UVOD
vježbanja nja primi primijen jenjena jena je znanstv znanstvena ena discip discipli lina na u okv okviru iru psihol psihologi ogije. je. Psihologija Psihologija sporta i vježba Obuhvaća znanstveno proučavanje psiholoških faktora koji su povezani s sportskom izvedbom i djel djelov ovan anjem jem u okv okvir iruu spor sporta ta,, vjež vježba banj njaa te osta ostali lihh pod podru ručja čja tjel tjeles esne ne akti aktivno vnost sti. i. Predm Predmet et proučavanja same psihologijske znanosti jesu psihički procesi i ponašanje s ciljem njihova razumijevanja, predikcije i kontrole mogućih učinaka. orištenjem znanstvene metodologije, te kroz savjetodavnu praksu sportski psiholozi implementiraju spoznaje psihologijske znanosti u specifičan kontekst sporta, njegujući interdisciplinaran pristup i spoznaje iz područja sportske znanosti, znanosti, medicine, medicine, antropologi antropologije je i biologije biologije za ostvarivan ostvarivanje je temeljnih temeljnih ciljeva ciljeva istraživan istraživanja ja i primjene njihovih rezultata u praksi. Primar Primarne ne princi principe pe i zakoni zakonitos tosti ti psihol psihologi ogijsk jskee znanost znanostii spo sport rtski ski psihol psiholozi ozi primj primjenju enjuju ju prvenstveno kako bi ostvarili dva temeljna cilja, tj. kako bi!
a) pomogli pomogli sportašima sportašima u unaprjeđenju unaprjeđenju indivi individualne dualne ili ili timske timske sportske izvedbe izvedbe b) razumje razumjeli li kako sudjel sudjelovan ovanje je u sportu sportu i tjelesno tjelesnom m vježbanj vježbanju u utječe utječe na indivi individual dualni ni sportski razvoj, zdravlje i psihološku dobrobit pojedinca. (merican Ps!chological ssociation, "ivision #$, "e%inition) ako je psihologija sporta mlada disciplina, područja interesa sportskih psihologa još uvijek se šire i razvijaju. Općenito gledano, sportska se psihologija razvija u okviru dva široka konteksta! akademskom, te primijenjenom.
Područje djelovanja psihologije sporta, prema "okusfalv# $%&'(, prema )ušak i )ušak, *((%+ može se sistematizirati u sljedeća podpodručja! psihološka analiza sportske djelatnosti djelatnosti , što je ujedno 1. psihološka ujedno i centra centralni lni problem problem cjelok cjelokupn upnog og
psihologijskog istraživanja u području sporta. Ona obuhvaća otkrivanje psihofizioloških i psiholoških specifičnosti pojedine sportske discipline, te utjecaj toga na procese motoričkog učenja, komunikaciju među sportašima, doživljaj psihološkog opterećenja za vrijeme sportske izvedbe i sl.
psihološka sred sredst stva va za pobol poboljš jšan anje je spor sports tski kih h posti postign gnuća uća.. to pretpostavl pretpostavlja ja identifika identifikaciju ciju psiholoških elemenata optimalnog sportskog postignuća, te sadržaje i procese njihove promjene koji su potrebni za dostizanje takvih uspjeha.
vježbanja nja primi primijen jenjena jena je znanstv znanstvena ena discip discipli lina na u okv okviru iru psihol psihologi ogije. je. Psihologija Psihologija sporta i vježba Obuhvaća znanstveno proučavanje psiholoških faktora koji su povezani s sportskom izvedbom i djel djelov ovan anjem jem u okv okvir iruu spor sporta ta,, vjež vježba banj njaa te osta ostali lihh pod podru ručja čja tjel tjeles esne ne akti aktivno vnost sti. i. Predm Predmet et proučavanja same psihologijske znanosti jesu psihički procesi i ponašanje s ciljem njihova razumijevanja, predikcije i kontrole mogućih učinaka. orištenjem znanstvene metodologije, te kroz savjetodavnu praksu sportski psiholozi implementiraju spoznaje psihologijske znanosti u specifičan kontekst sporta, njegujući interdisciplinaran pristup i spoznaje iz područja sportske znanosti, znanosti, medicine, medicine, antropologi antropologije je i biologije biologije za ostvarivan ostvarivanje je temeljnih temeljnih ciljeva ciljeva istraživan istraživanja ja i primjene njihovih rezultata u praksi. Primar Primarne ne princi principe pe i zakoni zakonitos tosti ti psihol psihologi ogijsk jskee znanost znanostii spo sport rtski ski psihol psiholozi ozi primj primjenju enjuju ju prvenstveno kako bi ostvarili dva temeljna cilja, tj. kako bi!
a) pomogli pomogli sportašima sportašima u unaprjeđenju unaprjeđenju indivi individualne dualne ili ili timske timske sportske izvedbe izvedbe b) razumje razumjeli li kako sudjel sudjelovan ovanje je u sportu sportu i tjelesno tjelesnom m vježbanj vježbanju u utječe utječe na indivi individual dualni ni sportski razvoj, zdravlje i psihološku dobrobit pojedinca. (merican Ps!chological ssociation, "ivision #$, "e%inition) ako je psihologija sporta mlada disciplina, područja interesa sportskih psihologa još uvijek se šire i razvijaju. Općenito gledano, sportska se psihologija razvija u okviru dva široka konteksta! akademskom, te primijenjenom.
Područje djelovanja psihologije sporta, prema "okusfalv# $%&'(, prema )ušak i )ušak, *((%+ može se sistematizirati u sljedeća podpodručja! psihološka analiza sportske djelatnosti djelatnosti , što je ujedno 1. psihološka ujedno i centra centralni lni problem problem cjelok cjelokupn upnog og
psihologijskog istraživanja u području sporta. Ona obuhvaća otkrivanje psihofizioloških i psiholoških specifičnosti pojedine sportske discipline, te utjecaj toga na procese motoričkog učenja, komunikaciju među sportašima, doživljaj psihološkog opterećenja za vrijeme sportske izvedbe i sl.
psihološka sred sredst stva va za pobol poboljš jšan anje je spor sports tski kih h posti postign gnuća uća.. to pretpostavl pretpostavlja ja identifika identifikaciju ciju psiholoških elemenata optimalnog sportskog postignuća, te sadržaje i procese njihove promjene koji su potrebni za dostizanje takvih uspjeha.
2. psihološka ovom segm segmen entu tu važn važnaa je upot upotre reba ba psihološka problematika problematika sportskih sportskih disciplina disciplina . ovom
psihodijagnostičkih sredstava kao jedne od selekcijskih metoda, što će uz identifikaciju spos sposobn obnos osti ti te pref prefer erenc encij ijee pojed pojedin inca ca rezu rezult ltir irat atii prep prepor oruk ukom om za oda odabi birr poje pojedi dincu ncu najprikladnijeg sporta. -a taj način osiguravaju se pretpostavke za uspostavljanje ravnoteže izmeu sportaša i njegove socijalne okoline, što je jedan od važnih faktora koji mogu doprini doprinijet jetii ili naruši narušiti ti spo sport rtaše aševu vu emocio emocional nalnu nu stabil stabilnos nost, t, koja koja je važna važna za pos posti tizanj zanjee sportskog rezultata. psihološko pitanje odnosa socijalnog socijalnog okruženja okruženja i sportskog djelovanja. djelovanja. Ovaj se segment 3. psihološko
nadovezuje nadovezuje na prethodni, prethodni, a obuhvaća obuhvaća različita različita područja intervencije intervencije sportskog sportskog psiholga, kao što su npr. psihološki utjecaj natjecanja, struktura sportske ekipe i meusobni odnosi odno si suigrača, utjecaj publike itd. 4. psihološki $npr. klima, klima, psihološki utjecaj objektivnih objektivnih okolinskih okolinskih faktora na sportsko djelovanje djelovanje $npr.
materi materijal jalno/ no/teh tehnič ničke ke mogućno mogućnosti sti,, spo sports rtske ke ozljed ozljede, e, nesreć nesreće.. e..++ 0efini 0efiniran ranje je optima optimalni lnihh okolinskih uvjeta, te uvjeta koji predstavljaju okolinu sportskog djelovanja s psihološke perspektive, nužan je preduvjet rada sportskog psihologa sa sportašima, budući da se njihovo sportsko djelovanje dogaa u interakciji s realnom okolinom i njezinim čimbenicima, što utječe na sportašev doživljaj sportskog sportskog konteksta, te posredno i na njegov učinak. 5. psihološka psihološka istraživanja učinaka sportskog djelovanja . okviru istraživanja provjeravaju se
različiti učinci sportskog djelovanja na pojedinca, prikupljaju se nove spoznaje koje se formiraju u nove ili uklapaju u postojeće teoretske modele.
&' *P+*- P*/' loga sportskog psihologa može se definirati na dvije razine, općoj i specifičnoj.
1.
Opću razinu djelovanja sportskih psihologa determiniraju dva ranije spomenuta široka
konteksta u okviru kojih se psihologija sporta razvija 2 akademski i primijenjeni. 3portski psiholozi u akademskom kontekstu djeluju na dva načina. 0io sportskih psihologa jesu istraživači koji se bave znanstvenim radom, s ciljem uspostavljanja novih spoznaja te razvoja metodoloških postupaka i instrumenata koji se potom primjenjuju u okviru različitih subdisciplina psihologije sporta. 3portski psiholozi koji se bave istraživačkim radom provjeravaju aktualne teorije u ovom području, te stvaraju nove, usavršavaju postojeće i razvijaju nove konceptualne modele koji se mogu koristiti za predikciju sportskog ponašanja. Ovi sportski psiholozi takoer često surauju u kreiranju tretmanskih intervencija i programa sportske pripreme sportaša s kolegama koji rade 4u praksi4 sa sportašima, timovima i sportskim trenerima. 0rugi dio sportskih psihologa u okviru akademskog okruženja jesu edukacijski sportski psiholozi, sveučilišni ili srednjoškolski profesori, koji rade na predaji i širenju znanja i spoznaja iz područja sportske psihologije. 3portski psiholozi takoer znanstvene spoznaje i stručna znanja primjenjuju u praksi, bave se savjetodavnim radom. 3portske psihologe u tom području može se nazvati kliničkim sportskim psiholozima, no možda je ispravnije nazivati ih savjetodavnim sportskim psiholozima, budući da rade s populacijom mladih i odraslih sportaša i trenera koji uglavnom ne pripadaju kliničkom uzorku, već normalnoj populaciji bez izraženih simptoma psihopatoloških poremećaja. 3avjetodavni sportski psiholozi su stručnjaci koji pomažu sportašima $individualno i u timu+ na psihološkom planu, s ciljem poboljšanja njihovih sportskih postignuća, kao i u savladavanju poteškoća s kojima se susreću u svojoj sportskoj karijeri. 3avjetodavni sportski psiholog bavi se tako emocionalnim problemima koji se kod sportaša javljaju kao posljedica stresnih uvjeta odvijanja sportske aktivnosti (/orga, 0112), problemima ovisnosti i interpersonalnim konfliktima (3o4, 5iu, 'iu, 0112). Osim toga, njihova je zadaća takoer suraivati s trenerima i ostalim sportskim kadrovima, a svoju ulogu uglavnom obavljaju u okviru šireg tima stručnjaka $npr. liječnik, fizioterapeut, nutricionist+ zaduženih za kompletnu brigu o sportašima. 5oguće je da sportski psiholog pripada obima profilima istodobno, što je često slučaj kod, npr. sveučilišnih profesora koji se bave istraživačkim radom u nekom od područja psihologije sporta, te svoja znanja potom primjenjuju i u praksi.
