Glagoli Glagoli su promjenljive riječi koje označavaju radnju, stanje ili zbivanje. Promjena glagola naziva se konjugacija.
OBLIČKE KATEGORIJE GLAGOLA Glagoli imaju sljedeće obličke kategorije: 1) glagolski oblik 2) lice 3) broj 4) rod 5) stanje 6) potvrdnost/odričnost.
1) GLAGOL GLAGOLSKI SKI OBLIK OBLIK Glagolski oblici se dijele na lične i nelične. razlikuju lica (1, (1, 2. i 3. lice jednine jednine i množine). množine). a) Lični glagolski oblici su oni koji razlikuju Oni se po značenju dijele na dvije grupe: glagolska vremena i glagolske načine (moduse).
• Glagolska vremena smještaju radnju u prošlost, sadašnjost ili budućnost . Sadašnju radnju označava prezent (radim), prošlu radnju označavaju: perfekat ((u) radio sam), aorist (uradih), pluskvamperfekat (bio sam uradio ili bijah uradio) i
imperfekat (rađah) i potencijal i mperfekta (šćah /hoćah (u)raditi) a buduću radnju označava futur I ((u)radiću). • Glagolski načini označavaju neostarenu radnju, radnju, prema kojoj govornik obično ima neki stav.
Glagolski načini su: imperativ (uradi !) potencijal (uradio bih) futur II (budem uradio). optativ (dobro došli!)
b) Nelični glagolski oblici ne razlikuju lica. To su: infinitiv (uraditi) glagolski prilog sadašnji (radeći) glagolski glagolski prilog prilog prošli prošli (uradivši) (uradivši) glagolski glagolski pridjev pridjev radni radni ((u)radio) ((u)radio) glagolski pridjev trpni ((u)rađen).
Pogledaj tabelarni prikaz podjele glagolski oblika :
Glagols ki
obli ci
Lični Glagolska vremena
Glagolski načini
prezent
imperativ
perfekat
potencijal
aorist
optativ
Nelični infinitiv glagolski prilozi: ► sadašnji ► prošli glagolski pridjevi: ► radni ► trpni
pluskvamperfekat futur I futur II imperfekat potencijal imperfekta
2) GLAGOLSKO LICE i 3) GLAGOLSKI GL AGOLSKI BROJ Ako se glagol nalazi u ličnom glagolskom obliku, onda on ima obličke kategorije lica i boja: može stajati u prvom, drugom i trećem licu, u jednini i množini. Na primjer, prezent glagola raditi glasi:
Lice 1. 2. 3.
Jednina radim radiš radi
Broj Množina radimo radite rade
razlikuju radni radni glagolski glagolski pridjev (jednina: (jednina: radio, radila, radila, radilo; Od neličnih glagolskih obl ika broj razlikuju množina: radili, radile, radila)) i trpni glagolski pridjev (jednina: rađen, rađena, rađeno; množina: rađeni, rađene, rađena).
4) ROD Ako se u sastavu glagolsko glagolskog g oblika nalazi nalazi glagoski glagoski pridjev pridjev radni radni ili trpni, onda taj glagol razlikuje razlikuje i rod: muški, ženski i srednji. Takav je, na primjer, perfekat aktiva, aktiva, koji u svom svom sastavu sastavu sadrži radni radni glagolski glagolski pridjev (radio (radio je, radila je, radilo je; radili su, radile su, radila su), ali i perfekat pasiva, koji u svom sastavu ima trpni glagolski pridjev ( rađen je, rađena je, rađeno je; rađeni su, rađene su, rađena su).
5) STANJE STANJE (AKTIV (AKTIV i PASIV) PASIV) Kada je riječ o obličkoj kategoriji stanja kod glagola, treba znati da svi glagoli glagoli imaju imaju oblike oblike aktiva (radio je, išao je), dok prelazni glagoli imaju i oblike pasiva (rađen je, radi se).
6) POTV POTVRDN RDNOST OST / ODRIČNOST Glagoli u svim glagolskim oblicima (osim u glagolskom pridjevu radnom i trpnom) mogu stajati u potvrdnom i odričnom obliku (radim, ne radim; raditi, ne raditi).
PODJELA GLAGOLSKIH OBLIKA PREMA SASTAVU Prema svom sastavu, tj. prema načinu građenja, glagolski oblici mogu biti prosti i složeni.
Prosti Prosti glagolski glagolski oblici oblici sastoje sastoje se od jedne riječi (grade se dodavanjem odgovarajućih nastavaka na infinitivnu ili prezentsku osnovu).
