3. Predavanje MT

Mehanika tla i stijena Vlasta Szavits-Nossan

str. 1 3. predavanje

K las ifi k acija ci ja tla GRANULOMETRIJSKI SASTAV TLA

Za dani uzorak tla potrebno je odrediti raspodjelu veličina zrna u njemu. Ova se raspodjela prikazuje granulometrijskim prikazuje granulometrijskim dijagramom. dijagramom. Sva zrna tla u rasponu između dviju različitih veličina promjera nazivaju se frakcijom. frakcijom. Tako, primjerice, frakcija pijeska označava sva zrna uzorka tla čiji se promjer kreće između 0,06 mm 0,06 mm i 2 mm. Pojedine frakcije krupnozrnatog tla izoliraju se na sitima sitima različitih veličina otvora (slika 2-3). 2-3).

Slika 2-3. 2-3. Primjeri sita različitih veličina otvora i različitih frakcija tla

Ova se sita postave jedno ispod drugog, svako sljedeće s manjom veličinom otvora od prethodnog. Na prvo sito, s najvećom veličinom otvora, usipa se uzorak poznate mase M mase M . Sva se sita zajedno vibriraju i tako se uzorak tla prosijava, s tim da na svakom situ ostane masa uzorka M i, koja se izvaže. Zatim se izračuna postotak mase uzorka, čija su zrna veća od sita i. Primjerice, ( M M 1/ M M )×100 )×100 je postotak ukupne mase uzorka čija su zrna veća od otvora prvog sita, (( M M 1+ M 2)/ M M )×100 )×100 je postotak ukupne mase uzorka čija su zrna veća od otvora drugog sita i tako dalje. Kada dobivene postotke za svako sito odbijemo od 100 %, dobijemo postotak ukupne mase uzorka čija su zrna manja od otvora tog sita. Primjerice, neka za dani uzorak, na prvom situ ostaje 10 % njegove mase, a na drugom situ 15 % njegove mase. Tada 90 % mase uzorka ima promjer manji od otvora prvog sita, a 75 % mase uzorka ima promjer manji od otvora drugog sita. Ove postotke nanosimo na ordinatu granulometrijskog dijagrama, dok na apscisu nanosimo veličinu otvor a danog sita D u milimetrima, što ujedno predstavlja i promjer zrna. Tako dobijemo granulometrijsku krivulju. Primjeri granulometrijskih krivulja



prikazani su na slici 2-4. Najmanji otvor sita je oko 0,06 mm, granice veličine zrna između krupnozrnatog i sitnozrnatog sitnozrnatog tla. krupno zrno sijanje

sitno zrno areometriranje

< šljunak

100 D

d o h i j n a m a n r z e s a m o i d u : ) % (

o

pijesak

>

prah

glina

90 80 70 60 50 40 30 20

M 10

0 60 100

2 10

1 promjer zrna

0.06 0.1

0.01

0.002 0.001

D (mm)

Slika 2-4. Granulometrijski dijagram

Postupak sijanja provodi se na suhom uzorku, kojem se, nakon određivanja ukupne mase M , ispiranjem odvoje frakcije zrna manje od 0,06 mm. Ovaj se postupak sijanja naziva suhim postupkom. postupkom. Alternativno, sijanje se može provoditi mokrim postupkom, postupkom, u kojem se prethodno ne odvajaju čestice promjera manjeg od 0,06 mm, već se one prosijavaju kroz sita uz protjecanje vode koja ih odnosi do zadnjeg sita. Procijeđena se voda sa sitnim česticama skupi u posudu, kako bi se na njih primijenio postupak areometriranja areometriranja za dio granulometrijske krivulje koja odgovara frakciji praha. Areometar je poseban plovak sa skalom, pomoću kojeg se mjeri gustoća otopine, gustoća otopine, u kojoj se talože čvrste čestice. Mjerenje se temelji na svojstvu otopine da plovak to manje u nju uranja što joj je gustoća veća. Za određivanje gustoće otopine koristi se Stokesov zakon za brzinu taloženja pravilnih kugli u tekućini, prema kojem je brzina taloženja pravilne pravilne kugle danog promjera proporcionalna kvadratu tog promjera. Ovaj zakon ne vrijedi za čestice promjera manjeg od 0,002 mm, dakle za čestice gline, čije je taloženje pod utjecajem Brownova gibanja. U praksi se uvriježilo isticanje nekoliko karakterističnih karakterističn ih promjera zrna danih uzoraka tla, pomoću kojih se kvantificiraju neke osnovne osobine granulometrijskog sastava. Tako se ističe promjer zrna D zrna D10, koji se naziva efektivnim promjerom zrna. zrna. To je promjer zrna tla od kojeg 10 % mase uzorka ima zrna manjeg promjera. Odredi se iz granulometrijske krivulje tako da se za vrijednost od 10 % na ordinati, odredi apscisa točke na granulometrijskoj krivulji. Ova apscisa odgovara vrijednosti D10. Analogno se definiraju veličine D50, D30 i D60, a promjer Dmax označava zrno najvećeg promjera u uzorku. Ove se veličine koriste za korelacije s koeficijentom propusnosti tla, za određivanje kapilarnih svojstava tla te za klasifikaciju tla, kao što će za poton je biti prikazano u trećem poglavlju.