11.
3pecifična razina djelovanja sportskih psihologa definirana je praktičnim zadaćama
sportskih psihologa u različitim područjima djelovanja. Ostvaruje se kroz meudjelovanje psihologijske i sportske znanosti, tj. stručnjaka i znanstvenika ovih područja i njihovu suradnju. loga sportskog psihologa u praksi različita je ovisno o području rada i interesa, no neka područja djelovanja usko su povezana, pa je nužna šira stručna kompetentnost. Prema 3ingeru i suradnicima $*((%+ specifično djelovanje sportskih psihologa obuhvaća sedam temeljnih područja. )oj se listi može pridodati još jedno područje djelovanja sportskih psihologa koje postaje sve aktualnije u novije vrijeme, tako da ih u konačnici možemo navesti osam. )o su!
0. učenje, izvedba, vještine 6. sport mladih 2. mentalne7psihološke vještine i programi #. savjetovanje 8. grupna dinamika 9. zadovoljstvo (:ell;being) $. evaluacije <. li%e;st!le management sportaša. &čenje, izvedba vještine okviru ovog područja djelovanja sportski psiholozi se, općenito gledano, bave problematikom motoričkog učenja, razvoja sportskih vještina, unaprjeenja sportske izvedbe te motoričkog pamćenja i kontrole. Problemi na koje se fokusiraju u ovom području jesu! /
zahtjevi motoričkih zadataka
/
tehnike vježbanja, motoričke simulacije
/
djelovanje povratnih informacija na učenje i učinak
/
strategije učenja
/
procesiranje informacija
/
automatizacija kretnih struktura
/
ekspertni sustavi za procjenu
/
integracija perceptivnih i motoričkih procesa.
Praktična zadaća sportskog psihologa jest usmjerenost na utvrđivanje načina na koji kognitivni i perceptivni procesi za vrijeme učenja funkcioniraju na razini pojedinog sportaša, postoje li deficiti ili disfunkcije, može li im se, ukoliko postoje, pretpostaviti ili utvrditi porijeklo, te postoji li potreba za potpunom dijagnostičkom obradom ili nekim oblikom intervencije. )akoer je važna zadaća identificirati uvjete učenja i vježbanja koji su najprikladniji za pojedine kategorije sportaša $početnike, vrhunske+ što treba biti u skladu s osobitostima njihova razvojnog statusa i kognitivne zrelosti, kao i razine razvijenosti sportskih vještina te sportske pripremljenosti.
*port mladih 3portski psiholog u okviru ovog područja bavi se mladim sportašima, problemima njihove prilagodbe na sportski život, njihovom socijalnom okolinom, te osobito razvijanjem strategija motiviranja mladih sportaše, kao i održavanja optimalne razine motivacije s ciljem prevencije njihova osipanja iz područja sporta. 3portski se psiholog u ovom području usmjerava na! /
identi%iciranje optimalnih perioda i metoda učenja
/
rad s trenerima i roditeljima
/
maturacijske utjecaje
/
motivaciju
/
odustajanje od sporta
/
moralni razvoj
/
osobitosti sportaša s obzirom na spol.
"ad sportskog psihologa usmjeren je na razumijevanje djece / mladih sportaša, njihovih potreba i prioriteta, mogućnosti i motiva. tom smislu, velik dio djelatnosti sportskog psihologa, osim rada s mladim sportašima u različitim segmentima, usmjeren je i na rad s trenerima i njihovim roditeljima. )o obuhvaća educiranje trenerskih kadrova o mogućnostima oblikovanja sportskog treninga kako bi se u što većoj mjeri uskladili razvojni zahtjevi sa zahtjevima sportske aktivnosti, te uvažile spolne razlike koje u nekim segmentima zahtijevaju specifičan pristup. 6ažan segment
rada s trenerima i roditeljima odnosi se na usavršavanje komunikacijskih vještina, te formiranje realnih očekivanja kako bi se smanjio prevelik psihološki pritisak na mlade sportaše, često prisutan osobito u vrhunskom sportu, a koji je kontraindiciran sportskom uspjehu. 7jelokupan je rad usmjeren na pokušaj izgradnje jednog sveobuhvatnog sustava podrške mladim sportašima koji će pridonijeti psihološkoj dobrobiti mladih sportaša, te kvaliteti sportske izvedbe.
=entalne7psihološke vještine i programi Ovaj segment djelovanja sportskog psihologa, osim što je laicima najzanimljiviji, vjerojatno je i najosjetljiviji, budući da je njegov utjecaj na sportski učinak izravan. 6eliki dio sportske javnosti rad sportskog psihologa doživljava upravo kroz psihološku $mentalnu+ pripremu sportaša. 1ako je psihološka priprema sportaša samo jedan od četiri aspekta sportske pripremljenosti $sportsku pripremljenost sportaša čine tjelesna, tehnička, taktička i psihološka priprema+ ona je osnovni preduvjet optimalnog integriranja i realizacije svega što je sportaš usvojio i postigao u okviru ostalih segmenata. Psihološka priprema provodi se u okviru psihološkog tretmana $čemu prethodi iscrpna psihodijagnostička obrada sportaša i izrada programa psihološke pripreme+ i obuhvaća! /
rad na unaprjeđenju mentalnih vještina
/
razvoj koncentracije i pažnje
/
poboljšanje samopouzdanja i samopoštovanja
/
oblikovanje atribucijskih procesa
/
podizanje motivacije
/
oblikovanje optimalnih ciljeva postignu>a
/
savladavanje stresa
/
preuzimanje kontrole i samokontrolu.
3portski psiholog istražuje i koristi različite postupke koje nužno prilagoava pojedinom sportašu i njegovim potrebama u skladu s njegovim psihološkim profilom, a sve s ciljem maksimalnog iskorištavanja i unaprjeenja sportaševih osobnih kapaciteta koji mogu pridonijeti njegovom sportskom postignuću i uspjehu. "ad sportskog psihologa u ovom segmentu je savjetodavni, ponekad terapeutski, a najvećim dijelom edukativni, budući da je cilj sportskog psihologa ne samo pomoći sportašu na putu do
njegovog cilja, već ga i poučiti kako da si sam pomogne. svajajući korisna znanja i tehnike sportaš može lakše ostvariti ne samo neki od sportskih ciljeva, već dostići i više razine osobnog uspjeha i zadovoljstva življenja (rlick, 0111). procesu psihološke pripreme uloga sportaša je aktivna. 1ako se radi o voenom procesu u kojem sportski psiholog pomaže sportaševu osobnom rastu i razvoju, konačni učinak posljedica je prvenstveno sportaševa rada, a ne rada psihologa. procesu psihološke pripreme sportaša koriste se različite tehnike (ušak i ušak 6??0). -jihovo detaljnije objašnjavanje i pravila za upotrebu prelaze razmjere ovog udžbenika, pa će ovdje biti samo navedene. -ajčešće korištene tehnike i postupci psihološke pripreme sportaša jesu! /
tehnike upoznavanja sebe i vlastitih ograničenja
/
izrada strategija ponašanja uoči i izmeu natjecanja
/
odabir
i
usvajanje
ključnih
podražaja
$4okidači4+
za
evociranje
željenih
prednatjecateljskih stanja $upotreba učenja uvjetovanjem u sportu+ /
tehnike relaksacije
/
tehnike disanja
/
tehnike sa poboljšanje koncentracije
/
tehnike vizualizacije i senzorizacije
/
simulacije
/
tehnike kognitivnog uvjeravanja i samouvjeravanja
/
tehnike kontrole pozitivnog mišljenja
/
tehnike transcedencije
/
hipnoza, autohipnoza i posthipnotičke sugestije i drugo.
*avjetovanje 3portski psiholog koji se bavi savjetovanjem trebao bi biti profesionalno obrazovan i upućen u principe i način provoenja savjetodavne prakse u skladu s nekim od teorijskih
koncepata terapijskih pravaca. -ajčešće se primjenjuju načela kognitivno/bihevioralne terapije, realitetne terapije, ali i načela mnogih drugih terapijskih pravaca $sva ili neka+, ovisno o problematici s kojom se sportski psiholog susreće. okviru savjetovanja rješava se sljedeća problematika! /
savladavanje problema
/
suočavanje i posljedice ozljede 7 boli
/
depresija
/
ovisnost
/
poreme>aji hranjenja
/
prestanak sportske karijere
/
anksioznost
/
neprilagođeni obrasci ponašanja
/
trajna onesposobljenost (invaliditet)
/
krizne intervencije.
"ad sa sportašima na ovakvim problemima nužan je budući da postojanje nekog od problema značajno umanjuje sposobnost sportaševa savladavanja zahtjeva sportskog treninga i natjecanja, te ga ometa i u djelovanju u svim ostalim segmentima njegova života. zroci nekog od ovih problema, manifestacija njihovih simptoma i neuspjeh savladavanja istih neprestano iscrpljuju kognitivne, emocionalne i tjelesne kapacitete pojedinca, te mijenjaju njegov doživljaj socijalne i sportske okoline. 7ilj savjetodavnog rada sa sportašem jest pomoći mu da svoj unutrašnji svijet stavi pod vlastitu kontrolu, da savlada osobne dileme, poteškoće i krize, te da, kroz procese kognitivnog restrukturiranja, suočavanja, analize odnosa, izražavanje emocija i sl. promijeni, prihvati, prevlada ili se nauči suočiti s izazovima, prijetnjama i posljedicama vlastita djelovanja u okruženju u kojem živi i djeluje. 6ažno područje savjetodavnog rada sportskog psihologa kojem se danas pridaje, na žalost, premalo pažnje, jest savjetovanje sportaša po prestanku sportske karijere. 8lavna vodilja ovakvog savjetovanja je mijenjanje sportaševa identiteta, te preusmjeravanje sportaša od sporta ka djelatnostima za koje je sposoban i koji su povezani s ostalim aspektima sociokulturalne okoline
(3eci>;@rpič, 6??6+. koliko je sportska karijera prekinuta ozljedom ili invaliditetom intervencijska strategija obuhvaća elemente krizne intervencije $rad na savladavanju stresa,
traumatskih reakcija, izgradnji odnosa sa sportaševom okolinom narušenog traumom i njezinim posljedicama itd.+.
rupna dinamika području grupne dinamike rad sportskog psihologa usmjeren je na proučavanje organizacijskih sustava grupe u okviru kojih psiholog nastoji pomoći svakom članu i grupi kao cjelini s ciljem razvoja grupne kohezivnosti, te dostizanja optimalne razine timskog rada kako bi uspješno djelovali na realizaciji zajedničkih ciljeva. 3portski psiholog u ovom segmentu bavi se! /
produktivnošću
/
oblikovanjem morala i kohezivnosti članova tima
/
utjecajem trenerova rukovodećeg ponašanja
/
interaktivnim procesima u ekipi
/
dimenzijama socijalnih odnosa i komunikacije
/
utjecajem publike na učinak sportske ekipe
/
specifičnim obilježjima ekipa vezanim uz spol.