U proste glagolske oblike spadaju svi nelični glagolski oblici: infinitiv (raditi), glagolski pridjev radni (radio), glagolski pridjev trpni (rađen), trpni (rađen), glagolski prilog sadašnji (radeći) sadašnji (radeći) i glagolski prilog prošli (uradivši), i optativ . Od ličnih glagolskih oblika prosti su: prezent su: prezent (radim), imperativ (radi), imperfekat (rađah) imperfekat (rađah) i aorist (radih).
Složeni glagolski oblici su oni u čiji sastav ulaze pomoćni glagol i prosti glagolski oblik (jednostavnije rečeno, sadrže više od jedne riječi). U složene glagolske glagolske oblike spadaju: spadaju: perfekat perfekat (radio je), pluskvamperfekat (bio sam (u)radio ili bijah (u)radio), futur I (ću I (ću uraditi), futur II (budem (u)radio), potencijal ( (u)radio bih) i potencijal imperfekta (hoćah/šćah (u)raditi).
GLAGOLSKI OBLICI Lični Vremena
Nelični Načini
Infinitiv Glagolski prilog sadašnji
P R O S T I
Prezent
Imperativ Glagolsk Glagolskii prilog prilog prošli prošli
Aorist Radni glagolski pridjev Imperfekat Trpni glagolski pridjev Optativ
S L O Ž E N I
Perfekat Pluskvamperfekat Futur prvi Futur drugi Potencijal imeperfekta
Potencijal
Prosti glagolski oblici (1) Prezent je prost, lični glagolski oblik koji najčešće označava da se glagolska radnja (stvarna ili izmišljena) vrši u vrijeme dok se o njoj govori.
Gradi se dodavanjem nastavaka na prezentsku osnovu (koja je u 3. licu množine kod većine glagola okrnjena okrnjena - bez samoglasnika samoglasnika e ili i). i).
Nastavci za građenje prezenta dati su u sljedećij tabeli: Lice Jednina
Množina
1. 2. 3.
-m -š -
-mo -te -u, -ju, -e
Lice
PISATI
PJEVATI
RADITI
1.
piše-m
pjeva-m
radi-m
2.
piše-š
pjeva-š
radi-š
3.
piše
pjeva
radi
1.
piše-mo
pjeva-mo
radi-mo
2.
piše-te
pjeva-te
radi-te
3.
piš-u
pjeva-ju
rad-e
Primjeri:
Jednina
Množina
(2) Aorist (pređašnje svršeno vrijeme) je prost, lični glagolski oblik koji označava radnju koja se izvršila u prošlosti, a koju je govornik doživio. Iako ga u načelu mogu imati svi glagoli, gradi se najčešće od glagola svršenog vida, tako što se na infinitivnu osnovu dodaju odgovarajući nastavci. U zavisnosti od toga da li se infinitivna osnova završava na samolasnik ili na suglasnik, razlikujemo
dvije vrste nastavaka, koji su dati u sljedećoj tabeli:
inf. osnova na samoglasnik Lice
inf.osnova na suglasnik
jednina
množina
jednina
množina
1.
-h
-smo
-oh
-osmo
2.
-
-ste
-e
-oste
3.
-
-še
-e
-oše
Primjeri: Lice
POPITI
REĆI
1.
popi-h
rek-oh
2.
popi
reč-e
3.
popi
reč-e
1.
popi-smo
rek-osmo
2.
popi-ste
rek-oste
3.
popi-še
rek-oše
Jednina
Množina
Pomoćni glagoli BITI i HTJETI imaju sljedeće oblike aorista : broj
Jednina
Množina
Lice 1. 2. 3. 1. 2. 3.
BITI
HTJETI
bih bi bi bismo biste biše
htjedoh htjede htjede htjedosmo htjedoste htjedoše
(3) Imperfekat (prošlo nesvršeno vrijeme) je prost, l ični glagolski oblik koji označava radnju koja se desila u prošlost i i čije trajanje nije
ograničeno. Gradi se od nesvršenih glagola dodavanjem nastavaka na infinitivnu osnovu u zavisnosti od toga kako se ona završava.
inf. osno snova na A Lice
inf.osnova na E, I ili U
inf.osno snova na suglasnik
jednina
množina
jednina
množina
ednina
množina
1.
-ah
-asmo
-jah
-jasmo
-ijah
-ijasmo
2.
