SADRŽAJ UVOD..................................... UVOD............................................................ .............................................. .............................................. ..................................................... ................................ 2 1. POJAM MOTIVA MOTIVACIJE....................................... CIJE.............................................................. .............................................. ........................................ ......................3 .....3 1.1. Motivacija u povijesnoj perspektivi................................ perspektivi....................................................... ................................................. .......................... 1.2. I!ra"avanje #otivacije.......................................... #otivacije................................................................. .............................................. .................................. ...........1$ 1$ 2. MOTIVA MOTIVACIJA U %PO&TU.................... %PO&TU........................................... .............................................. ........................................................13 .................................13 2.1. Unutarnja i vanjska #otivacija u sportu..................................... sportu............................................................ ....................................1' .............1' 2.2. &a!(i)iti pristupi #otivaciji u sportu........................................................ sportu..............................................................................1* ......................1* 2.3. +ako #otivirati sporta,a................................................... sporta,a.......................................................................... ..................................... ......................1* ........1* 2.'. Motivacija sporta,a i tipovi (i)nosti................................................... (i)nosti............................................................................... ............................112.*. Motivacija u ti#sko# i pojeina)no# sportu......................................................... sportu................................................................1/ .......1/ 2.. Motivacija pona,anja sporta,a..................................... sporta,a............................................................ ........................................ ........................... ..........21 21 2.-. U(o0a trenera u #otivaciji sporta,a................................................... sporta,a.......................................................................... .............................23 ......23 3. A+JUA+............................ A+JUA+................................................... .............................................. .............................................. ..................................... ......................24 ........24 '. ITE&AT ITE&ATU&A....................................... U&A.............................................................. .............................................. ........................................................3$ .................................3$
1
UVOD Cije(i nas "ivot prati PI&AMIDA... a(i ne ova 5osanska ve6 MOTIVACIJ%+A. na)i prvo se roi#o ie#o #a(o u ,ko(u i ka kona)no po#is(i#o sa s#o !re(i7 na8e#o prvi posao ona nas o)eka pira#ia7 a(i ovaj put korporacijska. 9aravno7 prvi na# je posao7 tako a s#o u0(avno# pri nu korporacijske pira#ie oni sretni ,to :o5iju: vr; !naju 5r!o i s(etiti i(i a#p(ituiraju 0ore<o(e. U0(avno#7 s(u)aj je 1$$= a s#o u to# periou "ivota >na nu>. &a!(o0 je jenostavan. %a!rijevanje# se na,a #otivacijska struktura #ijenja7 a s njo# i na,i prioriteti. Pro#jeno# na,i; #otiva i #otivacija7 pa"nje7 percepcija i stavova7 a ,to je o5ro potaknuto novi# sa!nanji#a i u)enje#7 koji su va"ni psi;o(o,ki ?aktori7 auto#atski se #ijenja i na,a ko#unikacija. 9a,i #otivi su na,a unutra,nja konstrukcija koja nastaje kao re!u(tat interakcije psi;o(o,ki; i ?i!io(o,ki; procesa u )ovjekovu )ovjekovu or0ani!#u. 9a,a #otivacija je stanje or0ani!#a or0ani!#a pute# koje ener0iju us#jerava#o pre#a vanjsko# ci(ju. Ova va ?aktora uti)u na nas na va na)ina@ 1. stanje porasta napetosti 2. iskri#inacijsko stanje u s#is(u avanja poticaja ore8eno# s#jeru pona,anja +a prorae na,i #otivatori7 e,ava na# se s(jee6e@ s(j ee6e@ a Jav(janje potre5e 5 Aktiviranje Aktiviranje or0ani!#a or0ani!#a Bna0on poticaja c Do"iv(jaj potre5e B#otiv aovo(javanje ci(ja Bproi!vo i(i us(u0a koji# se potre5a #o"e !aovo(jiti %porta,7 onosno svaki )ovjek7 i#a svjesne i nesvjesne ra!(o0e !a,to se pona,a na ore8eni na)in. Ti ra!(o!i se e?iniraju kao #otivi. Motivi su !apravo po5ue koje )ovjekovo je(ovanje us#jeravaju pre#a neko# ore8eno# ci(ju7 or"avaju to je(ovanje i poja)avaju nje0 nje0ov ov inte inten! n!ite itet. t. Mo Moti tiva vaci cija ja je k(ju k(ju)a )ann io io u ra!u ra!u#i #ije jeva vanj njuu o5 o5ra rasc scaa po pona na,a ,anj nja7 a7 i u procjenjivanju inten!iteta i s#jera pona,anja7 kao i nje!in !avr,etak B%c;aie i sur.7 sur.7 2$$1. Pretpostavka teorije osti0nu6a u sportu 0ovore a je #otivacija ?unkcija ispo!icijski; oso5ina pojeinca7 a(i i situacijski; karakteristika sportsko0a konteksta. Oko(inski ?aktori prestav(jaju srestva koja pojeinac iskori,tava !a ?or#iranje #otivacijski re(evantni; poticaja7 a interpersona(ni kontekst va"an je ?aktor koji o5(ikuje sporta,evu percepciju Bari67 2$$*. 2$$* . %uvre#ena %uvre#ena istra"ivan istra"ivanja ja #otivacije #otivacije u okviru okviru socija(n socija(no
UVOD Cije(i nas "ivot prati PI&AMIDA... a(i ne ova 5osanska ve6 MOTIVACIJ%+A. na)i prvo se roi#o ie#o #a(o u ,ko(u i ka kona)no po#is(i#o sa s#o !re(i7 na8e#o prvi posao ona nas o)eka pira#ia7 a(i ovaj put korporacijska. 9aravno7 prvi na# je posao7 tako a s#o u0(avno# pri nu korporacijske pira#ie oni sretni ,to :o5iju: vr; !naju 5r!o i s(etiti i(i a#p(ituiraju 0ore<o(e. U0(avno#7 s(u)aj je 1$$= a s#o u to# periou "ivota >na nu>. &a!(o0 je jenostavan. %a!rijevanje# se na,a #otivacijska struktura #ijenja7 a s njo# i na,i prioriteti. Pro#jeno# na,i; #otiva i #otivacija7 pa"nje7 percepcija i stavova7 a ,to je o5ro potaknuto novi# sa!nanji#a i u)enje#7 koji su va"ni psi;o(o,ki ?aktori7 auto#atski se #ijenja i na,a ko#unikacija. 9a,i #otivi su na,a unutra,nja konstrukcija koja nastaje kao re!u(tat interakcije psi;o(o,ki; i ?i!io(o,ki; procesa u )ovjekovu )ovjekovu or0ani!#u. 9a,a #otivacija je stanje or0ani!#a or0ani!#a pute# koje ener0iju us#jerava#o pre#a vanjsko# ci(ju. Ova va ?aktora uti)u na nas na va na)ina@ 1. stanje porasta napetosti 2. iskri#inacijsko stanje u s#is(u avanja poticaja ore8eno# s#jeru pona,anja +a prorae na,i #otivatori7 e,ava na# se s(jee6e@ s(j ee6e@ a Jav(janje potre5e 5 Aktiviranje Aktiviranje or0ani!#a or0ani!#a Bna0on poticaja c Do"iv(jaj potre5e B#otiv aovo(javanje ci(ja Bproi!vo i(i us(u0a koji# se potre5a #o"e !aovo(jiti %porta,7 onosno svaki )ovjek7 i#a svjesne i nesvjesne ra!(o0e !a,to se pona,a na ore8eni na)in. Ti ra!(o!i se e?iniraju kao #otivi. Motivi su !apravo po5ue koje )ovjekovo je(ovanje us#jeravaju pre#a neko# ore8eno# ci(ju7 or"avaju to je(ovanje i poja)avaju nje0 nje0ov ov inte inten! n!ite itet. t. Mo Moti tiva vaci cija ja je k(ju k(ju)a )ann io io u ra!u ra!u#i #ije jeva vanj njuu o5 o5ra rasc scaa po pona na,a ,anj nja7 a7 i u procjenjivanju inten!iteta i s#jera pona,anja7 kao i nje!in !avr,etak B%c;aie i sur.7 sur.7 2$$1. Pretpostavka teorije osti0nu6a u sportu 0ovore a je #otivacija ?unkcija ispo!icijski; oso5ina pojeinca7 a(i i situacijski; karakteristika sportsko0a konteksta. Oko(inski ?aktori prestav(jaju srestva koja pojeinac iskori,tava !a ?or#iranje #otivacijski re(evantni; poticaja7 a interpersona(ni kontekst va"an je ?aktor koji o5(ikuje sporta,evu percepciju Bari67 2$$*. 2$$* . %uvre#ena %uvre#ena istra"ivan istra"ivanja ja #otivacije #otivacije u okviru okviru socija(n socija(no
uk(ju) uk(ju)en enost ost i ustrajn ustrajnost ost u spo sports rtsko kojj aktivn aktivnost osti7 i7 ko(i)i ko(i)inu nu i inten! inten!ite itett 5av(j 5av(jenj enjaa spo sporto rto# # i sportsku uspje,nost kao ci(jno us#jerene Bari67 2$$*. U sportu je vr(o va"no !nati ,to #otivira sporta,a !a po)etak 5av(jenja sporto#7 ostanak u pojeino# sportu7 kao i ra!(o0e !a prestanak 5av(jenja ti# sporto#. Istra"iva)i navoe 5rojne #otive kao va"ne !a 5av(jenje ore8eni# sporto#@ po5o(j,anje !rav(ja7 sk(apanje prijate(jstva7 ru"enje7 u)enje vje,tina7 po5je8ivanje na natjecanju it. Me8uti#7 5itno je spo#enuti spo#enuti a svi sporta,i ne e?iniraju sposo5nost7 sposo5nost7 onosno uspje,nost uspje,nost na isti na)in. Pre#a osaa,nji# istra"ivanji#a BDua i sur.7 14417 postoje va osnovna pristupa kine!io(o,ki# aktivnosti#a7 onosno va tipa ci(jne orijentiranosti pre#a koji#a 6e sporta, prosu8ivati v(astitu ko#petentnost@ ko#petentnost@ 1 Intrin!i)ni pristup7 us#jerenost pre#a !aatku i usavr,avanju sportski; vje,tina B task orijentacija. Takav Takav sporta, koristi sa#ore?erentni kriterij vrenovanja v(astite i!ve5e i uspje,nosti7 koji se te#e(ji na uspore5i s pret;oni# posti0nu6e#7 ra!ino# sposo5nosti i(i vje,tine. 2 Ekstri Ekstrin!i n!i)ni )ni pristu pristup7 p7 us#jer us#jereno enost st pre#a pre#a i!ve5 i!ve5ii i re!u(ta re!u(tatu tu Be0o Be0o orijen orijentac tacija ija. . %porta,i ovakve ci(jne orijentacije v(astitu ko#petentnost procjenjuju pre#a nor#ativno# kriteriju eva(uacije tj. u onosu na ru0e. Oso5i s o#inantni# intrin!i)ni# pristupo# vje"5anju va"no je kako se osje6a !a vrije#e vje"5anja7 a onoj sa o#inantni# ekstrin!i)ni# pristupo# !na)ajniji je re!u(tat7 na0raa7 5i(o a je rije) o #aterija(noj i(i nekoj ru0oj vanjskoj #ani?estaciji uspje;a. Pose5a Pose5ann !na)a !na)ajj ienti ienti?ik ?ikaci acije je ci(jne ci(jne orijen orijentira tiranos nosti ti i#a u estets estetski# ki# spo sporto rtovi# vi#aa 0 0je je je e#ociona(na ekspresija pokreto# )esto k(ju) natjecate(jske uspje,nosti. Tako Mi(eti6 i sur. B2$$/7 oka!uju !na)ajnu pove!anost intrin!i)ne orijentacije i o5ro0 p(esno0 i!vo8enja ko jevoj)ica i je)aka. %portska 0i#nastika7 naravno spaa u one sportove koji sar"e estetski o5(ikovane i koreo0ra?ski postav(jene acik(i)ke kretne strukture BMi(anovi67 144-. Motivirano Motiviranost st prestav(ja prestav(ja onaj skup s(o"eni; s(o"eni; karakteris karakteristika tika pojeinca pojeinca 5e! koje0 se ?aktor ?aktorii !nanja !nanja i ?aktor ?aktorii spo sposo5 so5nos nosti ti !a ore8e ore8ene ne aktivn aktivnost ostii uop uop6e 6e ne6e ne6e i(i 6e se s(a5o s(a5o #ani?estirati Bor0a7 2$$4. % to0 je staja(i,ta poru)je #otivacije i!u!etno va"no i !a uspje,nost u nastavi. Posjeovanje ore8ene ko(i)ine !nanja o #otivacijski# o5rasci#a stuenata7 pru"a se #o0u6nost nastavniku !a preci!niji iniviua(ni pristup u nastavi7 a sa#i# ti# i !a ,to 5o(ju rea(i!aciju postav(jeni; ci(jeva 0(o5a(no0 p(ana i pro0ra#a7 te posti!anje #aksi#a(no #o0u6e an0a"iranosti u nastavno# procesu.
