Motivacija - skripta, 3. godina

Fiziološke potrebe (4. poglavlje) POTREBA – svako stanje unutar osobe koje je ključno i neophono za život, rast, razvoj i dobrobit. Nezadovoljenje potreba  ŠTETA ! MOTIVACIJSKO STANJE – poriv za pokretanje ponašanja a se spriječi šteta

Opdenito  FIZIOLOŠKE, PSIHIČKE I SOCIJALNE potrebe zajeno osiguravaju vrlo širok raspon motiva A. Razlikujemo: 1. FIZIOLOŠKE POTREBE

Uključuju biološke sustave  neuralni možani krugovi, hormoni i tjelesni organi Stvaraju motivacijska stanja koja često ominiraju našom sviješdu  Javljaju se ciklički (porast, pa i ponovni rast)  2. PSIHOLOŠKE POTREBE Uključuju procese sreišnjeg živčanog sustava  U nekoj mjeri, uvijek prisutne u našoj svjesti  



2 kategorije: 1. Prirođene i svojstvene svim ljuima 2. Socijalne, koje oražavaju jeinstvenu povijest socijalizacije svake osobe

! sve potrebe stvaraju energiju, ali različito usmjeravaju ponašanje B. Razlikjemo: 1. MOTIVACIJU NEDOSTATKA – kod stanja deprivacije (pojava negativnih emocija) 2. MOTIVACIJU RASTA – omoguduje rast i razvoj jeinke (pojava pozitivnih emocija) OSNOVE REGULACIJE CLARC HULL  TEORIJA NAGONA (ciklički proces) (1) stanje zadovoljenih potreba

(7) redukcija nagona

(2) fiziološka deprivacija postupno raste

(3) dugotrajna fizioloka deprivacija stvara tjelesnu potrebu

(6) pojavljuje se konzumatorno

ponašanje

(5) pojavljuje se prema-ciljuusmjereno motivacijsko

(4) potreba se

ponašanja kao pokušaj a se

uzrokuje psiholoki nagon

zadovolji nagon

pojačava,

....uključuje 7 ključnih procesa: 1. FIZIOLOŠKA POTREBA

Neko eficitno biološko stanje, eficiti u tkivu i krvotoku 2. PSIHOLOŠKI NAGON Svjesna manifestacija nesvjesne biološke potrebe koja se nalazi u njegovoj polozi  ! nagon, a ne biološka potreba sama po sebi, ima motivacijska svojstva 

3. HOMEOSTAZA 

Tenencija tijela a orži stabilno stanje tijelo ima i načine a proizvee motivaciju neophonu za energiziranje i usmjeravanje ponašanja koja ga mogu vratiti u stanje homeostaze

4. NEGATIVNI SIGNAL POVRATNE SPREGE

Fiziološki ''STOP'' sustav koji je koji je izravno u funkciji oržavanja homeostaze homeostaze Nagon aktivira ponašanje, a to ponašanje zaustavlja ovaj signal; on signalizira zasidenost prije  nego se fiziološka potreba u potpunosti naomjesti 5. VIŠESTRUKI ULAZI / VIŠESTRUKI ISHOI Nagon ima višestruke ulaze i ishode; nastao je iz mn oštva različitih izvora i motivira brojna  različita prema-cilju usmjerena ponašanja; tj. Izlaze ili ishoe  nagon je intervenirajuda varijabla koja integrira veze između nekoliko inače različitih 

ulaznih i izlaznih varijabli 6. MEHANIZMI UNUTAR ORGANIZMA 

Uključuju:  Sve biološke regulacijske sustave unutar osobe koji jeluju usklađeno kako bi aktivirali, oržali ili prekinuli fiziološke potrebe koje se nalaze u polozi nagona  Možane strukture, enokrini sustav i tjelesni organi

7. MEHANIZMI IZVAN ORGANIZMA 

Uključuju:  Sve okolinske utjecaje koji igraju ulogu u aktiviranju, oržavanju i prekianju psihološkog nagona 

Kognitivni, okolinski, socijalni i kulturalni utjecaji

ŽEĐ Žeđ je svjesno oživljeno motivacijsko stanje koje priprema tijelo na ponašanja neophona za naoknađivanje deficita vode.

FIZIOLOŠKA REGULACIJA  





OSMOMETRIJSKA ŽEĐ – neostatak intracelularne tekudine (PRIMARNI uzrok aktivacije žeđi) VOLUMETRIJSKA ŽEĐ – neostatak ekstracelularne tekudine o Negativni mehanizmi povratne sprege za prestanak žeđi se nalaze ustima, želucu, crijevima, krvotoku i stanicama...iako je u ustima i želucu najslabiji ! žeđ ne prestaje u potpunosti ok se ne hiratiziraju tjelesne stanice Mozak ko osmometrijske žeđi (preko hipotalamusa u kojem ko jem nastaje psihološka žeđ) otpušta u krvnu plazmu hormone koji šalju poruku jetri a čuva svoje rezerve voe Na ponašanje pijenja jeluju tri vanjska faktora:

1. Percepcija ostupnosti voe (ako su količine ograničene ljui piju više) 2. Priržavanje oređenog rasporea pijenja (npr. Savjeti: 8 čaša nevno, poslije svakog obroka...) 3. Okus (slatka voa se pije u vedoj mjeri nego je potrebno) 

Opasne su i prevelike količine voe (neke roge izazivaju veliku žeđ, to ovoi o pretjeranog konzumiranja vode do razine trovanja pa čak i smrti)

GLAD 

KRATKOROČNI PROCESI - funkcioniraju po principu homeostatske regulacije (naoknađivanje glukoze u krvi i kalorija)



UGOROČNI PROCESI – funkcioniraju po principu metabolčke regulacije i pohranjene energije (masne stanice)



Značajni su i utjecaji kognitivnih, socijalnih i okolinskih činitelja

1. KRATKOROČNI APETIT  



Neostatak glukoze u krvi, te nakon što stanice iskoriste svu glukozu kako bi izvršile svoje funkcije. Kaa je razina glukoze u krvi niska JETRA šalje ekscitacijski signal u LATERALNI HIPOTALAMUS (LH), centr u mozgu koji je ogovoran za stvaranje psihološkog oživljaja glai VENTROMEIJALNI HIPOTALAUS (VMH) jeluje kao možani centar za sitost (negativni sustav povratne sprege) posredstvom triju mehanizama: o

Zbog detekcije visoke razine glukoze u krvi

Zbog rastezanja želuca o Zbog oslobođenja kolecistokinina (vrsta peptia u crijevima) Hormoni također stimuliraju LH i VMH o





o

Plazmatski grelin stimulira LH

o

Plazmatski leptin stimulira VMH

PERIFERNI TJELESNI ZNAKOVI: o

Usta

o

Rastezanje želuca

o

Tjelesna temperatura (niska temperatura stimulira glad)

2. UGOROČNA RAVNOTEŽA ENERGIJE 



LIPOSTATIČKA HIPOTEZA – kada masa pohranjene masti padne ispod homeostatske r avnoteže, povedanjem masno tkivo izlučuje hormone (npr. Grelin) u krvotok kako bi potaklo motivaciju za povedanjem težine; ukoliko je masa izna opet se luče hormoni (npr. Leptin) koji potiču motivaciju za smanjenjem težine Prema ovoj teoriji svi imaju genetski g enetski oređen broj masnih st anica, a aktivacija gladi i sitosti ovisi o njihovoj veličini, a ne broju; tkđ. Urođena je i brzina metabolizma koja opaa ko proužene restrikcije kalorija

3. OKOLINSKI UTJECAJI   

Veda raznolikost, ostupnost i količina hrane povedava njen unos. PREJEDANJE je stečeni obrazac ponašanja po znatnom socijalnom kontrolom SITUACIJE SUZRŽAVANJA I POPUŠTANJA o Za ljue na ijeti zaista vrijei slogan: ''Ne možeš pojesti samo jean koma!'' o Oni koji se ugo suzržavaju o hrane u situacijama po pritiskom popuštaju i dolazi do prejedanja

o



...onosno, takvo ponašanje često ouara o fiziološke regulacije, često ima obilježja neke vrste kontraprouktivne nefiziološke regulacije, kao što je socijalna, kognitivna ili emocionalna regulacija (npr. Vjenčanja, stres...)

KOGNITIVNO REGULIRANI STIL PREHRANE o

Tijelo neprestano nastoji obraniti svoju težinu, a u situacijama kaa netko želi smršavjeti ili se uebljati olazi o nastojanja a kognitivna kontrola najača fiziološku kontrolu o !kognitivna kontrola nema sustav povratne sprege pa u situaciji popuštanja olazi o prejedanja



DEBLJANJE I GOJAZNOST o

Gojaznost je meicinski termin koji opisuje stanje povedane tjelesne težine koje je ovoljno izraženo a uzrokuje poteškode, uključujudi rizik o srčanih bolesti, ijabetesa, išne probleme, neke vrste raka i preranu smrt

o

Još nema lijeka koji bi pomogao u borbi protiv gojaznosti, mogud je samo pokušaj reguliranja ugoročne ravnoteže između unosa energije (jeenje) i potrošnje energije (vježbanje)

SEKSUALNOST Ko ''nižih'' životinja, seks ogovara cikličnom procesu fizioloških potreba. FIZIOLOŠKA REGULACIJA 

HORMONI 1. ANROGENI prionose seksualnoj motivaciji muškaraca, čak i ko žena 2. ESTROGENI prionose seksualnoj motivaciji ko žena



Ko muškaraca je korelacija između fiziološke pobuđenosti i psihološke želje vrlo visoka; ciklus seksualne reakcije: 1. Želja (pojavljuje se vrlo spontano zbog okiača pobuđenosti) 2. Pobuđenost 3. Orgazam





Ko žena povezanost između fiziološke pobuđenosti i psihološke želje je prilično niska Vrlo osjetljive na čimbenike vezane uz onos s rugom osobom, kao što je emocionalna  prisnost; seksualnu želju anticipira visoka emocionalna bliskost FACIJALNA METRIKA  

Glavni preiktor ženske procjene privlačnog muškarca jest omjer struka i kukova Proučavanje ljuskih procjena atraktivnosti karakteristika lica naziva se facijalna metrika ili metrika lica

Pogle na nečije facijalne karakteristike signalizira percepciju MLAOSTI/UGONOSTI (velike oči i mali nos) , SNAGE/STATUSA (istaknute jagoične kosti, lake na licu, guste obrv e) i SREDE/OTVORENOSTI (velike usne, osmijeh i visoke obrve)te osobe SEKSUALNI SCENARIJ – nečija mentalna reprezentacija slijea ogađaja koji se oigravaju tijekom tipične 



seksualne epizode  

Ko žena obuhvada vrlo malo elemenata seksualne priroe Kada slije seksualnog ponašanja postane obostrano kooriniran i kaa obije uobičajene forma te kada se usmjeri podjednako na partnera kao i na sebe, tada seksualni scenarij



nekog para počinje imati aaptivni i reeukativni karakter SEKSUALNE SHEME –uvjerenja o seksualnom pojmu o sebi koja proizlaze iz prijašnjeg iskustva (zapravo, što nas privlači, a što obija)



