FEMINIZAM

FEMINIZAM – suvremeni femnizam oslonio se u velikoj mjeri na postrukturalizam. postrukturalizam. Kombinacija je semiotike, psihoanalize, lingvistike, polit. teorije, sociologije, estetike i književne kritike  Šta je feminizam? Prema definiciji koju daje Encyclopedia Britannica, “feminizam je drut!eni pokret koji za "ene tra"i jednaka pra!a i i#ti #tatu# kaka! imaju i mukarci, kao i #lo$odu da #ame odlu%uju o #!ojoj karijeri i o ure&enju #!o' "i!ota() *ije% put ja!ila #e tek krajem +I+ #t), femini#ti%ka #!ije#t, #!ije#t o nera!nopra!nom  polo"aju "ene u drut!u, #tara je, !jero!atno, koliko i #amo patrijaralno drut!o)

Mary -oll#tonecraft  je !e. $ila o$ja!ila #!oju poznatu “Obranu prava žena”, knji'u # kojom je, kako #e dana# #matra, otpo%eo femini#ti%ki di#kur#) /0re$a, me&utim, imati na umu da taj di#kur# od #amo' po%etka ne !ode i#klju%i!o "ene) 1nji'e koje #u u dru'oj  polo!ici +I+ #tolje.a naj!ie utjecale na ja%anje femini#ti%ke #!ije#ti napi#ali #u mukarci2 3on 4tuart Mill i Friedric En'el#5) A kao to je poznato, femini#ti%ki di#kur#  je po%etkom ++ #tolje.a, naro%ito u 6elikoj 6elikoj Britaniji, 4A7 i Njema%koj, do$io karakter  drut!ene re!olucije) 0okom Pr!o' #!jet#ko' rata, kad #u milijuni mukaraca odlazili da 'inu po fronto!ima Europe i kad #u "ene, o#ta!i kod ku.e, preuzimale ne #amo materijalnu $ri'u za o$itelj !e. i muka radna mje#ta u t!ornicama i uredima) Na taj na%in, jedna kataklizma u mukoj i#toriji omo'u.ila je emancipaciju "ene) 8dma nakon rata, 9:9;) 'odine,  $ritan#ke "ene #u do$ile pra!o 'la#a, to je u neku ruku $ilo priznanje za njio!o eroj#ko dr"anje tokom rata) I#palo je da #e one za to pra!o ni#u iz$orile /$ar ne  politi%kom akcijom5, !e. #u 'a kao u#tupak do$ile od #pola koji je od!ajkada na !la#ti) /< Njema%koj "ene #u do$ile pra!o 'la#a 9:9:, a u 4A7 9:=>? Francu#kinje #u na to  pra!o %ekale #!e do kraja 7ru'o' #!jet#ko' rata5) Pra!o 'la#a nije $itnije izmijenilo drut!eni polo"aj "ene) 8 tome je #a#!im odre&eno i !rlo !rlo odlu% odlu%no no pi#a pi#ala la VIRI!I" #$$%& u #!om mo"da mo"da najut najutjec jecajn ajnij ijem em djelu, djelu, u ra#p ra#pra ra!i !i 'Vlasti 'Vlastita ta soba( u kojoj #e najnepo#rednije, i na o#no!u !la#tito' i#ku#t!a,  poza$a!ila pitanjem odno#a me&u #polo!ima, a po#e$no polo"ajem "ene u knji"e!no#ti) Mno'i je #matraju pr!im manife#tom moderne femini#ti%ke #!ije#ti)

VIRI!I" #$$%& 'ženska književnost( 7rut!ena nejednako#t onemo'u.a!a "enama pri#tup #red#t!ima proiz!odnje u #!im  ja!nim djelatno#tima, pa i u knji"e!no#ti) I to #e odno#i ne #amo na materijalne u#lo!e njio!o' "i!ota2 nepo#jedo!anje !la#tito' no!ca i !la#tite #o$e za rad) /8tuda i na#lo! ra#pra!e2 “6la#tita #o$a(5) 0o #e i#to toliko odno#i i na one duo!ne u#lo!e koji #u