-aše
-aste
-jaše
-jaste
-ijaše
-ijaste
3.
-aše
-ahu
-jaše
-jahu
-ijaše
-ijahu
Primjeri: Lice
PJEVATI
NOSITI
PEĆI
1.
pjev-ah
noš-ah
pec-ijah
2.
pjev-aše
noš-aše
pec-ijaše
3.
pjev-aše
noš-aše
pec-ijaše
1.
pjev-asmo
noš-asmo
pec-ijasmo
2.
pjev-aste
noš-aste
pec-ijaste
3.
pjev-ahu
noš-ahu
pec-ijahu
Jednina
Množina
Važna napomena: brijati i sl.) sl.) 1) Kod glagola čija se infinitivna osnova završava na A (pjevati, skakati, plakati, brijati samoglasnik a iz osnove i samoglasnik a iz nastavka za impefrekat se sažimaju u jedno dugo a: pjeva-ah = pjevāh. ljubiti i sl.) završ završni ni 2) Kod glagola čija se infinitivna osnova završava na E, I ili U (nositi, tonuti , ljubiti suglasnik iz infinitivne osnove se izostavlja, a suglasnik j stapa se sa suglasnikom iz osnove, tj. dolazi do jotovanja ( no s(i)- jjah= nošah).
3) Kod glagola čija se infinitivna osnova završava na suglasnik k, g ili h vrši se sibilarizacija tj. II palatali palatalizac zacija ija (od peći inf. osnova je pek - : pek+ijaše=pecijaš pek+ijaše=pecijaše). e).
Pomoćni glagoli BITI i HTJETI imaju sljedeće oblike imperfekta: Broj
BITI
Lice
Jednina
Množina
1. 2. 3. 1. 2. 3.
HTJETI
bijah / bjeh bijaše / bješe bijaše / bješe bijasmo / bjesmo bijaste / bjeste bijahju/ bjehu
hoćah hoćaše hoćaše hoćasmo hoćaste hoćahu
(4) Imperativ (zapovjedni način) je prost, lični glagolski oblik kojim se iskazuje zapovjest, molba ili želja da se neka radnja vrši ili izvrši. Gradi se dodavanjem dvojakih nastavaka na osnovu dobijenu od 3. lica množine prezenta, koja se dobija odbijanjem nastavaka -e, -u ili -ju. Pošto govornik ne može da naređuje ni sebi ni odsutnim osobama, za 1. lice jednine i 3. lice jednine i množine nema oblika oblika imperativa. imperativa. Za 3. lice jednine jednine i množine upotrebljava upotrebljava se konstrukc konstrukcija ija koja se sastoji od zapovjedne rječce neka i 3. lica jednine, jednine, odnosno 3. lice množine prezenta: prezenta: Neka
radi, Neka rade. Kada se 3. lice množine prezenta završava samoglasnicima e i u (ispred koga nije sonant j),
dodaju se sljedeći nastavci: Lice 1. 2.
Jednina -i
Množina -imo -ite
Kada se 3. lice množine prezenta završava na -ju ili na -je , dodaju se sljedći nastavci: Lice 1. 2.
Jednina -j
Množina -jmo -jte
Primjeri:
Jednina Množina
Lice 1. 2. 1. 2.
PISATI piš-i piš-imo piš-ite
PJEVATI pjeva-j pjeva-jmo pjeva-jte
Oblik imperativa pomoćnog glagola htjeti praktično ne postoji, a od bomoćnog glagola BITI glasi: budi, budimo, budite.
(5) Infinitiv je prost, nelični glagolski oblik kojim se samo imenuje određena radnja, stanje ili zbivanje zbivanje i u tom obliku se glagol navodi kao odrednica u rječniku. Infinitiv se završava na -ti ili - ći: raditi, čitati, pjevati, učiti, steći, reći, peći, sjeći. Infinit iv u rečenici može imati funkciju subjekta (Čitati je zabavno), a može imati i druge funkcije u
rečenici, na primjer, može biti dopuna drugim glagolima: Danas moram učiti.
(6) Glagolski prilog sadašnji je prost, neličan glagolski oblik koji obično označav a radnju istovremenu sa radnjom iskazanom predikatom (Razgovaramo o ljetovanju, unaprijed se radujući dobrom provodu). U rečenici se upotrebljava sa vrijednošću priloške odredbe, pri čemu može značiti uzrok, sredstvo, način itd. Gradi se samo od nesvršenih glagola dodavanjem nastavka - ći na 3. lice množine prezenta: NOSITI
PLESTI
PLAKATI
SJEĆI
PISATI
noseći
pletući
plačući
sjekući
pišući
Oblici glagolskog priloga sadašnjeg pomoćnih glagola HTJETI i BITI glase: hoteći i budući.