SEKSUALNA ORIJENTACIJA   



EVOLUCIJSKA OSNOVA SEKSUALNE MOTIVACIJE   



Kontinuum seksualne orijentacije se proužava o isključivo heteroseksualnih misli, preko biseksualne orijentacije o isključi vo homoseksualne orijentacije Malo je objašnjenja o polozi seksualne orijentacije Što se tiče prenatalnog hormonalnog utjecaja, pokazano je a rana izloženost hormonima utječe na kasnije seksualno ponašanje i orijentaciju ori jentaciju Muškarci imaju kratkoročniju seksualnu motivaciju, postavljaju šire stanare, procjenjuju znakove seksualne pristupačnosti kao što je mlaost i visoko vrenuju nevinost ko partnera Žene više procjenjuju znakove vezane uz izvore prihoa, socijalni status i ambicije te obedavajudi potencijal za razvoj karijere Ljudi prvo razmatraju ''neophoden uvjete'' a onda ''dodatne prednosti''

NEUSPJEH U SAMOREGULACIJI FIZIOLOŠKIH POTREBA 1. Ako trenutno ne oživljavaju neku biološku potrebu, reovito pocjenjuju nj enu motivacijsku snagu 2. Ljuima često neostaju stanari, ili imaju nekonzistentne, konfliktne i nerealne stanare 3. Ne uspijevaju neprestano pratiti što rae; ruge im stvari ovradaju pažnju, preokupirani su, previše uzbuđeni.. Ovi razlozi imaju 2 zajedničke stvari  Pocjenjivanje modi i sposobnosti fiziološki i biološki utemeljenih motiva a zaokupe  pažnju Gubitak kontrole na pažnjom 

Psihološke potrebe (6. poglavlje)

-

Psihološke potrebe su važan oatni oprinos analizi motiviranog ponašanja. Za razliku o fizioloških potrebe je proaktivna potreba i reaktivne energije koja ih stvara, stvara, energija koja stvara psihološke potrebe Psihološke potrebe povedavaju spremnost spremnost a tražimo one okolinske uvjete i a se uključujemo uključujemo u onu okolinu o koje očekujemo a de biti najbolja za zadovol jenje  jenje naših psiholoških potreba

Struktura potreba:

1. FIZIOLOŠKE POTREBE: POTREBE: ŽEĐ, GLA GLA , SEKS 2. PSIHOLOŠKE POTREBE : AUTONOMIJA, KOMPETENCIJA, POVEZANOST

POTREBE: POSTIGNUDE, AFILIJACIJA, AFILIJACIJA, BLISKOST, MOD 3. RUŠTVENE POTREBE: Razlika između ruštvenih i psiholoških potreba je ta, što psihološke potrebe postoje u ljuskoj priroi, te su prema tome svojstvene svakome, a ruštvene potrebe proistječu iz našeg osobnog i skustva i razlikuju se o osobe o osobe, a ovise o vrsti ruštvenog okruženja okruženja u kojem smo orasli i u kojem trenutno trenutno živimo. ORGANIZMIČKI PRISTUP MOTIVACIJI: - Psihološke potrebe: autonomija, kompetencija i povezanost poneka se nazivaju i organizmičkim psihološkim potrebama. Organizmičke teorije su naziv obile prema prema terminu organizam, entitetu koji je živ i u aktivnoj razmjeni sa svojim okruženjem. o kruženjem.

-

Organizmičke teorije motivacije priznaju a se okolina neprestano mijenja, pa zato organizmi trebaju biti fleksibilni kako bi se prilagodili tim potrebama, a organizmima su potrebni i resursi iz okoline kako bi m ogli rasti i aktualizirati skrivene potencijale.

-

Pristup suprotan organizmičkom je mehanicistički. U mehanicističkim teorijama okolina jeluje na pojeinca, a pojedinac reagira - jednosmjeran proces.

ijalektičan onos između osobe i okolin e: - Organizmički pristup motivaciji krede o pretpostavke a je pojeinac sam po sebi aktivan. Psihološke potrebe, interesi i svojevrsne vrijenosti izvori su te prirođene aktivnosti. Organizmičke teorije naglašavaju ijalektični onos između osobe i okoline – okolina djeluje na pojedinca, pojedinac djeluje na okolinu. Osoba jeluje na okolinu jer je intrizično motivirana a traži i utječe na promjene u okolini, a okolina o osobe zahtjeva prilagodbu. Rezultat ovog odnosa je sinteza koja se neprestano mijenja. -

Organizmičke psihološke potrebe za autonomijom, kompetentnosti i povezanosti osiguravaju prironu motivaciju za učenjem, rastom i razvojem. Hode li zaista odi o učenja, rasta i zravog razvoja ovisi o tome a li okolina poupire ili ometa izražavanje potreba za automnosti, kompetentnosti i povezanosti.

AUTONOMIJA: 



Ponašanje je autonomno ili samooređeno samooređeno kaa naši interesi, preferencije preferencije i želje voe proces olučivanja o tome hodemo li započeti neku aktivnost. Nismo samooređeni, tj. naše ponašanje oređuju rugi kaa nas neka vanjska sila prisiljava a razmišljamo, razmišljamo, osjedamo ili se ponašamo na oređeni oređeni način. Autonomija oražava želju a naše akcije oređuju naši vlastiti izbori, a ne vanjski ili okolinski utjecaji. Subjektivno iskustvo autonomije defi niraju 3 oživljajne kvalitete: Percipirano mjesto uzročnosti  Opažena mogudnost izbora  

Slobodna volja

uzročnosti (PMU) – Onosi se na razumjevanje uzroka našeg motiviranog ponašanja. 1. Percipirano mjesto uzročnosti PMU postoji u bipolarnom kontinuumu, ovakav kontinuum oražava percepciju pojeinca a je njegovo

ponašanje pokrenuto osobnim (unutarnim (unutarnim PMU) ili vanjskim izvorom (vanjski PMU). ''Pokretači stvaraoci'' su one osobe koje na neki način sami iz sebe ''pokredu'' vlastito intencionalno ponašanje. ''Pijun'' opisuj e iskustvo ka nam modni ljui naređuju na isti način na koji to šefovi rae sa svojim zaposlenicima. Sl obonoj volji i osjedaju sloboe 2. Slobodna volja- spremnost na započinjanje neke aktivnosti bez prisile. Slobonoj suprotan je osjedaj pritiska i prisile na neko ponašanje koji imaju izvor izvan te osobe, tj. olaze iz njene okoline. 3. Percipirana mogudnost izbora - osjedaj izbora koji imamo kaa se nalazimo u okruženju koje nam opušta

fleksibilnost u onošenju oluka i nui mnogo mogudnosti na oabir. Suprotnost o percipirane mogudnosti izbora je osjedaj obveze koji imamo kaa se nalazimo u okolini koja nas strogo i nefleksibilno gura prema unaprije propisanom ponašanju. Ali, nisu svi svi izbori isti i ne poržavaju svi autonomiju, tek ona kaa pojeinac ima mogudnost izbora u vezi sa svojim ponašanjem on ima osjedaj autonomije. 

Potpora autonomiji:

Neka okruženja uključuju i njeguju našu potrebu za autonomijom, ok ruga zanemaruju i ometaju njeno zaovoljenje. ruštveni kontekst i kulture opdenito se vrlo razlikuju po tome u kojoj mjeri podupiru autonomiju pojedinca. 2 VRSTE OKOLINA:

1. Kontrolirajude okoline - okoline , ruštveni kontekst i kultura zanemaruju, sprečavaju i sukobljavaju se s ljudskom autonomijom. o

Kontrolirajude okruženje zanemaruje potrebe ljui za automijom te stvara pritisak a se priklone načinu mišljenja, osjedanja ili ponašanja koji su prethono izvan njih oređeni i propisani. Osoba kontrolirajudeg

stila opdenito motivira ruge priopdavanjem onoga što bi ruga osoba trebala misliti, osjedati i napra viti. Koristi ekstrizične motivatore i verbalni pritisak pritisak kako bi usmjerio rugu osobu oređenom ponašanju. 2. Okoline koje podupiru automiju- okolina, onosi, ruštveni kontekst i kulture uspješno uključuju i zadovoljavaju potrebe ljudi za automijom. o

Okruženja koja podupiru autonomiju ohrabruju ljude na postavljanje ciljeva, usmjeravanje vlastitog ponašanja, biranje vlastitog načina rješavanja problema te, opdenito, o stvarivanje vlastitih interesa i vrijenosti. Potpora autonomiji na taj način pospješuje intrizičnu motivaciju osobe, tj. njenu znatiželju i želju za izazovom. Osoba sa stilom koji poupire poupire autonomiju motivira na način a prepozna i porži interese, preferencije i autonomnu samoregulaciju druge osobe.

Način na koji se kreira i uspostavi okruženje koje poupire autonomiju rugih ljui uključuje 4 osnovne vrse odnosa prema drugima:    

Njeguje unutrašnje motivacijske resurse Zasniva se na informativnom načinu komuniciranja Promiče korisnost i smisao Priznaje i prihvada negativni afekt

resurse  – ljudi sa stilom motiviranja koji podupire autonomiju motiviraju 1. Njeguje unutrašnje motivacijske resurse – ruge ljue tako što njeguju i poupiru njihove unutrašnje izvore motivacije. Znači, kaa žele ko rugih kompetencije. Kaa ih prepoznaju, potaknuti inicijativu, to rade tako da prepoznaju n jihove interese, želje i kompetencije. pronalaze načine kako rugima omoguditi a se ponašaju tako a o izražaja ođu njihovi interesi, preferencije i kompetencije.

komuniciranja  – ovaj način komuniciranja rugima pomaže a utvre 2. Zasniva se na informativnom načinu komuniciranja – uzrok svoje nezainteresiranosti, lošeg uratka ili neprimjerenog ponašanja. Osim toga, šalje povratnu informaciju kako bi se utvrili mogudi aspekti poboljšanja ili napretka. Ovaj stil komuniciranja ne uključuje kritiziranje, osuđujude i negativne povratne informacije. 3. Promiče korisnost i smisao – osobe sa stilom motiviranja koji podupire po dupire autonomiju prenose vrijednosti, značenja, korisnost ili važnost takvog ponašanja. ponašanja. Propagirati korisnost znači koristiti iskaze poput ''zato što/jer'' kako bi se objasnilo zašto je nezanimljiva aktivnost vrijena trua i vremena. Osoba koja obije objašnjenje vjerojatnije de internalizirati i obrovoljno prihvatiti izvanjski nametnuta pravila i ograničenja. 4. Priznaje i prihvada negativni afekt – osobe sa stilom koji poupire autonomiju koristit de izraz negativnog afektivnog stanja kao pomod u rješavanju motivacijskog problema, ok de ljui sa kontrolirajudim stilom pokušati navlaati negativni afekt ko rugih zahtjevajudi pokoravanje i poslušnost, a ne motiviranost. ŠTO GOVORE I RAE OSOBE KOJE POUPIRU AUTONOMIJU: Pažljivo slušaju  

Drugima daju vremena za odgovore



aju logično objašnjenje Ohrabruju povedanje napora



Pohvaljuju napredak, ovladavanje zadatkom



Pitaju ruge što žele napraviti



Odgovaraju na pitanje



Priznaju stajališta rugih



ŠTO GOVORE I RAE KONTROLIRAJUDE OSOBE: Zaržavaju, uskraduju materijale za učenje  Pokazuju točne ogovore 



Daju smjernice, naredbe



Izjava tipa: trebao bi, morao bi, moraš Postavljaju kontrolirajuda pitanja



Zahtjevne su



Pozitivni ishoi koji proizlaze iz potpore autonomiji rezultat su činjenice a potpora autonomiji i opdenito onosi koji poupiru autonomiju ljuima aju ''psihološku potporu'' potrebnu za zaovoljavanje psiholoških potreba.