neopodni za neometeno knji"e!no #t!aranje) Prije #!e'a, "enu u pi#anju ometa nedo#tatak adek!atno' o$razo!anja) /< to !rijeme uni!erzitet#ko o$razo!anje je jo u!ijek $ilo i#klju%i!a pri!ile'ija mukarca, pa je i #ama 6) -oolf #!oje o'romno znanje #ticala kao #amouk5) /1arakteri#ti%no je, na primjer, da je Mary Ann E!an#, jedan od najtalento!aniji en'le#ki pi#aca dru'e polo!ice +I+ #tolje.a, #!oja djela o$ja!lji!ala  pod “mukim( p#eudonimom @eor'e Eliot5) 3ednom od temeljni pitanja koje i dana# po#ta!lja feminizam, pitanju ljud#ko' #u$jekta, i na%ina na koji je on iz'ra&en, 6ir'inia -oolf je pri#tupila pod jakim uticajem  p#ioanalize) A po tom tuma%enju, koje je -oolfo!a 'oto!o u potpuno#ti pri!atila, ljud#ki #u$jekt nije %!r#ta, #ta$ilna i nepromjenlji!a p#ii%ka dato#t, !e. je fra'mentiran i la$ilan, poto pod#!je#ni pori!i u %o!jeku !re jak priti#ak na nje'o!u #!ije#t i na nje'o!e  po#tupke, z$o' %e'a dolazi do poreme.aja u racionalnom ponaanju nje'o!o' drut!eno'  $i.a /dakle, na onoj razini #u$jekti!iteta na koju #e i o#lanjaju #trukture mo.i5) A po miljenju -oolfo!e, "ene #u z$o' #!o' nera!nopra!no' i fru#triraju.e' drut!eno' i materijalno' polo"aja podlo"ne djelo!anju #ila pod#!ije#ti jo i !ie ne'o mukarci) Zato #e kod nji %e#to ja!lja “ra#cjep #!ije#ti() 7a $i #e odr"ala kao ci!ilizirana o#o$a i drut!eno $i.e, "ena mora poti#ki!ati to o#je.anje otu&eno#ti i nepripadanja mukom #!ijetu, to po#tepeno po#taje za nju pre!elik p#ii%ki teret) A ono to "eni u naj!e.oj mjeri omo'u.uje da tu #!oju pod#!ije#t do!ede do izra"aja je#te pi#anje) Poto je njenoj #!ije#ti pod#!ije#t $li"a ne'o #!ije#ti mukarca, ona mora pi#ati # pozicija pod#!ije#ti) 0ako na#taje “"en#ka re%enica(, ili “p#ioloka re%enica "en#ko' roda(, koju, po njenoj ocjeni, ponaj!ie karakterizira “ra#kid # o%eki!anim #lijedom rije%i() 1ad je rije% o jeziku, "ene pi#ci #e, po miljenju 6ir'inije -oolf, #uo%a!aju # po#e$nim  pro$lemom, jer je tradicionalna upotre$a jezika u knji"e!no#ti #polno markirana 3ane Au#ten je, me&utim, od$acila “muku re%enicu( i “#t!orila #a!reno prirodnu, lijepu re%enicu, koja njoj od'o!ara() < njoj #u dijelo!i po!ezani la$a!ije ne'o u mukoj re%enici, koja te"i da $ude ura!note"ena i %!r#to po!ezana) Pa ako i nije $li"e o$ja#nila, ni ire razradila tu #!oju ideju o “"en#koj re%enici(, 6ir'inia -oolf je # tom idejom ot!orila jednu potpuno no!u per#pekti!u) 8na je, naime, na taj na%in pr!a do!ela u nepo#rednu !ezu drut!eni polo"aj "ene, pod#!ije#t i pi#anje, to .e do dana# o#tati o#no!ni pro$lemat#ki komplek# femini#ti%ke teorije i kritike) Zna%aj 6ir'inije -oolf za raz!oj femini#ti%ke #!ije#ti pr!en#t!eno le"i u tome to je ona do!ela u pitanje tradicionalno umani#ti%ko i e#encijali#ti%ko u!jerenje da je %o!jek  #ta$ilni, nepromjenlji!i #u$jekt) Njen kratki roman 8rlando /9:=;5 pri%a je o mit#koj, tran#i#torij#koj li%no#ti, koja #e u po%etku ja!lja kao mukarac, a na kraju po#taje "ena2 “rod(, dakle, nije #utin#ko odre&enje nae' identiteta) 6ir'inia -oolf me&u pr!ima  pokrenula i pitanje zna%aja i #mi#la ono'a to .e #e ka#nije naz!ati "en#ko pi#mo)

)I*$!+ + -+"V$IR 'rugi spol( 9::) u Parizu #e poja!ilo dru'o kla#i%no femini#ti%ko djelo, “7ru'i pol( /e 7euCi%me 4eCe5 )I*$!+ + -+"V$IR , koje je pokrenulo no!i, po#lijeratni !al feminizma na Zapadu) < njemu je ta mo"da naj!e.a francu#ka intelektualka ++ #tolje.a po#ta!ila

 pitanje “Dta je "ena( i !e. u pr!oj re%enici na nje'a od'o!orila poznatim paradok#om2 “enom #e ne ra&a, "enom #e po#taje() Bio je to, u #t!ari, od'o!or na famoznu Freudo!u t!rdnju da je pitanje pola $ioloko pitanje, z$o' %e'a je i #ud$ina "ene $ioloki  predeterminirana) Pa iako je i u tome kao i u mno'im dru'im pitanjima Freudo!o u%enje  prili%no am$i!alentno, 4imone de Beau!oir je u dru"enju #a #!ojim du'o'odinjim "i!otnim #aputnikom 3eanG Paulom 4artreom po%ela razmiljati o razlici u poziciji ono' ko #e rodi kao "ena i ono' ko #e rodi kao mukarac) A po njoj, i jedna i dru'a o#o$a #e raz!ijaju u okolno#tima koje odre&uju dato drut!o i data kultura? u tim okolno#tima "ena zapra!o po#taje “"ena(, tj) do$i!a tz!) "en#ke atri$ute, # kojim nije ro&ena, !e. i proti! #!oje !olje #ti%e u mukom #!ijetu2 pa#i!no#t, za!i#no#t od mukarca, pri!atanje #!o' inferiorno' polo"aja itd) Pojam “"ene(, dakle, odre&uju drut!ene norme, a nji propi#uje mukarac2 Za mukarca, "ena je pol – ap#olutni pol, nita manje) 8na #e definira i diferencira u odno#u na mukarca, ali ne i on u odno#u na nju?) 8n je 4u$jekt, on je Ap#olut – ona je 7ru'o)
K"/+ *I%%+// 0 uspostavljanje razlike izme1u spola i ro2a i otkrivanje 2jelovanja patriahalne i2eologije u knj. 0re$alo je, me&utim, da pro&e jo d!ade#et 'odina da #e #jeme koje je po#ijala 4imone de Beau!oir “primi( i “razmno"i() I to #e do'odilo u onom intelektualnom pre!ratu koji je krajem ezde#eti 'odina izmijenio #liku zapadne kulture) 0ada je u Francu#koj #na"no na#tupio Pokret za o#lo$o&enje "ene /MF5, a u 4A7 i 6elikoj Britaniji pro$u&ena femini#ti%ka #!ije#t je dola do izra"aja u nizu knji'a koje #u pokrenule tz!) dru'i !al