GRANICE KONZISTENCIJE SITNOZRNATOG SITNOZRNATOG TLA

Vlažna sitnozrnata tla, prahovi i gline, pokazuju svojstvo plastičnosti. Za razliku od elastičnosti, plastičnost je svojstvo materijala da zadržava deformirani oblik nakon uklanjanja uklanjanja opterećenja koje ga je deformiralo. Usporedbu pojma elastičnosti i plastičnosti, na pojednostavljenom primjeru elastične i plastične proste grede, prikazuje slika 2-5. 2-5. Elastična se greda vraća u početni oblik nakon uklanjanja sile, dok plastična greda greda ostaje u deformiranom obliku bez obzira što na nju više ne djeluje sila.

1

2

3

(a) elastična greda

(b) plastična greda

Slika 2-5. (a (a) Elastičnost i ( b) plastičnost

Vlažna sitnozrnata tla pokazuju izrazito svojstvo plastičnosti, ovisno o njihovoj vlažnosti w. Ako je vlažnost vrlo mala, tlo je u čvrstom konzistentnom stanju, pri čemu se ponaša krto i može se lomiti u komade. Pri postupnom povećanju vlažnosti, vlažn osti, tlo prelazi prelazi u polučvrsto konzistentno stanje, zatim u plastično konzistentno stanje, dok je pri velikoj vlažnosti u tekućem ili žitkom konzistentnom stanju, pri čemu više nema čvrstoću na smicanje. Tijekom povećanja vlažnosti tla, povećava se volumen tla. Na granicama granicama između navedenih konzistentnih stanja, odgovarajuće vrijednosti vlažnosti nazivaju se granicom stezanja wS, granicom plastičnosti wP i granicom i granicom tečenja ili žitkosti ili žitkosti wL, kao što prikazuje slika 2-6. 2-6. Ove se granice konzistencije još nazivaju i Atterber i Atterbergovim govim granicama. granicama. Sitnozrnato tlo ima svojstvo plastičnosti za sve vrijednosti vlažnosti između granice plastičnosti i granice tečenja.

V , a k r o z u n e m u l o v

. s . k

. s . k

o t s r v

. s . k

o n č i t s a l

č

u l o p

o t s r v

. s . k o k t i

p

č

I P w S

w P

ž

w L

vlažnost, w

Slika 2-6. Konzistentna stanja i granice konzistencije (Atterbergove granice)



Za određivanje granice tečenja Casagrande je razvio poseban uređaj (slika 2-7) 2-7) u kojem se dovoljno vlažan uzorak tla razmazuje u posebnu ovalnu zdjelicu, u uzorku se posebnim nožem zarezuje utor širine 11 mm, a zdjelica, okretanjem ručice, ritmički pada s određene visine na podlogu. Pri tom se mjeri broj okretaja ručice (udaraca zdjelice u podlogu) potrebnih da se utor zatvori na duljini od oko 1 cm. Ovaj se postupak ponavlja pri različitim vlažnostima uzorka. Vlažnost uzorka se nanosi na ordinatu odgovarajućeg dijagrama, a na apscisu u logaritamskom mjerilu nanosi se broj udaraca potrebnih za zatvaranje utora. Na dobivenoj se krivulji označi točka koja odgovara broju udaraca od 25. Vlažnost uzorka, koja odgovara toj točki je granica tečenja wL.