KOMPETENCIJA: 

Psihološka potreba koja osigurava prirođeni izvor motivacije za traženje optimalnih izazova za ulaganje

napora neophonog za svlaavanje takvih izazova; potreba a buemo učinkoviti u interakciji sa okolinom

-

UKLJUČIVANJE KOMPETENCIJE Ključni uvjeti u okolini koji zaovoljava našu potrebu za kompetencijom su optimalni izazovi i optimalna struktura, a ključni uvjet u okolini koji zaovoljava našu potrbu za kompetencijom je pozitivna povratna informacija

OPTIMALNI IZAZOV I OPTIMALNO ISKUSTVO -

PREPLAVLJIVANJA  je stanje koncentracije koje uključuje uključuje potpunu OPTIMALNO ISKUSTVO ili OŽIVLJAJ PREPLAVLJIVANJA je zaubljenost u oređenu aktivnost. Pojavljuje se svaki put kaa pojeinac koristi svoje vještine kako bi svlaao izazov. Ono je u toj mjeri ugono a osoba često ponavlja ranju u nai a de ga ponovo oživjeti.

-

OPTIMALNI IZAZOVI su razvojno primjereni izazovi

-

oživljaj preplavljivanja se pojavljuje ko savršenog pouaranja IZAZOVA i VJEŠTINA. 1. Premali izazov zanemaruje kompetenciju, a to se emocionalno očituje kao osaa 2. Prevelik izazov uzrokuje tjeskobu i zabrinutost zbog nedovoljne kompetencije 

Kako bi ipak zadovoljili svoju potrebu za kompetencijom, ljudi se koriste r aznim strategijama



smanjivanja ili povedanja složenosti zaatka i poboljšavanja ili pogoršavanja vještina !!!! u svakoj aktivnosti se može uživati !!!!!



Zadovoljstvo zbog lako postignutog uspjeha je obrambenog karaktera i zasniva se na

olakšanju. MEĐUOVISNOST IZAZOVA I POVRATNJE INFORMACIJE - U trenutku suočavanja s izazovom i primanjem početne povratne informacije o izvebi, ljui izvještavaju o psihološkom oživljaju izazova. TOLERANCIJA NEUSPJEHA -

Obilježje optimalnog izazova jest to a su uspjeh i neuspjeh pojenako vjerojatni Prije nego se ljui obrovoljno angažiraju oko optimalno izazovnih zaataka, tre baju biti uvjereni da se u ruštvenom kontekstu neuspjeh i pogreška toleriraju Neuspjeh pruža prilike za učenje jer sarži i neke konstruktivne aspekte

STRUKTURA

-

Onosi se na jasnu komunikaciju onoga što okolina očekuje a pojeinac napravi kako bi postigao željene ciljeve

-

Kaa osiguravamo strukturu, zapravo raimo sljeede: 1. ajemo informacije o mogudim načinima olaženja o željenog ishoa ti h načina 2. ajemo poršku i smjernice za razvijanje tih

POTPORA KOMPETENCIJI

POZITIVNA POVRATNA INFORMACIJA -

izvora: Dolazi iz jenog ili više o sljeeda četiri izvora: 1. Sam zadatak 2. Usporeba nečije izvebe s njegovim prethonim izvebama 3. Usporeba nečije izvebe s izvebom rugih 4. Procjena od strane drugih

-

Povratna informacija o izvebi u različitim oblicima aje informacije potrebne da osoba stvori evaluaciju opažene razine svoje kompetentnosti

ZADOVOLJSTVO ZBOG OPTIMALNOG IZAZOVA I POZITIVNE POVRATNE INFORMACIJE -

Ovlaavanje nečim opdenito zaovoljava potrebu za kompetentnošdu Ljui osjedaju najvede zaovoljstvo ko uspješnog svlaavanja umjereno teških zaataka; krivulja u obliku obrnutog slova U

POVEZANOST: Potreba za povezanošdu je potreba za uspostavljanjem prisnih emocionalnih veza i za uspostavljanjem privrženosti s drugim ljudima. S obzirom da trebamo povezanost, sklon iji smo ljuima za koje vjerujemo a de mariti za našu obrobit, a

ualjavamo se o onih za koje ne vjerujemo a de tako postupiti. Povezanost je važna za motivaciju jer ljui bolje funkcioniraju, otporniji su na stres i imaju manje psiholoških poteškoda kaa njihovi međuljuski onosi poržavaju njihovu potrebu za povezanošdu. UKLJUČIVANJE POTREBE ZA POVEZANOŠDU: INTERAKCIJA S RUGIMA zbog čega obivaju mogudnost - Ljui traže emocionalno POZITIVNE interakcije i partnere za interakciju, zbog uključivanja psihološke potrebe za povezanošdu ZAOVOLJENJE POTREBE ZA POVEZANOŠDU: PERCEPCIJA P ERCEPCIJA RUŠTVENE VEZE - Kako bi bila zaovoljavajuda, ruštvenu vezu mora obilježavati percepcija a je rugoj osobi 1. Stalo do moje dobrobiti 2. Da sam joj draga osoba

Također, bitno a je ruga osoba upoznala naše ''istinsko'', ''autentično ja'' te a je on u njenim očima važan ZAJENIČKI ONOSI I ONOSI RAZMJENE - Odnosi razmjene su onosi između poznanika ili poslovnih suranika ( ne zaovoljavaju potrebu za povezanošdu) -



-

Ne postoji obaveza brige za potrebe ili dobrobit druge osobe

Zajenički onosi su onosi između pojeinaca koji se brinu za obrobit onog rugog, na primjer prijateljstva, romantične veze, obitelj (zaovoljavaju potrebu za povezanošdu

INTERNALIZACIJA

-

-

Proces putem kojeg pojedinac transformira pravila i vrijednosti koje su mu nekad bile propisane izvana, u

pravila i vrijenosti koje time postaju iznutra potvrđene i prihvadene Internalizacija biva olakšana u onosima koji osiguravaju visoku razinu: 1. Zadovoljenja potrebe za poveza nošdu 2. Zaovoljavajudeg objašnjenja zašto su propisi i zabrane korisni za vlastito ''ja''' ANGAŽMAN Termin koji se onosi na intezitet ponašanja te na kvalitetu emocija koje ljui pokazuju kaa započinju i izvršavaju neku aktivnost Kada su ljudi izrazito angažirani pokazuju visoke razine: 1. Pažnje 2. Napora

3. Upornosti 4. Verbalnog sudjelovanja 5. Pozitivne emocije -

Izvori angažmana u vezi s tri psihološke potrebe 1. Potpora autonomiji – sloboda koja se daje drugima 2. Struktura – količina i jasnoda informacija koju jena osoba aje rugoj Uključenost – kvaliteta međuljuskih onosa pri izvršavanju aktivnosti 3. Uključenost – Ovi izvori povedavaju angažman jer uključuju i zaovoljavaju psihološke potrebe 

ŠTO ČINI ''OBAR AN''? -

Kada imamo ''dobar an'', ogađaji u našim životima ovijaju se tako a uključuju i zaovoljavaju sve naše

psihološke potrebe, i taa ljui najčešde izvještavaju o subjektivnom osjedaju VITALNOSTI (''osjedam kako imam energije'', ''osjedam se živo i vitalno''...)

Intrinzična motivacija i vrste ekstrinzične motivacije (6. poglavlje)

Pitanje ekstrinzične i intrinzične motivacije-vezanje sigurnosnog pojasa- vežu li se ljui a izbjegnu kaznu,neugone poražaje kao što je zvučni signal koji upozorava na vezivanje ili to čine jer su svjesni opasnosti i žele biti sigurni tijekom vožnje Amerikanci-pokušaj izanja svijesti o opasnosti preko reklamnih kampanja-povedali učestalost korištenja pojasa ko

0,1% vozača---- > ako ljui nisu po sebi motivirani a se vežu,moža de ponua privlačnog poticaja pružiti motivaciju Sveučilište u Virginiji-program lutrije vezan uz korištenje sigurnosnog pojasa (policajci u kampusu su tijekom trajanja lutrije bilježili oznake tablica vozača koji su bili vezani. Brojevi su ulazili u izbor za tjene nag rade u vrijednosti od 20450 olara,a a bi obili pravo na nagrau,vozači su se morali vezati --->u 3 tjena lutrije korištenje ko rištenje sigurnosnih pojaseva se uvostručilo) Strategije uspostavljanja ekstrinzične motivacije: -ponua atraktivnog poticaja za oređeno ponašanje -uvođenje averzivnog poticaja (može biti učinkovitije o očekivanja atraktivnog poticaja)

Intrinzična motivacija Intrinzična motivacija---- > prirođena sklonost a se bavimo svojim interesima i uvježbavamo svoje sposobnosti i istovremeno tražimo optimalne izazove i svladavamo ih Ona spontano proizlazi iz psiholoških potreba, osobne znatiželje i prirođene težnje za rastom i razvojem. Javlja se spontano i ne odvija se ni iz kojeg intrumentalnog razloga. Funkcionalno- intr. Mot. Je urođena motiva cija da slijeimo svoje interese i uložimo napor u traženje takvih izazova koji de nam omoguditi razvoj vještina i sposobnosti Intr. Mot. Proizlazi iz osjedaja kompetentnosti i samooređenja tijekom neke atkivnosti. Ekstrinzična motivacija Ekstrinzična motivacija proizlazi iz okolinskih poticaja i posljedica (hrana,novac). Pojavljuje se zbog neke posljedice koja je ovojena o same aktivnosti. Ona je okolinski stvoren razlog a se započne i ustraje u nekom ponašanju.