feminizmaH) 1la#i%no djelo to' perioda, koje je naj!ie uticalo na raz!oj feminizma, #!akako je 4eCual Politic# /9:>5, knji'a ameri%ke #pi#ateljice i umjetnice K"/+ *I%%+// /ro&) 9:J5, koja je pri!atila ideju 4imone de Beau!oir o drut!enoj determinirano#ti koncepta “"ene( i po#ta!ila onu krucijalnu di#tinkciju po kojoj #e “pol( /#eC5, kao $ioloka kate'orija, razlikuje od “roda( /'ender5, kao drut!ene kon#trukcije, koju u#po#ta!ljaju tradicija, kultura i odno#i u drut!u) /0a di#tinkcija po#tat .e o#no!ni in#trument femini#ti%ke mi#li %ak i u onim femini#ti%kim kru'o!ima koji #u ne'ati!no ocijenili 4eCual Politic#, #matraju.i da je “"en#ko pitanje( 1ate Millett i#u!ie #ocioloki  jedno#trano protuma%ila5) < #t!ari, 1ate Millett je u #!ojoj knjizi po#ta!ila o#no!ne premi#e $udu.e' radikalno' feminizma2 da je odno# me&u polo!ima u #utini politi%ko pitanje “Patrijarat je politi%ka in#titucija(, u#t!rdila je 1ate Millett) Dta!ie, “patrijarat  pred#ta!lja primarni o$lik drut!eno' poro$lja!anja(, $ez %ije' uklanjanja .e i dru'i o$lici poro$lja!anja /ra#ni, politi%ki i ekonom#ki5 na#ta!iti da djeluju) 1oncept “"ene(, dakle, ne odre&uje $iolo'ija !e. kultura) 0im #ferama 1ate Millett  pridodala je i knji"e!no#t, koja je i #ama in#titucija drut!a i koja reproducira drut!eni #tatu# Kuo) @o!ore.i o i#toriji femini#ti%ko' pokreta na Zapadu, 1) Millett je raz!oj femini#ti%ke #!ije#ti podijelila na tri “faze()

 prvoj fazi, 9;J>G9:J>, "en#ki pokret je, prije #!e'a, u#pjeno razotkrio neke od najdra#ti%niji !ido!a pot%inja!anja "ene u patrijaratu, pri#ilja!aju.i drut!o da pri#tupi radikalnim izmjenama zakonoda!#t!a, naro%ito u o$la#ti ljud#ki pra!a2 tokom to'  perioda "enama je priznato pra!o i na o$razo!anje i na zapo#lenje, kao i pra!o 'la#a)  2rugoj fazi, u periodu izme&u 9:J>) i 9:L>), feminizam #e morao po!u.i pred "e#tokom reakcijom proponenata patrijaralne ideolo'ije, me&u kojima #u, po miljenju Milletto!e, odlu%uju.u “kontrare!olucionarnu ulo'u( i'rali 4i'mund Freud i maco pi#ci  poput 7) ) arencea, enrija Millera i Normana Mailera) 1ate Millett nije pri!atila  p#ioanalizu, !e. je optu"ila Freuda i nje'o!e #ljed$enike) <#t!rdi!i da "en#ka drut!ena ili #ek#ualna fru#tracija ima $ioloki uzrok /peni# en!y5, Freud je u #t!ari o#udio "enu na njenu “#ud$inu(2 #!aka njena am$icija u mukom #!ijetu je uzaludna, jer   je $iolo'ija predodredila njen polo"aj u tom #!ijetu)  tre3oj fazi, koja je, po Milletto!oj, po%ela krajem ezde#eti 'odina, kona%no je iz!edena “#ek#ualna re!olucija(, koja je na'o!ije#tila ukupnu preo$raz$u zapadno' drut!a) < ka#nijim #!ojim rado!ima Milletto!a je napu#tila ap#traktni teorij#ki jezik  “4polne politike( i !ie #e po#!etila konkretnim pitanjima koja #u proi#ticala iz njeno' li%no' "i!otno' i#ku#t!a) 0ako #e u knjizi 0e oony Bin 0rip /“Izlet u kantu za ludni%ki otpad(, ondon, 9::95 ona #mjelo #uo%ila #a #!ojim i#ku#t!om iz !remena kad joj je dija'no#ticirana manija%ka depre#ija i kad je p#iijatrij#ku o#pitalizaciju najnepo#rednije do"i!jela kao fukoo!#ki “#i#tem drut!ene kontrole() 0ime je pot!rdila ono to #u #!ojim

djelima prije nje na'o!ije#tile 6) -oolf i 4) de Beau!oir2 za "en#ko' pi#ca upra!o je auto$io'rafija – kao o$lik #amoprei#piti!anja – najizazo!niji knji"e!ni "anr)