3
1. POJAM MOTIVACIJE Motivi se s;vataju ra!(i)ito i kao takvi se tu#a)e u !avisnosti o u0(a i na)ina nji;ovo0 pos#atranja. Mo0u se sa0(eati kao unutra,nji ?aktor koji posti)e7 us#jerava i inte0ri,e )ovjekovo pona,anje i nje0ovu aktivnost. Motiv se #o"e e?inisati i kao povo7 ra!(o07 posticaj !a neku aktivnost. esto se #otivi poistovje6uju sa potre5o#7 !5o0 s;vatanja a je #otiv o"iv(jena potre5a koja posti)e ore8enu aktivnost pre#a projektovano# ci(ju7 ,to se naravno ne #o"e osporiti7 #e8uti#7 svaka potre5a nije i ne #o"e 5iti #otiv. Da 5i potre5a posta(a #otiv7 tre5a je(ovati kao ?aktor koji pokre6e7 pospje,uje i i!a!iva ore8eno )ovjekovo pona,anje i je(ovanje. Inten!itet i e?ekti )ovjekove aktivnosti u ve(ikoj #jeri !avise o !aovo(jenja #otiva. 9ije #o0u6e i(i je vr(o te,ko !aovo(jiti sve #otive7 a o stepena nji;ovo0 !aovo(jenja !avisi si0urnost i spre#nost !a ostvarivanje ci(jeva7 ,to je svakako i 0(avna preokupacija i interes o0oja anas. I! to0 ra!(o0a su 5rojni autori poku,a(i ati svoj oprinos u e?inisanju #otivacije. Vajri; i +unc #otivaciju s;vataju kao op,ti poja# koji se onosi na cije(i skup na0ona7 !a;tjeva7 potre5a7 "e(ja i s(i)ni; si(aF BGei;ric; i +oont!7 144/7 str. '2. Oni #otivaciju pos#atraju kao sveukupnu reakciju u kojoj potre5e koje (jui osje6aju voe o ispunjenja "e(ja i(i ka ostvarivanju ci(jeva7 ,to re!u(tira !aovo(jstvo#. Tako8e7 autori na0(a,avaju ra!(iku i!#e8u #otivacije i !aovo(jstva7 pri )e#u se po nji#a #otivacija onosi na "e(ju i napor !a !aovo(jenje "e(ja i(i ci(jeva7 ok se !aovo(jstvo onosi na ispunjenje koje osje6a#o !5o0 !aovo(jenja "e(ja. Motivacija i#p(icira "unju !a re!u(tato#7 ok je !aovo(jstvo pos(jeica to0 re!u(tata. Motivacija se u0(avno# upotre5(java !a pojave ve!ane u! poticaje7 porive i #otive. De?ini,e se kao e?ektivno
3. Postoje po!itivni i ne0ativni #otivi kao i va(encija i(i us#jerenje po!itivno i(i ne0ativno us#jereni #otiviH '. Motivi je(uju ina#i)no7 i to kao siste#H *. Motive #ora#o u!i#ati u nji;ovoj aktue(nosti )ak kaa se rai i o ve!i sa pro,(o,6uH . Motivi je(uju svjesno i posvjesnoF B%u!i67 144/7 str. 23. Osnovna poje(a #otivacije je na unutra,nju i vanjsku. Unutra,nja #otivacija pora!u#ijeva a u)enik u)i 5e! neko0 spo(ja,nje0 ra!(o0a. On i#a potre5u a u)i7 na(a!i !aovo(jstvo u sa#o# procesu u)enja i u posti!anju ore8eni; ci(jeva koje sa# se5i postavi u u)enjuF BVu)i67 2$$-7 str. -'. Dak(e7 ko ove #otivacije !aovo(jstvo je u sa#oj aktivnosti koju oso5a o5av(ja7 npr. raost otkrivanja novo07 potvr8ivanje sposo5nosti a se ne,to sa!na i nau)i. U unutra,nje #otive spaaju jo, interesovanje7 "e(ja !a sa!nanje#7 #otiv posti0nu6a7 potre5a !a ko#petencijo#7 stepen aspiracija7 ci(j i na#jera a se ne,to nau)i7 prijatnosti i neprijatnosti 0raiva Bi5ie#7 str. -'. Vanjska #otivacija postoji kaa aktivnost s(u"i !a o(a"enje o neko0 spo(ja,nje0 ci(ja. Dak(e7 spo(ja,nja #otivacija se !aovo(java is;oo# i re!u(tato# aktivnosti7 onosno !a koje je va"an ci(j koji se posti"e ato# aktivno,6u7 a ne sa#a aktivnostF Buri67 14447 str. 1$. Pro5(e# ko ovakve poje(e #otivacije je )injenica a se ne #o"e ta)no oreiti ra!(ika #e8u nji#a7 jer )esto se e,ava a vanjski #otivi prije8u u unutra,nje. U)e6i neko 0raivo ijete na po)etku ne poka!uje interesovanje !a nje0a7 #e8uti#7 toko# u)enja prona8e ne,to interesantno7 ,to 0a kasnije posti)e a se vi,e posveti u)enju ti; sar"aja jer prona(a!i !aovo(jstvo ok u)i te sar"aje. Upravo i! ovi;7 a(i i ru0i; ra!(o0a7 pojavi(a se %DT< teorija #otivacije i(i teorija sa#o<eter#inacije. Ovu teoriju je ra!raio Desaj i &ajan BDecK an &Kan7 2$$2 vii ko %u!i67 2$$. Vrijenost ove teorije je u to#e ,to ona ra!#atra (juske #otive u kontinuu#u o osustva i nisko0 nivoa #otivisanosti o vr(o sna"ne ispo(jenosti #otivacijeF B%u!i67 2$$7 str.1. Osi# naveeno07 ova teorija jeni# ije(o# !a;vata i e#ocije i to joj aje oatnu vrijenost. Ona na#e6e pitanje a (i je #otivacija te"nja ka neko# ci(ju i(i te"nja ka i!5je0avanju to0 isto0 ci(ja. Motivi su po5ue koje )ovjekovo je(ovanje us#jeravaju pre#a neko# ore8eno# ci(ju7 or"avaju to je(ovanje i poja)avaju nje0ov inten!itet. To su u!roci (jusko0 pona,anja. % o5!iro# a postoji vr(o ve(ika varija5i(nost (jusko0 pona,anja7 pretpostav(ja#o a postoji i ve(ik 5roj ra!(i)iti; #otiva. U poru)ju svako0 o ti; #otiva je(uje #otivacijski cik(us. *
U svako# trenutku na,e pona,anje ore8eno je ve(iki# 5roje# #otiva koji stoje u s(o"eni# onosi#a. +a 0ovori#o o #otivi#a7 tre5a i#ati na u#u@ •
9a)in i!ra"avanja #otiva u pona,anju varira o socija(ne sreine o sreine i o pojeinca o pojeinca.
•
Isti i(i s(i)ni #otivi #o0u se #ani?estirati na ra!(i)ite na)ine
•
&a!(i)iti #otivi se #o0u #ani?estirati na s(i)an na)in.
•
9aj)e,6e je svako pona,anje re!u(tanta je(ovanja interakcije neko(iko #otiva7 a ne sa#o jeno0 pojeina)no0.
Osi# naveene postoje jo, neke poje(e a #i 6e#o navesti poje(u na@ uro8ene i(i pri#arne i(i 5io(o,ke #otive7 i na ste)ene7 sekunarne i(i socija(ne. Uro8eni su us#jereni na o)uvanje "ivota7 a ste)eni su i!veeni i! nji; i(i nau)eni toko# "ivota.
Urođeni primarni ili biološki moi!i" •
a ;rano#
•
a pi6e#
•
a sekso#
•
Materinski
•
a i!5je0avanje# 5o(i
•
a o#oro# i sno#
•
a kretanje#
Se#eni$ %ek&n'arni ili %o(i)alni •
a ru,tvo#
•
a si0urno,6u
•
a sa#opo,tovanje#
•
a u0(eo#
•
a #o6i
•
a o#inacijo#
•
a sa#osta(no,6u
•
a stvara(a,tvo#
% 5av(jenje# sporto# pose5no su pove!ani #otivi !a kretanje#7 o#oro# i i!5je0avanje# 5o(i Bu sportu se ie i unato) u#oru i )esto preko 0ranice 5o(i7 ak(e tra"i se pona,anje suprotno neki# uro8eni#7 5io(o,ki# #otivi#a.