9injenica je da su sportaši ekipnih sportova veliki dio svog vremena prisiljeni provoditi kao članovi grupe, što ne znači nužno da vole provoditi svoje vrijeme s kolegama, niti da im svi odgovaraju kao osobe. brojnim je istraživanjima dokazano da motivacijska klima u ekipi i timska kohezivnost u velikoj mjeri determiniraju motivaciju sportaša i sportska postignuća
("uda, 6??0, +oberts, 6??0, rlick, 0111). Osnovni preduvjet 4dobrog timskog funkcioniranja4 jest sklad izmeu članova ekipe i trenera, a njega je moguće razviti samo u pozitivnom i poticajnom timskom okruženju. :adatak sportskog psihologa jest da educira i pomaže treneru u oblikovanju poželjnih obrazaca motivacijske klime, da radi na unaprjeenju komunikacije i interpersonalnih odnosa u smislu prihvaćanja, brige za suigrače, otvorene komunikacije i oblikovanja zajedničkih planova (rlick, 0111). )akoer je važno pratiti i modulirati obrasce komunikacije trenera i sportaša. 6ažno područje rada sportskog psiholga u ovom segmentu jest pomoć u rješavanju konflikata. Ovaj segment rada sportskog psiholga usko je povezan sa savjetovanjem, budući da je svaki sportaš i individua i član tima, pa u sportskoj ekipi sportski psiholog dijelom koristi i individualni pristup.
Aadovoljstvo (:ell;being) Ovaj segment iz područja sportske psihologije u većoj se mjeri odnosi na istraživački rad sportskih psihologa, iako može naći svoju primjenu i u praksi. -aravno, i sva ranije pobrojana područja znanstveno se istražuju u okviru psihologije sporta. :adovoljstvo zbog bavljenja sportskom aktivnošću povezano je s! /
samopoimanjem
/
motivacijom za sport i vježbanje
/
stupnjem predanosti sportu
/
psihološkom dobrobiti kao posljedicom bavljenja sportom
/
kvalitetom života.
3vaki je psiholog po svom profesionalnom opredjeljenju usmjeren na dobrobit drugih, te na pomoć drugima da to i ostvare. Osjećaj zadovoljstva dio je ukupne dobrobiti kojom može rezultirati aktivnost kojom se pojedinac bavi. ako bismo mogli predvidjeti nečije ponašanje u području sporta nužno je poznavati antecedente i posljedice uključenosti u sport i bavljenje tjelesnom aktivnošću. )akve su spoznaje sportskom psihologu važne za planiranje rada sa sportašima i oblikovanje programa psihičke pripreme.
@valuacije 6ažan segment rada svakog psihologa, pa tako i sportskog jesu evaluacija i procjena koje provodi na pouzdan, valjan i objektivan način. Osnovni preduvjet za to jest stručnost, te kompetentno korištenje različitih metodoloških postupaka, što svaki psiholog stječe u tijeku svojeg obrazovanja. 0jelatnost sportskog psihologa u ovom segmentu obuhvaća korištenje $ili konstrukciju+ mjernih instrumenata $testovi, upitnici, skale procjena..+ provjerenih metrijskih karakteristika, što je nužan preduvjet donošenja pouzdanih i valjanih zaključaka, predikcija i odabira. 5jerni instrumenti koje sportski psiholog koristi u praksi dijelom su standardizirani mjerni instrumenti koje psiholozi koriste $testovi inteligencije, upitnici ličnosti, skale raspoloženja i sl.+, a dijelom ih razvija ili adaptira sam, za potrebe svog rada, ili pak koristi poznate i provjerene mjerne instrumente inozemnih autora nastale za specifičan kontekst i karakteristike sporta. 6eliki dio psiholoških mjernih instrumenata, prema :akonu o psihološkoj djelatnosti, ovlašteni su primjenjivati i interpretirati samo psiholozi. "ad sportskog psihologa u ovom segmentu obuhvaća!
/
konstrukciju psiholoških mjernih instrumenata
/
interpretaciju rezultata psihološke procjene
/
postupke predikcije sportskog uspjeha
/
identifikaciju i selekciju sportskih talenata
/
postavljanje dijagnoza
/
evaluaciju vlastitog rada.
Prikupljene informacije psiholog analizira primjerenim statističkim metodama za analizu podataka, a interpretaciju rezultata može temeljiti i na kvalitativnim analizama, analizi profila i sl. Ovo područje rada sportskog psihologa usko je povezano sa svim ostalim segmentima, točnije svaki se sportski psiholog u svom radu nužno služi odreenim instrumentarijem i metodološkim postupcima kako bi mogao obavljati svoju djelatnost. Osim toga, svaki psiholog koji svojem poslu pristupa profesionalno trebao bi na isti način analizirati i evaluirati i učinke vlastitog rada, kako bi na temelju dobivenih rezultata mogao modificirati svoje programe i metode rada, te prilagoavati intervencijske strategije i postupke pojedinom klijentu.
'i%e;st!le management sportaša ;ife/st#le management u sportu nova je disciplina koja pobuuje ogromno zanimanje stručnjaka i sportskih kadrova, te osobito vrhunskih sportaša. Predstavlja individualizirani servis podrške dizajniran specifično za pojedinog sportaša kako bi mu pomogao kreirati jedinstveno okruženje potrebno za njegov uspjeh. Opći cilj ove djelatnosti jest pomoći sportašu u uspješnoj integraciji sporta i 4civilnog života4. 3vaki vrhunski sportaš primarno je orijentiran na sport i natjecanje, a ovaj mu servis pomaže istodobno se usmjeriti i na ostala područja života kao što su obitelj, karijera, socijalni život, financije i sl., a bez remećenja njegove sportske karijere. Ovaj sustav funkcionira uz pomoć educiranog sportskog savjetnika koji je član sportskog tima koji brine o sportašu. -jegova je uloga pomoći sportašu da se integrira u širu društvenu zajednicu, da pomogne minimizirati konflikte i distrakcijske dogaaje koji mogu remetiti sportsku izvedbu ili čak prerano narušiti sportsku karijeru. 1nozemna iskustva pokazuju da dobar dio sportskih psihologa nalazi u ovoj djelatnosti svoje mjesto, a njihova je djelatnost znatno šira nego što to pretpostavljaju ranije objašnjeni segmenti. Ona obuhvaća pomoć sportašu kroz!
/
lifest#le podršku $npr. komunikacija s medijima, upravljanje raspoloživim vremenom, sponzorstva i promocije itd.+
/
savjetovanje s ciljem graenja karijere i zapošljavanja $npr. planiranje i odabir honorarnog ili 4 part/time4 zaposlenja, planiranje post/sportske karijere itd.+
/
pomoć u procesu obrazovanja $npr. odabir fleksibilnih edukacijskih programa, pregovaranje s obrazovnim institucijama, pomoć sportašu u donošenju pravih edukacijskih odluka koje se uklapaju u njegovu sportsku karijeru i sl.+.
Psiholog kao savjetnik istodobno pomaže sportašu nositi se sa stresovima sportskog života 4na terenu4, a u cjelokupnom je radu utoliko uspješniji ukoliko i sam ima sportsko iskustvo. rancuska, 3?+ pokazuju da ovakva individualizirana briga za sportaše donosi značajne rezultate.
*P+*- P*/' B C'D *+&CD = 3portska priprema kompleksan je proces koji obuhvaća tehničku, taktičku, tjelesnu i psihološku pripremu. pravo razina psihološke pripremljenosti sportaša utječe na integraciju ostalih aspekata sportske pripreme u koherentnu cjelinu, pa je potreba za uključivanjem sportskog psihologa u stručni tim vrlo aktualna i sve više prisutna. )o osobito dolazi do izražaja u vrhunskom sportu koji postavlja izuzetne tjelesne i psihičke napore pred sportaša i na treninzima i na natjecanjima, a sportski psiholog pomaže sportašu u savladavanju prepreka i nadilaženju odreenih 4platoa4 s kojima se sportaš neminovno susreće. 9est je slučaj, osobito u zemljama koje nemaju tradiciju formiranja kompleksnih stručnih timova za pripremu sportaša, da je jedna od prvih zadaća sportskog psihologa koji postaje član stručnog tima razbiti predrasude i pogrešno utemeljena uvjerenja kako kod svojih suradnika tako i kod sportaša. -ajčešće takve predrasude vežu se uz mišljenja da je rad sa
psihologom samo za 4duševno poremećene4 osobe, te da je psiholog u timu nepotreban, štoviše i štetan. Ovakve predrasude i stavovi mogu se mijenjati jedino kroz proces promjene, u kojem će psiholog svojom kompetentnošću, sustavnim i planiranim radom te rezultatima sakupljati protuargumente. loga sportskog psihologa u timu odreena je početnom podjelom uloga i ne mora nužno biti jednoznačna. Ona je takoer odreena i sastavom stručnog tima i ovisi o aspektima suradnje članova tima. Psiholog redovito djeluje u uskoj suradnji s trenerom koji je idejni voa i organizator rada stručnog tima, a uloga psihologa ogleda se u području emocionalno/ socijalnog voenja sportaša (ušak, 6???). 1ako je uloga psihologa u timu dominantno aktivna, on takoer može imati i indirektni utjecaj na sportaše i to posredstvom realizacije nekih preporuka, koje su rezultat psihologova rada i procjene, a provodi ih trener trener. -a takav se način ne ruši trenerov autoritet, a informacije koje sportaš na taj način dobiva u većoj su mjeri usklaene pa je njihovo djelovanje učinkovitije. roz rad na realizaciji zajedničkih ciljeva sportski psiholog svoje djelovanje usklauje s djelovanjem ostalih stručnjaka u timu. 6ažna uloga sportskog psiholga jest da učestalo ističe da je primarni i zajednički cilj svih članova sportskog tima pomoći sportašu da se razvija u sretnu, zdravu i sportu posvećenu osobu, što je nužan preduvjet dobrih rezultata, a što isključuje mogućnost njegova prosuivanja kao osobe samo na temelju sportskog postignuća, tj. pobjede ili poraza $idd, %&@&+. Psiholog je odgovoran održavati i promovirati ovakvo stajalište neovisno o posljedicama za sportski rezultat ili izvedbu, tj. 4štititi4 sportašev fizički i psihički integritet, pravovremeno ukazujući na posljedice eventualnih suprotnih postupaka ili namjera. loga sportskog psihologa takoer ovisi i o dobi sportaša. "ad sa mladim sportašima nužno je različit od rada sa odraslim sportašima, pa je uloga psihologa da informira ostale članove stručnog tima o razvojnim specifičnostima karakterističnima za odreenu dob, te da vodi računa da se one takoer u svim segmentima sportske priprema, uz sve prethodno navedno, u što većoj mjeri poštuju.