Poja!a i raz!oj femini#ti%ke knji"e!ne teorije i kritike 0okom #edamde#eti 'odina “"en#ki pokret( je po%eo do$i!ati no!i zama, iako je tada iz'ledalo da je na Zapadu !e.inu "en#ki pra!a on !e. $io iz!oje!ao2 jednako#t "ena i mukaraca je zakon#ki $ila priznata, "enama #u irom ot!orena !rata o$razo!ni in#titucija, zakonom je za$ranjena di#kriminacija u zapolja!anju, u !e.ini zapadnoeurop#ki zemalja li$eraliziran je po#tupak raz!oda i le'aliziran a$ortu#) 6e. krajem #edamde#eti 'odina #t!ari #u #e u femini#ti%koj knji"e!noj teoriji i kritici  po%ele mijenjati, pr!en#t!eno pod uticajem radikalizirane femini#ti%ke mi#li, koja je umje#to #taro' zatje!a za jednako.u u pr!i plan i#turila %injenicu razli%ito#ti) Pitanje koje je 9::) po#ta!ila 4imone de Beau!oir “Dta je "ena( #ada je do$ilo no!o zna%enje)
7i#tinkcija izme&u femin#iti%ke kritike i 'inokritike +%"I! )4$#"%/+R  jedan je od o#ni!a%a an'loGameri%ke femini#ti%ke knji"e!ne teorije i kritike)8na je me&u pr!ima u foku# knji"e!nokriti%ko' miljenja #ta!ila knji"e!no#t koju #u pi#ale i piu "ene, to je tada – jo #amo prije d!ade#etak 'odinaO –   pred#ta!ljalo radikalan 'e#t i i#tin#ki izazo! eta$liranim akadem#kim in#titucijama na kojim #e izu%a!ala knji"e!no#t) 8na je, o#im to'a, za#lu"na i to je femini#ti%ka knji"e!na teorija i kritika na uni!erzitetima u 4jedinjenim 7r"a!ama i 6elikoj Britaniji tokom o#amde#eti 'odina do$ila #tatu# za#e$ne i re#pekta$ilne nau%ne di#cipline) Femini#ti%ka kritika je po#tepeno pomjerila #!oje #redite #a re!izioni#ti%ko' %itanja na i#trajno i#tra"i!anje knji"e!no#ti koju piu "ene) 0aj dru'i o$lik femini#ti%ke kritike /)))5  pred#ta!lja prou%a!anje "ena kao pi#aca, a predmet izu%a!anja #u2 i#torija, #tilo!i, teme, "anro!i i #trukture knji"e!no#ti koju piu "ene? p#iodinamika "en#ke kreati!no#ti?  putanja indi!idualno' ili kolekti!no' "en#ko' knji"e!no' rada? kao i e!olucija i zakonito#ti "en#ke knji"e!ne tradicije) Poto ne po#toji en'le#ki izraz za taka! #pecijalizirani kriti%ki di#kur#, ja #am #mi#lila termin 'inokritika) Za razliku od femini#ti%ke kritike, 'inokritika nudi mno'e teorij#ke mo'u.no#ti) I to je upra!o ono to je Elain 4oalter izu%a!ala u #!ojoj pr!oj op#e"noj #tudiji “Njio!a !la#tita knji"e!no#t( raz!oj $ritan#ke "en#ke knji"e!no#ti od 9;>) 'odine do moderno' do$a) Elain 4oalter je izlo"ila i #i#temat#ku #liku raz!oja "en#ke knji"e!no#ti na en'le#kom  jeziku i iz!rila periodizaciju to' raz!oja) A zanimlji!o je da #e ta njena periodizacija

“"en#ke knji"e!no#ti( podudara # periodizacijom afri%ke kolonijalne knji"e!no#ti koju je krajem pede#eti 'odina predlo"io Frantz Fanon, jedan od za%etnika po#tkolonijalne kritike) Po 4oaltero!oj, "ene pi#ci u pr!oj, “"en#t!enoj fazi( 5feminine phase6, u  periodu od 9;>) do 9;;>), oponaale e#tet#ke #tandarde muke knji"e!no#ti # i#tim u!jerenjem koje' #u imali i afri%ki pi#ci2 da #u ti u#po#ta!ljeni #tandardi uni!erzalni i nezao$ilazni) < #!ojoj “femini#ti%koj fazi( 5feminist phase6,  u periodu od 9;;>) do 9:=>), u#po#ta!ile radikalni odno# prema “mukim formama(, u po#ljednjoj, “"en#koj fazi( 5female phase6,  po#lije 9:=>, dolo do o#amo#talji!anja "en#ke knji"e!no#ti i u#red#re&i!anja intere#a i#klju%i!o na "en#ko i#ku#t!o i "en#ki na%in pi#anja) 0ada #e, dru'im rije%ima, 'inotek#t #a#!im od!ojio od androtek#ta i do$io #!oju !la#titu kriti%ku “pratnju(, 'inokritiku) 8na je ponudila i nacrt za #u!remenu i#toriju femini#ti%ke teorije i kritike, u kojoj je izd!ojila e#t projekata, oko koji #e, po njenom miljenju, dana# koncentrira femini#ti%ka kriti%ka mi#ao2 a5 andro'ina poetika, koja na#toji pre!azi.i razlike roda i u#po#ta!iti jedin#t!en koncept knji"e!no#ti?  $5 femini#ti%ka kritika, koja kriti%ki razo$li%a!a patrijaralnu ideolo'iju muke kulture? c5 "en#ka e#tetika, koja izd!aja i afirmira kulturu /ili “#u$Gkulturu(5 "ena, pri!ataju.i “"en#ko pi#mo( kao autenti%ni izraz po#e$no' "en#ko' i#ku#t!a? d5 'inokritika, koja izu%a!a tradiciju /ili tradicije5 "en#ke knji"e!no#ti, na#toje.i da do$ro upozna ono to #u i kako #u "ene pi#ale? e5 'ine#i%ka /'yne#ic5, ili po#tG#trukturali#ti%ka femini#ti%ka kritika, koja #e $a!i “"en#t!eno.u( /te feminine5 kao po#e$nom kate'orijom unutar kulture? f5 teorija roda /'ender teory5, koja komparati!no izu%a!a polnu /ili “rodnu(5 razli%ito#t, difference, i koja nije o'rani%ena #amo na knji"e!no#t)