Teško je samo na temelju promatranje znati je li netko motiviran ekstrinzično ili intrinzično Osnovna razlika---> izvor energiziranja i usmjeravanja ponašanja

Intrinzična mot.---- > motivacija proizlazi iz psiholoških potreba i spontanog osjedaja zaovoljstva Ekstrinzična mot.----> motivacija proizlazi iz poticaja i posljeica koji su uvjetovani ili ovisni o opažanom ponašanju

Tipovi ekstrinzične motivacije Tradicionalni pogled- ekstr. mot. kao supotronost intr.mot. Suvremeni pogled- raznovrsni tipovi ekstr.mot. Poticaji i posljedice

oko operantnog uvjetovanja Proučavan je ekstr.mot.vrti se oko Baldwin i Baldwin- zagovaratelji op.uvj. S : R ---> C S-situacijski S-situacijski znak (poticaj), R- ponašajni ogovor, C -posljedica

votočka pokazuje a situacijski znak aje povo za (ali ne uzrokuje) ponašajni ogovor . Strelica pokazuje da ponašajni ogovor uzrokuje posljeicu. Poticaji

započne oređeni tijek ponašanja,ili je ovrada o toga. Poticaji Poticaj je okolinski ogađaj koji navoi osobu a započne uvijek prethoe ponašanju i na taj način stvaraju ko osobe očekivanje a slijee atraktivne ili nepoželjne posljeice Poticaji NE uzrokuju ponašanje - oni utječu na vjerojatnost pojavljivanja neke reakcije Poticaj je situacijski znak koji signalizira vjerojatnost a de ponašanje izazvati nagrađujude ili kažnjavajude posljeice. Znanje o poticajnoj vrijenosti stječe se iskustvom. Poticaj ≠ posljeica I jeno i rugo su vanjski ogađaji koji usmjeravaju ponašanje,ALI se razlikuju po tome kad se pojavljuju i na koji način motiviraju ponašanje. Poticaji prethode ponašanju i pokredu ili koče iniciranje ponašanja.

Posljeice slijee nakon ponašanja i pojačavaju ili smanjuju ustrajnost u ponašanju . Što je potkrepljivač? Bilo koji vanjski ogađaj koji povedava vjerojatnost ponovnog pojavljivanja nekog ponašanja Teorijsko gleiše- potrkep.se mora efinirati neovisno o posljeica koje ima na ponašanje

Ako se efinira isključivo u terminima njegova efekta na ponašanje ---> problem cirkularne definicije (uzork izaziva posljedicu-posljeica upuduje na postojanje uzroka) U praksi najbolje- zaati neki potkrepljivač,a ona vijeti hode li se povedati učestalost ponašanja

Drugo pitanje----> Zašto de potkrepljivač biti učinkovit? ----> Necirkularne definicije poz.potkr.: 1. Poražaj koji smanjuje nagon 2. Poražaj koji smanjuje pobuđenost 3. Poražaj koji povedava pobuđenost 4. Poželjni objekt u okolini 5. Heonistički ugono poraživanje mozga 6. Prilika za ponašanje koje se inače učestalo pojavljuje Prednost necirkularnih definicija- istraživač može unaprije objasniti zašto de poražaj povedati vjerojatnost

pojavljivanja ponašanja 6 aspekata priroe potkrepljivača 1. Razlikuju se s obzirom na vrstu i kvalitetu 2. Brzina avanja potkrepljenja oređuje njegovu učinkovitost 3. Potkr.može biti učinkovit ko jene,ali ne i ko ruge osobe 4. Isti potkr.može ko iste osobe biti učinkovit u jenom trenutku,ali u nekom rugom ne (potreba za nekom nagradom od strane primatelja) 5. Potkr.se razlikuju prema svom intenzitetu 6. Ono što ljui koji nagrađuju nekoga smatraju najboljom nagraom,često se ne pouara sa onim što

primatelj smatra potkrepljujudim ( precipirana vrijenost potkrepljivača o strane primatelja) Posljedice

Dvije vrste- potkrepljivači i kazne

Pozitivni potkrepljivači -

bilo koji okolinski poražaj čija nazočnost povedava vjerojatnost buudeg pojavljivanja željenog ponašanja

Negativni potkrepljivači -

bilo koji okolinski poražja čije uklanjanje povedava vjerojatnost buudeg pojavljivanja željenog ponašanja neg.potkr. motivira ponašanje bijega i izbjegavanja (bijeg ualjava osobu o averzivnog poražaja;izbjegavanje sprječava a se averzivni poražaj uopde pojavi)----> primjer za navedeno- korištenje pojasa za pravilno ržanje tijela; pojas oašilje zvuk o 55B kaa previše spustimo ramena pa osoba a bi izbjegla averzivni ton, mora prema njemu prilagođavati svoje ržanje

Kazne

-

bilo koji okolinski poražaj koji smanjuje vjerojatnost buudeg pojavljivanja nepoželjnog ponašanja biheviorist.stajalište- ili se ponaša na nepoželjan način i snosi averzivne posljeice, ili se ne ponaša na nepoželjan način i biva se pošteđen takvih posljeica negativne i pozitivne kazne („cijena reakcije“) r eakcije“)

Zašto se kazna tako široko koristi? -

a spriječi neželjena ponašanja u buudnosti a bismo nekoga naveli a omah prekine nepoželjno ponašanje Služe kao „pravične nagrae“- na neki način su pravene Da bismo izrazili negativno emocionalno stanje

a učinimo nešto glee nepoželjnog ponašanja (ka ne znamo bolji način)

Kazna nije djelotvorna-nuspojave- negativna emocionalnost, narušen onos i negativan primjer kako se nositi sa nepoželjnim ponašanjem rugih

Fizičko kažnjavanje-posljedice- ijete vjerojatnije pokazuje agresiju, antisoc.ponašanje, loše mentalno zravlje, slabu moralnu internalizaciju i narušen onos; vjerojatnost pokazivanja agresije,slabog mentalnog zravlja i zlostavlj.ponašanja i ka oraste Skrivena cijena nagradenagrade - „Ako se osoba bavi nekom aktivnošdu za koju je intrinzično motivirana i počne za to

obivati ekstrinzične nagrae, što de se ogoiti sa njenom intrinzičnom motivacijom za tu aktivnost?“ ----> do pove danja motivacije uglavnom ne olazi i umjesto toga, avanje ekstr.nagrae za aktivnost koja je ved po

sebi intr.zanimljiva u pravilu narušava buudu intr.mot. -

-

taj štetni utjecaj nagrae na intr.mot. se naziva „skrivena cijena nagrae“ ekstrin.nagrade mogu imati pozit.utjecaj na mot. i ponašanje ali gotovo uvijek imaju i cijenu eksp. Mark Lepper i sur.- jeca prešk.obi s izraženim interesom za crtanje raspoređena su u jenu o 3 eksp situacije-situaciju sa očekivanom nagraom, bez nagrae i neočekivanom nagradom(nagrada je bio certifikat „obar crtač“). Nakon tjean ana su ali priliku jeci a crtaju u svoje slobono vrijeme. Rezultati  – jeca iz prve skup.proveli su značajno manje vremena crtajudi o jece iz ruge vije skupine rezultati replicirani i u ispitivanjima sa odraslima

Očekivane i opipljive nagrae -

pokazalo se a potkrepljivači smanjuju intrinzičnu motivaciju samo ka osoba očekuje a de obavljanje zadatka donijeti nagradu

-

opipljive nagrae (novac,oličje,hrana)----> smanjenje intr.mot. verbalne nagrade (pohvala)---- > povedanje intr.mot.

Implikacije

Nagrae se mogu koristiti na način koji ne ugrožava intr.mot. opipljive i očekivane nagrae smanjuju int.mot. i također interferiraju sa procesom učenja i njegovom kvalitetom.

Ekstrinzično motivirani učenici također su skloniji negativnom emocionalnom tonu, te procesiraju informacije na relativno pasivan način. Nagrae interferiraju sa kvalitetom učenja sužavajudi pažnju onoga tko treba t reba nešto naučiti na memoriranje samo činjeničnih informacija, i nformacija, ugrožavaju fleksibilnost u načinu razmišjanja i rješavanju problema, narušavaju kreativnost. -----> nagrade interferiraju sa razvojem autonomne samoregulacije Korist od poticaja i nagrada

Načini minimaliziranja štetnih učinaka nagraa- korištenje verbalnih i neočekivanih nagraa -ograničavanje korištenja ekstrinzičnih motivatora samo na zaatke koji nisu o ruštvene važnosti

Ekstr.nagrade nemaju utjecaja na intr.mot. vezanu za nezanimljiv zadatak S druge strane, nagrae mogu inače nezanimljiv zaatak učiniti vrijenim trua

Razlozi za nekorištenje ekstrinzičnih motivatora,čak i ko intrinzično nezanimljivih pothvata: 1. ekstr.mot. još uvijek narušavaju kvalitetu izvebe i interferiraju s procesom učenja 2. korištenje nagraa ovlači pažnju o težeg pitanja 3. postoje bolji načini a se poupre sujelovanje u nečemu nego što je vanjsko potkupljivanje 4. ekstr.mot. još uvijek narušavaju ugoročnu sposobnost pojeinca za autonomnu samoregulaciju

TEORIJA KOGNITIVNE EVALUACIJE ( u daljnjem tekstu- TKE)

Iza upotrebe ekstr.mot. u velikoj mjeri stoji namjera a se oblikuje,utječe na ili izravno kontrolira tuđe ponašanje. ruga svrha upotrebe ekstr.mot. je pružanje povratne informacije koja osobi govori nešto o njezinoj kompetentnosti za obavljanje oređenog zaatka. TKE----> svi vanjski ogađaji imaju kontrolni i informacijski aspekt; naalje pretpostavlja a svi ljui imaju

psihološke potrebe za autonomijom i kompetentnošdu, te a kontrolni aspekt vanjskog ogađaja utječe na po trebu za kompetentnošdu potrebu za autonomijom,a informacijski aspekt utječe na potrebu TKE-3 teorema 1.teorem - vanjski ogađaji utječu na intrinzičnu motivaciju osobe kaa utječu na percipirano mjesto uzročnosti

(PMU) oređenog ponašanja. ogađaji koji pospješuju percepciju vanjskog mjesta uzročnosti, smanjit de intrinzičnu,a povedati ekstrinzičnu motivaciju. ogađaji koji promiču unutrašnje opaženo mjesto uzročnosti povedavaju intrinzičnu,a smanjuju ekstrinzičnu mot. 2.teorem- vanjski ogađaj utječu na intrinzičnu motivaciju neke osobe za optimalno teške aktivnosti kroz utjecaj

na precpeciju kompetentnosti. ogađaji koji pospješuju percepciju vede kompetentnosti pojačat de intrinzičnu motivaciju. S ruge strane, ogađaji koji umanjuju percipiranu kompetentnost, smanjit de intrinzičnu motivaciju. 3.teorem- ogađaji relevantni za započinjanje i regulaciju ponašanja imaju tri potencijalna aspekta- Informacijski

aspekt (promiče percepciju unutrašnjeg mjesta uzročnosti i percepciju kompetentnosti,te intr.mot.), Kontrolirajudi aspekt (pospješuje percp.vanjskog mj.uzroč. i narušava intr.,ali promiče ekstr.mot.), emotivirajudi aspekt (olakšava pojavu percip.nekompetentnosti,narušava intr.mot. i ovoi o emotiviranosti). va primjera kontr.i inform. ogađaja Pohvala- inf način-„izvrsno obavljen posao“, kontr način - „izvrsno obavljen posao, obavio si ga baš kako si

trebao“ Natjecanje – inf način- ako nije stavljen naglasak na pobjeu, kontr način- u kontekstu u kojem postoji priličan zahtjev za pobjedom Prednosti davanja potpore intrinzičnoj motivaciji

Ustrajnost- ved intr.mot.---> veda ustrajnost u nekom zaatku Kreativnost- intr.mot. povedava kreativnost

Konceptualno razumijevanje/ kvalitetno učenje - sposobnost intr.mot. a poboljša konceptualno razumijevanje tijekom učenja (visoka intr mot povedava fleksibilnost u načinu razmišljanja) Optimalno funkcioniranje i dobrobit- oni koji slijee intr mot u životu pokazuju vedu samoaktualizaciju i

subjektivni osjedaj vitalnosti, manje tjeskobe i epresije TEORIJA SAMOOREĐENJA SAMOOREĐENJA -

-

Motivacijski kontinuum samooređenja, percipirano mjesto uzročnosti (PMU)

Prema teoriji samooređenja postoje 3 različita tipa motivacije: nemotivirano stanje, ekstr i intr motivac ija koji su raspoređeni na mot. kontinuumu samoor. Na lijevoj strani je amotivacija (izostanak ekstr i intr motivacije)-PMU- neoređeno Na sreini su 4 tipa ekstr.mot. koji se razlikuju prema stupnju samooređenja - vanjska regulacija (nimalo samooređeno),PMU-vanjsko, usvojena regulacija (onekle samooređ),PMU-donekle vanjsko, poistovjedena regulacija (uglavnom samooređ),PMU-onekle unutrašnje i integrirana regulacija (u potpunosti samooređ).,PMU- unutrašnje Na desnoj je strani intrinzična motivacija - potpuna potvra samooređenja neke osobe i onosi se na sve slučajeve u kojima psihološke potrebe stvaraju motivaciju za jelovanjem,PMU -unutrašnje Važnost razlikovanja između različitih tipova ekstr.mot.- mogu se generalizirati na motivaciju učenika u školi, na ulaganje napora ko osoba uključenih u program ovikavanja o alkohola, u program mršavljenja, u vezi itd.