Glagolski prilog sadašnji je nepromjenljiv. U rečenici ne može biti predikat. Od glagolskog priloga sadašnjeg može nastati i pravi pridjev, koji tada može da sa mijenja po rodu, broju i padežima: buduće vrijeme, tekuća voda, leteći tanjir…
(7) Glagolski prilog prošli je prost, nelični glagolski oblik koji označava radnju izvrđenu prije neke druge radnje iskazane predikatom ( Ustavši iz kreveta, napravio je nekoliko nesigurnih koraka). Gradi se najčešće od svršenih glagola dodavanjem dvojakih nastavaka na infinitivnu osnovu. Ukoliko se infinitivna osnova završava na samoglasnik, nastavak je -vši, a ukoliko se infinitivna osnova završav ana suglasnik, nastavak je -avši. PONIJETI
NAPISATI
ZAPLAKATI
IZREĆI
POPITI
ponijevši
napisavši
zaplakavši
izrekavši
popivši
Glagolski prilog prošli od pomoćnih glagola HTJETI i BITI glasi: htjevši i bivši . Od glagolskog priloga prošlog nastali su i neki pravi pridjevi: bivši drug, novodošavši radnik…
(8) Trpni glagolski pridjev je prost, nelični glagolski oblik koji označava da je na nekome ili na nečemu vršena ili izvršena glagolska radnja.
Ima oblike oblike sva tri roda roda i oba broja broja, a gradi se samo od prelaznih glagola, dodavanjem dvije vrste nastavaka: a) dodavanjem nastavka -en, -ena, -eno -eno;; -eni , -ene, -ena -ena na prezentsku osnovu (uz jotovanje prethodnog prethodnog suglasnika suglasnika kod nekoh nekoh glagola) Rod muški ženski srednji
Jednina -en -ena -eno
Množina -eni -ene -ena
b) dodavanjem nastavaka -n, -na, -no; -ni, -ne, -na ili -t, -ta, -to; -ti , -te, -ta na infinitivnu osnovu: Rod muški ženski srednji
Jednina -n , -t -na , -t -ta -no , -t -to
Množina -ni, -ti -ne, -te -na, -ta
Primjeri: NOSITI
PISATI
PRODATI
Jedn Jednin ina a
nošnoš-en en,, noš noš-e -ena na,, noš noš-e -eno no
pisa pisa-n -n,, pis pisaa-na na,, pis pisaa-no no
prod prodaa-t, t, prod prodaa-ta ta,, pro proda da-t -to o
Množ Množin ina a
nošnoš-en eni, i, nošnoš-en ene, e, nošnoš-en ena a
pisa pisa-n -ni, i, pisa pisa-n -ne, e, pisa pisa-n -na a
prod prodaa-ti ti,, pro proda da-t -te, e, prod prodaa-ta ta
Služi za građenje pasiva (trpnog stanja).
Takođe, trpni glagolski pridjev se može upotrijebiti i atributivno, uz imenicu, i onda se mijenja po padežima kao i drugi pridjevi: kuvano jelo, udata žena, poznati pjevač… poznati pjevač…
(9) Radni glagolski pridjev je prost, neličan glagolski oblik koji služi za građenje složenih glagolskih ob lika, kao njihov glavni dio koji nosi leksičko značenje. U rečenicama ne stoji samostalno (osim u krnjem perfektu). Radni glagolski pridjev ne razlikuje lica, ali razlikuje tri roda i oba broja.
Gradi se od infinitivne osnove, dodavanjem sljedećih nastavaka za oblik : Rod muški ženski srednji
Jednina -o -la -lo
Množina - li -le -la
Ako se infinitivna infinitivna osnova završava na suglasnik, suglasnik, u jednini jednini muškog muškog roda ispre nastavka nastavka -o umeće se nepostojano a: NOSITI
PISATI
PEĆI
Jednina
nosi-o, nosi-la, nosi-lo
pisa-o, pisa-la, pisa-lo
pek-ao, pek-la, pek-lo
Množina
nosi-li, nosi-le, nosi-laa
pisa-li, pisa-le, pisa-la
pek-li, pek-le, pek-la
Radni glagolski pridjev služi za građenje perfekta, pluskvamperfekta, potencijala i futura
drugog.
