Marija Atanaskovi Atanaskov i 211/05 211/05
`
` `
`
Izbornu motivaciju ini ni z inilaca koji utiu na odluku biraa da li e uopte da glasa i ako hoe za koga.
Faktori koji utiu na i zbornu motivaciju dele se na: Posredne (sociodemografske i psiholoke ± klasne, nacionalne, generacijske i rodne pripadnosi, odnosno strah, elja za sigurnou ili potre ba za autoritetom) Neposredne (partijska indentifikacija, imid partije i kandidata, kao i tema kampanje)
`
`
`
Prva empirijska istraivanja ponaanja biraa zasnovana na socijalnoj varija bli sproveli su 30-ih godina XX veka predstavnici kolumbijske kole Lazarsfeld, Berelson i Gaudet. Studija Narodni izbor (The People Choice ) 1940. socioklasna hipote za Lazarsfeld tvrdi da drutvene karakteristike odredjuju politiko opredeljenje.
` `
`
`
Politiki ovek (1960.) Pojedinci se politiki opredeljuju preko svog klasnog poloaja Primer SAD: Trajna opredeljenost niih klasa za Demokratsku partiju, a viih za republikance Osnovnu tezu je dopunio vezom politikog opredeljenja sa polom, karakterom i veliinom naselja u kome birai ive kao i etnikom, religijskom i generacijskom pripradnou Knjiga
`
` `
`
`
Indeks
klasnog glasanja - natprosena spremnost pripadnika odredjene klase da glasaju za neku partiju Nizak indeks klasnog glasanja je posledica: Dekompromitovane prirode drutveno-ekonomskih grupa Brojnosti i sloenosti drugih linija socijalnih i politikih podela koje presecaju socioklasnu podelu Nastojanje partija da zbog izbornih raunica formuliu nadklasnu ponudu
` `
`
`
`
Zasniva
se na teoriji o kon zistentnosti stavova Svi stavovi koje ovek formira tee da budu u saglasnosti Lakse prihvatanje informacija koje su u skladu sa njihovim stavovima nego one koje nisu Stavovi se teko menjaju, ad hoc stavovi lake za razliku od bazinih Zato i stavovi o odredjenim partijama tee da budu u skladu sa bazinim stavovima pojedinca(o pravdi, jednakosti, naciji...)
`
`
`
`
Ekonomski
model Äracionalnog biraa³ (Entoni
Dauns) Racionalni bira izlazi na izbore i glasa za onu partiju za koju veruje na osnovu prorauna da e mu doneti vie koristi ako dodje na vlast On e uestvovati na izborima samo ukoliko ta oekivana dobit prevazilazi trokove U suprotnom apstinira ili glasa za frakciju na vlasti
partijska indentifikacija, ` imid partije i kandidata i ` teme kampanje `
`
`
` `
Issue
glasanje ± glasanje na osnovu preferencija pitanja koje pokreu pojedine politike partije i reenja koje nude i Glasanje na osnovu partijske indentifikacije tj. privrenosti partiji Indentifikacijski birai odani Imid partije posredujui inilac - Partije komuniciraju sa biraima preko imida pa je veliki deo njihove izborne strategije i zgradnja to prikladnijeg imida
`
`
`
Pojaati svoje prisustvo u javnosti, utvrditi svoj indentitet i uiniti ga prepo znatljivim u politikoj ponudi Nalgasiti slinosti, ali i ra zlike u odnosu na konkurente Istai svoje prednosti u odnosu na druge i navesti glasae da ba toj partiji daju svoj glas
`
`
`
opredeljenje biraa za stranku na osnovu toga to pokreu pitanja za koja je gradjanin najzainteresovaniji i nude mu poeljna ili bar prihvatljiva reenja slabije partijski indentifikovane pojedince, ali istovremeno i obavetenije i obrazovanije Bira ± svestan pro blema i njegovog znaaja, ume da razlui reenja koja se nude i njihov uticaj po lini iteres
`
`
`
Oseanje pripadnosti gradjana odredjenoj politikoj partiji Prihvatanje njenih temeljnih ideolokih opredeljenja, ali i konkretnih politikih stavova, kao i vezivanje za lidera stranke Rezultira glasanjem za stranku i ukljuivanjem u njene aktivnosti.
`
`
Gradjani smatraju da pi za njih nije bitan vid socijalne indentifikacije, bitnija je pripadnost zemlji, naciji, religiji, generaciji Stvarni znaaj mnogo vei ± i zborna orijentacija najznaajnija diskriminatorna varija bla prihvatanja odredjenih stavova
`
` `
rasprostranjenost oseanja privrenosti partijama medju biraima, tj odnos broja biraa koji se indentifikuju sa pojedinim partijama i ukupnog birakog tela najnii nivo sredinom 1998. - 31% gradjana Porast udela biraa 2000. - iznad 70%
`
` ` ` ` `
Snaga oseaja privrenosti odredjenoj partiji, snaga distanciranja od drugih partija: 1) birai sa jakom indentifikacijom 2) birai sa slabom p. Indentifikacijom 3) birai sa potencijalnom p. Indentifikacijom 4) neodluni 5) apolitini (oko 10%)
` ` ` ` ` ` ` `
Razoaranje uincima dotadanje vlasti Unutarpartijski i medjupartijski konflikti Koalicioni angamani Veliki programski zaokreti Pojava mita i korupcije Neuspena soc. Pilitika i siromatvo Problemi u vezi svojinskih odnosa i privati zacije Vel. Drutvene i pol. promene