1.1. Moi!a(i)a & po!i)e%no) per%peki!i Istra"ivanja #otivacije potek(a su o 0r)ki; ?i(o!o?a %okrata7 P(atona i Aristote(a. P(aton je s#atrao a #otivacija potje)e i! troije(ne7 ;ijerar;ijski or0ani!irane u,e. 9a najni"e# je ije(u u,e apetitivni io7 u koji spaaju potre5e poput 0(ai i seksa na ru0oj ra!ini je natjecate(jskiBko#petitivni io7 0je spaa osje6aj ponosa i sra#a7 a na najvi,oj je ra!ini ka(ku(ativni aspekt7 u koji spaa o(u)ivanje i 5iranje. Pre#a P(atonu7 ra!(i)iti ije(ovi u,e su o0ovorni !a ra!(i)ite aspekte pona,anja7 a(i je svaki vi,i io #o0ao kontro(irati one ni"e. P(atonov sustav o0ovara Lreuovo#7 u koje# sen!ua(ni o0ovara iu7 ra!u#ni e0u7 a vo(jni supere0u. Aristote( je pri;vatio i pro,irio P(atonov sustav7 a(i je pre?erirao na!ive ra!u#ni7 vo(jni i sen!itivni io. %en!itivni io je i#pu(!ivan i iraciona(an7 sar"i osnovne porive koji nas or"avaju na "ivotu. %en!itivni io je pove!an sa osje6aje# 5o(i i u"itka. &aciona(ni io je jeinstven !a (juska 5i6a7 pove!an je sa ieja#a i inte(ektua(an7 te pove!an sa vo(jo#. Vo(ja operira kao najvi,i stupanj u,e kao #o0u6nost i!5ora7 te ije(o# koji je 5es#rtan i u!vi,en. +asnije je troije(na 0r)ka psi;a sveena na ua(i!a# strasti tije(a i ra!u#nosti u;a. 9akon renesanse7 &en Descartes je ovo# ua(i!#u oao ra!(iku i!#e8u pasivni; i aktivni; aspekata #otivacije. Tije(o je #e;ani)ko i #otivacijski pasivno7 a vo(ja je ne#aterija(na i #otivacijski aktivna. +ao ?i!i)ki entitet7 tije(o posjeuje potre5e !a ;rano#7 te o0ovara na !a;tjeve oko(ine #e;ani)ki7 kro! osjete7 re?(ekse i ?i!io(o0iju. U# je spiritua(an7 ne#aterija(an i ra!#i,(jaju6i entitet koji posjeuje vo(ju !a ostvarivanje ci(ja. +ako 5is#o ra!u#je(i pasivne i reaktivne #otive7 rea0ira(o je tije(oBprou)ava i; ?i!io(o0ija7 a kako 5is#o ra!u#je(i ostvarivanje ci(jeva rea0ira(a je vo(jaBprou)ava i; ?i(o!o?ija. %ve ve(ike teorije poku,avaju o5jasniti ,to vi,e aspekata #otivacije u sve0a neko(iko ter#ina. a Descartesa je prva #otivacijska si(a 5i(a vo(ja7 koju je i!jena)avao sa #otivacijo#. Potre5e tije(a7 strasti7 u"ici7 5o(7 5i(i su i#pu(si !a akciju7 no oni su sa#o aktivira(i vo(ju. Vo(ja je 5i(a si(a u#a koja je kontro(ira(a tje(esne "e(je i strasti u interesu vr(ine i spasenja tako ,to je vje"5a(a svoje #o6i i!5ora i te"nje. -
Poka!a(o se a je vo(ja jenostavno #isaoni konstrukt koji proi!(a!i i! oko(ine7 unutarnji; #o0u6nosti7 "ivotno0 iskustva7 te ra!#i,(janja o se5i i svoji# ieja#a. Tako8er se7 po#o6u eksperi#enata7 poka!a(o a postav(janje ci(jeva i u)inkovite strate0ije utje)u na uspje;7 a ne vo(ja kao takva. +asnije se i! teorije o vo(ji ra!vi(a teorija instinkta. io(o,ki eter#ini!a# C;ar(esa DarNina je i#ao va 0(avna e?ekta na !nanost@ 1. 5io(o0iji je ao najva"niju postavku o evo(uciji 2. okrenuo u# !nanstvenika o #enta(isti)ki; #otivacijski; koncepta Bnpr. vo(ja pre#a #e;anicisti)ki# i 0eneti)ki# Tako8er je !avr,io na0a8anja o ua(i!#u )ovjeka i "ivotinja koja su sar"ava(a ra!(i)ite stuije #otivacije7 te se okrenuo istra"ivanju kako "ivotinje koriste #otivaciju !a pri(a0o5u !a;tjevi#a oko(ine. a DarNina7 "ivotinjsko pona,anje je ve6ino# nenau)eno7 auto#atsko i #e;ani)ko. ivotinje se pri(a0o8avaju oko(ini i 5e! iskustva. +ako 5i to o5jasnio7 DarNin je pre(o"io instinkt. Instinkt proi!(a!i i! ?i!i)ke supstance7 0enetsko0 #aterija(a. To !na)i a su to nas(ije8ene tenencije a se pona,a#o na ore8eni na)in. U! aekvatni pora"aj7 instinkti se i!ra"avaju kro! nas(ije8ene tje(esne re?(ekse !5o0 nas(ije8eno0 i#pu(sa !a takav na)in rea0iranja. Dak(e7 u 14.st. su istra"iva)i #otivacije o5aci(i u,u i ostavi(i sa#o tije(o sa svoji# na0oni#a. Gi((ia# Ja#es je prvi popu(ari!irao teoriju o instinkti#a kao osnovi #otivacije. %#atrao je a (jui i#aju ve(ik 5roj ?i!i)ki;B(oko#ocija i #enta(ni; instinktaBi#itacija7 i0ranje7 socija5i(nost. a pre(a!ak instinkta u pona,anje us#jereno pre#a ci(ju potre5an je sa#o o0ovaraju6i pora"aj. Pri#jerice7 pri!or #i,a u #a)ki aktivira ko#p(eksni set nas(ije8eni; re?(eksa koji 0eneriraju i#pu(se u speci?i)ne akcije. Gi((ia# McDou0a( je pre(o"io teoriju instinkta koja je uk(ju)iva(a instinkte !a istra"ivanje7 5or5u i 5ri0u !a #(aun)a. %#atrao je a su instinkti iraciona(ne i i#pu(!ivne #otivacijske si(e orijentirane pre#a ore8eno# ci(ju. Instinkti i s nji#a pove!ane e#ocije o5ja,njavaju uprav(jenost pre#a ci(ju koja je u (jusko# pona,anju o)ita. 9ajve6a ra!(ika u onosu na Ja#esa jest pretpostavka a 5e! instinkta (jui ne 5i krenu(i ni u jenu akciju7 ve6 5i 5i(i inertni. To !na)i a svu (jusku #otivaciju pripisuje instinkti#a. asa je ienti?icirano oko $$$ ra!(i)iti; instinkta. /
Poka!a(o se a je (o0ika teorija instinkta cirku(arna@ u!rok pona,anja je instinkt7 a pona,anje je oka! !a postojanje instinkta. 9eostaje neki na)in a se poka"e postojanje instinkta. Jean o na)ina je a poi"e#o 2 vr(o s(i)ne "ivotinje u ra!(i)iti# okru"enji#a i 0(ea#o nji;ove reakcije na iste pora"aje. Dana,nji psi;o(o!i vi,e ne koriste teoriju instinkta !a o5ja,njenje (jusko0 pona,anja. 9a0on tre6a ve(ika teorija. Osniva) je GooNort;. 9a0on je proi!a,ao i! ?unkciona(ne 5io(o0ije i o5ja,njava se ti#e a je ?unkcija pona,anja !aovo(jenje potre5a. +ako nestaje 5a(ans u tije(u7 pojav(juje se na0on koji# "e(i#o !aovo(jiti taj neostatak.
Propa'an)e eori)a o na*on& Teorije o na0onu su po)iva(e na tri osnovne pretpostavke@ 1. na0on i!vire i! tje(esni; potre5a 2. s#anjenje na0ona je oja)avaju6e i u!rokuje u)enje 3. na0on ener0i!ira pona,anje Istra"ivanja su7 osi# potpore7 prona,(a i po5ijaju6e )injenice@ neka #otivacija postoji 5e! 5io(o,ke potre5e7 a neka postoji 5io(o,ka potre5a7 a(i ne i #otivacija< anorekti)arke. Motivacija #o"e proi!a6i i i! ru0i; i!vora7 osi# e?icita u tije(u. ati#7 u)enje se )esto jav(ja 5e! o0ovaraju6e0 s#anjenja na0ona< 0(ani ,takori u)e )ak i ka jeu ne;ranjivi sa;arin koji ne s#anjuje na0onH a #o0u6e je i u)enje u! porast na0ona. Tako8er7 postoje i eksterna(ni7 nepsi;o(o,ki i!vori #otivacije. %ve su se u((ove pretpostavke poka!a(e 5ar je(o#ice to)ne7 #e8uti#7 pri#jena i# je o0rani)ena upravo !ato jer je u(( na0on s#atrao jeini# i!voro# #otivacije i u)enja.
+o!e eori)e 9akon 14*$
•
vanjski o0a8aj koji ener0i!ira i uprav(ja pona,anje# pri5(i"avanja i(i i!5je0avanja o5ja,njava pri(a"enje (jui po!itivni# poticaji#a7 a ua(javanje o ne0ativni; ove teorije po)ivaju na konceptu ;eoni!#a
•
u"itak kro! u)enje7 (jui o5(ikuju pretpostavke o na0ra8uju6i# i nena0ra8uju6i#
•
o5jekti#a teorije poticaja ponui(e su nove sastavnice #otivacije<
• •
4
• • •
nove #otivacijske aspekte7 poput oko(inski; poticaja ieja a #otivacijska stanja #o0u 5iti ste)ena kro! iskustvo prika! #otivacije koji isti)e trenutne pro#jene u oko(inski# poticaji#a
Po5u8enost •
osnova !a teoriju o po5u8enosti 5i(a je otkri6e retiku(arne ?or#acije kao sustava
•
po5u8enosti u "iv)ano# sustavu i!vor #otivacije je u centra(no# "iv)ano# sustavu osnovne ieje karakteristike oko(inski; aspekata poput to0a kako je oko(ina sti#u(ativna7 stresna
•
it. utje)u na nivo po5u8enosti varijacije u po5u8enosti i#aju o5(ik o5rnuto0 s(ova u< s(a5a i preve(ika
• •
po5u8enost nije o5ra !a o5av(janje aktivnostiH naj5o(ja je opti#a(na po5u8enost7 koja je ni"a !a s(o"enije ranje7 a vi,e !a jenostavnije Diskrepancija i uravnote"enost • • • •
postoji opti#a(ni stupanj !a svako #otivacijsko stanje or0ani!#i su #otivirani a !ar"e taj stupanj ravnote"e pri#jer ravnote"e je opti#a(na po5u8enost iskrepancija je pore#e6aj te ravnote"e7 a ka se pojavi7 ener0i!ira i uprav(ja pona,anje pre#a vra6anju or0ani!#a u stanje ravnote"e
Mini, eori)e a ra!(iku o ve(iki; teorija koje poku,avaju o5jasniti sveukupnu #otivaciju7 #a(e teorije poku,avaju o5jasniti sa#o speci?i)ne #otivacijske ?eno#ene7 !na)ajke #otivacije u speci?i)ni# oko(nosti#a7 teoretska pitanja7 i(i #otivacijske pro5(e#e i tenencije koje se ti)u ore8ene skupine (jui. Pri#jeri@ •
teorija #otivacije !a posti0nu6e BAtkinson
•
atri5ucijska teorija #otivacije !a posti0nu6e BGeiner
•
teorija ko0nitivno0 nesk(aa BLestin0er
•
je(otvornost BG;ite7 arter
•
teorija o)ekivanja i vrijenosti BVroo#
•
intrin!i)na #otivacijaBDeci
•
Teorija postav(janja ci(ja Bocke 1$
•
9au)ena 5espo#o6nostB%e(i0#an
•
Teorija reaktivnosti Bre;#
•
Teorija sa#oostvarenja Banura
•
%;e#e BMarkus
Danas: 1. Aktivna priroda osobe
Ci(j teorije na0ona 5io je o5jasniti kako prirono inertno 5i6e postane aktivno. Ci(j #otivacije 5io je aktivirati to inertno 5i6e. Motivacija je 5i(a stuija potaknute aktivnosti. nanstvenici su u ru0oj po(ovici sto(je6a s#atra(i a je so5a po priroi aktivna i #otivirana. 2. Kognitivna revolucija
&ani #otivacijski koncepti< na0oni7 potre5e7 0(a7 po5u8enost7 ;o#eosta!a< !asnovani su na 5io(o0iji i ?i!io(o0iji. Taa,nji koncepti #otivacije usreoto)i(i su se na stuije 0enetike7 5io(o0ije7 ?i!io(o0ije i socio5io(o0ije. Danas se #otivacija pro#atra sa ko0nitivisti)ko0 staja(i,ta< pro#atraju se p(anovi7 ci(jevi7 o)ekivanja i vjerovanja7 priavanje o5i(je"ja i svijest o se5i. Tako8er7 ana,nje se teorije vi,e us#jeravaju na (jue ne0o stare7 ve(ike teorije< ana,nje teorije su ;u#anisti)ke. 3. Primijenjena, socijalno relevantna istraživanja
Danas se7 nakon okretanja pre#a prou)avanju (jui7 istra"uje suo)avanje sa streso#7 rje,avanje #otivacijski; pro5(e#a na pos(u i s(i)ni# okru"enji#a7 tret#anu epresije.
