Prema ZZR-u poslodavac je svaka fizička ili pravna osoba koja zapošljava jednog ili više zaposlenika uključujući i javne službe (čl. 4. st. 1. ZZR). Osim što je poslodavac odgovoran za svoje zaposlenike, on je odgovoran (u smislu kaznene odgovornosti i odgovornosti prema Zakonu o obveznim odnosima) i za volontere koji su kod njega na stručnom osposobljavanju, za učenike i studente koji su na praktičnoj obuci, kao i za poslovne suradnike ili primjerice korisnike usluga koji se zateknu u njegovim radnim prostorijama, što proizlazi iz odredaba čl. 5. st. 1. i 2. ZZR. IZRADA PROCJENE OPASNOSTI I NJENIH REVIZIJA Poslodavac je dužan izraditi procjenu opasnosti na temelju koje primjenjuje pravila kojima se otklanja ili na najmanju moguću mjeru smanjuju opasnosti i štetnosti te u tu svrhu osigurati sva potrebna materijalna sredstva (čl. 18. st. 1. ZZR). Uvjeti poslovanja u tržišnim gospodarstvima zahtijevaju i nove pristupe prema zaštiti na radu, tim više što je poslodavac u svakom slučaju odgovoran za provođenje zaštite na radu i svi troškovi ozljeda na radu i profesionalnih bolesti padaju na njegov teret. Da bi poslodavac mogao sagledati sve opasnosti, štetnosti i stupanj rizika u djelatnosti koju obavlja, potrebno je izraditi procjenu opasnosti. Zbog toga je procjena opasnosti glavno polazište za provođenje zaštite na radu. Tko ima obvezu izraditi procjenu opasnosti ? Obvezu izrade procjene imaju poslodavci u djelatnosti industrije, graditeljstva, poljoprivrede, ribarstva, šumarstva, prometa i zdravstva te poslodavci u drugim djelatnostima za dijelove radnog procesa u kojima postoji mogućnost nastanka ozljeda na radu, profesionalnih bolesti te poremećaja u procesu rada koji bi mogli izazvati štetne posljedice po sigurnost i zdravlje zaposlenika. Obvezu izrade procjene imaju obrazovne ustanove s laboratorijima i radionicama praktične nastave (čl. 3. Pravilnika PO). Drugim riječima, obvezu izrade procjene opasnosti imaju svi poslodavci kod kojih se odvijaju bilo kakvi procesi rada iz kojih proizlaze određene opasnosti i štetnosti.
Koje se sve opasnosti i štetnosti mogu pojaviti u procesima rada ?
U ovisnosti o pojedinim procesima rada mogu se pojaviti različite opasnosti i štetnosti (pojam opasnosti prvenstveno se odnosi na mogućnosti nastajanja ozljeda, dok se pojam štetnosti veže na mogućnosti nastajanja profesionalnih bolesti), kao što su sljedeće: 1. mehaničke opasnosti (od predmeta obrade, alata, strojeva, pri horizontalnom i vertikalnom transportu i dr.), 2. opasnosti od padova i rušenja (pad s visine ili u dubinu, pad u istoj razini, padovi predmeta s visine, obrušavanje zemljanog materijala kod iskopa u građevinarstvu), 3. opasnosti od udara električne struje, 4. opasnosti od prašine, plinova, para, dimova i aerorola (kemijske štetnosti), 5. opasnosti pri rukovanju opasnim radnim tvarima (npr. kiseline, lužine i sl.), 6. opasnosti od buke, 7. opasnosti od vibracija, 8. opasnosti od poremećenih temperatura, vlažnosti i brzine strujanja zraka
(nepovoljna mikroklima), 9. opasnosti od nedostatne ili neprilagođene rasvjete, 10. opasnosti od štetnih zračenja (ionizirajuća i neionizirajuća zračenja), 11. opasnosti od požara i eksplozija, 12. biološke opasnosti (rizici zaraze), 13. opasnosti zbog teškog tjelesnog rada, 14. opasnosti zbog rada u nefiziološkom položaju tijela, 15. opasnosti zbog rada u uvjetima učestalog stresa i/ili trajne psihičke napetosti (psihofiziološki napor). Koja je svrha izrade procjene opasnosti ? Izrada procjene opasnosti predstavlja polazište za kvalitetnu provedbu zaštite na radu kod svakog poslodavca u čijim procesima rada postoje određene opasnosti i štetnosti koje bi mogle izazvati pojave ozljeda na radu ili profesionalnih bolesti. Procjena opasnosti je dakle osnovni dokument s područja zaštite na radu ali i postupak putem kojeg je svaki poslodavac dužan utvrditi stupnjeve rizika od mogućnosti nastanka ozljeda na radu i profesionalnih bolesti u svojim procesima rada i odrediti pojedine mjere kako bi se rizici smanjili. Stupnjeve rizika kod poslodavaca određivat će pojedine opasnosti i štetnosti, u ovisnosti o procesima rada, ali će prvenstveno rizik određivati odnos poslodavca i njegovih ovlaštenika prema pojedinim opasnostima i