@- +" *P+*- P*/'
"ad svakog sportskog psihologa koji djeluje na području "epublike Arvatske treba biti utemeljen na modelu strukovnog ponašanja, tj. treba biti u skladu s načelima Btičkog kodeksa Arvatskog psihološkog društva. )emeljna pretpostavka ove tvrdnje jest da posao sportskog psihologa može obavljati jedino kvalificirana osoba, psiholog, koji ima potrebu razinu specifičnih znanja i kompetencija da provodi psihološko testiranje i savjetovanje, te primjenjuje različite postupke učenja kako bi pomogao sportašu. protivnom slučaju radi se o neodgovornom i neetičnom postupanju, tj. o kršenju profesionalne etike. radu sa sportašima sportski psiholog mora poštivati etičke standarde. -ajvažniji su $prema Btičkim standardima /P";a,0119, te P;e, D*P*P;e, 3o4, 011<)% !
0. Uvažavanje ljudskih prava i dostojanstva osobe . svom radu psiholozi iskazuju bespogovorno štovanje temeljnih ljudskih prava, dostojanstva i vrijednosti svih ljudi., nastoje otkloniti sve oblike diskriminacije, a postojeće razlike prihvaćaju na otvoren i tolerantan način.
6. Odgovornost . 3portski psiholog prihvaća odgovornost za posljedice svojeg djelovanja te ulaže maksimalan napor kako bi osigurao primjerenu uslugu. Pri tom mora biti krajnje oprezan da se njegov rad i njegova uloga ne bi ni na koji način zlouporabila.
2. Kompetentnost . 3portski psiholog pruža one usluge i koristi one tehnike za koje je kvalificiran na osnovi formalne edukacije ili iskustva.
#. Moralni i zakonski standardi . 3portski psiholog odbija sudjelovati u svakoj aktivnosti koja nije u skladu sa zakonskim, moralnim ili etičkim standardima.
8. aštita privatnosti! tajnost informacija . 3portski psiholog poštuje povjerljivost informacija svojih klijenata ili ispitanika, te poduzima nužne mjere opreza da ovaj aspekt odnosa ne bude ni sa čim povrijeen. 6. "obrobit klijenta. 3portski psiholog uvijek poštuje integritet i dobrobit pojedinaca i grupa
s kojima radi. razvoju, objavi i korištenju instrumenata kao i dobivenih rezultata sportski psiholog postupa apsolutno u interesu klijenta. #.$rofesionalni odnosi .
3portski psiholog osjetljiv je na potrebe i dileme kolega u ostalim
područjima sportske djelatnosti. %.$oštivanje prava klijenta.
3vaki sportaš ima pravo odbiti testiranje, savjetovanje, sudjelovanje
u istraživanju ili bilo koji oblik rada sa sportskim psihologom. :a sportaše mlae od %' godina nužno je dobiti pristanak roditelja. 3vaki sportaš ima pravo na potpuni uvid u svoje rezultate.
3portski psiholog takoer treba voditi računa o oblikovanju osobnih javnih nastupa. Prilikom izjava koje se tiču njegovog rada sa sportašima ili prilikom komentiranja odreenih sportskih dogaaja u potpunosti mora poštivati etički kodeks i načela struke.
&
'$"('rvatsko psihološko društvo! )$)()merican $s*chological )ssociation! +),$,$)( +orth )merican ,ociet* for $s*cholog* of ,port and $h*sical )ctivit* Renata arić! mr.sc.! "ineziološki #akultet! $agreb ULOGARODI TELJ AUSPORTU
-eki roditelji skloni su savjetovati se sa sportskim stručnjacima $npr. trenerima+ kako bi lakše donijeli odluku koji sport odabrati za svoje dijete. 5eutim, za djecu u dobi od C do %( godina to nije
neophodno.
"oditelji
najbolje
poznaju
svoje
dijete.
?ko roditelj pažljivo promatra svoje dijete i njegovo ponašanje u različitim kontekstima i ako sluša što dijete govori, sigurno će znati je li dijete više predisponirano za individualne ili ekipne sportove, odnosno za sportove visoke preciznosti $npr. streljaštvo, pikado, biljar+ i fine koordinacije
$npr.
gimnastika,
ples+.
Bvo nekoliko savjeta za roditelje koji svoje dijete namjeravaju upisati na neki sport! :adaća roditelja je da sazna kojim sportom se dijete želi baviti i pruži priliku djetetu da isprobava različite
sportove
orisno je djetetu sugerirati sportove u kojima može biti uspješno, koji odgovaraju njegovim sposobnostima
i
Dpsihološkom
sklopuE
?ko dijete promijeni više sportova, sportskih škola ili klubova, nema razloga za zabrinutost. loga
roditelja
je
da
ohrabre
svoje
dijete
i
budu
mu
podrška
u
odabiru.
6alja imati na umu da djeci mlaoj od %* godina mnogo više odgovaraju programi koji minimiziraju natjecanje i ne prenaglašavaju pobjeivanje, već naglasak stavljaju na razvoj motornih vještina i učenje kroz raznovrsni trening, igru i druženje. -ije loše provjeriti stručne kvalifikacije trenera i saznati koji su njegovi ciljevi i prioriteti u radu sa
djecom,
ključenost
odnosno
što
roditelja
se
od u
roditelja
očekuje
sportski
u
smislu život
suradnje. djece
5nogi roditelji žele do neke razine biti uključeni u aktivnosti kluba. ?ko je njihova uključenost prevelika, dolazi do konflikta s trenerom, upravom kluba i samim djetetom. -aprotiv, ako je
njihova uključenost premala, dijete može dobiti osjećaj da je roditelj u potpunosti nezainteresiran za njegovu aktivnost i napredak u sportu. 3 obzirom na stupanj uključenosti roditelja, postoje F osnovna
stila
ponašanja
roditelja
koji
su
prikazani
na
slici!
br.%
-ezainteresirani roditelji su potpuno odsutni iz sportskog života svog djeteta. Oni ne dolaze na roditeljske sastanke niti se zanimaju za napredak djeteta. -eki jednostavno DprepusteE treneru svoje dijete jer oni sGmi za to nemaju želje, strpljenja ili vremena. 6elike su šanse da sportska iskustva djece, koja su na taj način DgurnutaE u sport, budu neugodna i stresna, a dobrobiti bavljenja
sportom
svedene
na
minimum.
Podržavajući roditelji su dovoljno informirani o predstojećim natjecanjima i većini dogaaja u klubu $i oko njega+ i nastoje biti podrška treneru ne miješajući se pritom u njegov posao, a uz to redovito plaćaju članarinu. :a uzvrat ne očekuju da njihovo dijete igra svaku utakmicu $ili veći dio svake utakmice+, već im je osnovni cilj da se dijete zabavi na treningu, stekne nove prijatelje i kroz sport uči o izazovima i načinima suočavanja s istim. -jihova prisutnost u sportu je prijeko potrebna i obično takvih roditelja ima najmanje, što trenerima predstavlja veliki problem i stres
na
poslu.
>anatični $još se nazivaju i HproblematičniD+ roditelji žele da njihovo dijete bude sportska legenda. -erijetko je slučaj da su takvi roditelji i sami bili sportaši te imali vrlo uspješne sportske karijere pa žele nastaviti tu Hobiteljsku tradicijuD i svoje dijete potiču na natjecanja pod svaku cijenu. Prisutni su na većini treninga, glasno komentiraju odluke suca i vole da se njihova prisutnost primijeti na natjecanjima. Obično su glasni i na sastancima kluba i nerijetko preuzimaju glavnu ulogu kad je riječ o logistici i ostalim oblicima podrške klubu.
Ka k opok r e nut ii nt e r e sml a di hz as por t
Prema podacima iz *((F. godine, u Arvatskoj u sportsko/rekreacijskim aktivnostima sudjeluje %*I graana od čega @I otpada na registrirane sportaše $Eožinovi>,6??2+. Jasno se vidi da je to vrlo mali postotak populacije koja se bavi sportoms obzirom na potrebu tjelesnog vježbanja, a i na prosjek aktivnih sudionika unaprednim zemljama Buropske nije gdje ima oko F(I aktivnih. :ato postoji stalna tendencija uključivanja što većeg broja djece i mladeži u sportsko/ rekreacijske ada
aktivnosti. djecu
uključiti
u
natjecanjeK
5išljenja na ovu temu su prilično kontroverzna. -i roditelji ni treneri ne mogu se složiti u pogledu toga je li rano uključivanje djece u sport štetno ili korisno. "azlog tome može biti činjenica da treniranje dovodi do potrebe za natjecanjem i zato je važno uzeti u obzir optimalan uzrast da se uopće započne sa trenažnim i procesom, a samim time i natjecanjima. od nekih sportova je prednost da se dijete počinje ranije baviti tim sportom $npr. gimnastika+, dok kod nekih sportova starija dob nije prepreka da se dijete počne baviti sportomčak i u starijoj dobi $npr.
streljaštvo+.
3trah od ozljeda i negativnih efekata na psihosocijalni razvoj $npr. zlostavljanje+ može biti prepreka roditeljima da svoje dijete uključe u sport. :ato je važno prilikom konačne odluke uzeti u obzir zahtjeve i karaktereistike sporta, kao i dostignutu razinu fiziološkog i psihološkog razvoja
djeteta.
0anas su sportski programi usmjereni na ranu identifikaciju darovitih sportaša, odnosno na intenzivan trening i ranu specijalizaciju. )akvi programi često ne odgovaraju dostignutoj razini fizičkog i psihološkog razvoja većine mladih sportaša.Posljedično, oni mogu izazvati negativne efekte na rast zglobova i udova djece, dugotrajnije ozljede, kao i negativne psihološke posljedice
na
socijalni
razvoj
i
samopoštovanje
mladih.
ao pomoć roditeljima pri odluci kad je pravo vrijeme da svoje dijete uključe u sport mogu poslužiti ova tri psihološka aspekta!
3lika !*
0. 6.
motivaciju razinu
za kognitivnog
bavljenje razvoja
sportom, djeteta
i
2. potencijalnu opasnosti bavljenja sportom. %.