1.-. Ira/a!an)e moi!a(i)e +ako 5is#o prepo!na(i ne)iju #otivaciju7 #ora#o pro#atrati njeno #otivirano pona,anje7 pratiti pret;oe6u varija5(u !aovo(jenja potre5a i os(anjati se na sa#oi!vje,taje. Po#o6u pra6enja !aovo(jenja ore8eni; potre5a #o"e#o previjeti neko #otivirano pona,anje prije no ,to se ono pojavi. Ako pak ne !na#o pret;oe6u varija5(u7 #o"e#o pro#atrati #otivaciju i! kon!ekventni; varija5(i7 onosno pona,anja7 ?i!io(o,ki; stanja i sa#oi!vje,taja. 1. Ponaanje
11
Prisutnost i jakost #otivacije vii#o i! trua7 (atencije pona,anja7 trajnosti7 i!5ora ko vi,estruki; opcija7 vjerojatnosti o0ovora7 ?acija(ne ekspresije i tje(esno0 stava. Tru •
napor u(o"en u o5av(janje !aatka ka #otivacija postoji7 (jui u(a"u vi,e pa"nje7 op6enito su po5u8eniji neka
•
nisu #otivirani jenako truu u ovo# s(u)aju je inten!itet7 onosno a#p(itua )ovjekovi;
•
o0ovora na neki pora"aj atencija • •
vrije#e protek(o o pora"aja o o0ovora kako se #otivacija pove6ava7 (atencija se s#anjuje
Trajnost •
vrije#e koje protekne o po)etka o kraja o5av(janja ore8ene #otivirane aktivnosti
•
,to je #otivacija ve6a7 ve6a je i trajnost pona,anja
•
trajnost nije isto ,to i tru< pona,anje #o"e u0o trajati7 a a tru ne 5ue ve(ik
I!5or •
pre?erencija !a neku aktivnost u onosu na neku ru0u
•
pre?erencija i!ra"ava sna0u #otiva koji se natje)u
Vjerojatnost o0ovora •
5roj pona,anja uspore8en sa pri(ika#a !a ore8eno pona,anje7 ak(e )estina pona,anja s o5!iro# na #o0u6nosti
Lacija(ne ekspresije •
i!ra"avaju speci?i)an sastav e#ocija i osje6aja7 onosno nji;ovo postojanje i inten!itet
Qovor tije(a •
ko#uniciranje "e(ja i pre?erencija po#o6u pokreta uova7 postu(arno0 stava7 pre5acivanja te"ine 12
%ve to !ajeno o5u;va6a i!ra! uk(ju)enostF en0a0e#ent< inten!itet i e#ociona(nu kva(itetu ne)ije0 suje(ovanja aktivnosti. Uk(ju)uje 5i;eviora(nu i e#ociona(nu ko#ponentu #otivirano0 pona,anja. 2. !i"iologija
+a se pripre#a#o na aktivnost7 "iv)ani i enokrini sustav re0u(iraju sastav neurotrans#itera i ;or#ona koji su 5io(o,ka osnova #otivacije i e#ocija. a #jerenje se koriste ispitivanja krvi7 sa(ivacije7 urina i ra!ne psi;o?i!io(o,ke #jere. Ci(jevi psi;o?i!io(o,ki; eksperi#enata su pro#atranje kako se tije(o pripre#a !a psi;o(o,ke i 5i;eviora(ne i!ra"aje7 te kori,tenje to0 !nanja kako 5is#o ra!u#je(i #otivaciju i e#ocije. Postoji * tje(esni; #jeri(a !a ekspresiju #otivacije i e#ocija@
•
kariovasku(arna aktivnost< raste sa te"ino#7 i!a!ovo# i atraktivno,6u !aatka
•
oku(o#otorna aktivnost
•
krvna
p(a!#a< kateko(a#ini 7 te arena(inB!a ten!ije i anksio!nost i
norarena(inB!a a0resiju i percepciju kontro(e •
e(ektroer#a(na aktivnost< e(ektri)ne pro#jene na povr,ini ko"e7 pri#jerice tijeko# !nojenja
•
ske(etno< #i,i6na aktivnost< ko pokreta (ica i tije(a
3. #amoi"vjetaji
Do5ivanje poataka introspekcijo# po#o6u intervjua7 upitnika7 ska(ni; testova ova #etoa i#a prenosti i neostatke pre ?i!io(o,ki# i 5i;eviora(ni# te;nika#a. Prenosti se onose na (ako6u pri#jene7 #o0u6nost o5ivanja vr(o speci?i)ni; o0ovora7 #o0u6nost pri#jene na ve(ik 5roj (jui i s(. 9eostatci se onose na #o0u6nost na#jerno0 i(i nesvjesno0 0rije,enja u ispunjavanju7 nepo!navanju v(astiti; #otiva7 postav(janu pitanja koja !a;tijevaju retrospekciju pa ovise o kva(iteti sje6anja ispitanika7 ne#o0u6nost pri#jene na "ivotinja#a7 novoro8en)ai i (ui#a sa te,ko6a#a u ver5a(no# i!ra"avanju. Ove se #jere koriste ve6ino# sa#o a potvre vjeroostojnost 5i;eviora(ni; i psi;o(o,ki; #jera.
-. MOTIVACIJA U SPORTU esto se u ve!i sa trenin0o# i sporto#7 ka"e a trener #ora !nati R#otiviratiRsporta,a7 5i(o na u(ji7 5i(o na kra6i rok. Ako u to#e uspije7 sporta,i 6e poka!ivati vi,e !ani#anja !a ra 13
i trenin07a ako ne uspije sporta,i 6e se pona,ati upravo o5ratno tj. ne6e se truiti ko(iko 5i tre5a(i i #o0(i. I!ra!i kao ,to su R#otiviranostR7 R!ainteresiranostR7 R#otivR7 Rna0raaR i s(i)no to(iko se )esto susre6u u svakonevno# okru"enju7 a nji;ovi korisnici 0otovo a vi,e ne ra!#i,(jaju ,to ti i!ra!i u sasvi# preci!no# s#is(u rije)i !na)e. ai)ka o5ja,njenja ti; ter#ina naj)e,6e su suvi,e pojenostav(jena7 a a 5i 5i(a to)na7 ok se opet stru)na o5ja,njenja #e8uso5no ra!(ikuju o autora o autora7 najvi,e !5o0 to0a ,to je koncept #otivacije re(ativno novije0a atu#a unutar psi;o(o0ijske !nanosti7 a !ati# i sto0a ,to se rai o veo#a s(o"enoj pojavi )ovjekovo0 psi;i)ko0 "ivota i pona,anja. Postoji neko(iko osnovni; ra!(o0a !a tako ,iroku upotre5u ter#ina i! poru)ja #otivacije. Dva7 su #e8uti# najva"nija jean je prakti)ne7 a ru0i teorijske priroe. Prakti)ki se ra!(o0 onosi na sa#u 5it #otivacijski; procesa. &ai se o procesi#a !a koje je pojeinac7 5e! o5!ira na to a (i je svjestan i(i nije7 po!naje (i i; teoretski i(i ne po!naje7 "ivotno !ainteresiran7 jer o stupnju uspje,nosti nji;ovo0 ?unkcioniranja ovisi i stupanj pri(a0o8enosti "ivotni# oko(nosti#a. ak,a pitanja7 kao ,to su a (i naru)iti ore!ak sa siro# i(i 0(jiva#a7 a (i se pri;vatiti sre8ivanja so5e i(i oustati7 te"a pitanja kao ,to su koji stuij oa5rati7 kako pre5roiti stresne situacije u poroici7 kako na0ovoriti si#pati)nu oso5u suprotno0a spo(a na sastanak i ru0a pitanja7 svakonevno !a;tijevaju #aksi#a(no an0a"iranje svi; potencija(a pojeinca. U rje,avanju takvi; "ivotni; pro5(e#a7 a svi pripaaju poru)ju #otivacije7 pojeinac u(a"e ve(iki napor7 )esto puta to0a i nesvjestan ko(iko 0a rje,avanje takvi; pro5(e#a Rko,taR. e! o5!ira na napor koji je potre5no u(o"iti takve pro5(e#e nije #o0u6e i!5je6i7 jer i; na#e6u "ivotne oko(nosti i! ana u an. +ako !a pojeine oso5e7 5are# u neko# o "ivotni; ra!o5(ja7 i nastava i u)enje prestav(ja io "ivotni; oko(nosti7 o)ito je a 6e i ona kreirati ra!(i)ite pro5(e#e koji pripaaju poru)ju #otivacije. Teorijski ra!(o0 onosi na ,iroku pri;va6enu pretpostavku o suje(ovanju #otivacijski; procesa u procesi#a u)enja i teorijsku ra!rau to0 onosa. Iako je anas koncept k(asi)no0a potkrep(jenja pro,iren poj#ovi#a kao ,to su povratna in?or#acija7 !aovo(jstvo u napreovanju pre#a p(anirano#7 osnovna ieja o po!itivno# utjecaju korisno0a i(i u0ono0a i ne0ativno0a utjecaja ,tetno0 i 5o(no0a u)inka neke aktivnosti na nje!ino kasnije i!vo8enje nije naru,eno. Mo"a je najpreci!niji onos i!#e8u #otivacijski; ?aktora i procesa u)enja i!ra"en u $ull%#pencevoj teoriji u)enja7 onosno ono# ije(i koji se na!iva &ipote"om redukcije nagona Ben0. RriveR. Osnovna jena"5a ove teorije 0(asi@ E S D u kojoj RER prestav(ja t!v. ekscitatorni potencija(7 koji se e?inira a se #ani?estira neka nau)ena reakcija7 a RDR prestav(ja #otiviraju6u ener0iju7 na0on7 koji se e?inira kao 1'
privre#eno stanje or0ani!#a7 proi!veeno eprivacijo# ne)e0a ,to or0ani!#u tre5a i(i 5o(no# sti#u(acijo#7 RR prestav(ja ja)inu navike7 ja)inu nau)eno0a7 a po e?iniciji se poja)ava vje"5anje#. I! ove je jena"5e vi(jivo a se nau)eno RR ne #o"e #ani?estirati RER7 uko(iko nije prisutna i #otivacijska tenencija RDR u #u(tip(ikativno# onosu7 pa je pre#a to#e7 i #otivacijska ko#ponenta jenako va"na u procesi#a u)enja7 kao i sa#o vje"5anje i(i ponav(janje #aterija(a. Motivacija je ono ,to prevoi nau)eno u pona,anje koje se #o"e opa!iti. Pri to#7 se !apravo #is(i a su #o0u6nosti pojeinca sa#o (atentne karakteristike koje se ne #ani?estiraju sve ot(e ok nisu Rpotre5neR7 onosno sve ot(e ok pojeinac nije #otiviran. Motiviranost prestav(ja onaj skup s(o"eni; karakteristika pojeinca 5e! koje0 se ?aktori !nanja i ?aktori sposo5nosti !a ore8ene aktivnosti uop6e ne6e i(i 6e s(a5o #ani?estirati. % to0 je
staja(i,ta poru)je
#otivacije i!u!etno va"no i
!a
uspje,nost u nastavi.
-.1. Un&arn)a i !an)%ka moi!a(i)a & %por& Unutarnja #otivacija je ona ko koje je potre5a a se suje(uje u sportskoj aktivnosti nasta(a i! unutarnji; ra!(o0a. aovo(jstvo sporta,a proi!(a!i i! sa#e )injenice ,to se 5avi sporto#7 a ne i! vanjski; ra!(o0a. On se 5avi sporto# rai u"ivanja koje sportsko# aktivno,6u posti"e7 a ne isk(ju)ivo a posti0ne neki re!u(tat7 na0rau i s(. Vanjska #otivacija 0(avni ra!(o0 suje(ovanja u sportskoj aktivnosti je neki vanjski ci(j Bnovac7 tro?ej. Ako se on ne posti0ne7 i0ra) 5i se prestao 5aviti no0o#eto# i(i 5i s#anjio inten!itet 5av(jenja nji#e. I0ra)i su vo8eni istovre#eno i unutarnji# i vanjski# ra!(o!i#a7 a(i nji;ov o#jer nije ko svako0a isti. Intrin!i)no #otiviran i0ra) percipira se5e u!roko# svo0 5av(jenja no0o#eto#7 a ekstrin!i)ni u!roko# percipira neki vanjski ra!(o0. U vanjsku #otivaciju spaaju sve vrste na0raa7 !ati# prijetnja7 na#etnuti ci(jeve7 postav(jeni rokovi7 te 5i(o koji o5(ik na!ora i(i eva(uacije ak(e7 sve ono )i#e se vr,i pritisak i kontro(iranje (jui.