Tipovi ekstrinzične motivacije Vanjska regulacija

Vanjska regulacija je prototip ekstrinzične motivacije koja nije samooređena. Ponašanja reulirana izvana izvoe se kako bi se dobila nagrada ili da bi se udovoljilo nekom vanjskom zahtjevu,takva osoba u pravilu teško započinje zaatke ako ne postoji neki vanjski znak za to Usvojena regulacija

Uključuje preuzimanje, ali ne i iskreno prihvadanje i samo -oobravanje zahtjeva koje rugi ljui namedu nama u svezi sa mišljenjem, osjedajima ili sa oređenim načinima ponašanja. Osoba je motivirana iz osjedaja krivnje i „tiranije moranja“,te sama sebe emocionalno nagrađuje za ponašanja koja su rugi efinirali kao „obra“,a emocionalno se kažnjava za ponašanja koja su rugi efinirali kao „loša“. Poistovjedena regulacija Pretežno internalizirana i samooređena ekstrinzična motivacija. Osoba obrovoljno prihvada olike i korisnost oređenog uvjerenja ili ponašanja zato što joj se takav način razmišljanja ili ponašanja čini osobno važan ili koristan Integrirana regulacija

Najviše samooređeni tip ekstr.mot. Integracija je proces kroz koji osobe potpuno transformiraju poistovjedene vrijenosti i ponašanja u vlastiti „ja-pojam“, i osim toga je i razvojni proces Što više osoba integrira internalizirane načine razmišljanja i ponašanja u širi sustav pojma o sebi, to njeni ekstrinzično motivirani postupci postaju sve više samooređeni. Kako motivirati druge na aktivnost koja nije zanimljiva

-

Pokušati upotrijebiti nekakav poticaj kako bi izravno naveli rugu osobu a napravi ono što o nje tražimo

-

Problem opipljivih i očekivanih nagraa-rezultiraju samo pokoravanjem, nekvalitetnim učenjem, minimalnim funkcioniranjem i ovoe o povedane ovisnosti o aljnoj vanjskoj regulaciji Istraživanja- vanjski poticajni uvjeti i okolnosti oko lnosti opdenito promiču kontrolirajude oblike ekstrinzične motivacije koji su povezani sa slabim funkcioniranjem

Strategije motiviranja: 1. Pouprijeti što više poistovjedenu regulaciju priznajudi a zaatak, ako moža nije zanimljiv, može biti važan, od osobne koristi ili imati skrivenu vrijednost 2. Povedati stupanj zanimljivosti nekog zaatka pretvarajudi osaan zaatak u nešto zaniljivije 3. Promicati osjedaj kompetentnosti i oržati samooređenje ajudi ekstrinzične nagrae na vrlo informativan i

nimalo kontrolirajudi način

Socijalne potrebe (7. poglavlje)

STEČENE POTREBE zaovoljenje POTREBA  je bilo koje stanje osobe koje je o ključne važnosti za život i razvoj,na takav način a njeno zaovoljenje onosi obrobit, ok je nezaovoljenje štetno. Iskustvo nas uči a pozitivna emocionalna iskustva povezujemo s oređenim poručjima(npr.mogudnost dostizanja oređenog cilja). S vremenom, vr emenom, zbog ponavljanja takvih emocionalnih iskustava , počinjemo preferirati one situacije koje uključuju i zaovoljavaju socijalne potrebe koje smo stekli i koje su nam bitne. Ljui imaju mnoštvo potreba: fiziološke, psihološke, socijalne i kvazi -potrebe. FIZIOLOŠKE-biološko stanje unutar organizma koje usklađuje možane strukture, hormone i glavne organe u regulaciji i ispravljanju neravnoteže u tijelu, što je ključno za život, rast, razvoj i obrobit. To su žeđ, gla i seks. PSIHOLOŠKE-urođen psihološki proces u polozi želje za interakcijom s okolinom kako bi se stekla iskustva koja promiču psihološku vitalnost, rast i razvoj te obrobit. U takve se potrebe ubraja potreba za autonomijom, kompetentnošdu i povezanošdu s  rugima. KVAZI-POTREBE-Prolazne, situacijski izazvane želje koje stvaraju napetost koja nas voi na to a se angažiramo u

ponašanju koje može ovesti o reukcije nastale napetosti. Pr.želja za novcem ka uđemo u trgovinu, kišobranom ka počne paati kiša i td. One nastaju iz situacijskih okolnosti i pritisaka, a nestaju kad osoba zadovolji taj pritisak ili zahtjev. Nisu potrebe u pravom smislu riječi(ne rai se o potrebama ključnim za naš život). Snaga kvazi potrebe -njena mod a zaobije našu pažnju i a nam nametne zahtjev za akcijom -uglavnom je proporc ionalna intenzitetu pritisaka i zahtjeva iz okoline. SOCIJALNE POTREBE-stečeni psihološki proces koji proizlazi iz osobne povijesti socijalizacije i koji aktivira

emocionalne reakcije na poticaje relevantne z a oređenu potrebu. U takve se potrebe ubrajaju:potreba za

postignudem,afilijacijom,bliskosti i modi. Orasli koji imaju izraženu težnju za postignudem uglavnom su imali roditelje koji su prakticirali vrlo precizan raspored hranjenja i strogo stjecanje nav ika služenja zahoom. Orasli s vrlo izraženom potrebom za afilijacijom uglavnom su imali roitelje koji su kao socijalizacijsku tehniku koristili pohvalu a ne prisilu. Orasli ko kojih se pojavljuje jaka potreba za modi uglavnom su imali roitelje koji s u bili permisivni glede seksualnog i agresivnog ponašanja. Socijalne potrebe po trebe se mijenjaju s vremenom. Jenom ka su stečene, socijalne

potrebe oživljavamo kao emocionalne i bihevioralne potencijale koje aktiviraju oređeni situacijski poticaji, tj. One nastaju kad se pojave poticaji koji mogu zadovoljiti te potencijale.

Kako socijalne potrebe motiviraju ponašanje? --> ka se raio socijalnim potrebama, ljui na ogađaje poput ispita i školskih plesova reagiraju učedi poticajnu vrijenost(pozitivnu ili negativnu) objekata koji se nalaze oko njih. Kad se takvi objekti pojave, ljui aktiviraju emocionalne i ponašajne obrasce koji su povezani s njihovim socijalnim potrebama. Socijalne su potrebe po priroi vedinom reaktivne. One miruju u nama sve ok ne naiđemo na poticaj koji potencijalno može zaovoljiti potrebu i koji tu istu potrebu stavlja u sreište naše pažnje u smislu mišljenja, osjedaja i ponašanja. POSTIGNUDE-težnja za postignudem je želja a se ostvari oređeni stanar izvrsnosti. Stanar izvrsnosti je širok pojam koji obuhvada:natjecanje sa zaatkom(npr.sastavljanje slagalice), natjecanje sa samim sobom(npr.postizanje osobnog rekora u utrci) i natjecanje s rugima. Osobae s visoko izraženom potrebom za postignudem razlikuju se o t eške o teške zaatke umjesto lakih, brže ljudi s niskom potr ebom za postignudem u sljeedem: oabiru umjereno teške se uključuju u zaatke u kojima mogu ostvariti oređeno postignude, umjesto a ih ogađaju ili izbjegavaju ulažu više trua i postižu bolje rezultate u umjereno teškim zaacima jer ih energizira osjedaj ponosa, pokazuju vedu ustrajnost ka su suočeni s poteškodama po teškodama i neuspjesima u umjereno teškim zaacima. PORIJETLO POTREBE ZA POSTIGNUDEM -Potreba za postignudem je kompleksan fenomen koji nije izražen u jenoj karakteristici, ved u cijelom spektru socijalnih, kognitivnih i razvojnih procesa. -Socijalizacijski utjecaji-jeca razvijaju razmjerno jaku potrebu za postignudem ako im roitelji pruže sljeede: uče ih

neovisnost, težnju za kvalitetnom izvebom i realne stana rde izvrsnosti, samopoimanje sebe kao sposobnog,stimulativno obiteljsko okruženje it. Nalazi longituinalnih istraživanja pokazali su kako se potreba za postignudem često mijenja o jetinjstva o orasle obi te a se ko oraslih težnja za postignudem č esto mijenja iz esetljeda u esetljede. -Kognitivni utjecaji-oređeni načini razmišljanja više su vezani uz potrebu za postignudem, u onosu na ruge načine

razmišljanja. Neki o njih su:percepcija vlastite sposobnosti, orijentiranost na ovlaavanje zaat kom,visoka očekivanja uspjeha, visoko vrenovanje postignuda i optimistični atruibucijski at ruibucijski stil. -Razvojni utjecaji-takvi načini razmišljanja razvijaju se tijekom životnog vijeka pojeinca. Mala jeca uvelike

precjenjuju svoje vlastite sposobnosti, što se ne mijenja čak č ak ni nakon oživljenog neuspjeha. Tijekom srenjeg jetinjstva, sve češde uspoređuju vlastite razultate s onima koje su postigli njihovi všnjaci, ok se u kasnom djetinjstvu oslanjaju na cijeli spektar informacija kako bi izrgadili realna vjerovanja o vlastitoj sposobnosti. Ponos

proizlazi iz uspješnog ovlaavanja zaacima tijekom razvoja, ok sram proizlazi iz nesavlaavanja zaataka. Ukratko, naša razvojna povijest oređuje hodemo li, suočeni sa stanarima izvrsnosti, biti skloniji osjedajima o sjedajima ponosa ili srama. ATKINSONOV MODEL-Razumijevanjem motivacije za postignudem ominiraju va teorijska moela: klasični i

suvremeni. Klasični pogle jest Atkinsonov moel ponašanja usmjerenog na postignude koji uključuje moel inamike ponašanja. Suvremeni pogled je kongnitivni pristup, usmjeren na ciljeve koje imaju osobe u situacijama u kojima mogu ostvariti postignude. Ono što im je zajeničko jest isti prikaz motivacije za postignudem kao unutrašnje borbe između približavanja i izbjegavanja. Motivacija za postignudem tako prestavlja oređenu ravnotežu između emocija i uvjerenja koje su u polozi prilaženja uspjehu nasuprot emocijama i uvjerenjima koja su u polozi izbjegavanja neuspjeha(vosjekli mač). Atkinsonova teorija uključuje 4 va rijable:ponašanje usmjereno na postignude i njegpva tri prediktora- potreba za postignudem, vjerojatnost uspjeha i poticaj za postizanje uspjeha. Ponašanje usmjereno na postignude efinira se kao težnja za uspjehom, skradeno Tu, motivacija za uspjehom(Mu), percipirana vjerojatnost uspjeha(Vu) te poticajna vrijenost uspjeha u toj to j oređenoj aktivnosti(Pvru). Moel se može prikazati sljeedom formulom:

Tu=Mu* Vu* Pvru

TEŽNJA ZA USPJEHOM -ponašajni aspekt težnje za uspjehom(Tu) primjer. Neki hrvač se treba tr eba suočiti s va protivnik a. Prvi je prošlogoišnji prvak(Vu=0,1), te je poticajna vrijenost pobjee na prvakom visoka(Pvru=1 -Vu iznosi 0,9). rugi protivnik je ravnopravan našem hrvaču(Vu=0,5) te je poticajna vrijenost pobjee osrenja(Pvru=0,5). Ako potrebu hrvača za postignudem (Mu)označimo nekim arbitrarnim brojem npr.10, prema Atkinsonovoj teoriji hrvač de biti motiviraniji za borbu protiv rugog igrača jer optimalni izazov aje najbolju motivacijsku kombinaciju očekivanja uspjeha i poticaja za uspjeh.

TEŽNJA ZA IZBJEGAVANJEM NEUSPJEHA-motivira pojedinca da se obrani od gubitka samopouzdanja i straha od neugonosti. Težnja za izbjegavanjem neuspjeha (Tin) može se izračunati izrač unati formulom: Tin=Min*Vn*nPVrn. Min je motiv za izbjegavanjem neuspjeha, Vn je vjerojatnost neuspjeha(koja se može efinirati kao 1 -Vu), a nPVrn je negativna poticajna vrijednost neuspjeha(nPVrn=1-Vn).

KOMINACIJA TEŽNJE ZA PRILAŽENJEM I IZBJEGAVANJEM -uključivanje u bilo koji zaatak u kojem se može ostvariti postignude za osobu prestavlja ilemu o preuzimanju rizika. Kaa je Tu veda o Tin, osoba se upušta u prilike koje omogudavaju testiranje osobne kompetencije u usporebi sa stanarima izvrsnosti. No ako je Tin veda o Tu, osoba oklijeva ili u potpunosti izbjegava takve prilikve.

POSTIGNUDE ZA BUUDNOST -„Orijentacija na buuda postignuda“ onosi se na psihološku ualjenost pojeinca o ugoročnog cilje postizanja uspjeha. Npr. Atletičar pokušava pobijeiti u utrci ne samo rai osjedaja ponosa zbog trenutačnog uspjeha, ved i rai toga što ta pobjea može rezultirati pozivom na ruge važne utrke,pr.za ržavne kvalifikacije.

MOEL INAMIKE PONAŠANJA -Prema moelu inamike ponašnja, ponašanje usmjereno na postignude pojavljuje se u sklopu ponašanja koje se trenutačno ovija. Tijek ponašanja uglavnom je oređen o ređen tri ma silama:pobuda, inhibicija i ovršenost. Pobua uzrokuje porast tenencije približavanja pojavljuje se prilikom suočavanja s okolinskim poražajima koji su povezani s prethonim nagraama. Pobua je isto što i Tu. Inhibicija uzrokuje porast tendencije izbjegavanja i pojavljuje se prilikom suočavanja s okolinskim poražajima koji su povezani s prethonim kaznama. Inhibicija je isto što i Tin. ovršenost se onosi na činjenicu a izvršavanje aktivnosti ima i svoj kraj(npr.trčanje, čitanje knjige). oavanje varijable ovršenosti neke akcije omoguduje a ponašanje usmjereno na postignude saa shvatimo kao inamičko, a ne kao epizoičko ili statično. olazi se o tri važna zaključka: vrijeme latencije o početka o izvršavanja zaatka koji je vezan za postignude ovisi o snazi motiva(tj.krade razoblje latencije povezuje se s visokom vrijenosti Mu), ustrajnost u izvršavanju zaatka vezanog uz postignude ovisi o snazi motiva(tj.uža ustrajnost povezana je s niskom vrijenošdu vri jenošdu Min=motiva za izbjegavanjem neuspjeha), tendencija obavljanja zaataka koji su vezani uz postignude i onih koji nisu,raste zbog poupirudih emocionalnih i okolinskih poticaja, a slabi zbog snage ovršenosti i inhibirajudih strahova. OKOLNOSTI KOJE UKLJUČUJU I ZAOVOLJAVAJU POTREBU ZA POSTIGNUDEM -tri su važne situacije koje to rae: umjereno teški zaaci, natjecanje i pouzetnost -Umjereno teški zaaci -Osobe ko kojih je potreba za postignudem vrlo izražena postižu bolje rezultate u umjereno

teškim zaacima o osoba ko kojih je ta potreba slabo izražena. Osobe s vrlo izraženom potrebom za postignudem međutim ne ostvaruju bolje rezultate kaa se rai o jenostavnim ili teškim zaacima. Uspješno izvršavanje umjereno teških zaataka ko osoba s izraženom potrebom za postignudem aktivira skup p ozitivnih emocionalnih i kognitivnih poticaja. -Natjecanje-natjecanje uglavnom ovoi o pozitivnih emocija, ponašanja prilaženja i bolje izvebe ko osoba s

izraženom potrebom za postignudem. No s ruge strane, ko osoba sa slabo izraženom potrebom za postignudem isti uvjeti natjecanja ovoe o negativnih emocija, ponašanja izbjegavanja i slabijeg uratka. Osobe s izraženom potrebom za postignudem uglavnom traže informacije pomodu kojih mogu ocijeniti vlastite sposobnosti.

-Poduzetnost- McClelland je prona šao kako se ko osoba s vrlo izraženom potrebom za postignudem može uočiti

pouzetnički obrazac ponašnja. Procjenjivao jepotrebu za postignudem na grupi stuenata,a zatim je nakon 14 godina provjerio koju su oni profesiju izabrali:profesije ili poslovi koj i su klasificirani kao pouzetnički ili kao one koji nisu pouzetnički. Rezultati su potvrili a je vedina kasnijih pouzetnika imala izraženu porebu za postignudem tijekom studija.

CILJEVI USMJERENI PREMA POSTIGNUDU -suvrmeni psiholozi su pokazali veliki interes za pitanje zašto osoba koja pokazuje ponašanje usmjereno na postignude, a ne za to hode li se ono pojaviti. va glavna cilja usmjerena na postignude jesu ciljevi vezani uz izvedbu i ciljevi vezani uz ovladavanje zadatkom. Ciljevi vezani uz izvedbu omoguduju procjenu kompetentnosti osobe na temelju oređenih normi i ti ciljevi usmjeravaju pažnju osobe na emonstraciju vlastitih sposobnosti u onosu na ruge ljue. Postizanje cilja vezanog uz izvebu znači biti bolji o rugih. Ciljevi vezani uz ovlad avanje zaatkom omoguduju evaluaciju kompetentnosti na temelju vlastite procjene. Postidi cilj vezan uz ovlaavanje zaatkom znači napreovati. Razlika R azlika između ove vije vrste je važna jer je usvajanje ciljeva vezanih uz ovladavanje zadatkom u kontekstu pos tignuda(npr. U školi)povezano s pozitivnim i prouktivnim načinima razmišljanja. Nasuprot tome, usvajanje ciljeva vezanih uz izvebu povezano je s relativno negativnim i neprouktivnim načinima razmišljanja. Osobe koje su usvojile ciljeve ovlaavanja za razliku od osoba koje su usvojile ciljeve vezane uz izvebu:uže ustraju u zaatku, preferiraju izazovne zaatke i uspješniji su. INTEGRACIJA KLASIČNIH I SUVREMENIH PRISTUPA MOTIVACIJI ZA POSTIGNUDEM -Klasični(Atkinsonova teorija) i suvremeni(ciljevi usmjereni na postignude) pristupi motivaciji za postignudem mogu se kombinirati i integrirati u  jeinstveni složeni moel. U tom integriranom integriranom moelu postoje ciljevi ovlaavanje ovlaavanje zaatkom i vije različite vrste ciljeva vezanih uz izvedbu:pristupanje izvedbi i izbjegavanje izvebe. Osobe ko kojih je potreba za postignudem vrlo izražena , uglavnom usvajaju ciljeve pristupanja izvebi. Osobe ko kojih je vrlo izražen strah o neuspjeha, uglavnom usvajaju ciljeve izbjegavanja izvebe, a osobe s visokim očekivan jima vezanim uz kompetentnost, kompetentnost, uglavnom usvajaju ciljeve ovlaavanja zaatkom. Opdi faktori ličnosti ne upravljaju nužno ponašanjem usmjerenim na postignude u oređenim poručjima kao što su škola,sport i posao. Osoba na poslu može pokazivati veliku potrebu za postignudem, ok je usocijalnim situacijama karakterizira strah o neuspjeha. MOTIVACIJA ZA IZBJEGAVANJEM I DOBROBIT 

prilikom obavljanja nekog zaatka ko pojeinca se često javlja STRAH O NEUSPJEHA, te taa pojeinac postaje tjeskoban/anksiozan o

tako npr. stuent na ispitu ili prezentator koji ima tremu svoju tjeskobu može smanjiti o one mjere o

koje uspije svoj cilj promijeniti iz IZBJEGAVANJA („nemoj uprskati“) u PRISTUPANJE („učini nešto posebno“) Postoje dvije vrste anksioznosti vezane za posti gnude: 1. KOGNITIVNA ZABRINUTOST 

negativno utječe na postignude 2. PSIHOLOŠKA UZRUJANOST („hiperemocionalnost“) 



ne umanjuje izvedbu



može nestati pre nastup,ali i ne mora mo ra (npr. trema pre nastup)

akle, prilikom obavljanja oređenog zaatka/izvebe postoje: a. CILJEVI IZBJEGAVANJA IZVEDBE  



kaa postoji strah o neuspjeha → pokušava se izbjedi lošu izvebu osobe koje usvajaju ove ciljeve → nezaovoljne, imaju negativne osjedaje te malo uživanja ili osjedaja ispunjenosti, te su neurotične otežavaju postignuda i pozitivne životne ishoe

b. CILJEVI OVLADAVANJA ZADATKOM



c.

