Geodezija

GEODEZIJA

povijesni razvoj, znanost i struka

Baniček Željka Cepanec Natalija

UVOD  

Povijesni razvoj geodezije Geodezija kao znanost   



jerenja Projekcije Grane geodezije

Geodezija kao struka

UVOD  

Povijesni razvoj geodezije Geodezija kao znanost   



jerenja Projekcije Grane geodezije

Geodezija kao struka

Povijesni razvoj geodezije   



!avlja se u ranoj antici Grci razvili geodeziju "#ales $ razradio %etodu %jerenja ze%lji&ta 'naksi%andar $ prvi sastavio geogra(sku kartu )redoze%lja Slika: Antička karta Nippura (grad u Mezopotamiji) Mezopotamiji) *zvor+ #ttp+oi-uc#icago-eduO*P.O!N*PPUB/0N)CN)C1*G2-#t%l, /-33/-33-45564556-

Slika: Antička karta Babilona *zvor+ #ttp+oi-uc#icago-eduO*P.O!N*PPUB/0N)CN)C1*G2-#t%l, /-33-4556Slika: 'naksi%andarova karta )redoze%lja *zvor+ #ttp+777-%at#-8orku-ca)C)Galler8i%ages7orld%ap-gi(, /-33-4556-

Povijesni razvoj geodezije 



9o%er $ :e%lja je ovalna ploča opkoljena %ori%a Pitagora $ :e%lja je kugla

Povijesni razvoj ;

Slika: Kako je Eratosten izračunao opseg Zemlja *zvor+ #ttp+777-nos-noaa-goveducationkitsge odes8geo54=#istr-#t%l, /-33-4556-

Povijesni razvoj ; kartogra(ije 





3- stolje>e ; ?laudije Ptolo%ej $ sastavio najsavr&eniju antičku kartu 3@6/- ; 1ra aura ; najAolja svjetska karta tog vre%ena 3-stolje>e $ razvoj %ate%atičke i praktične kartogra(ije

Carta arina iz 360/- god?artogra( Olaus agnus

*zvor+ #ttp+zinken-t8pepad-co%palaeo5=cli%ateenviron%ent

Povijesni razvoj ; %jerenja 

32- stolje>e $ geodezija kao znanost  





ate%atička ili geo%etrijska geodezija Dina%ička ili (izička geodezija

364- $ 1ernel ; duina %eridijana je @5 5@4k% 336-;332- ; EilleArord )nellius upotrijeAio novu %etodu triangulaciju

Povijesni razvoj 



*saac Ne7ton $ :e%lja je spljo&tena na polovi%a 3265;33- ; Cesar 1rancois Cassini de "#ur8, unuk Giovanni Do%enica Cassinia i njegov sin !acFues Do%eniFue Cassiniod ; izradili prvu topogra(sku kartu 1rancuske

Geodezija kao znanost 



Geodezija oAu#va>a studij oAlika :e%lje i njezina polja sile tee ) oAziro% na to kakvi% se %jerenje% Aavi dijeli%o je+  

3- vi&u ili naučnu geodeziju i 4- niu ili praktičnu geodeziju-

OAlik i veličina ze%lje 

jerenje %oe%o podijeliti na+ 

orizontalno mjerenje



!isinsko mjerenje

)ustav %jera za+ 

Duinu+   



etarski $ %etar
Povr&inu+   

etarski $ %


?utove+   

)eksagezi%alni ; 3H Centezi%alni $ 3gIGONJ 'nalitička ili lučna $ 3 radijan

Preslikavanje :e%lje na ravninu   

Perspektivna projekcija ?onusna projekcija Cilindrična projekcija

Perspektivna projekcija 

Ortogra(ska ; centar

projekcijski# zraka u Aeskonačnosti Izrake preslikavanja su paralelneJ 

Vanjska ; centar

projekcijski# zraka je na proizvoljnoj udaljenosti od centra :e%lje, ali izvan nje 

)tereogra(ska ; centar

projekcijski# zraka je na sa%oj povr&ini :e%lje 

Centralna ili gno%onička ; centar

projekcijski# zraka je u centru :e%lje *zvor+ acarol, )-+ Praktična geodezija Istr- 4/J

?onusna projekcija 

Polarna ; vr# konusa je u produenju polarne osi :e%lje



Poprečna ; vr# konusa je u ekvatorskoj ravnini



?osa ; vr# konusa lei proizvoljno oAziro% na os :e%lje *zvor+ acarol, )-+ Praktična geodezija Istr- 05J

Cilindrična projekcija   

Polarna Poprečna ?osa Iisto kao kod konusne, sa%o se preslikava na cilindarJ

Grane geodezije    

?artogra(ija 1otogra%etrija Po%orska, satelitska i (izikalna geodezija Pri%ijenjena geodezija

?artogra(ija 

Kartografija je disciplina koja se

Aavi zasnivanje%, izrado%, pro%icanje% i proučavanje% karata 

Op>a ; proučava povijest kartogra(ije, ele%ente geogra(ski# karata i način nji#ova prikazivanja na karta%a, podjele karata i atlasa i sl-



Geodetska ; preslikavanje dijelova :e%ljine plo#e za potreAe dravnog i detaljnog %jerenja