1la#i%no djelo 'inokritike “u&akinja u potkro!lju( I#te 'odine kada #e poja!ila knji'a Elain 4oalter “Njihova vlastita književnost”  poja!ila #e jo jedna kapitalna knji'a, koja #e dana# tako&er #matra kla#i%nim djelom 'inokritike, “Luđakinja u potkrovlju”, koju #u zajedno napi#ale d!ije ameri%ke  profe#orice, )"!R" I%-+R/ i ))"!" -"R ) 1nji'a “Luđakinja u potkrovlju”, # podna#lo!om “Žena pisac i književna imaginacija  XIX stoljea”, razmatra djela i#taknuti #pi#ateljica en'le#ko' jezika # te"njom da u njima ra#pozna #kri!eno i#ku#t!o "ene, koje je pod priti#kom patrijaralne knji"e!ne tradicije i muko' knji"e!no' kanona moralo $iti poti#nuto i koje #e mo"e prepoznati  jedino u opeto!anim #im$oli%kim #likama, koje 'oto!o redo!no na'o!jeta!aju #ilo!ito o#je.anje nezado!olj#t!a i u#kra.eno#ti)

0a tradicionalna orijentacija @il$erto!e i @u$aro!e na autora $it .e naj!ie izlo"ena kritici ka#niji femini#tkinja, koje #u, # po#tG#trukturali#ti%kim u!jerenjem da je “autor  mrta!(, u pr!i plan #ta!ile tek#t i %itao%e!o tuma%enje tek#ta) Zapo%inju.i pr!o po'la!lje #!oje knji'e # pro!okati!nim pitanjem “3e li pero /pen5 metafori%ki peni#(, 4) @il$ert i 4) @u$ar #u ukazale na %injenicu da #u #e "ene pi#ci u +I+ #tolje.u morale, izme&u o#talo', #uprot#ta!ljati tradicionalnom u!jerenju da je knji"e!no #t!aranje u #utini muka akti!no#t, da je autor “otac( #!o'a djela /na to upu.uje uo$i%ajen en'le#ki izraz literary paternity5, te da je kreati!no pi#anje oplodnja, te da zato "ene ne mo'u $iti #u$jekt knji"e!no#ti !e. #amo njen predmet /tema i lik? an&eo ili mon#trum5) A zadatak femini#ti%ke kritike po njima je upra!o u tome da #e u "en#kom tek#tu otkrije to prikri!eno "en#ko i#ku#t!o) “Luđakinja u potkrovlju” o#taje kla#i%no djelo 'inokritike, koje je ponudilo radikalno no!o, "en#ko %itanje "en#ke knji"e!no#ti i koje je na'o!ije#tilo mo'u.no#t tuma%enja ono'a to je autenti%no "en#ko u toj knji"e!no#ti i to pred#ta!lja njeno di#tinkti!no o$ilje"je)

en#ko pi#mo 6e. po%etkom o#amde#eti 'odina u femini#ti%koj teoriji i kritici je dolo do zna%ajno'  pomjeranja foku#a, koje #e mo"e ozna%iti kao #kretanje intere#a #a “politike #ek#ualno#ti( “politiku tek#tualno#ti( 7o to' pomjeranja intere#a dolo je naj!ie pod uticajem no!i #aznanja, ideja i teorija u #trukturalizmu /po#tG#trukturalizmu, zapra!o5, p#ioanalizi, mark#izmu, lin'!i#tici, antropolo'iji) A !jetar #!je"i idejQ koji je donio te promjene zapuao je iz Francu#ke, donije!i na I dok #u ameri%ke kriti%arke femini#ti%ke orijentacije afirmirale 'inokritiku, kao #u#ta!no prou%a!anje "en#ke knji"e!no#ti, feminizam u Francu#koj pr!en#t!eno je afirmirao “"en#ko pi#mo(, lRcriture fRminine,  pretpo#ta!ljaju.i kriti%koj prak#i teorij#ku mi#ao, in#piriranu, u'la!nom, idejama 7erride i acana) < kru'u francu#ki femini#ta #!akako je najintere#antnije, najkontro!erznije i mo"da najuticajnije djelo 47%8!+ 9I:$)) Mada je u !ie na!rata od$ila da upotre$lja!a izraz “feminizam(, #matraju.i da on ide u  prilo' nametnutoj ijerarij#koj opoziciji ma#culineSfRminine, TiCou# je ne#umnji!o  jedna od najuticajniji femini#tkinja dananjice) Prijateljica i #ljed$enica 3acKue#a 7erride, ona je u femini#ti%ku teoriju u!ela metod dekon#trukcije, upu#ti!i #e u ne#miljeno kritiko!anje lo'ocentrizma zapadnja%ko' filozof#ko' di#kur#a, # nje'o!im ijerarij#ki po#ta!ljenim $inarnim opozicijama /u #mi#lu da #e #t!ari razumiju u odno#u na njio!e #uprotno#ti5, u kojima "ene u!ijek pred#ta!ljaju ono 7ru'o2 kulturaSpriroda, duStijelo, akti!no#tSpa#i!no#t, 'o!orSutnja, razumS#rce, racionalno#tS#enzi$ilno#t, 'o#podarSro$, mukaracS"ena, i#to#tSdru'o#t, o'o#SPato# itd), itd) < i#to !rijeme ona je od 7erride preuzela i izraz falocentrizam, ozna%i!i njime po!ezano#t drut!eni i