5otivacija
za
bavljenje
sportom
Prvi HznakD da se dijete želi baviti sportom je naglašeno ponašanje koje psiholozi nazivajuDsocijalna komparacijaE. )o je nastojanje djeteta da se usporeuje s vršnjacima u velikom broju aktivnosti. 0jeci je cilj odrediti kako su rangirani i gdje se nalaze u odnosu na
svoje vršnjake. ?ko je primarna motivacija natjecanje, onda se bavljenjem sportom može započeti u predškolskoj dobi (oko 9;$ godine starosti djeteta+. ?li ovdje valja biti izuzetno oprezan. -aime, djecu treba odgajati kroz početni period treniranja $F/= godine+ na način da sport bude zabava. "ezultat ima posebnu važnost na natjecanja rezultat ima posebnu važnost i cilj je naučiti mlade sportaše da se loš rezultat koristi kao poticaj za napredak i poboljšanje svojih
sposobnosti,
ali
i
sposobnosti
ekipe.
0jeca često znaju plakati i osjećati se obeshrabreno kad dožive neuspjeh pa je zajednička uloga trenera i roditelja da djetetu olakšaju prilagodbu na takvo iskustvo. 3vatko želi pobijediti, ali poraz je ponekad dragocjenije iskustvo jer jača naše psihološke kapacitete za suočavanje s nevoljama koje nas čekaju u životu. Ovo je način na koji se njeguje pozitivan $adaptivan+ stil suočavanja i koristan je neovisno o kontekstu u kojem se mlada osoba nalazi. 3portski psiholog može pružiti stručnu pomoć i podršku klubu i kroz kontinuiran rad s mladima olakšati proces prilagodbe
na
izazove
koje
natjecanja
+azina
*.
nose
kognitivnog
sa
sobom.
razvoja
ognicija je, u širem značenju, sposobnost djece da procesiraju $pamte, obrauju i tumače+ značajan broj informacija neophodnih za uspješno izvoenje tehnike i taktikenekog sporta. 3portski psiholozi posjeduju odreene instrumente kojima mogu provjeriti na kojoj razini kognitivnog razvoja se dijete nalazi. "ezultati ukazuju da djeca predškolskog uzrasta mogu vrlo kratko usmjeriti pažnju na neki sadržaj. z to imaju mali kapacitet pamćenja i konkretno mišljenje. ako napreduju kroz osnovnu školu, postaju sposobnija dulje održavati pažnju, povećavaju opseg pažnje, kapacitet pamćenja, brzinu obrade informacija i odlučivanja,mišljenje im postaje fleksibilnije terazvijaju sposobnosti logičkog zaključivanja i apstraktnog mišljenja. )ek na uzratu od %(/%* godina sposobnosti dostižu razinu razvijenosti koji im omogućava da zreloshvate natjecateljski proces, da razumiju tua gledišta, svoju ulogu i grupnuperspektivu. 1straživanja pokazuju da djeca mlaa od @ godina sudjeluju u ekipnim sportovima, a da su pritom potpuno nesvjesna svojih suigrača i njihove uloge, već su jedino zainteresirana za loptu i same sebe. 3toga je od izuzetne važnosti pričekati da se dijete kognitivno razvije kako bi moglo sudjelovati
i
adekvatno
F.
Potencijalne
se
ponašati opasnosti
u
natjecateljskim bavljenja
situacijama. sportom
-ažalost, postoji i cijeli niz razloga zbog kojih djeca nerijetko napuste sport. 9esto tome pridonose loša iskustva s trenerima, a razlog tome mogu biti loša komunikacija, prevelike
ambicije trenera iLili roditelja i nedostatak HsluhaD za potrebe djeteta. ?ko se tome još pridoda pritisak da se ostvaruju dobri rezultati $pobjede i osvajanje trofeja+, nastaje situacija u kojoj dijete postaje frustrirano i donekle gubi motivaciju za treniranjem i natjecanjima. Posljedično se može javiti generalno nezadovoljstvo koje se manifestira u ostalim područjima $npr. u školi+. 1z ovoga se može zaključiti da je kritična točka u kojoj djeca gube motivaciju nezadovoljavanje glavnih motiva djece zbog kojih su oni ušli u sport. 3toga je preporuka roditeljima i trenerima da se posavjetuju sa stručnjakom iz područja psihologije sporta i zajedno postave realne ciljeve za
svako
dijete.
usmjeravanju djeteta od velike pomoći može biti savjet sportskog psihologa. roz kontinuiran rad s mladima, sportski psiholog pomaže olakšati proces prilagodbe na izazove koje natjecanja nose sa sobom. Poznavajući sposobnosti djece odreene dobne skupine moguće je procijeniti kognitivni razvoj djeteta i omogućiti sudjelovanje i adekvatno ponašanje u natjecateljskim situacijama. z to, postavljanje ciljeva, održavanje motivacije i poticanje na trud i zalaganje svakako će biti značajan doprinos mladom sportašu koji lakše može ostvariti zadovoljavajuće rezultate.
-ako se psihički pripremiti za natjecanjeF utorG =atej Hiškuš Psihologija sporta 097?#76?0# Prije samog izvoenja važno je napraviti dobru mentalnu pripremu. 3portski psiholozi imaju HalateD kojima mogu pomoći sportašima da poprave svoju izvedbu koja može biti narušena različitima psihološkim faktorima $npr. natjecateljska tjeskoba, prevelika očekivanja, loša atmosfera %.
u
momčadi
i
sl.+.
Pod
psihološkom
Postavljanje
pripremom
podrazumijeva
se!
ciljeva
3portaši često postavljaju dugoročne ciljeve i pritom zanemaruju činjenicu da najprije moraju ostvariti kratkoročne, odnosno tzv. Hmale ciljeve 0ugoročni ciljevi pospješuju motivaciju za treningom, razvojem vještina i ostalim faktorima koji sportaša usmjeravaju na rad i napredak. 1stovremeno, dugovorčni ciljevi često dovode do frustracije jer se dogodi neka barijera $ozljeda, preseljenje u drugi grad, odlazak trenera, neuspjeh na posluLu školi i sl.+ koja sportaša udaljava od tog cilja. :ato je važno postaviti kratkoročne,
odnosno Hdnevne ciljeveD koji, ako su uspješno izvršeni, jačaju samopoštovanje, vjeru u sebe i svoje mogućnosti (rlick, 0111).
pogledaj sliku F
Prijedlog je da sportaš počne od ciljeva koji su njemu važni. )o može, primjerice, u nogometu, biti bolja realizacija izvoenja slobodnih udaraca. ?ko sportaš na treningu od *( slobodnih udaraca zabije njih %(, taj podatak mu može poslužiti kao referentna točka za daljnji napredak. ratkoročni cilj može biti povećanje realizacije na %C od *( uspješno izvedenih slobodnih udaraca do kraja polusezone $u sljedećih M mjeseci+. ?ko se ovaj kratkoročni cilj ispuni, sportaš ima doživljaj većeg samopoštovanja, samopouzdanja i vjere u sebe. ratkoročni cilj može u konačnici dovesti do dugoročnog cilja, a to je biti meu %( najboljih strijelaca u ligi. Općenito govoreći, ostvarenje ciljeva daje sportašu osjećaj kontrole, a istovremeno ispunjava sportaša pozitivnom energijom i nadom da može postići još više.Pogledaj sliku =
6ažnost sportaša je pravilno disanje
Osim podjele na kratkoročne i dugoročne ciljeve, važno je znati da ciljevi mogu biti usmjereni na ishod $pobijediti nogometnu utakmicu+, na izvoenje $postići gol+ i na proces $držati se taktičkih zamisli i tehnički pravilno izvoditi udarce, dodavanja i sl.+. Preporuka je da većina ciljeva bude usmjerena na proces jer tako sportaš svoju pažnju usmjerava samo na sebe, odnosno svoje
vještine
koje
je
uvježbavao
na
treningu.
Proces postavljanje ciljeva izvodi se tijekom cijele sezone. 3portaš samostalno ili u suradnji s trenerom može napraviti tablicu s ciljevima i po potrebi je ažurirati ovisno o napretku. Ove su informacije privatne i preporuka je da sportaši individualno prate svoj napredak, ne usporeujući se s ostalima jer svatko ima svoj način rada, a u konačnici i svoje ambicije koje želi ostvariti. *. )o je tehnika kojom se u mozgu stvara mentalna predodžba $slika+ br.C
6izualizacija
o tome kako sportaš želi izvesti neku radnju. ?ko se tome dodaju i ostali osjeti $poput napetosti mišića, topline ili mirisa+, onda se radi o imaginaciji. 3portašima se često sugerira da prije izvoenja zamisle sebe kako izvode tu vježbu, prilikom čega moraju u potpunosti biti usredotočeni
na
sve
pokrete
svog
tijela.
rajnji je cilj vizualizacije prizvati osjećaj ugode, koji se javlja za vrijeme izvoenja na treningu, u situaciji kad je taj osjećaj najvažniji, a to je natjecanje. -a taj način mozak se programira na uspješno izvoenje vježbe, utvrivanje načina i procesa izvoenja vježbe, uz istovremeno jačanje samopouzdanja i podupire uvjerenje sportaša da vježbu može uspješno izvršiti. :a ilustraciju, u nastavku se nalazi video u kojem se vrlo vjerno pokazuju različiti rituali koje sportaši koriste prije izlaska na teren, a tiču se vizualizacije $Orlick, %&&&+. 610BO! httpsG77:::.!outube.com7:atchFvIj2gJa6:4J F.
)ehnike
opuštanja
domenu tehnika opuštanja spadaju progresivna mišićna relaksacija, abdominalno disanje i autogeni trening. -ajlakše je shvatiti pojam abdominalnog disanja, odnosnoHdisanja iz trbuhaD, uz
pomoć
ove
slike
u
nastavku
i
demonstracije
vježbe.cz
:a vježbanje abdominalnog disanja sjednite uspravno u stolicu sa stopalima oslonjenima na podlogu, a lea neka budu oslonjena na naslon. 0lan desne ruke stavite na prsni koš, a dlan lijeve ruke stavite na trbuh. 5irno i polako udišite na nos i pustite da se trbuh napuhuje dok udišete. 6odite računa da najprije HpuniteD donji dio pluća, odnosno da se lijevi dlan pomiče prije desnog koji se nalazi na prsnom košu. 1zdahnite na usta tako da najprije ispuštate zrak iz gornjeg dijela pluća $gdje se nalazi desni dlan+, a nakon toga iz donjeg dijela pluća gdje se nalazi desni dlan. ad postanete spretniji u izvoenju, pokušajte brojati do =/C prilikom
udisanja
i
dvostruko
toliko
kod
izdisanja
$'/%(+.
Progresivna mišićna relaksacija tehnika je u kojoj se tijelo podijeli na niz velikih mišićnih skupina pa se svaka od njih naizmjenično napinje i opušta. >aza napinjanja traje oko C sekundi, a faza opuštanja traje dvostruko duže $%( sekundi+. 7ilj je prikazati sportašu stanje napetosti i stanje opuštenosti tijela radi lakšeg opuštanja u stanju anksioznosti, iako se preporučuje korištenje ove tehnike prije nego sama anksioznost nastupi. 3portski psiholog za početak pomaže sportašu u provoenju ove tehnike, jer u protivnom može doći do odustajanja i nepovjerenja sportaša prema ovoj tehnici. Prijedlog je da se pogleda demonstracija $zvučni zapis+ i pokuša izvesti ovu desetominutnu vježbu ako imate uvjete za to $mogućnost ugodnog sjedenja
ili
ležanja+.
httpsG77:::.!outube.com7:atchFvI/H:3--a 2%' Općenito govoreći, tehnike mentalne pripreme potrebno je mnogo puta uvježbavati na treningu da se uštedi na vremenu kad one mogu odigrati ključnu ulogu u važnim trenucima susreta. )akoer, važno je u okviru mentalne pripreme poučiti sportaše da svoju koncentraciju usmjere na
ono
što
=.