Pomoćni glagoli BITI i HTJETI imaju sljedeće oblike radnog glagolskog pridjeva:
HTJETI
Rod muški ženski srednji
jednina htio htjela htjelo
BITI množina htjeli htjele htjela
jednina bio bila bilo
množina bili bile bila
(10) Optativ (željeni način) Optativom se uzražava želja, nada, blagoslov, kletva i sl.
Gradi se od glagolskog pridjeva radnog i uvijek je praćen uzvičnom intonacijom: Živjeli! Zdravo bio! Dobro došli! Živi bili pa vidjeli!
ŽIVJETI
Rod muški ženski srednji
jednina živio živjela živjelo
množina živjeli živjele živjela
Složeni glagolski oblici (1) Perfekat (prošlo vrijeme) je složen, lični glagolski oblik koji označava radnju koja se vršila ili izvršila u prošlosti. Gradi se od prezenta pomoćnog glagola jesam (najčešće kraćih, enklitičkih oblika) i radnog
glagolskog pridjeva.
DISATI
Lice 1. 2. 3.
m. r.
Jednina ž. r.
s. r.
disao sam disao si disao je
disala sam disala si disala je
disalo si disalo je
m. r.
Množina ž . r.
s. r.
disali smo disali ste disali su
disale smo disale ste disale su
disala ste disala su
Prvo lice jednine i množine perfekta u srednjem rodu se ne uoptrebljava, jer svaki govornik razlikuje svoj rod.
Odrični oblik se gradi pomoću glagola jesam u odričnom obliku: nisam disao, nisam disala… U 3. licu jednine perfekta povratnih glagola izostavlja se pomoćni glagol je: On se (je) vratio, ona se (je) vratila… Iz oblika perfekta može se izos taviti pomoćni glagol čime se dobija krnji perfekat: Počeo raspust!
Oblici perfekta pomoćnog glagola BITI, upotrebljavaju sa za građenje pluskvamperfekta:
BITI
Lice 1. 2. 3.
m. r.
Jednina ž. r.
s. r.
bio sam bio si bio je
bila sam bila si bila je
bilo si bilo je
m. r.
Množina ž. r.
s. r.
bili smo bili ste bili su
bile smo bile ste bile su
bila ste bila su
s. r. htjela ste htjela su
Oblici perfekta pomoćnog glagola HTJETI:
HTJETI
Lice 1. 2. 3.
m. r.
Jednina ž. r.
s. r.
m. r.
Množina ž . r.
htio sam htio si htio je
htjela sam htjela si htjela je
htjelo si htjelo je
htjeli smo htjeli ste htjeli su
htjele smo htjele ste htjele su
(2) Pluskvamperfekat je složen, lični glagolski oblik koji označava radnju koja se vršila ili izvršila prije neke druge prošle radnje (Kada smo stigli u bioskop, bioskop, film film je već bio počeo). Gradi se na dva načina, u zavisnosti od toga u kom obliku stoji pomoćni glagol biti koji ulazi u njegov sastav: a) Od perfekta glagola biti i radnog glagolskog pridjeva i
b) Od imperfekta pomoćnog glagola biti i radnog glagolskog pridjeva:
Jednina
Množina
Lice
a) perfekat gl. biti + RGP
b) imperfekat gl. biti + RGP
1.
bio sam radio/ bila sam radila
bijah / bjeh radio (radila)
2.
bio si radio / bila si radila
bijaše / bješe radio (radila)
3.
bio bio je radi radio/ o/ bila bila je radi radila la// bil bilo o je je rad radil ilo o
bija bijaše še / bje bješe še radi radio o (ra (radi dila la,, rad radil ilo) o)
1.
bili smo radili/ bile smo radile
bijasmo / bjesmo radili (radile)
2.
bili ste radili / bile ste radile
bijaste / bjeste radili (radile)
3.
bili ili su su ra radili/ ili/ bile ile su su ra radile/ ile/ bila ila su su radila
bijahu/ bjehu radili (radile, (radile, radila) radila)
(3) Futur prvi (buduće vrijeme) je lični glagolski oblik koji označava radnju koja će se vršiti ili izvršiti u budućnosti. Može biti složen i prost glagolski oblik. (a) Kao složen glagolski oblik, gradi se od oblika prezenta pomo ćnog glagola htjeti i infinitiva: Lice 1. 2. 3.
