Da li u današnjem svetu ima mesta za feminizam? Da li danas, kada su usvojene mnoge slobode, kada ima osnova za govor o sve većoj ravnopravnosti muškaraca i žena, kada se žene sve češće i sve raznovrsnije pojavljuju u mnogim sferama javnog života, ima smisla govoriti o feminizmu? Temu ''Feminizam i prava žena'' sam odabrala jer smatram da je feminizam kao pojava nejasan, te su ljudi često puni predrasuda. Smatra se da su feministikinje žene koje mrze muškarce, agresivne, protiv institucije porodice, nisu tradicionalne i žele nadmoć nad muškarcima. Činjenica je da unutar feminističkog pokreta postoje izrazito radikalne struje koje se služe nasiljem i mržnjom, ali zbog toga ne bi trebao da se odbaci feminizam. Unutar svake ideje i pokreta postoje radikalni smerovi, ali to nije razlog da bi se te ideje odbacile. Pitanje koje opisuje pojavu feminizma je:'' Zbog čega su muškarci iznad žena?''. Feministikinje su se bavile tim problemom i tragale za odgovorom. Ovaj rad upravo govori o razlici između muškog i ženskog pola, o prednostima ili nedostacima, iako ih po mom mišljenju ne bi trebalo biti.
POJAM FEMINIZMA -Feminizam je relativno nova društvena teorija, odnosno skup srodnih teorija koje su počele da se razvijaju od šezdesetih godina prošlog veka. Polazna pretpostavka svih feministkinja, bez obzira na međusobne razlike, jeste da je najvažnija društvena podela ona između polova. Položaj žena kroz vekove nameće implicitno problem norme, to jest određenja u odnosu na koje bi se taj položaj mogao proceniti. To određenje može biti položaj žena u prethodnoj epohi, nekoj društvenoj klasi ili određenom društvu. Najjednostavnije i najbitnije određenje je položaj žena u odnosu na grupu suprotnog pola, to jest muškarce. U tom slučaju bi se na osnovu poređenja moglo reći da se položaj žena pogoršao, ili da je podređen u odnosu na položaj muškaraca. Za razliku od marksista, koji naglašavaju eksploataciju jedne klase od strane druge, feministikinje ukazuju eksploataciju koju čine muškarci nad ženama. Njihov stav se ogleda u tome da muškarci zauzimaju povlašćenije položaje u svim oblastima društva, eksploatišu rad žena u kući, za iste poslove su bolje plaćeni. Takođe, i sociologija je zanemarila žene. To se ogleda u tome što je položaj žene retko proučavana tema u radovima, kako klasičnih, tako i novijih socioloških teorija. Ova situacija se donekle izmenila tokom sedamdesetih godina 20. veka. Feministički pokret je doveo do pojave novih socioloških radova koji gledaju na društvo iz ženskog ugla, a to onda znači priznavanje da je osnovni društveni problem eksploatacija žena od strane muškaraca, a osnovni društveni sukob – sukob između njih. Iako predstavlja relativno novu sociološku teoriju, feminizam je stekao značajan uticaj u delu sociološke javnosti.