-.-. Rali#ii pri%&pi moi!a(i)i & %por& 1. Prvi pristup@ #otivirano pona,anje je prije sve0a ?unkcija iniviua(ni; karakteristika pojeinca. Ovo je sa#o je(o#i)no to)no7 jer na #otivaciju sporta,a utje)e i oko(ina7 a njen je najva"niji io trener. 1*
2. Po ru0o# s;va6anju7 #otivacija sporta,a ore8ena je u prvo# reu situacijski# ?aktori#a. Po ovo# s;va6anju7 ve(ika je u(o0a trenera u stvaranju #otivacije sporta,a7 jer on !apravo uprav(ja nje0ovo# sportsko# aktivno,6u7 kao nje0ov u)ite(ji i or0ani!ator sportski; aktivnosti. 3. Tre6i7 najrea(niji i najta)niji je iterakcionisti)ki pristup #otivaciji u sportu. Po nje#u7 i iniviua(ni ?aktori i ?aktori oko(ine !ajeno je(uju na #otivaciju sporta,a7 stupaju6i u #e8uso5ne interakcije onosno #e8uje(ovanja. Interakcija iniviua(ni; ?aktora i situacije %ituacijski ?aktori@ •
Trenerov sti( vo8enja
•
Atraktivnosti #o0u6nosti
•
Onos 5roja po5jea i pora!a
•
Iniviua(ni ?aktori@
•
Oso5ine (i)nosti
•
Potre5e
•
Interesi
•
Ci(jevi
-.0. ako moi!irai %poraša Teorijske postavke o je(ovanju ni!a vanjski; i unutra,nji; ?aktora na pro#jene u #otivaciji pre#a 5i(o kojoj aktivnosti7 pa tako i satu tje(esne i !ravstvene ku(ture7 pretvori(i su ra!(i)iti autori u #no,tvo prakti)ni; savjeta. Tako Gain5er0 navoi ni! savjeta pro?esori#a kako a svoji# postupci#a pove6aju7 te eventua(no i!5je0nu s#anjivanje intri!i)ne #otivacije. 9je0ov se savjeti #o0u sa"eti u ,est to)aka@ 1. a 5i se pove6a(a intri!i)na #otivacija potre5no je osi0urati ovo(jnu ko(i)inu uspje,ni; iskustava u satu tje(esne i !ravstvene ku(ture. Dru0i# rije)i#a potre5no je oko(inu u)enika or0ani!irati tako a #u o#o0u6i#o o"iv(jaj uspje;a7 ,to 6e opet pove6ati osje6aj ko#petentnosti i tako osi0urati intri!i)ni ra!(o0 participacije u nastavi.
1
2. korisno je o!vo(iti u)enici#a pri;va6anje ve6e oso5ne o0ovornosti !a o(uke i prir"avanja pravi(a u nastavi. To se #o"e u)initi na vi,e ra!(i)iti; i #e8uso5no uk(ju)ivi; na)ina. Mo0u se pri;vatiti7 pa i !a;tijevati nji;ove su0estije s o5!iro# na pona,anje na nastavi7 i!0(e oje6e7 pa )ak i nji;ovi prije(o!i o strate0iji nastave. Mo"e i# se prepustiti vo8enje ije(a sata i(i i; o;ra5riti a ra!vijaju nove ?or#e vje"5anja i !aataka. 3. na intri!i)nu #otivaciju po!itivno je(uje i po;va(a. I ver5a(na i never5a(na po;va(a specija(no je va"na !a pove6anje intri!i)ne #otivacije u)enika koji se ne isti)u ovo(jno na nastavi i !5o0 to0a sa#i po se5i ne o5ivaju ovo(jno potvre svoje vrijenosti. 9aj5o(je 5i 5i(o istaknuti va"nost u(o0e svako0a u)enika i nje0ov jeinstveni oprinos uspje;u cije(o0a ra!rea7 ,to 6e svako#e u)eniku osi0urati osje6aj v(astite vrijenosti. '. intri!i)na #otivacija je pove!ana i sa u#ije6e# postav(janja rea(isti)ni; ci(jeva nastave7 to jest ci(jeva koji se #o0u osti6i pri#jeno# o0ovaraju6e ko(i)ine napora. To7 naravno7 !na)i a svako# u)eniku i svako# ra!reu tre5a p(anirati ci(jeve koji o0ovaraju nji;ovi# #o0u6nosti#a. Dostupni ci(jevi osi0uravaju ve6i postotak uspje;a7 ,to se ona ora"ava na osje6aj ko#petentnosti i sto0a na pove6anje intri!i)ne #otivacije. *. 5uu6i a (juska 5i6a posjeuju intri!i)nu potre5u !a istra"ivanje# i sti#u(acijo#7 sat tre5a or0ani!irati a variraju i sar"aj i reos(ije vje"5i. U sportski# i0ra#a na satu tje(esne i !ravstvene ku(ture u sportski# i0ra#a #o0u6e je povre#eno #ijenjanje u(o0e u)enika u i0ri. Ti#e7 se osi# ve6e !ainteresiranosti7 posti"e i ra!u#ijevanje ra!(i)iti; po!icija u neko# sportu i oprinosi 5o(je# upo!navanju sporta i(i neke sportske aktivnosti. . pos(jenji savjet se onosi na jo, jean o #o0u6i; aspekata intri!i)ne #otivacije7 poja# t!v. Rprep(ivavanjaR B?(oN. Gi5er0 je poku,ao prona6i one karakteristike !aataka i(i cije(e aktivnosti koje uvjetuju potpunu uronjenost7 apsor5iranost aktivno,6u B?(oN. Osnovne karakteristike takvi; aktivnosti su sta(ni i!a!ov sposo5nosti#a i ru0i# #o0u6nosti#a pojeinca7 te pri(a0o8enost !a;tjeva aktivnosti svi# #o0u6nosti#a pojeinca. Uko(iko je aktivnost pre(a0ana7 i!ostat 6e kva(iteta i!a!ova7 pa 6e se javiti osaaH uko(iko je aktivnost prete,ka7 1-
vjerojatno 6e se javiti aksio!nost7 ak(e7 korisno je na6i stanje u koje# sporta, ne pri#je6uje ni,ta ru0o7 osi# sa#e i0re i sa#o !aatka7 stanje u koje# je potpuno o5u!et aktivno,6u koju )ini. Mora#o stvoriti jenu u0onu at#os?eru7 !ravu at#os?eru u kojoj 6e se svaki u)enik osje6ati u0ono. U!eti u o5!ir #o0u6nosti svako0a pojeinca7 te i# opustiti a ra!vijaju svoju v(astitu kreativnost. aavati !aatke koji 6e i; !ainteresirati i pro5uiti nji;ovu #a,tu. %a#i ti#e kro! neku vrst i0re pokrenuti 6e#o i ra!(i)ite #e;ani!#e koje 6e ovesti o uprav(jeno0a procesa raa Bvje"5anja7 koje#u je ci(j unapre8enje !rav(ja7 opti#a(an ra!voj (juski; oso5ina7 sposo5nosti i #otori)ki; !nanja. Taa 6e#o na jean naj5e!5o(niji na)in kako !a u)enike tako i !a pro?esora7 i naj!a5avniji na)in provesti sat tje(esne i !ravstvene ku(ture koji i#a jako ve(iku va"nost u "ivotu svako0a pojeinca7 a ta va"nost sa ra!voje# (juski; sa!nanja jo, vi,e raste.
-.2. Moi!a(i)a %poraša i ipo!i li#no%i Postoje )etiri osnovna tipa (i)nosti. 9a ovoj poje(i #o"e#o vijeti na koji na)in se #o0u #otivirati pojeini tipovi (i)nosti.
1/
Motivacija se onosi na u!roke (jusko0 pona,aja$ onosno na procese koji stoje u osnovi )ovjekovo0 pona,anja7 pa je #otivacija najva"niji io psi;o(o0ije. Motivacija se onosi na neke intrapersona(ne procese !a koje se pretpostav(ja a ener0i!iraju7 us#jeravaju i or"avaju pona,anje . Ener0i!iranje7 us#jeravanje i or"avanje tri su #otivacijska aspekta pona,anja. Primjer: a sea# ana je va"na utak#ica.
1. i0ra) A o(u)uje a o taa nitko ne6e nijeno# i!ostati s trenin0a 2. i0ra) o(u)uje a 6e o(a!iti na trenin0 povre#eno 1. i0ra) A7 koji je o(u)io a 6e o(a!iti na trenin07 aje #aksi#u# o se5e na svi# s(jee6i# trenin!i#a o po)etka o kraja trenin0a 2. i0ra) C7 koji je tako8er o(u)io a ne6e propustiti ni jean trenin07 ne trui se ovo(jno na trenin!i#a 1. i0ra) A o5ro oi0ra utak#icu7 i nastav(ja 5iti reovit i #aksi#a(no an0a"iran na trenin!i#a 2. i0ra) C so(ino oi0ra utak#icu7 a(i postaje sve nereovitiji na trenin!i#a I0ra)i A i ra!(ikuju se po s#jeru pona,anja. I0ra)i A i C ra!(ikuju se po inten!itetu i(i ener0i!iranosti pona,anja. Motivacijski# cik(uso# o5ja,njava se kako o(a!i o neko0 pona,anja. 'bjanjenje:
U po)etku #otivacijsko0 procesa postoji potre5a i(i #otiv. On ovoi o
instru#enta(no0 pona,anja onosno pona,anja us#jereno0 ka posti!anju neko0 ci(ja. 9a putu o ostvarenja ci(ja #o"e#o nai6i i na neke prepreke i(i 5arijere. U! ve6i i(i #anji napor7 posti"e#o ci(j. 9o7 posti0nuti ci(j sa#o !a neko vrije#e !ato#(juje na,e potre5e7 i o5i)no se u5r!o jav(ja nova7 vi,a potre5a. Taa #otivacijski cik(us po)inje ispo)etka. a ra!u#ijevanje #otivacije sporta,a va"no je upo!nati se s poj#o# #otiva.
