avinovom romanu A+o romanu A+o jedne zims+e no5i ne+i putni+ zavide zavide jedan drugome pa je u tome sadr(an neki za%tjev za pomirenjem i prevadavanjem ranije bitni% razika-1taj za%tjev vidjiv u korištenju trivijanog kriminaističkog zapeta u 2*ovom Imenu ru?e -epistemooški ni%iizam-kod mnogi% autora nema više %ijerar%ije %ijer ar%ije u %ipotezama1očituje se u usporednom navoenju mnogi% mogu'i% početaka ii završetaka u bezrazo(nim prekidima pripovijedanja, u namjernom miješanju perspektive priče i zbije< ogika pripovijedanja podreena onome što se pripovijeda -temejni postup*i za dijakronijsku kasi.ka*iju zakazuju ako se nazire epo%a ii razdobje koje za%va'a sve šire sojeve pisa*a, obrazovani% čitateja i barem uvjetno priznati% djea -u najve'em dijeu onoga što je napisano u postmodernizmu nije jasno o čemu se zapravo radi< (ei se nadmašiti pret%odnike
TRI O:4O'(NA NA-INA RA,PRA45'AN'AG 18 '(N),O4 '(N),O4A A N'IA O MO:(RNO' MO:(RNO' AR7IT(T+R AR7IT(T+RII- 6en*ks ka(e da je postmoderna ar%itektura ar%itektura umra 7G" ipnja 7@LB" u 7G sati i FB minute kada je dinamitom srušena gradska četvrt četvrt R5ITT-IJO2 R5ITT-IJO2 CO5//INJ 5 /AINT 3O5I/5 koju je G?-i% godina izgradio Minoru Xamasaki-1srušena Xamasaki-1srušena jer je gradska vast zakjučia da takvo ego kriminaa i nezadovojstva stanovnika više nikako nema smisa odr(ati-1*ijea četvrt izgraena je prema svim načeima moderne ar%itekture< srušena je zamisao *ijee moderne ar%itekture, .zički je srušena< 6en*ks smatra da je tako jedna epo%a završia, a druga automatski nastupia< to je utje*ao i na razmišjanje o postmodernizmu u knji(evnosti< name'e se anaogija i s jezikom knji(evnosti< on se se su(i meta!orikom i dosjedan je i odreen -dijakronijska kasi.ka*ija arbitrarna jer se radi o kontinuitetu u kojem se uvijek pravi neki #rez& kojeg kojeg je 6en*ks izrazito nagasio< odreivanje razdobja prema tradi*ionanim načeima ogeda se u nagašavanju presudnog dogaaja i u nagašavanju kraja, a ne početka i dajnjeg sijeda< kao i o kraju moderne ar%itekture na isti se način mo(e razmišjati i o knji(evnosti gdjer je projekt moderne knji(evnosti završen djeom 6o*ea 0inneganFs /a+e -1to djeo je izveo op'e zamisi modernističke knji(evnosti, prosječni čitatej ga više ne mo(e razumjeti @8 :I5T7((4 :I5T7((4( ( ANA5IZ( =:+7A 4R(M(NA> 4R(M(NA> -1korijeni duge tradi*ije u du%ovnoj povijesti< aspekti s koji% se pristupa odreivanju svakog razdobja tra(e se u zamisi o razgraničenju onoga što je zajedničko *jeini kuture nekog doba-1 dvije teško'e+ treba odrediti dominantne činjeni*e od povijesne va(nosti i koje su s!ere kuture od presudne va(nosti O/TMO$2RNI0AM I O/TMO$2RNA-postmoderna epo%a koja du(e traje, a postmodernizam je u(i pojam-13XOTAR$O4A )N6IJA-za opis nove epo%e postmoderne on bira probematiku znanja, jer po tome što znanje znači ovisi du%ovna situa*ija našeg vremena< pravi raziku izmeu NARATI4NOJ NARATI4NOJ i N2NARATI4NOJ N2NARATI4NOJ 0NAN6A-1nenarativno znanje, znanstveno znanje G7
za%tijeva odreenu potvrdu, a nju se pokušavao na'i u metapričama< njegov zakjučak+ svi iskazi u načeu su ravnopravni 8i oni u visokoj i u trivijanoj knji(evnosti9< posmoderna više ne vjeruje metapričama i zbog toga naše doba karakterizira odustajanje od potrebe za veikim konačnim sintezama -postmodernizam ne treba ni reprezentativne autore ni #rez& kojim bi se odijeio od modernizma jer se izvodi iz odreenog du%ovnog stanja -1 knji(evnost izjednačena s .ozo.jom< modernizma je još uvijek tragao za mitom, a postmodernizam obik mita koristi bez da mu daje neki smisao -govoriti o postmodernizmu mogo bi se jedino tako da se jasno i nedvosmiseno odredi što je epo%a modernizma
B8 RAZINA RAZINA O4ORA O4ORA I,5'+-I4 I,5'+-I4O O O N'IC(4NO,TI N'IC(4NO,TI -1u takvom se načinu govora nastoje prevadati pokušaji odreenja bitni% osobina arbitrarno izabrani% tekstova, tj" utvrivanjem knji(evni% postupaka koji bi pomogi u razdiobi -C5JO HRI2$RI;C-ustvrdio je da se neki postup*i ponavjaju s neobičnom učestaoš'u i intenzivnoš'u u europskoj iri*i pa čine prepoznatjivu kategoriju moderne irike -1$A4I$ -1$A4I$ 3O$J2-u svojoj knjizi nabraja niz postupaka koji bi trebai karakterizirati postmodernu prozu-1takvi postup*i+ ROT5/3O4362, 2RM5TA;I6A, R2)IN5TI /3I62$, /35ČA6NO/T, R2)OM62RNO/T I )RATA) /O6-1primjenjuje jednu metodu u dijakronijskoj dijak ronijskoj kasi.ka*iji knji(evnosti koja se svodi na empirijsku knji(evnopovijesnu karakteriza*iju arbitrarno odreeni% tekstova -ostmodernizam -ostmodernizam karakterizira učestao ponavjanje i ideja o tzv" unutrašnjem pristupu, odnosno unutrašnjoj anaizi jedne autonomne djeatnosti O O/TMO$2RNO6 )N6I24NO/TI-ne mo(e se govoriti na način, terminima i pojmovima koji su rezutat tradi*ionane dijakr" dijakr" kasi.ka*ije knji(evnosti -1u raspravama o modernizmu mo(e se govoriti jedino na F načina+ 79 odredi se kraj modernizma B9 postmodernizam se izvede iz postmoderne epo%e F9 postupkom karakteriza*ije odrede se neke osobine arbitrarno izabrani% tekstova -pojam postmodernizma nema uporište čak ni u okvirnoj sugasnosti o izboru oni% djea ii kuturni% !enomena koji bi trebai biti predmet anaize
GB
GF