)rening
je
bitno
kontrole
za
izvedbu,
pažnje
(eng.
a
to
3
se
može
B
ilustrirati
ttention
kao
control
na
slici.
training+
)rening kontrole pažnje posljednji je u nizu tehnika, a predstavlja složen proces koji se sastoji od! %+ Procjene zahtjeva u sportu koji se odnose na pažnju $odreivanje adekvatnog stila pažnje+. *+ Procjene situacijskih i osobnih karakteristika koje odreuju ponašanje pod pritiskom F+ 1dentifikacije problema specifičnih za odreenu situaciju i obrazaca pogreške =+
"azvoja
intervencijskih
programa
7ilj ovog treninga je ostvariti suradnju sportskog psihologa i sportaša u navedenim točkama. 3portski psiholog, nakon dovoljnog broja opažanja na treningu i informiranja o zahtjevima sporta, odreuje koji je adekvatan stil pažnje za odreeni sport $%+. Primjerice, u tenisu je važno da sportaš vodi računa o položaju i kretanju protivnika $vanjska pažnja+, a istovremeno usmjerava
pažnju
na
lopticu
$uska
pažnja+.
-adalje, tolerancija na pritisak ovisi od sportaša do sportaša i izazov je psihologa odrediti moguće vanjske $situacijske+ i unutarnje $osobne+ karakteristike koje povećavaju pritisak sportaša, što uzrokuje pad u izvedbi $*+. Obrazac pogreške nepoželjno je ponašanje $npr. razbijanje reketa, psovanje itd.+ koje sportaš nastoji prevenirati $F+ uz pomoć intervencijskih
programa koje predlaže sportski psiholog i poučava sportaša $=+, a to mogu biti neke od tehnika navedene Proces
u
ovom
izvoenja
i
članku. stilovi
pažnje
lihzg Primjerice, u golfu se smjer pažnje stalno mijenja. Procjena $%+ se vrši na način da sportaš HupijaD informacije iz okoline. )o se odnosi na položaj Hpješčanih otokaD, drveća i vode koja se nalazi na terenu. -akon toga, golfer mora usmjeriti pažnju na analizu $*+ prikupljenih informacija i planiranje kako će izvesti udarac. toj situaciji je pažnja je usmjerena HunutraD, ali se istovremeno obrauje velik broj informacija pa je opseg pažnje vrlo širok. 8olfer odabire vrstu palice kojom će udarati, prisjeća se iskustava pri sličnom rezultatu i na temelju toga odlučuje
kako
će
izvoditi
udarac.
:atim golfer dolazi u fazu pripreme $F+, koja podrazumijeva izvoenje uz imaginaciju $predočavanje+ udarca, prilikom čega je pažnja uska unutarnja, odnosno vodi računa o napetosti mišića, položaju tijela, težini palice, disanju, frekvenciji srca itd. 3ve ove varijable golfer nastoji držati na optimalnoj razini i optimizirati svoj način funkcioniranja. onačno, golfer izvodi $=+ udarac onako kako je zamislio i pri tome je pažnja uska i vanjska.
KONCENTRACI J AU SPORTU
oncentracija se može definirati kao sposobnost pojedinca da usmjeri psihičku energiju na odreeni podražaj u okolini. 3inonimi koji se još koriste su! fokus, pažnja i usredotočenost. 3vaki sportaš ima najbolju izvedbu kad osjeća da je potpuno usredotočen. oncentracija je ključna za sportaše neovisno o rangu natjecanja, iskustvu i važnosti natjecanja. -a primjeru iz tenisa prikazano je što je potrebno za optimalnu koncentraciju. -ajprije je važno odrediti čimbenike koji su ključni za dobru izvedbu $prije, za vrijeme i nakon susreta+. :atim se usmjeriti na važne dijelove izvedbe $servis, izlazak na mrežu i sl.+ i zadržati koncentraciju za vrijeme izvoenja, a sve to uz sposobnost ignoriranja nevažnih podražaja $npr. buka za vrijeme servisa+ i ponovno usmjeravanje na izvedbu. Pogledaj sliku M
3portaši koju su iskusili što znači biti potpuno HuronjenD $eng! immersed+, navode da su bili usmjereni na HsadaD i HovdjeD, ishod susreta nije im bio važan, usredotočeni su na dogaaje na terenu, nisu razmišljali ni o čemu sa strane, nisu sumnjali u sebe i željeli su nastaviti igru nakon susreta. Programi za povećanje koncentracije na početku traže od sportaša da se podsjete jesu li
se osjećali ovako i što je prethodilo tome, odnosno kako su se osjećali i razmišljali prije susreta. )o je važno jer sportski psiholog može iskoristiti ove informacije za mentalnu pripremu sportaša u
sljedećim
susretima.
-adalje, sportaš za vrijeme izvedbe vrlo često doživi HpadD koncentracije, odnosno trenutke u kojima počinje razmišljati o stvarima koje nisu ključne za izvedbu. Pri tome postoje unutarnji i vanjski ometači $distraktori+ koje treba utvrditi što prije kako bi ih sportaš mogao lakše ukloniti. -avedeni su unutarnji i vanjski ometači koji najčešće uzrokuju pad koncentracije, a nakon toga i lošu
izvedbu.
nutarnji
ometači
"azmišljanje 3umnja
o u
promašaju$ima+
sebe
:aboravljanje
i
što
treba
rezultatu
i
-amjera
se
savršeno
izvede
zbog
"azmišljanje
pogreške o
u
dvorani
5ahanje
iz
publike
;oši
vremenski
uvjeti
:astrašivanje
$povik+
sposobnosti
statistici udarac
Odluke
ozljedi
3vjetlost
suca
ometači
zvukovi
napraviti
o
3amokritike
-eobični
svoje
"azmišljanje da
6anjski
koje
ritike
fotoaparata idu
u
suigrača
protivnika pored
korist i
terena
protivnika trenera
Primjerice, sportaš koji tijekom izvedbe razmišlja o promašaju koji se dogodio prije nekoliko minuta, sumnja u svoje sposobnosti i razmišlja o rezultatu jasno je da njegova pažnja nije usmjerena na ono što je bitno. ?ko kapacitet pažnje zamislimo kao nekakav spremnik goriva koji ima svoju zapremninu i u njega stavimo šljunak i krupno kamenje umjesto goriva, možete samo zamisliti kako će motor HreagiratiD kad umjesto goriva počinje HkonzumiratiD šljunak. Ono što je motoru važno je da dobije adekvatno gorivo za svoj rad. )ako je i sportašu važno da svoj kapacitet pažnje HnapuniD stvarima koje može koristiti za svoju igru, a to su plan igre, usmjeravanje na naučene obrasce reagiranja i taktika koja je dogovorena prije susreta. 6ažno je da sportaš postane svjestan prisutnosti ometača i ukloni što je moguće više takvih ometača. 6anjski ometač $npr. odluka suca u korist protivnika+ vrlo lako može potaknuti unutarnji ometač $npr. razmišljanje o rezultatu+, što utječe na konačnu izvedbu. HFP metodaD je princip po kojem sportaš može HvratitiD izgubljenu koncentraciju, a sastoji se od tri koraka! Prepoznavanje da je koncentracija pogrešno usmjerena $na temelju znakova u tablici+ Prekid Preusmjeravanje
usmjeravanja koncentracije
koncentracije na
zadatke
na važne
ometače za
izvedbu
7ijeli ovaj proces ne smije trajati više od C sekundi jer u nekim sportovima nema pauze $eng. time/out+ u igri, odnosno dinamika i tempo igre traže od sportaša konstantnu prilagodbu uvjetima i rezultatu. oncentracija ima svoj kapacitet i svaki ometač okupira dio kapaciteta ostavljajući manje
prostora
za
čimbenike
važne
za
izvedbu.
3portovi se razlikuju po svojoj kompleksnosti pa je važno da sportaš napravi listu zadataka važnih za svoju izvedbu. tenisu to može biti! servis, vraćanje protivničkog servisa, igra s osnovne linije i Higra na mrežiD. 3vaki od ovih zadataka sastoji se od nekoliko dijelova, a sportaši,
u
suradnji
s
trenerima, najbolje
mogu
definirati
koji
su
to
zadaci.
3portski psiholog nastoji sportaše poučiti usmjeravanju na ciljeve koji se odnose na izvršavanje odreenih dijelova zadataka $npr. odreen broj servisa upućenih na backhand stranu protivnika, barem %( HizlazakaD na mrežu u jednom setu itd.+. 7ilj je da se sportaš što manje usmjerava na ishod $trenutni i konačan rezultat+, a što više na igru. )o je jedan od načina da se smanji anksioznost sportaša i pažnja usmjeri na izvoenje, ali iskustva pokazuju da sportaši jako teško ignoriraju rezultat. 6elika je vjerojatnost da reakcija publike ili trenera potakne njihovo razmišljanje o rezultatu, neovisno o tome kakav on bio. Primjerice, zamislite tenisača koji vodi %!( u setovima i ima servis pri rezultatu C!F u njegovu korist. Od pobjede ga dijeli jedan osvojeni servis. tom trenutku počinje razmišljati kako da najlakše i najbrže osvoji igru $eng. game+, zbog čega počne ubrzavati igru i donosi brzoplete odluke. mjesto da igra kao i dosad, tenisač mijenja način igre, upućuje udarce koje do sad nije koristio i protivnik dolazi do izjednačenja u setovima. )enisač je frustriran i razmišlja o tome zbog čega je izgubio prethodni set. Nelio je pobijediti *!( u setovima, a sad je suočen s rezultatom koji u njegovim očima izgleda katastrofalno.mjesto da se koncentrira na svoju igru i nastavi igrati, njegova je koncentracija i dalje ometena vanjskim ometačem $trenutnim rezultatom+ koji mu
ne
dozvoljava
da
se
usredotoči
na
zadatke
koje
mora
izvršavati.
Ova pojava u žargonu naziva se strah od pobjede i često se dogodi u situaciji kad sportaš igra protiv igrača koji je bolji od njega. -akon vodstva naizgled dolazi do opuštanja, ali sportaš zapravo nesvjesno igra lošije jer je više koncentriran na rezultat, a manje na svoju izvedbu. :bog
ovih i sličnih situacija, u sportu je od primarne važnosti dobra mentalna priprema.