-.3. Moi!a(i)a & im%kom i po)e'ina#nom %por& Dana,nji pro?esiona(ni sporta,i provoe i o / sati nevno na trenin0u7 ok a#ateri provoe i o 2<* sati u sportski# aktivnosti#a. U svako# s(u)aju7 to je #no0o vre#ena i )esto se pita#o o kua i# sna0e7 a jo, vi,e 0je prona(a!e #otiv !a nastavak i ?okus u 14
trenuci#a kaa i; i# je te,ko i kaa tije(o ka"e ne #o0u. +ao i !a sve u "ivotu ne postoji jenostavan recept7 a(i postoji neko(iko ispro5ani; trikovaF koji #o0u po#o6i. 1. Tim%ki (il)e!i a,to ti#ski ci(jevi Prvenstveno !ato ,to je pojeincu naj)e,6e (ak,e opstati u ru,tvu i u! 5orenje ru0i; ne0o kaa je sa#. Qrupna por,ka po#a"e pojeincu7 pa tako i cije(oj 0rupi i(i ti#u u ostvarivanju nji;ovo0 ci(ja. Vr(o je 5itno a ci(jevi 5uu@ speci?i)ni7 #jer(jivi7 rea(isti)ni7 o;vat(jivi i vre#enski o0rani)eni. %a o5ro postav(jeni# ci(jevi#a7 0rupa pa tako i pojeinac unutar 0rupe7 i#a jasno !acrtan s#jer kretanja koji voi ka uspje;u. Ci(jeve 0rupa #o"e postav(jati sa#osta(no po vostvo# kapetana7 i(i pak u suranji sa trenero# B#o0u6e su i ko#5inacije vaju pristupa. 2. In'i!i'&alni (il)e!i %(i)no kao i sa ti#ski# i(i 0rupni# ci(jevi#a7 vr(o je va"no a 5uu postav(jeni po !acrtano# kriteriju. Tako8er7 sporta, i; #o"e postaviti sa# i(i u o0ovoru sa trenero#. Poneka je !ani#(jivo a sporta, i trener ovojeno postave ci(jeve7 a !ati# i; usporee i rasprave !na)ajnost iskrepancija u nji;ovi# postavka#a. Tako8er va"no je uk(ju)iti kratkoro)ne7 srenje i u0oro)ne ci(jeve7 kako 5i put kretanja pre#a ci(ju 5io jasniji. 3. Team b&il'in* aki!no%i Takve aktivnosti #o0u 5iti ra!(i)ito0 sar"aja7 o viken ru"enja7 o i0ara unutar jeno0 ana i(i poponeva. Vr(o je 5itno akako a aktivnosti 5uu po#no isp(anirane u svr;u pove!ivanja i osna"ivanja ti#a7 te je !ato potre5no a se os#is(e po stru)ni# vostvo# sportsko0 psi;o(o0a i(i neke ru0e oso5e koja je iskusna u to# poru)ju. '. Pa&e a %o(i)alia(i)& 9a po)etku i na kraju trenin0a7 te uko(iko je to #o0u6e tijeko# trenin0a7 po"e(jno je a trener isp(anira #a(o s(o5ono0 vre#ena !a sporta,e kako 5i se rastereti(i i !a5avi(i. To vrije#e #o"e jenostavno 5iti u ko#ponirano u vrije#e trenin0a kao aktivni o#or7 u koje# sporta,i #o0u popri)ati i ru"iti se. Takve kratke pau!e osvje"iti 6e sporta,i#a trenin07 poi6i 6e i# nivo !aovo(jstva sa vre#eno# proveeni# na trenin0u7 te 6e ku6i oti6i 5o(je raspo(o"eni7 o#o0u6iti 6e i# tako!vani resetF kako 5i nakon to0a ponovno #o0(i 5iti #aksi#a(no ?okusirani i 5iti 6e spre#ni !a nastavak. 9ikako ne s#ije#o !a5oraviti a je trenin0 stresan i a na# je potre5an neki na)in na koji 6e#o taj stres ko#pen!irati. 2$
*. Spor%ke i*re Po)etak trenin0a je iea(no vrije#e !a tako ne,to. %porta,i#a je potre5no neko vrije#e !a !a0rijavanje i uko(iko je to #o0u6e7 poneka je o5ro kako 5i se i!5je0(a #onotonija trenin0a7 u#jesto re0u(arno0 !a0rijavanja o!vo(iti !a0rijavanje u o5(iku neke ru0e sportske aktivnosti. To je pose5no #o0u6e u ?a!i 5a!i)ne pripre#e sporta,a kaa se rai na aero5noj i!r"(jivosti te je #o0u6e jenu aero5nu aktivnost s vre#ena na vrije#e !a#ijeniti ru0o#. . Inere% a %poraša kao o%ob& Treneri vr(o )esto !a5orave a sporta,i koji o(a!e na trenin0 svaki an7 osi# to0 trenin0a i#aju i ru0e o5ave!e7 pre#a ,ko(i7 ?aku(tetu7 roite(ji#a7 cura#a7 e)ki#a it. Iskreni interes i ra!0ovor sa sporta,e# o ti# stvari#a #o0u po#o6i u ostvarivanju 5o(je0 i prisnije0 onosa sa sporta,e#. Takav onos #o"e i ne #ora potaknuti sporta,a a se vi,e trui na !a;tjevni# trenin!i#a7 a(i 6e !asi0urno po#o6i sporta,u a se osje6a u0ono kaa je na trenin0u. -. om&nika(i)a %a renerom +o#unikacije je i!ni#no s(o"en proces koji nije #o0u6e o5jasniti u neko(iko reaka. Me8uti#7 potre5no je na0(asiti a je ona naasve va"na ko#ponenta u onosu trener
ci(jevi !a ti#7 tako a sporta,i 5uu svjesni a 6e sa vi,e prikup(jeni; o(a!aka i vi,i# ocjena#a o6i 5(i"e !acrtano# ci(ju. 4. V)e/be me'ia(i)e i relak%a(i)e +ako 5i se sa)uva(i o ne "e(jeni; pos(jeica i utjecaja u0otrajno# i!(a0anju stresa7 sporta,i svoje !rav(je #oraju )uvati provo8enje# aekvatni; te;nika opu,tanja i re(aksacije. One #o0u uk(ju)ivati vje"5e isanja7 jo0u7 #eitaciju7 i#a0inaciju i(i pak neke naprenije #etoe koje 6e nau)iti o svo0 psi;o(o0a. 1$. Vi&alia(i)a U pripre#i !a natjecanje i aekvatni per?or#ance7 sporta,i )esto provoe vje"5e vi!ua(i!acije. U! po#o6 takvi; #etoa7 sporta,i svoje aktivnosti #o0u oatno uvje"5avati u si0urno# okru"enju7 )ak i ona kaa su a(eko o sportsko0 terena. Takve #etoe #o0u 5iti u)inkovite u po5o(j,anju i!ve5e kao i u posti!anju iea(no0 opu,teno0 stanja. Vi!ua(i!acija sporta,i#a #o"e po#o6i prije trenin0a i(i natjecanja7 kao i toko# trenin0a kaa je potre5no vratiti ?okus i poi6i nivo #otivacije. 11. Po4!ale 9a "a(ost7 anas #no0i treneri #is(e kako je po;va(a ne,to ,to tre5a ,tejeti7 ok ka!ne7 po0re i 0a(a#u tre5a koristiti ,to vi,e. Me8uti#7 )injenica je a ka!ne nisu najje(otvorniji na)in !a pro#jenu ne)ije0 pona,anja7 a jo, #anje !a posti!anje #otivacije i(i ?okusa ko sporta,a. 9a0rae7 po;va(e i pri!nanja su ono ,to sporta,a #otivira7 0ura naprije i )ini a ponovi ono ,to je u)inio o5ro !anji puta7 te a u to#e ustraje. 9a po;va(a#a ne tre5a ,tejeti7 ve6 i; tre5a avati u 5are# vostrukoj ve6oj #jeri ne0o ka!ne. +a!ne nai#e uop6e nisu potre5ne7 ve6 6e nakon neko0 vre#ena i!ostanak po;va(e 5iti ka!na sa#a !a se5e. Jeino va(ja 5iti opre!an a sporta,a ne ;va(i#o !a stvari !a koje nije !as(u"an i(i stvari koje sa#e po se5i nisu nikakvo posti0nu6e7 ve6 a i; uvijek aje#o ona kaa i; sporta, !as(u"i.
Ovi trikoviF nisu jeini na)in a se neko0a #otivira i pravi(no us#jeri7 #e8uti# ova (ista 5i neko#e #o0(a pos(u"iti kao o5ar po)etak. Uko(iko ste sporta, i(i trener te Vas vi,e !ani#a kako po5o(j,ati svoju #otivaciju7 ?okus7 !ar"ati s#irenost u napeti# trenuci#a i i#ati opti#a(ni per?or#ance ona kaa je to najva"nije.
22
-.5. Moi!a(i)a ponašan)a %poraša +a 0ovori#o o #otivaciji sporta,a7 tre5a re6i a to nije jeinstvena kate0orija7 ve6 je #o"e#o poije(iti na )etiri poporu)ja@ 1. Motivacija !a i!5or ore8eno0 sporta 2. Motivacija !a u(a0anje# ve6e0 i(i #anje0 napora u treniranju i!a5rano0 sporta 3. Motivacija !a per!istencijo# B!ar"avanje# u ore8eno# sportu. '. Motivacija !a napu,tanje# sporta. 9ai#e7 neka istra"ivanja uka!uju a napu,tanje sporta nije re!u(tat sa#o pro#jene s#jera #otiva o ostajanja o napu,tanja7 ve6 a ko napu,tanja se rai i o kva(itativni# pro#jena#a u ;ijerar;ijskoj strukturi ra!(o0a napu,tanja sporta.
Ibor %pora %porta, o(u)uje 5aviti se neki# sporto# ve6ino# i! neko(iko #otiva istovre#eno Bva"niji; i #anje va"ni;. Oni ovise o o5i i spo(u sporta,a7 ran0u natjecanja7 stupnju sportske vje,tine7 i #ijenjaju se tijeko# 0oina 5av(jenja sporto#. Motivi jece sporta,a ra!(ikuju se o #otiva juniora i(i seniora7 a #otivi uspje,ni; o #anje uspje,ni; i0ra)a. 9a pona,anje sporta,a je(uju i osta(i7 univer!a(ni #otivi koji je(uju na svako0 pojeinca@ 0(a7 "e87 potre5a !a o#oro#7 seksua(ne potre5e Bpotre5e vi,e ?i!io(o,ke priroe7 te i!veeni i(i s(o"eni #otivi7 koji ne #oraju 5iti pove!ani sa sporto#. Poticaji na sportsku aktivnost:
Po%re'ni" 1. %poso5nosti pojeinca B"e(i#o se 5aviti oni# u )e#u s#o uspje,ni 2. Oso5ine (i)nosti Bnpr. 5or5enost7 "e(ja !a natjecanje#7 "e(ja !a ru"enje#7 it. 3. %ocija(ni status '. Dostupnost sportske aktivnosti Bpostoji (i k(u5 u nje0ovo# #jestu
+epo%re'ni 6 moi!a(i)%ki pro(e%i" 1. Or0anski #otivi s nespeci?icirano# ?i!io(o,ko# osnovo#7 i 2. I!veeni #otivi Or0anski #otivi onose se na interes !a aktivnost po se5i7 !5o0 i0re7 u"ivanja i !aovo(jstva. Dak(e7 suje(ovanje u sportu sa#o po se5i je i!vor !aovo(jstva. i(o 5i iea(no 23
ka 5i suje(ovanje u sportu uvijek po)inja(o na taj na)in7 i ka 5i se ovi #otivi ,to u"e !ar"a(i i to ,to ve6i# inten!iteto# ko svako0 sporta,a. %vi osta(i #otivi7 kao ,to su "e(ja !a ru"enje#7 i(i "e(ja !a ru,tveni# statuso#7 i!veeni su i! ovo0 #otiva. %porta,i kao ra!(o0e i! koji se 5ave sporto# naj)e,6e navoe ove moi!e" 1. +o#petitivnost i(i "e(ja !a na#etanje# i posti0nu6e i(i "e(ja !a posti!anje# uspje;a u sportu oni su7 ak(e7 osnovni pokreta)i sportske aktivnosti 2. %ocija(ni ra!(o!i@ "e(ja !a ru"enje#7 socija(no oo5ravanje Boo5ravanje i o5ro #i,(jenje ru0i; o se5i7 socija(ni status7 pri;va6enost u 0rupi 3. ravstveni ra!(o!i@ posti!anje i o)uvanje !rav(ja7 sna0e i ?i!i)ke ?or#e '. Estetski ra!(o!i@ u"ivanje u sa#oj i0ri kao takvoj !5o0 nje!ine (jepote *. +atar!a i(i os(o5a8anja o e#ociona(ne napetosti . U!5uenje !5o0 poi!anja ra!ine u!5u8enja -. Asketsko iskustvo" !aovo(jstvo u oricanju7 u0otrajno# i naporno# vje"5anju Bak(e7 u(a0anje napora isto #o"e 5iti u0ono7 jer )ovjek i#a osje6aj a ne rai ne,to u!a(u i a pre(a!i v(astite 0ranice7 ,to je u0ona spo!naja
Raloi &la*an)a napora & %por i o%anka & %por& a,to sporta,i treniraju isti i!a5rani sport 0oina#a7 i !a,to u(a"u #aksi#a(an napor u proces vje"5anja Ti su ra!(o!i isti kao i ra!(o!i !a i!5or sporta. 9o7 sporta, tijeko# 5av(jenja sporto# sta(no preispituje !aovo(java (i nje0ovo 5av(jenje sporto# te #otive@ npr. po#a"e (i #u u or"anju !rav(ja7 u"iva (i jo, u i0ri i(i #u je osai(a7 nai(a!i (i na pri;va6anje osta(i; sui0ra)a it. O re!u(tati#a ti; procjena ovisi ;o6e (i se on !ar"ati u to# sportu7 i ko(iko 6e napora u(a0ati u sport. ato trener tre5a 5iti svjestan svi; ?aktora koji potpo#a"u or"avanje #otivacije sporta,a7 i oni; koji #o0u 5iti i!vor ra!o)aranja i ?rustriranosti7 rai koji; 5i #o0(o o6i o s#anjenja u(a0anja napora i(i )ak o oustajanja o sporta.