Jednina
Množina
(ja) ću raditi (ti) ćeš raditi (on (on/ona/ono) će će ra raditi
(mi) ćemo raditi (vi) ćete raditi (oni/ ni/one/ona) će će ra raditi
(b) Prost je oblik kada se kraći oblici pomoćnog glagola htjeti dodaju na okrnjenu infinitivnu osnovu: Lice 1. 2. 3.
Jednina
Množina
radiću radićeš radiće
radićemo radićete radiće
Kod glagola čiji se infinitiv završava na -ći, kraći (enklitički) oblik prezenta glagola htjeti piše se uvijek rastavlj rastavljeno: eno: ja ću doći / doći ću; ja ću reći / reći ću.
Oblici futura prvog pomoćnih glagola BITI i HTJETI glase: Broj
BITI
Lice 1. 2. 3. 1. 2. 3.
Jednina
Množina
ću biti ćeš biti će biti ćemo biti ćete biti će biti
biću bićeš biće bićemo bićete biće
HTJETI ću biti ćeš biti će biti ćemo biti ćete biti će biti
biću bićeš biće bićemo bićete biće
(4) Futur drugi je složen, lični glagolski oblik koji označava radnju koja će se vršiti ili izvršiti prije neke druge buduće radnje (Čim budem došla u stan, javiću vam se), naporedo s njom (Dok vi budete odmarali , mi ćemo učiti) ili poslije nj e (Moraće se vratiti i prije nego što sve bude završio). Futurom drugim se često iznosi pretpostavka, uvjerenost govornika da će se neka radnja izvršiti, pa se o n u pojedinim gramatikama svrstava u glagolske načine, a ne u vremena. Futur drugi se gradi od prezenta pomoćnog glagola biti i radnog glagolskog pridjeva: Broj
Lice
DISATI
PASTI
1.
budem disao/ disala
budem pao/ pala
2.
budeš disao / disala/disalo
budeš pao/ pala/ palo
3.
bude disao/ disala/ disalo
bude pao/ pala/ palo
1.
budemo disali/ disale
budemo pali/ pale
2.
budete di disali/disale/disala
budete pa pali/ pa pale/ pa pala
3.
budu disali/disale/disala
budu pali/ pale/ pala
Jednina
Množina
Oblic Oblicii futur futura a drugog pomoćnih glagola BITI i HTJETI glase: Broj
Jednina
Množina
Lice 1. 2. 3. 1. 2. 3.
HTJETI budem htio/ htjela budeš htio/ htjela/ htjelo bude htio/ htjela/ htjelo budemo htjeli/ htjele budete htjeli/ htjele/ htjela budu htjeli/ htjele/ htjela
BITI budem bio/ bila budeš bio/ bila/ bilo bude bio/ bila/ bilo budemo bili/ bile budete bili/ bile/ bila budu bili/ bile/ bila
(5) Potencijal (mogući način) je složen, lični glagolski oblik kojim se iskazuje mogućnost, želja ili ili namjera da se neka radnja vrši ili izvrši.
Gradi se od aorista pomoćnog glagola biti i radnog glagolskog pridjeva. U 3. licu množine potencijala ne koristi se oblik 3. lica množine ao rista pomoćnog glagola biti
biše, već oblik bi. Broj
DISATI
Lice
PASTI
1.
bih disao/ disala
bih pao/ pala
2.
bi disao/ disala/ disalo
bi pao/ pala/ palo
3.
bi disao/ disala/ disalo
bi pao/ pala/ palo
1.
bismo disali/ disale
bismo pali/ pale
2.
biste disali/ disale/ disala
biste pali/ pale/ pala
3.
bi disali/ disale/ disala
bi pali/ pale/ pala
Jednina
Množina
(6) Potencijal imperfekta je složen, lični glagolski oblik koji označava neostvarenu mogućnost, želju, uslov u prošlosti.
Gradi se od imperfekta pomoćnog glagola htjeti/ šćeti i infinitiva glagola. Broj
Lice
VRATITI
RE I
1.
hoćah / šćah vratiti
hoćah / šćah reći
2.
hoćaše / šćaše vratiti
hoćaše / šćaše reći
3.
hoćaše /šćaše vratiti
hoćaše /šćaše reći
1.
hoćasmo / šćasmo vr vratiti
hoćasmo / šćasmo re reći
2.
hoćaste / šćaste vratiti
hoćaste / šćaste reći
3.
hoćahu / šćahu vratiti
hoćahu / šćahu reći
Jednina
Množina