=otivacija u sportu utorG =atej Hiškuš Psihologija sporta 207?076?0# ? .istrazime.com psihologija sporta
i
posvećeni je
razvoju. motivacijaK
5otivacija se definira kao unutarnji iLili vanjski utjecaj zadužen za aktivaciju, usmjeravanje, intenzitet i održavanje nekog ponašanja. -ajvažniji doprinos našem razumijevanju odnosa izmeu unutarnje $intrinzične+ i vanjske $ekstrinzične+ motivacije dolazi iz teorije kognitivne procjene čiji su autori 0eci i "#an. Oni su motivaciju podijelili na unutarnju i vanjsku te opisali njihov meusobni odnos kroz dva moguća aspekta. -aime, 0eci i "#an pretpostavljaju da vanjske nagrade $npr. novac, trofeji, medalje i sl.+ mogu utjecati na unutarnju motivaciju na dva načina. Prvi ili tzv. kontrolirajući aspekt vanjske nagrade dovodi sportaša u položaj lutke $pijuna ili marionete+ kojom manipulira neki vanjski faktor $npr. organizator natjecanja+ i utječe na smanjenje unutarnje motivacije. -a taj način sportaš trenira i natječe se samo kako bi dobio vanjski poticaj i dokazao da je bolji od ostalih konkurenata. 3 druge strane, vanjska nagrada $npr.
pobjeda+ sportašu može biti povratna informacija i pružiti osjećaj kompetencije. "ezultat je povećana unutarnja motivacija, a vanjska nagrada djeluje kroz tzv. informacijski aspekt. Još jedna teorija koja objašnjava pojam i podjelu motivacije -ichollsova je razvojno utemeljena teorija zapaženih sposobnosti. :apažena je sposobnost vlastita percepcija o postignuću i kao takva u potpunosti je subjektivna. "azvojno gledano, djeca u mlaoj dobi $do M godina+ svoje postignuće promatraju u odnosu na svoje posljednje pokušaje. )o znači da im okolina u toj dobi nije relevantan izvor motivacije. -adalje, dijete smatra količinu uloženog napora dokazom visokih
sposobnosti
i
kompetencije.
:ato se smatra da je dijete u toj razvojnoj fazi orijentirano na zadatak $cilj+ i to je period visoke unutarnje motivacije. 3 vremenom dijete svoje sposobnosti počinje promatrati u odnosu na uspjeh druge djece pa se smatra da razvija ego/orijentaciju, čija je karakteristika niska unutarnja, a visoka vanjska motivacija. 0ijete se više ne zadovoljava uspješnim obavljanjem zadatka, već je sklono
obavljati
zadatak
uspješnije
od
ostale
djece.
6ažno je napomenuti da, ovisno o funkciji, sportaš može isti cilj doživljavati kao orijentaciju na zadatak ili ego orijentaciju.Pogledaj sliku $
.Ovo su razlozi koje sportaši najčešć izdvajaju, a spadaju u orijentaciju na zadatak! čenje
novih
vještina
živanje )jelesna
i
poboljšanje
u uvježbanost
i
uživanje
postojećih sportu
u
dobrom
zdravlju
živanje
u
izazovu
i
živanje
u
ekipnom
uzbuenju druženju
koje
pruža
$socijalizacija+
sudjelovanje i
druženju
i s
natjecanje prijateljima
Primjećujete da je navedenim razlozima zajednički predznak uživanje. ?ko se svaki od ovih razloga stavi u funkciju kompeticije, odnosno pobjeivanja protivnika i stjecanje socijalnog statusa, tada se govori o razlozima koji su dio ego/orijentacije.
0rugim riječima, ovisno o funkciji, isti razlog može biti dio zadatku usmjerene ili egu/usmjerene motivacije, a najlakše ih je razlikovati po emotivnoj komponenti koju sadrži zadatku usmjerena motivacija, a to je uživanje. to je još važnije, isti sportaš može istovremeno biti orijentiran na zadatak
i
ego/orijentiran.
?ko, primjerice, tenisač na treningu uvježbava svoj kick/servis $loptica prilikom servisa visoko odskoči od podloge+ njegova je motivacija usmjerena na točno taj zadatak $uvježbavanje servisa+, a istovremeno je motiviran na pobjeivanje protivnika na sljedećem turniru, što je oblik ego/ orijentacije. 1z ovog primjera jasno je da intervencije sportskog psihologa idu u smjeru istovremenog
povećanja
obje
vrste
motivacije.
-adalje, na ego/orijentiranu motivaciju ne mora se gledati negativno. -aprotiv, sportaš mora biti kompetitivan i imati izraženu želju za pobjeivanjem protivnika. 5eutim, važno je da užitak koji pruža sport i proces treniranja u svakom trenutku bude veći od želje da se osvoji vrijedan trofej, bude prvi i najjači, jer ne zaboravite 2geslo Olimpijskih igara glasi! H6ažno je sudjelovati, ne pobijeditiQD. -ažalost, u suvremenom je sportu danas važno pobijediti, što sportu donekle oduzima smisao koji bi trebao imati, a to je užitak i konstantno napredovanje u vještinama izvoenja. tjecaj
okoline
na
motivaciju
sportaša
3uvremeni sport na vrhunskoj razini zahtijeva izvanrednu tehničko/taktičku, fizičku i psihološku pripremljenost. -a motivaciju u velikoj mjeri utječu Hznačajni drugiD koje predstavljaju trener i obitelj sportaša. )rener je ključna osoba u razvoju sportaša. -eki od uspješnih trenera koriste tzv. H)?"8B) programD koji služi povećanju zadatku usmjerene motivacije. )u spada želja za razvojem, napredovanjem, usavršavanjem i stjecanjem dodatnih vještina $neovisno o rangu igrača i trenutnoj razini igre+. omponente +@ programa nude odreene sugestije trenerima o
načinima stvaranja okruženja $klimeLraspoloženja+ pogodnog za razvoj samopouzdanja i želje za postizanjem uspjeha.
+@
omponente
programa
su!
%. Aadaci $)asks+ 2 preporuča se korištenje raznolikih zadataka $vježbi+ na treningu kako bi se igračeLice zainteresiralo za trening i učinilo trening zanimljivimR naglasak je na uživanju u izvoenju
vježbe
*. utoritet $?uthorit#+ 2 igračimaLcama se mora pružiti prilika za aktivno sudjelovanje u odlučivanju prilikom odabira vježbi na treningu i naučiti ih samoocjenjivanju na treningu F. Dagrade $"eards+ 2 nagrade se moraju odnositi na pojedinačan trud i napredak, a ne na socijalne
usporedbe
s
drugim
igračimaLcama
$izbjegavanje
ego/motivacije+
=. Hormiranje grupa $8rouping+ 2 igračeLice možete podijeliti u grupe $obrambeni igrači+ kako bi usavršavali odreene vještine $npr. skok, postavljanje u obrani+R ako se vježba izvodi u paru, pokušajte podijeliti igrače na način da bolji i lošiji igračiLce vježbaju zajedno C. Procjena $Bvaluation+ 2 budite oprezni pri davanju kritikaR neka one budu umjerene s naglaskom na nedostatku truda, a ne pretjerano kritizirajuće s naglaskom na osobine $npr. snaga, izdržljivost+R
na
kraju
pohvalite
igračeL
ice
za
ono
što
su
dobro
učinili
M. Kremensko usklađivanje $)iming+ 2 odrediti vremenski period za izvoenje ovog programa Osim trenera, roditelji su takoer uključeni u razvoj unutarnje motivacije. )eoretičari se slažu u činjenici da je orijentacija roditelja najbolji pokazatelj djetetove orijentacije, što upućuje na naučeno ponašanje. 0rugim riječima, ako su roditelji orijentirani na postignuće ili ego, vjerojatno će i dijete usvojiti takav obrazac ponašanja. Prema načelima nekih autora, uloga je roditelja da! Potiču
nezavisnost
podržavaju
srdačni utjehu
i
6jeruju
i
i
podršku u
strpljivi
nastojanja
djeci
djeteta
stjecanju
podržavaju u
slučaju
nagrauju
svoju
neuspjeha,
sposobnosti i
u
Hmale
straha
djecu i
svog korakeD
samostalnosti obeshrabrenja djeteta
do
uspjeha
3uzdržavaju se od kritika i pitanja (L-ako nisi pobijedioFM ili LAašto si tako igraoFM) Podrška roditelja vrlo je važna i vrhunskim sportašima, o čemu svjedoči video u nastavku. 7ilj svakog sportskog psihologa dobro je upoznati sportaša i otkriti koji su njegovi ciljevi u
sportu. 3vaki sportaš može donekle definirati svoje ciljeve, a psiholog mu korištenjem popularnih metoda $npr . *=+ metoda+ može pomoći u definiranju specifičnih $eng. 3pecific+, mjerljivih $eng. 5easurable+, dostižnih $eng. ?chieveable+ i relevantnih $eng. "elevant+ ciljeva koje sportaš nastoji
ostvariti
u
nekom
vremenskom
periodu
$eng.
)ime+.
Bvo
i
primjera!
Bdi $%M godina+ trenira nogomet i redovito igra utakmice za nogometni klub koji svake sezone u juniorskoj ligi završi na nekom od prva tri mjesta. Bdi želi biti najbolji strijelac juniorske lige $3+. Prošle sezone nabolji je strijelac zabio *( golova pa Bdi želi postić barem ** gola kako bi ostvario taj cilj $5+. zadnja tri kola Bdi je postigao = pogotka $?+, a dugoročno Bdi želi biti bolji igrač $"+. -avedene ciljeve Bdi želi ostvariti do kraja ove sezone $)+. -akon dobro definiranih ciljeva, sportski psiholog može motivirati sportaša prije natjecanja adekvatnom mentalnom pripremom $npr. relaksacijom mišića i vizualizacijom+. Ovim tehnikama može se postići stanje dovoljne fizičke i mentalne spremnosti. 3portski psiholog mora biti fleksibilan u pristupu svakom sportašu jer tehnika koja kod jednog sportaša daje odlične rezultate, kod drugog može posve HzakazatiD i obratno. :ato je važno da sportski psiholog raspolaže nizom dostupnih HalataD kako bi efikasnije obavio sve potrebne procese u okviru motivacije
sportaša.
5otivacija u životu sportaša jedan je od glavnih čimbenika koji jamči dobre rezultate i donekle može predvidjeti uspjeh sportaša. -edvojbeno je da trener, kao ključna figura u razvoju sportaša, može značajno oblikovati sportaša i pomoći mu da se nosi s napornim treninzima i natjecanjima na kojima sportaš mora pokazati svoje znanje i vještine. ao podrška trenerima služe i sportski psiholozi, koji svojim tehnikama nastoje pomoći sportašima u postavljanju, orijentaciji i ostvarenju ciljeva.