Raloi o'&%a)an)a o' %pora Ono je naj)e,6e ko jece7 a i!a!ivaju 0a va 0(avna ra!(o0a@ 1. 9or#a(no jetetovo (utanje o aktivnosti o aktivnosti ok ne prona8e naj5o(ju !a se5e 2. Djetetov osje6aj neuspje,nosti i neostatka sposo5nosti !a i!a5rani sport. 2'
-.7. Ulo*a renera & moi!a(i)i %poraša Postav(ja se pitanje ,to trener #o"e u)initi a sprije)i o(a!ak jece i! sporta %vaki trener #o"e u)initi 5ar vije stvari i to@ pove6ati ko(i)inu po!itivni; iskustava s posti!anje# po5jea7 po;va(a i o#o0u6iti u ve6oj #jeri vrenovanje i0ra)a na osnovi oso5no0 napretka u sportskoj vje,tini7 a ne na osnovi po5jee i(i pora!a onosno uspore5e s ru0i#a. U(o0a trenera u stvaranju #otivacijske k(i#e je ve(ika. Pona,anje trenera koji stvara #otivacijsku k(i#u us#jerenu ka i!ve5i " on isti)e i(i ka"njava sporta,evu (o,u i!ve5u i(i re!u(tat7 i poti)e uspore8ivanje7 ko#peticiju i(i na#etanje #e8u i0ra)i#a. Po;va(juje sa#o o5ar re!u(tat7 5e! o5!ira na tru koji su i0ra)i u(o"i(i. &e!u(tat@ (o,ija i!ve5a sportski; vje,tina7 (o,iji sportski re!u(tat7 (o,ija percipirana ko#petentnost i sa#opou!anje i0ra)a7 (o,iji #e8u(juski onosi u #o#)ai7 (o,ije #i,(jenje i0ra)a o treneru. Pona,anje trenera koji stvara #otivacijsku k(i#u us#jerenu na !aatak " poti)e i0ra)e a nastoje usavr,iti svoju sportsku vje,tinu u(a"u6i napor i tru7 a ne #is(e6i #no0o na re!u(tat koji 6e posti6i. Po;va(juje svaki napreak i u(a0anje trua7 pa i ako ne ovee uvijek o re!u(tata. &e!u(tat@ 5o(ja i!ve5a sportski; vje,tina i na trenin0u i na utak#ici7 5o(ji sportski re!u(tat7 #anji osje6aj pritiska na utak#ici ko i0ra)a7 vi,e u"ivanja u no0o#etu7 ve6a percipirana ko#petentnost i sa#opou!anje i0ra)a7 5o(ji #e8u(juski onosi u #o#)ai7 po!itivnije #i,(jenje i0ra)a o treneru. Mo"e#o re6i a stvaranje k(i#e us#jerene na ra!voj a ne re!u(tat >aje kri(a> #(ao# sporta,u7 o#o0u6uje #u a se ra!vija i a ako ne o#a;7 a ona jeno0 ana posti"e o(i)ne re!u(tate7 a stvaranje k(i#e us#jerene isk(ju)ivo na re!u(tat kre,e #u kri(a i one#o0u6ava nje0ov opti#a(an sportski ra!voj. Istra"ivanja su poka!a(a a je pretjerano na0(a,avanje orijentacije na re!u(tat kontraprouktivno i ne ovoi o ve6i; re!u(tata7 ve6 upravo suprotno@ ci(jna orijentacija na i!ve5u ovoi o 5o(ji; sportski; re!u(tata7 ,to je sa#o na prvi po0(e paraoksa(no. I roite(ji su stvaraoci #otivacijske k(i#e. Ako trener pri#ijeti a svoje ijete i!(a"u pritisku a #ora 5iti 5o(ji o ru0i;7 #o"e i# poku,ati o5jasniti a 6e ti#e ijete sa#o one#o0u6iti a postane uspje,an no0o#eta,. Djetetu tre5aju o!vo(iti a 5e! ikakvi; pritisaka u"iva u svo# sportsko# usavr,avanju7 a ne u to#e to je 5o(ji o ru0i;7 jer jeino tako posti!at 6e i o5re sportske re!u(tate. Dijete se po pritisko# >s(o#i> i nikaa ne poka"e 2*
ono ,to 5i #o"a #o0(o poka!ati u no0o#etu7 te i(i oustane o no0o#eta i(i se !ar"i na ra!ini prosje)nosti.
Po/el)no ponašan)e renera na &akmi(i 8%!ara poii!n& moi!a(i)%k& klim&9" 1. 9e rea0ira >5urno> na svaku 0re,ku 2. U s(u)aju 0re,ke ne vikati7 ve6 o;ra5riti i0ra)a !a a(jnju i0ru i po potre5i ati uputu !a ispravak 0re,ke 3. Po;va(iti tru iako nije oveo o re!u(tata '. Po;va(iti o5ru i!ve5u Bakciju iako nije ove(a o re!u(tata *. 9e avati i0ra)i#a ne0ativne pri#je5e oso5ne priroe Bo nji;ovi# sposo5nosti#a i oso5ina#a . Povre#eno i0ra)e posjetiti a tre5aju i0rati ,to 5o(je7 a(i ako ne po5ijee nije >s#ak svijeta> -. Poticati i; a u"ivaju u i0ri i njenoj (jepoti7 5e! o5!ira na re!u(tat /. Poticati i; a u"ivaju u a(jnjoj i0ri )ak i ako je re!u(tat ve6 sasvi# i!vjestan B5i(o a 6e si0urno i!0u5iti7 5i(o a 6e si0urno po5ijeiti 1. 9e kriti!irati pora! Bupu6ivati i# poruke poput@ pora! se uvijek #ora neko#e o0oiti u sportu7 i ne #o"e se uvijek po5je8ivati7 ve6 kriti!irati neovo(jan tru i(i neovo(jnu pripre#(jenost
:
Pe op;i4 na#ela kako po!e;ai moi!a(i)& i*ra#a" 1. Trener tre5a i#ati na u#u a #otivacija i0ra)a ovisi o nje0ovi# iniviua(ni#
?aktori#a7 a(i i o ?aktori#a oko(ine7 u koje se u5raja i trenerovo pona,anje. 2. Trener #ora ra!u#jeti #otive sporta,a7 a 5i #o0ao je(ovati na nji;ovu #otivaciju. Tre5a !nati a@ a (jui se 5ave sporto# ne sa#o i! jeno07 ve6 i! vi,e #otiva Bi i! potre5e !a i!a!ovo#7 i i! potre5e !a ru"enje7 na pri#jer 5 ko neko0 pojeinca ra!(i)iti #otivi se #o0u suko5(javati Bje)ak "e(i trenirati no0o#et7 a(i i u)iti svirati 0itaru7 a ne#a vre#ena !a jeno i ru0o c neki #otivi !a 5av(jenje sporto# !ajeni)ki su ve6ini sporta,a7 a neki su iniviua(ni. 9ji; trener tre5a poku,ati sa!nati.
2
Motivi se s vre#eno# #ijenjaju. B9pr. #otiv !a nastavak 5av(jenja sporto# ne #ora 5iti isti onaj rai koje0 se pojeinac po)eo 5aviti sporto#7 pa 5i 0a 5i(o po0re,no nastaviti na0(a,avati u rau sa sporta,i#a 3. Da 5i pove6ao #otivaciju sporta,a7 trener #ijenja strukturu nji;ove o(uke@ a aktivnosti na trenin0u tre5aju 5iti ra!no(ike7 a se !aovo(je ra!(i)iti #otivi sporta,a 5 neke aktivnosti tre5aju 5iti ko#eptitivno0 karaktera7 a neke neko#petitivno0H ,to je #o0u6e vi,e7 u to#e se tre5a pri(a0oiti "e(ja#a sporta,a Boso5ito jece c ,to je #o0u6e vi,e trener tre5a iniviua(i!irati svoj pristup svako# pojeincu Bnpr. ako je netko sk(on pretjeranoj sa#okritici7 ne kriti!irati 0a previ,eH ako netko nije svjestan svoji; 0re,aka7 vi,e 0a kriti!irati '. %vako pona,anje trenera #o"e utjecati na #otivaciju sporta,a. 9a pri#jer7 trener i#a (o, an i ru0a)ije se pona,a no ina)e7 #r!ovo(jan je i sk(oniji avanju kritikaH to se #o"e ne0ativno ora!iti na #otivaciju sporta,a. ato tre5a nastojati kon!istentno se pona,ati7 )ak i ona ka se ne osje6a#o o5ro. Ako osje6a#o a >nis#o svoji>7 to tre5a re6i i0ra)i#a7 a ne interpretiraju krivo na,e pona,anje. *. Trener #o"e je(ovati ne sa#o na oko(inu7 ve6 i na po0re,ne #otive sporta,a. 9pr. netko se 5avi no0o#eto# a #o"e i!ra"avati svoju a0resivnost. Trener 6e pose5no na0ra8ivati Bpo;va(jivati nje0ovu ?er i0ru7 ka"njavati Bpoka!ivati ne0oovanje a0resivno pona,anje Bna#jerno o!(je8ivanje7 i ra!0ovarati sa sporta,e# o to#e kakvo je pona,anje po"e(jno u no0o#etu i kakvo se o)ekuje o nje0a. Treneri pri#jenjuju ra!ne #oe(e !a pove6anje #otivacije sporta,a a #i 6e#o navesti TA&QET #oe(. 1. T kao TA%+ i(i !aatak Onosi se na to kakve 6e !aatke trener postav(jati sporta,i#a i kakve 6e i# aktivnosti or0ani!irati. Po!itivnu #otivacijsku k(i#u i ci(jnu orijentaciju us#jerenu na i!ve5u trener 6e potaknuti tako a7 ka je to #o0u6e7 istovre#eno or0ani!ira neko(iko aktivnosti7 a a sporta, sa# o(u)i u kojoj 6e o nji; suje(ovati to0 )asa. Ako to nikako nije #o0u6e7 na jeno# trenin0u tre5a or0ani!irati vi,e aktivnosti ra!(i)ito0 tipa kro! koje 6e svi pro6i pa a svatko osjeti !aovo(jstvo 5av(jenja ono# aktivnosti u kojoj najvi,e u"iva. Tre5a or0ani!irati i ra!(i)ite aktivnosti ovisno o ra!ini sportsko0 ra!voja ra!(i)iti; sporta,a. 2-