olakšavaju postignuda i pozitivne životne ishoe

CILJEVI VEZANI UZ IZVEDBU 

olakšavaju postignuda i pozitivne životne ishoe

IMPLICITNE TEORIJE

Postoje va načina na koje ljui vie vlastite karakteristike (npr. ličnost i inteligenciju): 1) PRISTALICE TEORIJE ENTITETA (PTE) 

vjeruju a su osobine urođene „ili nešto imaš ili nemaš“



PTE uglavnom usvajaju ciljeve orijentirane na izvedbu → koncentriraju se na što bolju izvebu pre



publikom, te nastoje prema van izgledati pametno  



biraju zaatke koji su jenostavniji i u kojima postoji manja mogudnost za napraviti pogrešku stoga, PTE vjeruju a veliko ulaganje napora u obavljanje oređenog zaatka znači niske sposobnosti → „više se moraju truiti oni koji su gluplji“ ne vjeruju a de ulaganje velike količine trua biti učinkovito, te ukoliko ne obave obro neki zaatak to pripisuju slabim vlastitim sposonostima

2) PRISTALICE INKREMENTALNE TEORIJE (PIT) 

vjeruju da su osobine prilagodljive, te da se mogu pob oljšati uz oređeni tru



„što se više truiš i što više učiš, to si bolji“



uglavnom usvajaju ciljeve ovladavanja zadatkom → žele savlaati neki novi zaatak kako bi postali









pametniji i naučili nešto novo biraju zaatke koji su teži i u kojima može lako odi o pogrešaka,ali takvi zaaci nue nešto novo i mogudnost a se nešto korisno nauči PIT uloženi tru za rješavanje zaatka efiniraju kao alat pomodu kojeg osobe mogu poboljšati i iskoristiti svoje vještine i sposobnosti ukoliko ne obave dobro neki zadatak to pripisuju nedovoljnom trudu

u prosjeku polovina populacije odabire cilj vezan za izvedbu, dok druga polovina odabire cilj ovladavanja zadatkom



na temelju oređenih istraživanja utvrđeno je a su implicitne teorije prilagoljive i a se mogu promije niti

AFILIJACIJA I BLISKOST

i nterpersonalnim onosima Potreba za afilijacijom → potreba za oobravanjem, prihvadanjem i sigurnošdu u interpersonalnim 



osobe s izraženom potrebom za afilijacijom afilijacijom stupaju u interakcije s rugima kako bi izbjegle negativne emocije poput straha o neoobravanja i usamljenosti, te su stoga često tjeskobne kako bi smanjili tjeskobu promatraju sviđaju li se rugima i mnogo vremena troše a bi zaobile oobravanje druih ljudi

Postoje dva lica ove potrebe: 1. POTREBA ZA ODOBRAVANJEM 2. POTREBA ZA BLISKOŠDU ili PRISNOŠDU



socijalni motiv za stvaranje toplih, bliskih i pozitivnih interpersonalnih veza koje rezultiraju pozitivnim emocijama i kod kojih nema straha od odbijanja



osoba ko koje je ova potreba izražena: često razmišlja o svojim prijateljima, povjerava se, dobar je slušatelj i često se upušta u razgovore, te su mu ljubav i ijalog vrlo važni,...

Osnovni PREDUVJET potrebe za afilijacijom jest DEPRIVACIJA OD SOCIJALNIH INTERAKCIJA (kao npr. usamljenost, odbijanje i izoliranost). 

potreba za afilijacijom povezana je s „neostatnom ljubavi“ (eprivation -love)

UVJET za zaovoljenje POTREBE ZA BLISKOŠDU BLISKOŠ DU jest stvaranje povezanosti u okviru tople, bliske, uzajamne i trajne veze. 

potreba za bliskošdu povezana je s „rastom i razvojem bida ljubavi“ (bein g-love)

Strah i tjeskoba su često povezani s potrebom za afilijacijom. Ljui kaa osjete strah i tjeskobu traže ruštvo rugih ljui, jelomično kako bi vijeli boje li se i oni, a jelomično kako bi obili emocionalnu i fizičku potporu. Također, tjeskobni ili uplašeni ljui češde traže ruštvo rugih ljui sa sličnim problemima ili stanjima (npr. alkoholičari, samohrane majke, pacijenti s istom bolešdu i sl.). Osobe koje imaju izraženiju potrebu za bliskošdu: češde se priključuju različitim ruštvenim grupama  više vremena provoe u interakciji s rugim ljuima  veze nastoje oržati češdim telefonskim pozivima, vedim brojem pisama i čestim posjetama  izbjegavaju sukobe, nesebične su, spremne na suranju  

biraju zanimanja u kojima mogu pomagati drugima



prilikom interakcije više se smiješe, češde uspostavljaju kontakt očima, it.

MOD Potreba za modi → jest želja a se fizički i ruštveni svijet povrgne svojoj osobnoj preožbi o njemu osobe koje imaju izraženu potrebu za modi žele „jelovati, kontrolirati ili utjecati na druge osobe, grupu ili  svijet u širem smislu“ djelovanje – omogudava uspostavljanje modi   kontrola – omogudava oržavanje modi  utjecaj – omogudava proširenje ili ponovno uspostavljanje modi 4 uvjeta ili okolnosti koje dovode do zadovoljenja potrebe za modi: 1. VODSTVO   

osobe koje imaju izraženu potrebu za modi žele biti vođe i stedi ugle unutar malih grupa jer im je lakše imati utjecaja u malim grupama pritom žele natjerati ruge a slijee njihov osobni plan koji često ima loš učinak za grupu ovakvi muškarci loše kotiraju u ljubavnim l jubavnim vezama (žene kažu a su loši supruzi)

2. AGRESIVNOST  

ovje se agresivnost onosi na agresivne impulse koje osjedaju pojeinci koji imaju izraženu potrebu za modi ipak, ruštvene zabrane i ograničenja uglavnom spriječavaju a se ovi agresivni impulsi (npr. potreba a osoba razbije nešto, izere se na nekoga i sl.) proveu u agresivan čin – tj. da osoba to stvarno i učini



alkohol pomaže ljuima a se osjedaju modnije - stoga najviše piju oni ko kojih je potreba za modi najizraženija

3. UTJECAJNA ZANIMANJA 

osobe koje imaju izraženu potrebu za modi uglavnom privlače zanimanja kao što su : irektori, učitelji, psiholozi, novinari, svedenici i iplomati  tj. zanimanja koja mogu usmjeravati ponašanje drugih ljudi prema nekom unaprijed sastavljenom planu

4. POSJEOVANJE PRESTIŽNIH STVARI 

osobe koje imaju izraženu potrebu za modi imaju sklonost prema skupljanju simbola modi kao npr.: skupocjenih auta i sl.

MOTIVACIJSKI OBRAZAC VOĐE Ovaj obrazac karakterizira ljue koji žele biti utjecajni, koji se ne brinu o tome a li se sviđaju rugima i koji imaju dobru samokontrolu i samodisciplinu. Dakle, postoji trostruki obrazac potreba: 1. visoka potreba za modi

bliskošdu/afilijacijom 2. niska potreba za bliskošdu/afilijacijom 3. visoka inhibicija

Kombinacija ovih potreba uglavnom aje sposobne vođe i upravitelje koji su prouktivni, uspješni i visoko cijenjeni

među zaposlenicima. američki presjenici koji su povijesno značajni (Kenney, Truman, Wilson i oba Roosevelta) R oosevelta) imali su upravo o kombinaciju navedenih potreba, tj. imali su razmjerno visoku potrebu za modi i razmjerno nisku potrebu za afilijacijom

Ciljevi (8. poglavlje)

-kognitivistički pogle na motivaciju PLANOVI 

-Miller, Galanter i Pribram: ljudi imaju mentalne reprezentacije idealnih stanja svog ponašanja, objekata iz

okoline i ogađaja -neskla između percipiranog (stvarnog) stanja i idealnog stanja ovoi o pobuđivanja oživljajaja NEUSKLAĐENOSTI NEUSKLAĐENOSTI ili “NEPOUARANJA” koji ima motivacijska svojstva -počinje stvaranje PLANA uklanjanja tog osjedaja nelagoe jer bi se na taj način stvarno stanje pretvorilo u IDEALNO STANJE -percipirani nesklad=>pobuda za akciju

plan= kognitivno srestvo unapređivanja stvarnog stanja u iealno i ealno

-kognitivni mehanizam prema kojem planovi aju energiju ponašanju I usm jeravaju ga je TOTE model (TestOperate-Test-Exit) 1. PROVJERA- usporedba stvarnog s idealnim stanjem 2. AKCIJA- djelovanje na okolinu u svrhu realizacije idealnog stanja 3. PROVJERA- usporedba stvarnog s idealnim stanjem

4. a) u slučaju nepouaranja opet AKCIJA b) u slučaju pouaranja IZLAZ -ovaj postupak je uobičajen u svakodnevnom životu

KOREKTIVNA MOTIVACIJA (donošenje odluka + emocije)

-sekvenca “plan -akcija” prikazuje pojeinca koji : 1) uočava neosljenosti stvarnog i iealnog 2) stvara plan za uklanjanje u klanjanje nepodudaranja

3) započinje provebu ponašanja planom 4) prati povratne informacije -suvremena istraživanja pokazala: - planovi su PRILAGOLJIVI I POLOŽNI REVIZIJI - ponašanje pojeinca se moificira, on bira koje de procese slijeiti tj. a li de : a) djelovati kako bi se postiglo idealno stanje

b) promijeniti i reviirati neki neučinkoviti plan postojedeg I iealnog stanja ne navoi automatski na slije ra dnji motiviranih - svaka nepouarnost između postojedeg iskrepancijom ved ovoi o neke vrste generalne “korektivne motivacije” -korektivna motivacija: - aktivira process onošenja oluka -uključuje EMOCIJE -kaa napreujemo u sklau s očekivanjima, nema puno emocija -kada napreujemo sporije o očekivanja, javlja se FRUSTRACIJA, OČAJ, a kaa napreujemo brže o očekivanja- ENTUZIJAZAM DISKREPANCIJA (raskorak, nepodudaranje)

postojede stanje

idealno stanje

 javlja se kaa postojede stanje stanje zaostaje za željenim željenim - ima motivacijska svojstva jer stvara osjedaj želje za - javlja promjenom postojedeg stanja kako bi ono bilo bliže iealnom -postoje 2 vrste diskrepancije: 1) SMANJENJE DISKREPANCIJE koje se temelji na postojanju povratne informacije (neke vanjske informacije-

npr. zahtjeva roitelja za oređenim prosjekom ocjena) koja omoguduje etekciju iskrepancije 2) STVARANJE DISKREPANCIJE- temelji se na gledanju unaprijed- osoba sama postavlja viši cilj, neko iealno stanje koje postoji samo u mislima -razlika: smanjenje diskrepancije -odgovara korekitivnoj motivaciji temeljenoj na PLANU - reaktivno reaktivno jeje- usmjereno na prevladavanje nedostataka te se zasniva na sustavu povratne informacije stvaranje diskrepancije diskrepancije - odgovara motivaciji temeljenoj na postavljanju CILJEVA