ideoloki #i#tema koji pri!ile'iraju patrijaralni na%in miljenja i patrijaralnu mo., #im$oli%ki pred#ta!ljenu u falu#u) /“Falu# #e #!ata kao kulturoloka kon#trukcija koja #im$oli%ku Mo. pripi#uje $iolokom peni#u)(9=5 Po njenom u!jerenju, po#toji na%in pi#anja koji zao$ilazi o'rade i o'rani%enja i opozicioni #truktura miljenja i u!rije"eno' u!jerenja da je muko#t prirodni iz!or mo.i) Po njoj, taj na%in pi#anja afirmira diffRrence, tj) ono to je druk%ije /a ne ono to je #uprotno, jer u zamiljenim #uprotno#tima “"en#ko#t( je u!ijek podre&ena “muko#ti( kao “ap#olutnoj !rijedno#ti(5) 0aj na%in pi#anja ona je naz!ala lRcriture fRminine, “"en#ko pi#mo()  Ne#umnji!o, taj koncept “"en#ko' pi#ma( u #u'la#no#ti je # konceptom “razli%no#ti( /diffRrence5, pomo.u koje' je 7errida tra"io mo'u.no#t pre!azila"enja dominantno' lo'ocentri%ko' *eda u miljenju i pi#anju i o#!ajanja pro#tora za #lo$odnu i'ru mi#li i  jezika, za “i'ru ozna%itelja() Me&utim, TiCou# je u tom konceptu !idjela i neto !ie2 mo'u.no#t da "ena u pi#anju izrazi #!oju "en#ku #utinu, ne pot%inja!aju.i #e falocentrizmu, “mukom poretku #t!ari( u jeziku i miljenju) @dje je iz!or “"en#ko' pi#ma( < "en#kom tijelu, od'o!orila je TiCou#) “Pii #e$e) 0!oje tijelo #e mora %utiO( < mno'o %emu zai#ta neja#an, taj njen od'o!or u #t!ari  podrazumije!a od$aci!anje tradicionalno' zapadnja%ko' razd!ajanja dua i tijela, Rcriture fRminine je na%in pi#anja koji afirmira pri#nu po!ezano#t "ene # njenim tijelom i koji ne'ira ono #!atanje po kojem je pi#anje i#klju%i!o akti!no#t dua i kao tak!o rezer!irano za mukarce) I to je #ta! koji #u pri!atile 'oto!o #!e francu#ke femini#tkinje) 8na je #u'erirala da #e u "en#koj prak#i pi#anja nu"no o#je.a “$ijela tinta(, tj) maj%ino mlijeko) 0om poznatom metaforom ona je p#iu "ene na #liko!it na%in do!ela u !ezu # najranijom, “predGedipalnom( fazom dje%je' raz!oja, u kojoj dojen%ad o#je.aju potpunu #i'urno#t na 'rudima majke) *adi #e o onoj fazi raz!oja u kojoj dijete jo nema o#je.aj da na#pram nje'a po#toji neto dru'o2 #u$jekt /dijete5 i o$jekt /#poljni #!ijet5 jo ni#u razd!ojeni) Za dijete je “#poljni #!ijet( tad jedino tijelo nje'o!e majke, koje ono, me&utim, ne do"i!lja!a kao neto “dru'o( ne'o to je ono, neto to je “iz!an nje'a() 0o  je ona faza u raz!oju djeteta koju je 3acKue# acan naz!ao #tanjem “ima'inarno'(, u kojem dijete identificira #e$e u pri#nom #uodno#u # “dru'im() I#torija, lju$a!, na#ilje, !rijeme, po#ao, "elje, i#pi#uju tek#t po mome tijelu)))(, ka"e TiCou#) 0u, u “ima'inarnom(, "ena #e kre.e #lo$odnije ne'o u onom pro#toru koji je acan naz!ao “#im$oli%kim(, a koji je TiCou# pripi#ala mukom !i&enju #!ijeta) < #t!ari, acan je “#im$oli%kim( naz!ao ono #tanje koje na#taje u dru'oj, “edipalnoj( fazi raz!oja djeteta, koja po%inje onda kad #e u nepo#rednu !ezu djeteta i majke umijea otac) 4 nje'o!om poja!om dijete po%inje o#je.ati da po#toji i “!anj#ki #!ijet(