2. A kao AUTO&ITET O0ovornost !a re!u(tate u)enja sportski; vje,tina i nji;ovu i!ve5u tre5a ko(iko je 0o #o0u6e pre5aciti s trenera na sporta,e. U to# s#is(u trener7 nai!0(e7 oustaje o ije(a svo0 autoriteta i aje sporta,i#a pravo a o(u)uju o stvari#a o koji#a oni #o0u o(u)ivati@ o i!5oru opre#e7 ko sastav(janja ekipa7 !ati# poti)e i; a procjenjuju svoje !a(a0anje i svoj uspje; it. Istra"ivanja su poka!a(a a uk(ju)enost u o(u)ivanje pove6ava #otivaciju sporta,a i nji;ovo sa#opou!anje. 3. & kao &EGA&D i(i na0raa +a se na0rae i poticaju aju javno7 pre svi#a7 i to ka je netko 5o(ji o ru0o0 a ne !a nje0ov napreak7 to poti)e uspore8ivanje #e8u sporta,i#a i orijentaciju na i!ve5u. +a se po;va(e aju u )etiri oka7 i to !a oso5ni tru i napreak7 osje6aj ponosa i !aovo(jstvo sporta,a ne proi!(a!i i! uspore5e s ru0i#a ve6 i! nje0ovo0 oso5no0 napretka. 9a ovaj na)in svi )(anovi 0rupe o5iju poticaj rastu svo0 sa#opou!anja7 a ne sa#o trenutno naj5o(ji o nji;. Tako se stvara po!itivna #otivacijska k(i#a orijentirana na !aatak. '. Q kao Q&UPI&A9JE Aktivnosti na trenin0u se #o0u strukturirati tako a se sporta,i nji#a 5ave #e8uso5no se na#e)u6i7 #e8uso5no sura8uju6i i(i rae6i iniviua(no7 ne!avisno jean o ru0o0a. +a aktivnost na0(a,ava nji;ovo #e8uso5no na#etanje7 sporta,i us#jeravaju svoju pa"nju na svoje sposo5nosti7 onosno procjenjuju se7 u#jesto a sa5rano u)e i vje"5aju. +a rae iniviua(no7 i(i #e8uso5no sura8uju7 us#jeravaju svoju pa"nju na tru koji u(a"u7 pa aktivnosti tre5a ,to )e,6e or0ani!irati u takvo# o5(iku Bna pri#jer a ne,to rae u paru i jean ru0o0a opa"aju i isprav(jaju. To s#anjuje na#etanje i #e8uso5ne uspore5e7 a ujeno i ja)a jeinstvo #o#)ai. *. E kao EVAUACIJA i(i vrenovanje Povratne in?or#acije o uspje;u tre5a avati na te#e(ju u(o"eno0 trua7 oso5no0 napretka7 aktivno0 suje(ovanja u aktivnosti. Taa 6e se jeca us#jeriti na u(a0anje ,to ve6e0 trua7 a ne na to ko(iko su sposo5na !a ne,to7 i nastojat 6e 5iti ,to 5o(ja u sportski# vje,tina#a. 9e vrenovati na osnovi uspore5e s ru0i#a7 ni na osnovi neki; nor#ativni; kriterija> . T kao TIMI9Q onosno (tajming( 2/
9a #otivaciju je(uje i te#po avanja instrukcija i vrije#e o!vo(jeno !a i!vr,enje neko0 !aatka. Te#po ne s#ije 5iti pre5r!7 ni vrije#e previ8eno !a !aatke prekratko. Du"e o!vo(jeno vrije#e 5it 6e potre5no !a !aatke koji su s(o"eniji7 !a !aatke kaa jeca tre5aju sa#a onositi o(uke@ o rasporeu aktivnosti it.7 !a one koji su s(a5iji; sposo5nosti i(i s(a5ije uvje"5ani it. Motivacijska istra"ivanja poku,avaju 0enera(i!irati i testirati to)nost ra!(i)iti; ;ipote!a i teorija koje poku,avaju o5jasniti ?eno#en #otivacije. Ako ;ipote!a #o"e 5iti potvr8ena7 o#o0u6uje na# 5o(je ra!u#ijevanje neko0 ?eno#ena i konstrukciju ra!(i)iti; na)ina rje,avanja #otivacijski; pro5(e#a. Osnovna pitanja #otivacije su ,to u!rokuje pona,anje i !a,to to pona,anje varira u inten!itetu. Pitanje ,to u!rokuje pona,anje #o"e se poije(iti u #no0a ru0a. Va"no je nau)iti kako #otivacija utje)e na !apo)injanje7 trajnost7 pro#jenu7 us#jerenost na ore8eni ci(j7 te eventua(ni prestanak ranje. Dru0o osnovno pitanje #otivacije
5avi se pitanji#a variranja #otivacije
interiniviua(no i intrainiviua(no. Intrainiviua(no variranje se o0a8a ko pojeinca toko# vre#ena7 jer pona,anje 0otovo uvijek varira u svo# inten!itetu. Interiniviua(no7 #otivacija varira )ak i u istoj situaciji7 a ne sa#o toko# vre#ena. Mno0i #otivi koji su sna"ni !a jenu oso5u !a ru0u su potpuno neva"ni. Motivacijska se istra"ivanja na ovo# po(ju 5ave kako i ko(iko ra!(ika se jav(ja7 te kakve pos(jeice takve ra!(ike nose. Motivacija je ono ,to pona,anju aje ener0iju i s#jer. Ener0ija !na)i a pona,anje i#a ore8enu sna0u7 inten!itet i trajnostH s#jer !na)i a pona,anje i#a svr;u7 a je us#jereno posti!anju neko0 ci(ja. Procesi koji ener0i!iraju i uprav(jaju pona,anje# i!viru i! si(a u or0ani!#u i oko(ini. Motivi su unutra,nji procesi koji uk(ju)uju potre5e7 ko0nicije i e#ocije7 koje ener0i!iraju i uprav(jaju pona,anje B(juske tenencije !a pristup i i!5je0avanje. Vanjski o0a8aji priv(a)e i(i o5ijaju )ovjeka na ore8eno pona,anje.
24
0.
A Pute# ovo0 raa upo!na(i s#o se sa poj#o# #otivacije i #otiva i nji;ovi# !na)aje# !a svako0 )ovjeka7 pose5no nje0ovi# !na)aje# !a sporta,a. U ije(u raa koji se onosi na poje(e #otivacije akcenat je stav(jen na unutra,nju #otivaciju kao !na)ajno# !a svaku oso5u jer ona se jav(ja kao unutra,nji pokreta) jer oso5a na(a!i !aovo(jstvo u sa#o# aktivnosti i u posti!anju ore8eni; ci(jeva koje sa# se5i postavi. Pro5(e# #otivacije nije ne,to ,to je nepo!nato jer korijeni se"u u a(eku pro,(ost te s#o #i nastoja(i ati ;istoriski pre0(e te upo!nati se sa naj!na)ajni# teorija#a #otivacije. +ako 5is#o prepo!na(i ne)iju #otivaciju7 #ora#o pro#atrati njeno #otivirano pona,anje. %to0a s#o na0(asi(i sve one 5itne ?aktore koji uti)u na i!ra"avanje #otivacije. Po,to s#o se u na,e# rau 5avi(i #otivaciono# strukturo# )ovjeka i sporto# te#e(jno s#o o5rai(i #otivaciju u sportu. U okviru to0 pro5(ee#a ana(i!ira(i s#o na)ine kako #otivirati sporta,a uop,te te s o5!iro# na tip (i)nosti. Po!nato na# je a se sporta,i #o0u 5aviti iniviua(ni# i ti#sko# sportovi#a7 te s#o s;ono to#e poka!a(i na)in #otivacije sporta,a !a iniviua(ni sport7 a(i i na)in#otivacije u ti#ski# sportovi#a. Pitanje #otivacije pona,anja sportiste ore8eno je ni!o# kate0orija i to o@ #otivacije !a i!5or ore8eno0 sporta7 #otivacije !a u(a0anje# ve6e0 i(i #anje0 napora u treniranju i!a5rano0 sporta7 #otivacije !a per!istencijo# B!ar"avanje# u ore8eno# sportu o #otivacij !a napu,tanje# sporta. %ve ove kate0orije su interesantne te s#o i; te#e(jito i!ana(i!ira(i.
3$
injenica a !a #otivacju sporta,a jenu o 5itini; u(o0a i0ra trener #i s#o nje0ov !na)aj o5jasni(i eta(jno. +ao pri#jer uspje,ne #otivacije ana(i!ira(i s#o tar0et #oe(. Da 5i 5i(i uspje,ni u na,e# pos(u nije ovo(jno po!navati sa#o jeno poru)je ne0o tre5a po!navati vi,e poru)ja !5o0 nji;ove interiscip(inarnosti i interakcije7 te !naju6i a nji;ov siner0i!a# aje puno 5o(je re!u(tate ne0o svako poru)je pose5no. %vakonevno se tre5a o5ra!ovati i u)iti nove stvari a 5i #o0(i ste6i ore8enu ko(i)inu !nanja te !nati kako to !nanje prenijeti na ru0e. 9a taj na)in 6e#o posti6i ci(jeve koje !a;tijeva o nas na,e poru)je !ani#anja i je(ovanja.
2. =ITERATURA 1. Anri(ovi67 V.7 uina
12. Mu(i67 . B2$$3. Kako postati i ostati uspjean trener. Inart@ Pore) 13. Mussen7 P. 7 ur.7 B14/3. $andbook o 5&ild Ps4c&olog4, Vo(. IV7 %ocia(i!ation7 Persona(itK7 an %ocia( Deve(op#ent. 9eN Xork@ Jo;n Gi(eK Y %ons. 1'. Or(ick7 T. B1444. 6entalni trening "a sportae. Qopa(7.o.o 31
1*. &o5erts7 Q. C. B2$$1. Advances in 6otivation in #port and 78ercise. C;a#pai0n7 I@ u#an +inetics. 1. &o5erts7 Q.C.H D.C. TreasureH Q. a(a0ue B144/.. Ac;ieve#ent 0oa(s in sport@ t;e eve(op#ent an va(iation o? t;e perception o? success Zuestionnaire. 9ournal o #ports #ciences7 17 33- 3'-.
1-. %c;aie7 +.G.H %. . Gi((is B2$$1. Psi&ologija odrasle dobi i starenje. 9ak(aa s(ap7 Jastre5arsko. 1/. Vukasovi67 A. B144*. Pedagogija. a0re5@ A(?a7 ;rvatski kato(i)ki !5or. 14. Gei;ric; .7 +ont! . B144/. 6enadžment . a0re5@ Qosposka #isao. 2$. Gein5er07 &. %. i Qou(7 D. B2$$3. !oundations o #port 78ercise Ps4c&olog4. C;a#pai0n7 I@ u#an +inetics. 21. arevski7 P. B144'. Psi&ologija pam*enja i uenja. a0re5@ 9ak(aa s(ap. 22. Den;a#7 %.A.7 D. o((er7 Y E.A. Couc;ou B144'. %ocia(i!ation o? presc;oo(ers e#otion unerstanin0. Developmental Ps4c&olog4 3; <)@ 42/43 23. o0i6evi6 . B2$$'. 6enadžment ljudski& resursa. eo0ra@ u0ura Print. 2'. %u!i67 9. B144/. Kako motivisati uenike. %rpsko %arajevo@ avo !a u"5enike i nastavna srestva. 2*. uri6 . B1444. Psi&ologija u obra"ovanju. %o#5or@ U)ite(jski ?aku(tet. 2. Vu)i67 . B2$$-. Pedagoka psi&ologija. eo0ra@ Centar !a pri#ijenjenu psi;o(o0iju 2-. %u!i67 9. B
2$$. Unutra,nja i vanjska #otivacija u ,ko(sko# posti0nu6u. =aspitanje i
obra"ovanje asopis "a pedagoku teoriju i praksu br. +,
str. 2/4<31$. 9a sajtu@
;[email protected]!icnena.co#Wknji0e.;t#(. O)itano@ 24.1.2$$4. 2/. 9a
sajtu@
;ttp@WWNNN.;rks.;rWsko(eW14[(jetna[sko(aW1*
O)itano@
3$.$'.2$11. 24. 9asajtu@NNN.??!0.;rWpsi;oWstupW...Wpsi;o(o0ija=2$#otivacije=2$i=2$e#ocija2.oc. O)itano@ 3$.$'.2$11. 3$. 9a sajtu
;[email protected].co#WocW'*$*//WPsi;o(o0ija
O)itano@ 3$.$'.2$11.
32