-proaktivno je- usmjereno na ostvarivanje rasta te se temelji na

sustavu

GLEDANJA UNAPRIJED

CILJEVI  sve ono što osoba teži ostvariti

-proizvoe motivaciju na način a USMJERE PŽNJU pojeinca na ISKREPANCIJU između postojede razine

ostignuda I iealne razine ostignuda- neskla između cilja I izvebe Izvedba

-ljui s ciljevima postižu bolje rezultate o onih bez ciljeva -ista osoba ima bolje rezultate kada ima cilj, nego kada ga nema -postavljanje ciljeva opdenito poboljšava rezultate -važna je I težina ciljeva koji mogu varirati težinom I razinom specifičnosti

Težina cilja -koliko je neki cilj teško ostvariti -povedanjem težine ciljeva, linearno raste I izveba - ljui ulažu količinu truda u skladu s ciljem koji si postavljaju (lakši cilj- manji tru, teži cilj - velik trud) Specifičnost cilja -koliko jasno cilj govori osobi što točno treba učiniti -specifinični ciljevi smanjuju neoređenost u mislima I varijabilnost u izvebi Teški, specifični ciljevi poboljšavaju izvebu -teški ciljievi aju ljuima energiju (povedavaju uloženi tru I sposobnost osobe) , a specifični ciljevi ih usmjeravaju prema točno oređenom slijeu akcija -uloženi tru je proporcionalan zathtjevima zaataka -ciljevi umanjuju vjerovatnost a de osobi nešto ovratiti pažnju o zaatka ili a de prerano oustati -specifični ciljevi usmjeravaju pažnju pojeinca na zaatak koji je pre njim -ako se cilj ne postigne u prvom pokušaju, strategija se obacuje I reviira stvaranjem nove I poboljšane strategije -izveba ovisi o motivaciji, sposobnostima, uvjetima za vježbanje, kvaliteti poučavanja, raspoloživosti potrebnih sredstava Povratna informacija

-postavljanje ciljeva ovesti de do bolje izvedbe samo u kontesktu pravovremene povratne informacije koja dokumentira napredak osobe u odnosu na cilj MAKSIMALNA IZVEDBA= CILJ + POVRATNA INFORMACIJA O IZVEDBI -važna je I usporeba povratne informacije s ciljem (stanar izvebe) -postizanje cilja stvara EMOCIONALNO ZADOVOLJSTVO- doprinosi procesu stvaranja diskrepancije- osoba si

može postaviti novi, viši cilj -nepostizanje cilja dovodi do EMOCIONALNOG NEZADOVOLJSTVA- smanjenje diskrepancije- osoba može uložiti

vedi tru kako bi uklonila t u nepodudarnost

Prihvadanje cilja -tredi uvjet za uspješnu izvebu je prihvadanje cilja -to je kritična varijabla kaa se postavljanje ciljeva ovija unutar interpersonalnog onosa u kojem jena osoba pokušava rugoj osobi zaati cilj -uključuje oluku osobe da prihvati cilj -samo internalizirani (tj. prihvadeni) ciljevi poboljšavaju izvebu -prihvadanje cilja stvara preanost cilju -4 čimbenika oređuju hode li cilj postavljen izvana biti prihvaden ili ne: 1) percipirana težina nametnutog cilja ciljeve prihvadamo, teške teške obijamo) (prihvadanje obrnuto proporcionalno težini cilja - jenostavne ciljeve 2) sudjelovanje u procesu postavljanja cilja

(osobe obijaju obijaju ciljeve ciljeve koje koje im rugi pokušavaju pokušavaju nametnuti, ali prihvadaju prihvadaju oijeljene drugi pažljivo saslušaju njihovo stajalište te pruže jasno objašnjenje cilja)

ciljeve kaa

3) vjerodostojnost osobe koja dodjeljuje cilj

(pouzana, simnpatična, osoba koja aje poršku I posjeuje znanje - prihvadamo I internaliziramo njezine ciljeve; nevjerodostojna osoba, manipulativna, podrugljiva- odbijamo ciljeve)

4) ekstrinzični poticaji (prihvadanje cilja se povedava u sklau s očekivanim koristima o postizanja cilja - bez obzira na njegovu težinu, porijetlo I vjeroostojnost osobe koja ga ojeljuje) Kritike teorije postavljanja ciljeva

-

Usmjerava se na poboljšavanje same izvebe, a ne motivacije Postavljanje ciljeva najbolje funkcionira kada su zadaci relativno nezanimljivi I jednostavni (izvedba kod zadataka koji su zanimljivi I zahtijevaju kreativnost se ne p oboljšava postavljanjem ciljeva) 3 zamke:

1) Prezahtjevni ciljevi stvaraju veliki pritisak ili stanje stresa 2) Povratna informacija o neuspjehu onosi uznemirujude ruštvene I emocionalne posljeice 3) Postavljanje ciljeva na način koji porazumijeva kontrolu I pritisak smanjuje kreativnost I I intrinzičnu motivaciju

Postavljanje ugoročnog cilja -

Ciljevi mogu biti ugoročni, kratkoročni ili serija kratkoročnih ciljeva koji zajeno čine jean ugoročan cilj

-

Nema značajne razlike u izvebi između osoba s kratkoročnim I ugoročnim ciljevima ili kombinacijom kratkoročnih I ugoročnih ciljeva Umjesto utjecaja na samu izvebu, iz vebu, blizina cilja utječe na USTRAJNOST I INTRIZIČNU MOTIVACIJU Kaa osoba teži ugoročn om cilju (npr. zlatna medalja na Olimpijskim igrama), nema dovoljno informacija za povratnu informaciju o izvebi i neostaju pozitivna potkrepljenja, potkrepljenja, pa se ustrajnost može povedati postavljanjem niza kratkoročnih ciljeva koji povezani čine ugoročni cilj

-

Ko zanimljivih zaataka samo ugoročni ciljevi mogu povedati intrizičnu motivaciju, kratkoročni ne djeluju

-

ugoročni ciljevi obično postoje kao kompleksne kognitivne structure Svaka je ambicija povezana u uzročni niz u kojem ostignude kratkoročnog cilja povedava vjerovatnost ostizanja sljeedeg kratkoročnog cilja, ok neuspjeh u ostizanju jenog cilja smanjuje vjerovatnost dostizanja drugog

Osobne težnje - ono što osoba tipično ili karakteristično pokušava učiniti

- postoje kao naređeni aspekti pojma o sebi koji organiziraju I integriraju mnoštvo različitih ciljeva koje osoba nastoji ostvariti - oražavaju opde ispozicije ličnosti, ok su ciljevi specifični za neku situaciju Osobni rast I subjektivna dobrobit 

-

Osobne težnje se često javljaju I iz ekstrinzičnnih ekstrinzičnnih razloga Osobne težnje usmjerene na osobni rast I subjektivnu obrobit jesnu one koje potiču vedu autonomiju, kompetenciju ili povezanost u životu osobe tj. zaovoljenje urođenih psiholoških potreba Osobne težnje koje su ekstrinzično usmjerene nisu važne za urođene psihološke potrebe ljui te stoga ne služe promicanju osobnog rasta ili subjektivne obrobiti Osobne težnje usmjerene intrinzično su jako bitne za psihološke potrebe ljue te stoga služe promicanju osobnog rasta I subjektivne dobrobiti- nastavlja se ulagati trud u svrhu postizanja cilja- vodi napretku ili ostvarenju cilja

-

Za subjektivnu obrobit je važnije ono čemu se teži nego ono što se zaista ostvari

NAMJERE PROVEDBE Mentalne simulacije: fokusiranje na aktivnost 

-

fokusiranje na cilj ometa dostizanje cilja

fokusiranje na način postizanja cilja pozitivno utječe na ostvarivanje cilja bitno je uspostaviti jasnu razliku između saržaja cilja I procesa ostizanja tog cilja jer fantazije o uspjehu ne proizvoe prouktivno ponašanje mentalne simulacije treba usmjeriti na planiranje I rješavanje problema

Oblikovanje namjera provedbe

-

ključni razlog zbog kojeg ljui ne uspijevaju ostvariti svoje ciljeve leži u tome što uglavnom u glavnom ne uspijevaju razviti specifične planove akktivnopsti kojima namjeravaju postidi svoje ciljeve (ka započeti ranju usmjerenu na cilj? Kako osigurati ustrajnost usmjerenu na cilj usprkos smetnjama I prekidima?)

-

planiranje načina izvođenja cilja omoguduje pojeincu a prevlaa neizbježne problem s voljom koji se pojavljuju ko prema cilju usmjerenog ponašanja: 1) započeti usprkos svakonevnim smetnjama 2) ustrajati usprkos teškodama I preprekama 3) nastaviti nakon prekida

-

namjera provedbe- kaa, gje, kako I koliko ugo de se ovijati prema cilju usmjerena aktivnost (npr. 27., 28., I 29., prosinca su otici u knjiznicu I svaki dan od 13-17 h pisati esej koji mora imati 10 stranica)

-

-

motivacijski učinak namjere provebe jest povezati prema cilju usmjereno ponašanje sa situacijskim znakovima (tj. vremenom I mjestom), tako da se ovo p onašanje ovija automatski, bez svjesnog promišljanja ili onošenja oluka namjere provebe pomažu prema cilju usmjerenom ponašanju na 2 načina: 1) započinjanje - često I osljeno uparivanje oređenih situacija s oređenim ponašanjem stvara jake veze

između situacije I ponašanja - stvaranje provebe za novo ponašanje u novoj situaciji ima isti takav učinak “Namjere provedbe stvaraju navike” 

- olučivanje unaprije kaa I gje de se izvršiti prema cilju usmjereno ponašanje olakšava započinjanje 2)ostvarivanje cilja: ustrajanje I završetak  -nakon što su postavljene, namjere provebe olakšavaju ustrajnost I ponovno uključivanje u ostvarivanje cilja -namjere provedbe omogudavaju previđanje preostojedih poteškoda I oblikovanje namjere za

jelovanje u slučaju poteškoda (npr. ako osoba oluči za viken upoznati barem jenu novu osobu I pritom previi a de se s olaskom vikena početi osjedati nervozno zbog toga, veda je zbog toga što je to previila ostane ostane ustrajna I ostvari svoj cilj) v jerovatnost a zbog SAMOREGULACIJA

-

mentalni čin naziranja I ocjenjivanja tekudeg nastojanja I napora te osobe a osegne ciljeve kojima teži ciklički process

IZVEDBA

PLANIRANJE ZA BUUDNOST -postavljanje cilja -namjere prosudbe

SAMOREFLEKSIJA

-samovrenovanje služi kao srestvo pomodu kojeg neka osoba obiva informaciju o stupnju napretka prema dostizanju cilja

Razvoj kompetentnije samoregulacije

-

ogađa se u procesu socijalnog učenja ten a razini promatranja, gje relativni početnik u nekom poručju promatra ponašanje I verbalizaciju iskusnije osobe koja mu služi kao moel početnik taa počinje oponašati ovaj ekspertni moel I na taj način prima socijalnu pouku I povratnu informaciju o učinkovitosti imitiranog ponašanja počinje internalizirati stanar izvrsnosti koji j e prethodno odabrao I ekspertni model promatranje -> imitacija ->internalizacija standarda-> samoregulacija