:aključak 3portska psihologija je primijenjena grana psihologije u kojoj se psihološki principi i tehnike primjenjuju u okvirima sporta i tjelovježbe. onačni je cilj poboljšati postignuće sportaša i naučiti sportaše da uživaju u sportu. Osim toga, cilj je pomoći mladom sportašu u razvoju samokontrole, samopouzdanja, povećati unutarnju $intrinzičnu+ motivaciju sportaša $7oS, *((C+. 3uradnja sa sportskim psihologom preporuča se svim sportašima, neovisno o rangu natjecanja, spolu i dobi. 3portski psiholog podrška je sportašu i suradnja znači da sportaš vodi računa o svojoj mentalnoj pripremljenosti za natjecanje, a ne samo o fizičkoj i tehničko/taktičkoj. 3portski psiholog
može
pomoći
sportašu
u
ovim
domenama!
a+
definiranju
ciljeva
b+
smanjenju
napetosti
prije
c+
poboljšanju
koncentracije
d+
vježbama
pravilnog
u i
na disanja
za treningu i
karijeri,
vrijeme
izvoenja,
i
natjecanju
opuštanja
mišića
e+ educiranju roditelja i trenera $npr. poučavanje pravilnoj komunikaciji sa sportašem+ 1z ovih domena, vidljivo je da angažman sportskog psihologa nije rezerviran samo za krizne situacije, već se suradnja preporuča tijekom cijele sezone. 3vako natjecanje izazov je samo po sebi. -eki igrači osjećaju veću ili manju HtremuD pred natjecanje, a gotovo svaki igrač bi volio popraviti svoju koncentraciju i bolje reagirati kad se susret HlomiD i kad jedan krivi potez ili odluka
mogu
značiti
poraz.
pravo iz navedenih razloga važno je da sportaš kontinuirano radi na mentalnoj pripremi, jer se sportska pripremljenost sastoji od fizičke, tehničke, taktičke i psihološke pripreme sportaša. tom smislu, psihološka priprema može se smatrati osnovnim preduvjetom optimalnog integriranja preostalih dijelova pripreme u cjelinu i maksimalnim iskorištavanjem vlastitih potencijala. Postavlja se pitanje ima li smisla ulagati u fizičku pripremu i raditi na savršenoj tehnici izvoenja udarca, ako sportaš nije mentalno spreman pokazati i iskoristiti naučene vještine. -adalje, angažman sportskog psihologa nužan je jer pojedini sportaši imaju krivo naučene obrasce funkcioniranja kad su pod pritiskom, kad rezultat nije povoljan ili je pritisak trenera i gledatelja pretežak za sportaša. takvim trenucima igrači reagiraju instinktivno, a instinkt nekima govori da se bore, a nekima da pobjegnu. Ova je pojava u literaturi poznatija kao fight or flight
princip.
;jubitelji socijalne psihologije sjećaju se -ormana )ripletta koji je još davne %'&@. godine izvijestio o istraživanju koje se danas smatra prvim istraživanjem na području psihologije sporta. On je analizirao postignuće biciklista u uvjetima socijalne facilitacije, odnosno nastojao je izmjeriti ima li promjene u vremenu koje je potrebno biciklistima da prou stazom u tri uvjeta. prvom uvjetu biciklisti su sami prolazili stazom, u drugom uvjetu tempo im je HdiktiraoD biciklist koji se nije natjecao u utrci i u trećem uvjetu natjecali su se protiv izravnog suparnika. "ezultati su pokazali da je najbrži prolazak stazom izmjeren u situaciji natjecanja protiv izravnog suparnika, dakle u trećem uvjetu. )riplett je rezultate objasnio pojmom socijalne facilitacije, odnosno bolje postignuće javlja se u situaciji kad je sportašima pojačan Hnatjecateljski instinktD kojim se oslobaaju dodatne zalihe energije. sprkos ovom istraživanju, )riplett se ne smatra
Hocem sportske psihologijeD, već taj naziv pripada 7olemanu "obertsu 8riffithu koji je proučavao prirodu psihomotoričkih vještina, motoričko učenje i odnos izmeu ličnosti i motoričkog postignuća. Osim toga, 8riffith je utemeljitelj prvog laboratorija psihologije sporta na 3veučilištu
1llinois
%&*C.
)ehnike
godine
i
$8reen,
*((F+.
način
rada
3portski psiholog na početku obično radi psihodijagnostiku, odnosno korištenjem razgovora sa sportašem $ili više njih+, upitnika samoprocjene i opažanjem $promatranjem ponašanja na treningu, natjecanju i sl.+ nastoji odrediti problemsko ponašanje na kojem treba raditi. -akon kvalitetno napravljene dijagnostike, a ovisno o problemu, potrebno je odabrati kojim tehnikama će
psiholog
%.
mijenjati
ponašanje
i
pomoći
Postavljanje
sportašu
da
popravi
ciljeva
svoju
u
izvedbu. sportu
6rlo je važno postaviti ciljeve u sportu jer njima sportaš definira težinu, specifičnost, mjerljivost, blizinu i osobnu orijentaciju. 0a bi sportaš imao koristi od postavljanja cilja, mora ga sGm prihvatiti. 7iljeve koje je postavio trener, sportaš može, ali i ne mora prihvatiti. 1z tog razloga, sportaš mora biti uključen u postupak postavljanja ciljeva, na način da trener predloži pojedine ciljeve,
ali
sportaš
je
*.
onaj
koji
mora
prihvatiti
ciljeve
kao
)ehnika
svoje
vlastite.
predočavanja
Predočavanje ili vizualizacija jedna je od najvažnijih tehnika u psihologiji sporta. "azlog zašto ova tehnika koristi sportašu odnosi se na činjenicu da zamišljajući scenu, sportaš u stražnjem dijelu svog mozga stvara sliku. )a slika je mozgu jednako važna kao i ona koja dolazi putem živčanih vlakana iz oka. 0rugim riječima, mozak Hmentalne slikeD doživljava na sličan način kao i stvarne slike koje dolaze iz okoline. tom smislu, predočavanje je svojevrstan Hjezik mozgaD. ada se koristi sa stvarnom vježbom, predočavanje učinkovito poboljšava motoričko postignuće. 6ažno je napomenuti da se predočavanje može koristiti u svlačionici prilikom pripreme za nastup, F.
odnosno
u
trenucima
kada )ehnike
stvarno
izvoenje
nije
moguće. opuštanja
Postoji više tehnika i načina opuštanja tijela, a jedna od najčešće spominjanih tehnika je tzv. Jacobsonova tehnika progresivne mišićne relaksacije. Ova tehnika sastoji se od vježbi napinjanja i opuštanja pojedinih mišićnih skupina s ciljem da sportaš nauči postupno opustiti cijelo tijelo, odnosno uskladiti djelovanje vegetativnog živčanog sistema. Ova se vještina vrlo lako može naučiti, a ovo je samo prijedlog redoslijeda opuštanja mišićnih skupina! dlanovi, ruke, ramena,
zatiljak, vrat, lice, lea, trbuh, noge, stopala, stražnjica. Prilikom provoenja vježbi važno je usredotočiti se na osjećaje koji se aktiviraju napinjanjem mišića i one koji se aktiviraju opuštanjem mišića. 3portaši često proživljavaju kompleksne emocionalne reakcije $.psiholoska/komora.hr +,. Praksa psihologije sporta uključuje različite komponente. Primjerice, sportski psiholog koristi nastavne principe da pomogne sportašu da nauči kako učinkovito koristiti maštu iLili tehnike relaksacije. 3jevernoameričko društvo za psihologiju sporta i tjelesnu aktivnost $-orth ?merican 3ociet# for Ps#cholog# of 3port and Ph#sical ?ctivit# 2 -?3P3P?+ objavilo je HBtičke standarde u pružanju uslugaD svojim članovima, a ti su standardi
sažeti
u
devet
principa!
%. Odgovornost 2 sportski psiholog prihvaća odgovornost za posljedice svojih postupaka i ulaže sav
napor
da
osigura
da
se
usluge
koriste
na
odgovarajući
način.
*. 3tručnost 2 sportski psiholog pruža usluge i koristi tehnike za koje je, kroz znanje i iskustvo, kvalificiran. F. 5oralni i zakonski standardi 2 sportski psiholog odbija sudjelovati u postupcima koji nisu
u
skladu
sa
zakonskim,
moralnim
i
etičkim
standardima.
=. Predstavljanje u javnosti 2 sportski psiholog točno i objektivno navodi svoju stručnu osposobljenost
i
opredjeljenje.
C. Povjerljivost 2 sportski psiholog poštuje povjerljivost informacija dobivenih od klijenta
ili
osobe
u
tretmanu.
M. 0obrobit klijenta 2 sportski psiholog poštuje integritet i štiti dobrobit pojedinca i grupe s kojom
radi.
@. Profesionalni odnosi 2 sportski psiholog je osjetljiv na potrebe i probleme kolega u drugim
područjima
koja
su
povezana
sa
sportom.
'. )ehnike procjene 2 u razvoju, objavljivanju i korištenju postupaka procjene, sportski psiholog
pomiče
najvažnije
interese
svojih
klijenata.
&. 1straživanje s ljudima kao ispitanicima 2 u provoenju psihologijskog istraživanja, sportski psiholog je, prije svega, zadužen za dobrobit sudionika prema federalnim, državnim i profesionalnim standardima.
LITERATURA:
American Pschological Association, !ivision "#, pretraživano ".$.%&&". na http://www.phyed.duth.gr/sportpsy/aasp.htm,
'ecić()rpič, *.+%&&%. Konec športne kariere.Razvojno psihološki in športno psihološki vidiki. -jubljana /akulteta za šport. 'o0, 1.2., 3ui, 4. i -iu, 5. +6$$7. Overwiew of Sport Psychology . 8n *inger, 1.9., :uhphe, :., ;ennant, -.<. 2andbook o= 1esearch in *port Pscholog, pp. >6#? >@. 9eB 4ork :acmillian Publ. 'ompan. 7?77. 'o0, 1.2. +6$$@. *port Pscholog 'oncepts and Applications +" th )d.. C*A :c DraB?2ill 'ompanies. !uda, E.-. +%&&6. Achievement oal Research in Sport! P"shing #o"ndaries and $larifying Some %is"nderstandings . 8n 1oberts, D.'. Advances in :otivation in *port and )0ercise, pp. 6%$?6@7. 'hampaign, 8- 2uman
Dastin, P. +%&&". &ifestyle %anagement . /aster, 2igher, *tronger,%7 +", 6@?%6.
Horga, S. (1993). Psihologija sporta. Zagreb: Faku!e! "a #"$%ku ku!uru.
&$'', . (199). Athlete’s Rights, the Coach and the Sport Psychologist . I*: +oa-, A!-e!e a*' Sor! /0-oog$0! (Ur: &a2ora, /. $ ur$ V.D.) Toro*!o: T4$* O50e! L$6$!e'.
Hrlick, ;. +6$$$. %entalni trening za sportaše . 5agreb Dopal d.o.o. 1oberts, D.'. +%&&6. 'nderstanding the (ynamics of %otivation in Physical Activity! )he *n+"ence of Achievement oals on %otivational Processes. 8n 1oberts, D.'. Advances in :otivation in *port and )0ercise, pp.6?>6. 'hampaign, 8- 2uman