Praktična ; proučava način izradAe, upotreAe i odravanja karata



Digitalna ; uArzanja u izradi karata, s%anjenje cijene izrade i sl-

1otogra%etrija i daljinska istraivanja 

Fotogrametrija je u%ije>e, znanost i te#nologija doAivanja

pouzdani# kvantitativni# in(or%acija o (izički% oAjekti%a i okoli&u proceso% zaAiljeAe, %jerenja i interpretacije (otogra(ski# slika i scena elektro%agnetskog zračenja doAiveni# senzorski% sustavi%a 

1otogra%etrijsko %jerenje je %etoda %jerenja pri kojoj se u osnovi upotreAljavaju sni%ci, sni%ljeni Ailo iz zraka Ailo sa :e%lje



Pri%jeno% %etoda daljinskih istraživanja doAivaju se dodatne in(or%acije o :e%lji

)atelitska i po%orska geodezija 

Satelitska geodezija $ GP) $

najAolja %etoda za pouzdano rje&avanje proAle%a odreKivanja koordinata točaka u prostoru 

omorska geodezija prua te%elj

za različite aktivnosti na %oru koje ovise o odreKivanju poloaja ili o precizni% %jerenji%a na %orskoj povr&ini, ispod ili iznad nje-

Praktična geodezija 

rakti!na geodezija Aavi se praktični%

%jerenji%a %anji# dijelova :e%ljine povr&ine radi izrade karata krupni# %jerila 

Geodetske metode"   

"riangulacija Nivel%an "rigono%etrijsko %jerenje visine

"riangulacija 





Najprije treAa izaArati relativno %ali Aroj dosta udaljeni# točaka, čije >e se koordinate prvenstveno odrediti "e se osnovne točke izaAiru tako, da čine suvislu %reu trokuta ili sustav lanaca trokuta Da Ai se %ogle odrediti s(eroidne koordinate ti# točaka, treAa u toj %rei i%ati naj%anje jednu točku poznatu po s(eroidni% koordinata%a, naj%anje jednu duinu stranice u neko% trokutu i naj%anje jedan kut &to ga zatvara stranica s %eridijano% kroz jednu od krajnji# točaka te stranice

Slika: Mre"a trokuta i susta! lana#a trokuta

Nivel%an 



etoda nivel%an je %etoda odreKivanja visinski# razlika #orizontalni% vizura%a *nstru%enti koji%a se #orizontalna vizura postie nazivaju se niveliri

Slika: $ostizanje orizontalne !izure *zvor+ acarol, )-+ Praktična geodezija Istr- @03J

etoda trigono%etrijskog %jerenja visine 



Slika: 'rigonometrijsko mjerenje !isina *zvor+ acarol, )-+ Praktična geodezija Istr- @05J

"o je %etoda za odreKivanje visinski# razlika pojedini# točaka Uz pretpostavku da su dvije točke A i B tako Alizu, da se razina ; plo#e AB% iz%eKu nji# %oe s%atrati ravnino%, najjednostavnije >e se visinska razlika ∆ dviju Slika: Način odrei!anja !isinske razlike kada se točke ne !ide *zvor+ acarol, )-+ Praktična geodezija Istr- @00J točaka doAiti iz nji#ove %eKusoAne udaljenosti u i vertikalnog kuta ϕ pod koji% se one vide jer je ∆ L u & tg ϕ

Neki geodetski instru%enti 

"eodolit 

?oristi se kod %etode triangulacije

*zvor+#ttp+777-cadsolutions-roteodolite=disto%ate-#t%, /-33-4556-


Nivelir 

?oristi se kod %etode nivel%an

*zvor+#ttp+777-%ojsterAorut-sii%agesopre%a3;Maserski45nivelir4554-jpg, /-33-4556-


Daljino%jer 

:a %jerenje udaljenosti pri sni%anju

*zvor+#ttp+gts-Aai%ages9D365-jpg, /-33-4556-


"a#i%etar 

:a %jerenje #orizontalni#, vertikalni# kuteva i duine

*nenjerska geodezija 

Inženjerska geodezija je dio

geodezije koji se Aavi pri%jena%a geodezije u inenjerski% projektiranji%a i izgradnji oAjekata

ate%atička i (izikalna geodezija 

#atemati!ka ili geometrijska geodezija

nastoji na>i pravi oAlik i veličinu :e%lje, i geo%etrijsko tijelo koje >e Aiti najsličnije :e%ljinu 

Fizikalna geodezija istrauje s%jer

vertikale, viska, uzrokovan privlačno&>u :e%lje i pojedini# gorski# %asiva

Geodezija kao struka 









OdreKivanje veličine i oAlika :e%lje UtvrKivanje poloaja :e%lje u sve%iru, utvrKivanje njene graKe OdreKivanje poloaja dravni# i drugi# ad%inistrativni# granica Planiranje, iz%jera, organizacija i nadzor graKevinski# radova Prikazivanje in(or%acija o prostoru u oAliku kartogra(ski# prikaza

9vala na panji PitanjaQ

Pitanja 



   

?oji narod je %eKu prvi%a razvio Geodeziju te kada se Geodezija prvi puta spo%inje kao znanostQ ?ako se kroz pro&lost gledalo na oAlik i veličinu ze%ljeQ Na koji način je

Geodezija

Recommend Documents