Slika 2-7. 2-7. Casagrandeov uređaj uređaj za određivanje granice tečenja tečenja

Alternativno se za određivanje granice tečenja koristi postupak pomoću padajućeg 0 stošca (slika 2-8. 2-8.a a), u kojem se stožac mase 80 g s kutom šiljka od 30 , ili stožac mase 0 60 g i kutom šiljka od 60 , prisloni na zdjelicu s vlažnim tlom i pušta da prodre pod vlastitom težinom u uzorak tla. Granica tečenja je postignuta kada kada stožac prodre u tlo 0 0 20 mm za stožac s kutom od 30 , odnosno 10 mm za stožac s kutom od 60 . Ovaj postupak preporučuje Međunarodno društvo za mehaniku tla i geotehničko inženjerstvo (ISSMGE), jer se pokazuje da postupak s Casagrandeovim uređajem ovisi o osobnoj procjeni laboranta.



točnost pomaka 0.1 mm

o k o 5 5 0 m m

šiljak 300 ili 600 posuda s uzorkom tla D>55 mm h>30 mm 3.2 mm

(b) Slika 2-8. (a (a) Uređaj padajućeg stošca za određivanje granice tečenja; (b) postupak valjanja valjčića za odr eđivanje granice plastičnosti

Za granicu plastičnosti koristi se relativno primitivni postupak ručnim valjanjem valjčića vlažnog tla na odgovarajućoj podlozi (slika 2-8.b 2-8.b). Ako se valjčići lome pri debljini od oko 3 mm, oni su na granici plastičnosti. Obično se s valjanjem počinje pri većoj vlažnosti od granice plastičnosti, kada će se valjčići lomiti pri debljini manjoj od propisane. Valjanje Valjanje se zatim nastavlja nastavlja uz povremeno gnječenje uzorka, pri čemu on gubi vodu, odnosno vlažnost mu se smanjuje, sve dok se ne postigne traženi kriterij. Za određivanje granice stezanja razvijen je postupak sa živom, ali se on, obzirom na manji značaj te granice u praksi i zahtjevnost postupka, neće ovdje opisivati. Granica stezanja povezana je s kapilarnošću. Ako, primjerice, vlažnu glinu razmažete po vanjskom dijelu kože šake, uskoro ćete osjetiti stezanje kože. To je zato što voda isparava iz gline, u porama se gline stvaraju meniski vode, vode, zaobljene površine vode u kontaktu sa zrakom za koje kažemo da su pod djelovanjem površinske napetosti, odnosno vlačnih sila na kontaktu između meniska i tla, koje djeluju tako da se smanjuje volumen pora jer ove sile zbližavaju čestice tla. Time se smanjuje volumen tla, uz njegovu još uvijek potpunu zasićenost vodom i koža se steže. Radijus meniska tijekom isparavanja vode sve više se smanjuje dok ne dođe u određeno ravnotežno stanje, pri kojem tlo ima minimalni volumen i potpunu zasićenost vodom. Vlažnost tla tada je jednaka granici stezanja ws. Daljnjim Daljnjim isparavanjem vode, volumen tla se više ne smanjuje, već zrak počinje ispunjavati pore i tlo više nije potpuno zasićeno vodom. Budući da su u mehanici tla najvažnije granica plastičnosti i granica tečenja, koje definiraju raspon vlažnosti tla pri kojima se tlo ponaša plastično, definira se indeks plastičnosti: plastičnosti: I P wL wP (%) (2.18) Važno je znati koliko se prirodna vlažnost tla nalazi blizu granici tečenja, pa se definira indeks konzistencije: konzistencije: I C

wL wL

w wP

wL I P

w

(2.19)

Ako indeks konzistencije ima vrijednost blizu 0, znači da će uz vrlo mali dotok vode u tlo, to tlo prijeći prijeći u tekuće stanje i izgubiti čvrstoću na smicanje. Ako mu je vrijednost negativna, tlo je već u tekućem stanju. Zato je puno povoljnije ako tlo ima veće vrijednosti indeksa konzistencije. Još se definira i indeks tečenja: tečenja:

Mehanika tla i stijena Vlasta Szavits-Nossan I L

w

wP

wL

wP

str. 6 3. predavanje 1

I C

(2.20)

za koji je to povoljnije što mu je vrijednost bliža 0 ili negativna. Vrsta i količina minerala gline utječe na granice konzistencije, ali i na druga mehanička svojstva glinovitih tala. Iz tog su razloga granice konzistencije korisne u praksi jer na relativno jednostavan način omogućuju grubu procjenu mehaničkih svojstava tla. tla. U pokušaju da se utjecaj vrste minerala gline razdvoji od utjecaja količine frakcije gline u tlu, za sitnozrnata je tla uveden pojam indeksa aktivnosti, aktivnosti, koji je definiran izrazom: I A