PRAVA ŽENA KROZ ISTORIJU
-Tako je bilo i kroz istoriju, a tako je i danas. Osnovna prava su se prvo garantovala muškarcima, dok je ženama još od antike bio namenjen podređen status. Do XVIII veka nije bilo značajnijih promena, a onda se postavilo pitanje da li bi i žene trebalo da budu jednake ili je
jednakost rezervisana takođe samo za muškarce?Ovakva razmišljanja su se pojavila tokom francuske i američke revolucije i bila su prvenstveno usmerena na one situacije u kojima su žene bile najviše diskrimisane: 1. pravo na raspologanje svojom imovinom i platom 2. pravo na starateljstvo nad decom u slučaju razvoda braka 3. proširena mogućnost razvoda braka 4. pravno i ekonomsko osiguranje za razvedene žene 5. bolji pristup obrazovanju i zapošljavanju, kao i pravo glasa Koliko je diskriminacija žena bila normalna u to doba govori i podatak da prema Napoleonovom građanskom zakoniku, žena nije mogla biti svedok u parnici, a muž je imao pravo da ubije ženu ako je zatekne u preljubi sa drugim muškarcem. Do prvog svetskog rata, pokret za prava žena se prilično razvio, ali je uspeh u ostvarenju nekih od navedenih zahteva bio promenljiv. Interesantna je činjenica da je pravo glasa za žene bilo veoma nisko na listi prioriteta. To se promenilo tek kada su predstavnici ženskog pokreta shvatili da bez prava glasa, neće biti moguće ostvarenje pune ravnopravnosti žena.Međutim, danas su se ciljevi žena veoma promenili. Nekada im je cilj bio da se ostvare u ulozi majke, nemaju pravo glasa, da drže porodicu na okupu i brinu o deci, a danas ih srećemo na vrhovima kompanija, odriču se porodice zarad karijere i sve češće u ulozi samohrane majke.Vraćajući se u ne tako daleku prošlost, uviđamo da je broj obrazovanih žena 1940-ih godina bilo svega 25%, a 40 godina kasnije društvo ih je brojalo čak 70%.Najtraženiji ženski poslovi su bili kućna pomoćnica i učiteljica, a tek 2010. statistike pokazuju da se ona javlja kao profesorka na fakultetima i lider mnogih organizacija. *U istoriji imamo primer žena koje su ukinule stege društva, poput Margaret Tačer(čuvena Čelična Lejdi), koja je 1974. postala premijer Ujedinjenog Kraljevstva, ruska astronautkinja Valentina Terješkova koja je 1963. bila prva žena koja je otišla u svemir.
ZANIMLJIVA ISTRAŽIVANJA O POLOŽAJU ŽENA U SRBIJI
-Statistički podaci i istraživanja govore da se položaj žena pogoršao tokom tranzicije. Srpkinje vrednije, ali teže dođu do posla. Tek u malom procentu su rukovodioci. Kada se vrati sa posla,
žena u Srbiji nastavlja da radi još u proseku 5 sati. Neplaćeno! To praktično znači da većina Srpkinja od 30 do 65 godina, ako se računa po minimalnoj ceni sata rada od 121 dinar, mesečno tim radom zaradi 15,400 dinara, ali ih nikada ne naplati. Za svojih oko 2.000 sati volonterskog kuvanja, ribanja, usisavanja, ostanu uskraćene za oko 185,000 dinara godišnje! Uz to, muškarci su potpuno usvojili starinski savet ''uči da ne bi morao da radiš'', pa što su većeg obrazovanja, to imaju više slobodnog vremena. S druge strane, što ima više obrazovanja, žena više vremena provodi u poslu. Najveća razlika u vremenu odmora je među odraslima od 30 do 65 godina – žene se odmaraju svega četiri sata, a muškarci šest. -Druga istraživanja su pokazala da 95% žena obavlja neplaćene poslove 5 sati dnevno i 77% muškaraca 3 sata dnevno. 5.1% u korist muškaraca iznosi razlika između prosečnih zarada muškaraca i žena. Kako je navedeno, iako formalno gledano, žene i muškarci u Srbiji imaju jednaka prava, istraživanja pokazuju da je ukupni socijalno-ekonomski status žena u znatno gorem položaju u odnosu na muškarce. S obzirom na ogromnu razliku u obavezama u privatnoj sferi, ulazak u brak za većinu žena predstavlja prekretnicu u kojoj se zbog tradicionalnih uloga dramatično smanjuje porstor za profesionalnu afirmaciju i napredovanje u karijeri. Pomeranje granice ulaska u brak je značajno doprinelo povećanju broja visoko obrazovanih žena, što je jedan od najvažnijih preduslova za promenu položaja žena na tržištu rada. -Zaključujemo da se feminizam od svojih početaka borio za obrazovanje žena, bolje uslove rada, bezbednost na ulici, brigu o deci, socijalnu sigurnost, skloništa za žrtve silovanja. Borio se za jednake mogućnosti i jednaka prava za sve, bez obzira na pol. Da nije feminističkog pokreta, mi ne bismo dobile ni ovakve zakone, kakve sada imamo. Feminizam, sa kojim sam ja upoznata, ne odriče se ničijih prava. Osnovna uloga feminizma je da dođe do svog cilja, odnosno do jednakih prava između muškaraca i žena.
,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,