< pro#toru “#im$oli%ko'( poja!ljuje #e i jezik)) 8naj acano! “Zakon 8ca(, koji re'ulira odno# #u$jekta i #!ijeta u edipalnoj fazi raz!oja djeteta, !a"i i za jezik, koji kao #i#tem #a #!ojim ozna%iteljima #toji izme&u na# i #!ijeta) TiCou# je, me&utim, u toj lakano!#koj di#tinkciji !idjela mo'u.no#t izd!ajanja “"en#ko'  pi#ma( iz #im$oli%ko' #i#tema jezika) Ideju Rl%ne TiCou# pri!atila je i raz!ila %9+ IRI"R";, 4!ojim knji'ama “4pekulum dru'e "ene( i “4pol koji to nije( ona je po#tala utemelji!a% i najuticajniji  pred#ta!nik one #truje u femini#ti%koj teoriji koju je Elain 4oalter naz!ala 'ine#i%kom ili po#tG#trukturali#ti%kom femini#ti%kom kritikom, koja #e $a!i i#tra"i!anjem “"en#t!eno#ti( 4matraju.i da #e u p#ioanalizi pod ma#kom nauke kriju ne #amo patrijaralne  predra#ude o "eni !e. i falocentri%ka #truktura zapadnja%ko' miljenja, ) Iri'aray je  pri#tupila radikalnom prei#piti!anju – doi#ta, dekon#trukciji – i Freudo!o' i acano!o' u%enja) 8d$acuju.i, i i#mija!aju.i, u#taljene p#ioanaliti%ke #ta!o!e, koje muku #ek#ualno#t definiraju kao normu, pre#ence, “pri#u#t!o(, a "en#ku kao a$#ence, “od#u#t!o(, “nedo#tatak( /kao nedo#tatak peni#a, pa otud i kao “za!i#t na peni#u(9H5, ) Iri'aray je falocenti%kom miljenju #uprot#ta!ila #!oju t!rdnju da "en#ko tijelo, za razliku od tijela mukarca, ima !ie ne'o jedno erot#ko mje#to, z$o' %e'a njenu #ek#ualno#t karakterizira razno!r#no#t, !ie#trano#t, o$ilno#t) 4a#!im druk%ije #!atanje “"en#ke #ek#ualno#ti( i “"en#ko' pi#ma( izlo"ila je <%I<" KRI)/+V", Bu'arka, koja je #edamde#eti 'odina #!ojim teorijama jezika i kulture razdrmala intelektualni "i!ot Pariza) 7ok #u Rl%ne TiCou# i uce Iri'aray, kao uo#talom, i dru'e francu#ke femini#tkinje, tuma%ile “"en#ko pi#mo( kao po#e$nu upotre$u jezika, koja proi#ti%e iz "en#ko' do"i!ljaja !la#tite #ek#ualno#ti /iz njeno' “tijela(5, 1ri#te!a je “"en#ko pi#mo( !idjela kao realizaciju manje ili !ie #!je#ne te"nje #!ako' 'o!orno' #u$jekta da u tradicionalne o$like di#kur#a une#e jedan opozicioni i #u$!erzi!ni element) < #!om najpoznatijem djelu, u doktor#koj di#ertaciji “!evolucija pjesni"kog je#ika”, 1ri#te!a je razmatrala odno# izme&u iz'radnje #u$jekti!iteta i u#!ajanja jezika kao #i#tema #i'nifikacije u raz!oju %o!jeko!e li%no#ti)
di#tinkciji izme&u “#im$oli%ko'( i “ima'inarno'() Naime, za nju, kao i za acana, #im$oli%ki a#pekt je po!ezan “# autoritetom, # redom, # o%e!ima, # repre#ijom i kontrolom, )))# porodicom, normalno.u, normati!nim kla#i%noGp#ioloki u#mjerenim di#kur#om, #!im onim to je karakteri#ti%no za fai#ti%ku ideolo'iju() Za razliku od #im$oli%ko' a#pekta jezika, #emioti%ki a#pekt /acan $i rekao “ima'inarni(5 karakteriziraju “izmjetanje, klizanje, kondenziranje(, “le$de.i ozna%itelji(, “ad oc !eze(, impro!izacije i aprok#imacije, proturje%ja, ukrtanja zna%enja i #!e ono to na'o!jeta!a prodor pod#!je#no' u jezik) @o!orni #u$jekt #e tu poja!ljuje kao fra'mentirana #u$jekti!no#t, %iji fluidni izraz nema %!r#to #redite, pa #e nje'o!a zna%enja ne mo'u fik#irati) < o'ledu %rijeme žen& 1ri#te!a je %ak izrazila i #umnju u #am koncept “"en#ko' jezika(, a po'oto!o u ono “"en#ko pi#mo( kak!o je ulo u modu krajem #edamde#eti 'odina)  Ne 'o!orim o!dje o “"en#kom jeziku(, %ije je /$ar #intakti%ko5 po#tojanje !rlo  pro$lemati%no i %ija je pri!idna lek#i%ka #pecifi%no#t mo"da !ie proiz!od #ocijalne mar'inalno#ti ne'o #polnoG#im$oli%ke razli%ito#ti) Ne 'o!orim ni o e#tet#kom k!alitetu djela koje proiz!ode "ene, koja #u – # nekoliko izuzetaka /ali zar to nije odu!ijek #lu%aj kod o$a #pola5 – $e#krajna pona!ljanja !ie ili manje eufori%no' ili potiteno' romantizma i #talna ek#plozija jedno' e'a kojem nedo#taje narci#ti%ko zado!oljenje) Dta!ie, 1ri#te!a je u tom o'leda do!ela u #umnju i #am koncept “"ene( kao unitarne,  jedin#t!ene i trajne kate'orije, kao ono' #pecifi%no' identiteta koji je na#tojala i#tra"iti uce Iri'aray2 1ao to #e iz ti njeni izja!a mo"e lako zaklju%iti, 3ulija 1ri#te!a nije femini#t u pra!om #mi#lu rije%i) /Dta!ie, neki je dana# #matraju “antifemini#tom(O