I P CF

(2.21)

gdje CF predstavlja udio frakcije gline u uzorku tla, odnosno udio čestica promjera manjeg od 0,002 mm, izražen u %. Za mnoga glinovita tla, za koja inače indeks plastičnosti i frakcija gline variraju u širokim granicama, indeks aktivnosti je približno konstantan. Zbog toga je indeks inde ks aktivnosti koristan pokazatelj pri definiranju profila tla.

KLASIFIKACIJA TLA

Od do sada opisanih svojstava tla, granulometrijski granulometrijski sastav i Atterbergove granice tečenja i plastičnosti, prvo za krupnozrnata, krupnozrnata, a drugo za sitnozrnata sitnozrnata tla, najpraktičniji su grubi pokazatelji ostalih mehaničkih svojstava tih tala. Zato je razvijeno nekoliko različitih klasifikacija tla u odnosu na te grube pokazatelje. Najčešće pokazatelje. Najčešće se u praksi koristi jedinstvena koristi jedinstvena klasifikacija tla tla (USCS – Unified Soil Classification System) ili jedna od njenih podvarijanti. Jedinstvena klasifikacija dijeli vrste tla na skupine i podskupine dajući im nakon klasificiranja oznaku od obično dva slova, prvo koje označava skupinu a drugo koje označava podskupinu unutar te skupine. skupine. Prednost te klasifikacije je njena široka prihvaćenost u svijetu, svijetu, što olakšava nužno potrebno sporazumijevanje među zainteresiranim stručnjacima. Treba naglasiti da je ta klasifikacija, ma koliko god bila razrađena, ipak dobrim dijelom proizvoljna (zato nije ni jedina) pa ne može obuhvatiti svu složenost i šarolikost među svojstvima ta t ala. Ako ju se kao takvu prihvati, može u praksi biti vrlo korisna. Jedinstvena klasifikacija dijeli tla na: krupnozrnata tla (šljunak i pijesak), pijesak), sitnozrnata tla (prah i glina) i organska tla, te na treset. Organska tla čine malu skupinu (raspoznaju skupinu (raspoznaju se po tamnoj boji i jakom vonju), ali su izdvojena jer se ne mogu svrstati u ostale skupine tla. Krupnozrnata se od sitnozrnatih tala razlikuju u odnosu na D D = 0,06 mm, što predstavlja promjer zrna na granici pijeska i praha. Krupnozrnata tla su, prema jedinstvenoj klasifikaciji, ona kojima je prosječno zrno, D 50 , veće od 0,06 0,06 mm. Sitnozrnata tla su ona kojima kojima je prosječno zrno manje od 0,06 0,06 mm. Dalje se krupnozrnata krupnozrnata tla dijele u dvije skupine, šljunke i pijeske, kojima se daje prvo slovo oznake klasifikacije G (gravel), odnosno S (sand). (sand). Podjela se određuje temeljem pretežnosti pijeska, odnosno šljunka u granulometri jskom jskom sastavu. Daljnja podjela skupine ide prema obliku granulometrijskog dijagrama i postotku sitnozrnatog tla (mase



uzorka sa zrnima i česticama promjera česticama promjera manjeg od 0,06 mm). Tom podjelom dodjeljuje se drugo slovo klasifikacijske oznake. -

Ako sitnozrnatog sitnozrnatog tla u uzorku pijeska ili šljunka ima do 5 %, 5 %, iz granulometrijske se krivulje odrede D10, D30 i D60. Zatim se odrede koeficijent jednolikosti C U i koeficijent zakrivljenosti C Z: C U

D 60 D 10

C Z

D 30 D10

2

(3.3)

D 60

Ako je, za šljunak, C U > 4 i 1 < C Z < 3, onda je šljunak dobro graduiran (W (W – – well well graded) - GW. GW. Ako bar jedan od ova dva uvjeta nije ispunjen, šljunak je loše (slabo) graduiran (P graduiran (P – – poorly poorly graded) - GP. Ako je, za pijesak, C U > 6 i 1 < C Z < 3, onda je pijesak dobro graduiran (W (W – – well well graded) - SW. Ako bar jedan od ova dva uvjeta nije ispunjen, pijesak je loše (slabo) graduiran (P graduiran (P – – poorly poorly graded) - SP. -

Ako sitnozrnatog sitnozrnatog tla u uzorku pijeska ili šljunka ima više od 12 %, 12 %, drugo je slovo simbola C (glina – clay) ili M (prah – švedski: švedski: mjä mjäla), la), što se određuje iz Casagrandeovog dijagrama plastičnosti, plastičnosti, kao za klasifikaciju sitnozrnatog tla: GC – glinoviti šljunak; GM – prašinasti – prašinasti šljunak; SC – glinoviti pijesak; SM – prašinasti pijesak.

S druge strane, sitnozrnata se tla, glina (C), prah (M) i organsko tlo (O) dijele na niskoplastična i visokoplastična, visokoplastična, ovisno da li im je granica tečenja, wL, manja, odnosno veća od 50 %, a ovisno o tome pridodaje im se drugo slovo oznake klasifikacije, L (low plasticity) odnosno H (high plasticity). Ponekad se, kao u Hrvatskoj, ova podjela profinjuje pa profinjuje pa se tla kojima je granica tečenja ispod 50 % dijele na srednje na srednje plastična (I – (I – intermediate plasticity) i nisko plastična (L) s razdjelnicom na granici tečenja od 35 %. Osnovna podjela na glinu, prah i organsko tlo, provodi se temeljem Casagrandeovog dijagrama plastičnosti, gdje je na apscisi granica tečenja wL, a na ordinati indeks plastičnosti I P. Za svako se sitnozrnato sitnozrnato tlo, u ovaj dijagram unese jedna točka s koordinatama (w (wL, I P). U tom se dijagramu definira jedan pravac, A-linija pravac, A-linija,, prema izrazu I P(%)

0.73(w L(%)

20)

(3.4)

Točke (w (wL, I P) iznad A-linije odgovaraju glinama (C), a ispod A-linije prahovima (M) i organskim tlima (O). U Casagrandeov se dijagram plastičnosti ponekad ucrtava i U-linija definirana izrazom I P(%)

0.9(w L(%)

8)

(3.5)

Ova linija predstavlja granicu iznad koje se ne bi smjele pojavljivati točke (w (wL, I P). Ako se neka točka pojavi iznad U-linije, U-linije, vjerojatno vjerojatno se radi o grešci u podacima.



Razlika između anorganskih anorganskih (M) i organskih tala (O) procjenjuje se po mirisu i boji: organska tla smrde po truleži i tamne su do crne boje. Detalje jedinstvene klasifikacije tla prikazuje Tablica 3-1. 3-1. U toj su tablici za sitnozrnato sitnozrnato tlo prikazani samo simboli za visokoplastična i niskoplastična tla. Međutim, na Casagrandeovom dijagramu plastičnosti dijagramu plastičnosti pr ikazani ikazani su i simboli za srednje plastična tla. Osim simbola s po dva slova, za mnoge se slučajeve koriste dvostruki simboli. Ti su slučajevi sljedeći: -

Ako u krupnozrnatom krupnozrnatom tlu ima između 5 % i 12 % čestica sitnozrnatog sitnozrnatog tla: GW-GC; GW-GM; GP-GC; GP-GM; SW-SC; SW-SM; SP-SC; SP-SM; dakle, prvo je slovo oba dijela simbola isto (G ili S); drugo slovo prvog dijela označava je li tlo dobro (W) ili loše (P) graduirano, a drugo slovo drugog dijela, radi li se o glini (C) ili prahu (M) iz Casagrandeovog dijagrama plastičnosti.

-

Ako u uzorku ima podjednako šljunka i pijeska: GW-SW; GW-SW; GP-SP; GC-SC; GM-SM; ovdje su ista druga slova prvo g i drugog dijela simbola.

-

Ako u uzorku ima podjednako krupnozrnatog i sitnozrnatog tla: GC-CL; GC-CI; GC-CL; GM-ML; GM-MI; GM-MH; SC-CL; SC-CI; SC-CL; SM-ML; SM-MI; SM-MH; ovdje su ista drugo slovo prvog dijela i prvo slovo drugog dijela simbola; drugo slovo drugog dijela simbola označava razinu plastičnosti sitnozrnatog sitnozrnatog tla.