Femini#ti%ka kritika dana# 0okom ;>Gti i :>Gti 'odina femini#ti%ka teorija do$i!a $ez$rojne no!e pri#talice)  po#ljednje d!ije decenije o$ilje"ene #u pra!om ek#plozijom femini#ti%ko' di#kur#a, koji  je u pomalo u#pa!anu knji"e!nu teoriju unio !eliku mjeru intelektualno' nemira i uz$u&enja Me&utim, u toj ek#panziji #u!remeni #e feminizam naao na ra#kr.u na kojem .e #e, mo"da pre#udno, odrediti pra!ac nje'o!o' dalje' raz!oja) 3er, # jedne #trane, on je le'itimni na#ljednik “"en#ko' pokreta( iz L>Gti 'odina i kao taka! pred#ta!lja izrazito  politi%ki orijentiranu kriti%ku mi#ao2 kad 'o!ori o polo"aju "ene u mukom #!ijetu, o identitetu "ene, o razli%ito#ti #!o' #pola, 4 dru'e #trane, me&utim, #u!remeni feminizam #e u !elikoj mjeri na#lonio na po#tG#trukturalizam, 6runac femini#ti%ke teorije $io je >Gti 'odina, neki d!ade#etak 'odina iza na#) 8d tada je to polje i#tra"i!anja o$o'a.eno $ez$rojnim pojedina%nim rado!ima kako o op.im temama tako i o po#e$nim pi#cima? ali je malo $ilo teorij#ki pro$oja koji #e mo'u

mjeriti # kr%ila%kim radom rani pionira2 1) Millet, E) 4oalter, 4) @il$ert i 4) @u$ar, 3) 1ri#te!e, ) Iri'aray, ) TiCou#, # njio!im uz$udlji!im kom$iniranjem #emiotike, lin'!i#tike, p#ioanalize, politi%ke teorije, #ociolo'ije, e#tetike i knji"e!ne kritike) 0ako je, na primjer, %$RI" "!="%>" /r) 9:=5, koja je u mlado#ti, # dru'im %lano!ima #!oje porodice, 'odinama radila na nji!i kao najamni radnik, #e$e opi#ala kao “#u$jekt koji je na#tao izme&u d!ije kulture2 mek#i%ke /# jakim indijan#kim uticajem5 i an'loGameri%ke(, kao “"enu # 'ranice(, koja ne e'zi#tira ni # jedne ni # dru'e #trane 'ranice, !e. #e nalazi u podru%ju koju ona zo!e lo# inter#ticio#, 'dje #e korijeni ukrtaju,  preklapaju, #udaraju i izra#taju u neto no!o) < o'ledu “a conciencia de la me#tiza2 0oard# a Ne Ton#ciou#ne##( /“Prema no!oj #!ije#ti(, 9:;5 ona je upozorila da #e  pitanja $oje ko"e, kla#e i #pola razd!ajaju kao da #u u pitanju od!ojeni kriteriji identifikacije i pledirala za radikalnu izmjenu “#likQ u naim 'la!ama() /“Nita #e ne do'a&a u #t!arnom #!ijetu – ka"e ona – ukoliko #e najprije ne do'odi u #likama koje imamo u #!ojim 'la!ama(5) < nizu #!oji knji'a=9 ona je pri#tupila i#tra"i!anju upra!o te 'rani%ne e'zi#tencije, koja, po njenim rije%ima, proiz!odi jednu po#e$nu #!ije#t, koju  je ona na #!om jeziku naz!ala la me#tiza i definirala kao “ra#nu, ideoloku, kulturnu i  $ioloku koliziju(, u kojoj #e ra&a “li%no#t # promjenlji!im i mno'o#trukim identitetom() A u njenom #lu%aju pitanje identiteta je utoliko kompliko!anije to je ona, o#im to je me#tiza, u i#to !rijeme – po #op#t!enom priznanju – $li#ka i lez$ij#kom pokretu, i mark#izmu i okultizmu) Na pitanje “Dta #am ja( od'o!orila je2 “ez$ijka femini#t iz 0re.e' 4!ijeta # naklono.u prema #ocijali#ti%koj re!oluciji i mi#tici) 8ni $i me i#jeckali u #itne fra'mente i na #!aki nalijepili po jednu etiketuO( 4 tak!im li%nim i#ku#t!om @loria AnzaldUa je zai#ta $ila u prilici da zaklju%i kako je #am koncept jedin#t!eno' i ujedinjeno' "en#ko' identiteta pu#ta iluzija) A to je i#ku#t!o koje # njom dijele mno'e dru'e dananje femini#tkinje i koje je ui#tinu po#talo krupno teorij#ko i#kuenje #u!remeno' feminizma) Zaklju%uju.i o!aj nacrt za po!ije#t femini#ti%ke knji"e!ne teorije i kritike, o#tajem u!jeren da #e mo"emo #lo"iti #a Ea'letono!im zaklju%kom, datim u za!rnoj rije%i dru'o' izdanja nje'o!e 0eorije knji"e!no#ti2 Bez o$zira na #!e, femini#ti%ka kritika #e u po#ljednjoj deceniji kon#tituirala kao mo"da najpopularniji od #!i no!i pri#tupa knji"e!no#ti? iz!la%e.i i#ku#t!a iz teorija raniji !remena, ona je re!idirala ukupan kanon knji"e!no#ti i pro$ila nje'o!e re#trikti!ne 'ranice)