-

Ako je točka s koordinatama (w (wL, I P) u Casagrandeovom Casagrandeovom dijagramu plastičnosti iznad A-linije, A-linije, a indeks plastičnosti je 4 < 4 < I I P < 7: CL-ML.

-

Ako je točka s koordinatama (w (wL, I P) u Casagrandeovom dijagramu plastičnosti blizu A-linije: A-linije: CL-ML; CI-MI; CH-MH. CH-MH.

-

Ako je točka s koordinatama (w (wL, I P) u Casagrandeovom dijagramu plastičnosti blizu linije za wL = 50%: CH-CI; MH-MI; OH-OI.

-

Ako je točka s koordinatama (w (wL, I P) u Casagrandeovom dijagramu plastičnosti blizu linije za wL = 35%: CI-CL; MI-ML; OI-OL.



Tablica 3-1. Jedinstvena klasifikacija tla (Unified Soil Classification System – USCS) USCS) naziv tla simbol laboratorijski sitnež gradacija 1 (%) dobro graduirani šljunci, GW 0-5 C U > 4 e n pjeskoviti šljunci, s malo ili r 1 < C Z < 3 z ) o a ništa sitneži k n p n GP 0-5 ne u slabo graduirani šljunci, : u r j m k l š pjeskoviti šljunci, s malo ili zadovoljava m e % n ništa sitneži GW kriterije 6 0 i 0 č 5 i , GM > 12 0 d l e prašinasti šljunci, prašinasti o v d o e j e pjeskoviti šljunci š a i i ć v c e ( v ) i k a glinoviti šljunci, glinoviti GC > 12 c r a n f m n u r pjeskoviti šljunci z m j l š 6 % , 0 0 5 0 dobro graduirani pijesci, SW 0-5 C U > 6 e d > n o 0 šljunkoviti pijesci, s malo ili r 5 1 < C Z < 3 z e D o ) a ništa sitneži š i n v s p k ( e slabo graduirani pijesci, SP 0-5 ne u j r a i l k p šljunkoviti pijesci, s malo ili t zadovoljava a e % n n ništa sitneži SW kriterije 0 i r č 5 i z o prašinasti pijesci SM >12 d l e n o v p e e u š r j i k v i c ( k i a glinoviti pijesci SC >12 c f r s e j i p ) e 0 k 5 s i n < L e w n ( i a l i j g t n a ) i s e o m m n n č i a t š i m n a s r r a z 6 l p 0 p , % 0 0 5 < i t s d 0 5 o o D n e : č š i i t v m s ( m a a 6 l p l t 0 e ) , a 0 k 0 5 n o r s > i z d o v L o n e w t i n ( i s l g i e n i š a r p

1

neorganske prašine, neorganske prašine, prašinasti ili glinoviti sitni pijesci, niske plastičnosti neorganske gline, prašinaste gline, pjeskovite gline, niske plastičnosti organske prašine, organske prašinaste gline, niske plastičnosti neorganske prašine visoke plastičnosti neorganske gline visoke plastičnosti

35%

80

ispod Alinije ili I P < 4 iznad Alinije i I P > 7 -

-

50%

a i j l i n U -

60

40

CH

CL-ML

I P (%)

CI

20

MH CH

, % 2 1 7 i < P % I 5 < u đ 4 e i e m i z j i n i i l ž e A n t i s d a k n z a i t o o t s k a o i p l a o z b i m l i o s b i n m j i s o i v n d j o v d

-

ML

OL

nap.

ispod Alinije ili I P < 4 iznad Alinije i I P > 7 3 plastičnost prema A-dijagramu A-dijagramu :

ML

CL

kriteriji plasti2 čnost -

7 4

0 0

CL 20

i j a l i n A -

MH OH

MI OI 40 60 w L (%)

80

100

A linija: I P (%) = 0,73 (wL(%) - 20) U linija: I linija: I P (%) = 0.90 (wL(%)- 8) organske gline visoke plastičnosti

OH

pod sitneži se ovdje podrazumijevaju čestice čestice veličine veličine manje od 0,06 mm (prah i glina) plastičnost se određuje određuje za sitnež 3 ovdje je uvedena kategorija srednjeplastičnih sitnozrn atih atih tala (s drugim slovom I u simbolu) radi tako uvriježene prakse u Hrvatskoj, mada mada je, prema nekima, nekima, takvo profinjenje klasifikacije klasifikacije nepotrebno 2

3. Predavanje MT

Recommend Documents