štetnostima u smislu primjene svih potrebnih osnovnih, posebnih kao i priznatih pravila zaštite na radu. Procjena opasnosti morala bi pokazati, i to je njena svrha, kolika su odstupanja između stvarnog stanja zaštite na radu kod poslodavca i propisanog stanja za dotičnu djelatnost poslodavca. S obzirom da procjena opasnosti predstavlja relativno složen dokument, o njenim sadržajima više u dijelu «Sadržaji procjene opasnosti», nakon pregleda propisanih pravila zaštite na radu po pojedinim opasnostima i štetnostima, kako bi korisnik ovog materijala mogao lakše shvatiti svrhu procjene i njene sadržaje. Tko može izraditi procjenu opasnosti ? Procjenu opasnosti može izraditi sam poslodavac (za vlastite potrebe), pod uvjetom da je prethodno ishodio ovlaštenje za obavljanje tih poslova od Ministarstva rada i socijalne skrbi, odnosno može prepustiti te poslove ovlaštenim trgovačkim društvima za poslove izrade procjena opasnosti (čl. 14.-17. Pravilnika PO). Izuzetak od prethodnog su poslodavci koji broje do 20 zaposlenih, tj. takvi poslodavci mogu sami izraditi procjenu ali su je dužni dati na provjeru ovlaštenom trgovačkom društvu (čl. 18. st. 3. Pravilnika PO). Tko odobrava procjene opasnosti ? Procjena opasnosti dostavlja se na odobrenje nadležnom tijelu inspekcije rada koje je odobrava samo sa stajališta da li se procjena temelji na propisanim podacima i da li obuhvaća propisane sadržaje (čl. 21. st. 1. Pravilnika PO).
U kojim sve slučajevima je potrebno obaviti reviziju procjene opasnosti ? Revizija procjene obavlja se (čl. 13. Pravilnika PO): -- nakon svake smrtne, skupne ili teže ozljede na radu, -- nakon utvrđenog slučaja profesionalne bolesti, -- nakon poremećaja u procesu rada koji je mogao izazvati štetne posljedice po sigurnost i zdravlje zaposlenika, tzv. nezgoda na radu (primjerice, pad tereta s dizalice koji srećom nije izazvao ozljedu jednog ili više zaposlenika), -- nakon izmjena u procesu rada koje utječu na sigurnost i zdravlje zaposlenika, -- na temelju izvršnog rješenja inspektora rada, -- najmanje svake dvije godine Tko može obavljati poslove revizija procjene opasnosti ? Revizije procjene može obavljati sam poslodavac (naravno, stručna skupina poslodavca) bez obzira da li je taj poslodavac prethodno ishodio ovlaštenje od Ministarstva rada i socijalne skrbi ili u suradnji s ovlaštenim trgovačkim društvom (čl. 22. Pravilnika PO). Dakle, za obavljanje revizija procjena nije potrebno prethodno ovlaštenje od Ministarstva rada i socijalne skrbi. OSPOSOBLJAVANJE ZAPOSLENIKA ZA RAD NA SIGURAN NAČIN
Poslodavac ne smije dozvoliti samostalno obavljanje poslova zaposlenicima koji prethodno nisu osposobljeni da ih obavljaju bez ugrožavanja vlastitog života i zdravlja te života i zdravlja drugih zaposlenika, osim ako iz procjene opasnosti proizlazi da ne postoje opasnosti za njihovu sigurnost i zdravlje. Zaposlenicima dok još nisu osposobljeni za rad na siguran način poslodavac mora osigurati rad pod nadzorom zaposlenika osposobljenih za rad na siguran način (čl. 27. ZZR) Osposobljavanje zaposlenika za rad na siguran način osnovni je institut Zakona o zaštiti na radu. Često se puta ta zakonska obveza doživljava kao puka formalnost od strane pojedinih poslodavaca koji smatraju da po prirodi stvari zaposlenici moraju znati kako će se sigurno izvoditi pojedine radne operacije. Što se podrazumijeva pod postupkom osposobljavanja za rad na siguran način ? Podrazumijeva se upoznavanje zaposlenika u teoretskom i praktičnom smislu sa svim opasnostima i štetnostima prisutnim na radnom mjestu na kojem će obavljati određene poslove i sa svim mjerama zaštite koje treba poduzimati u smislu sprečavanja ozljeda na radu i profesionalnih bolesti. Stoga se osposobljavanje mora provesti na temelju izrađenog i verificiranog programa osposobljavanja koji se mora temeljiti na utvrđenim opasnostima i štetnostima po pojedinim radnim mjestima. Sve opasnosti i štetnosti, po pojedinim radnim mjestima, moraju se razmotriti i tijekom izrade procjene opasnosti koja onda predstavlja novu osnovu za proces osposobljavanja.
16. U kojim sve slučajevima se provodi osposobljavanje za rad na siguran način ? Osposobljavanje za rad na siguran način poslodavac je dužan provesti glede postojećih opasnosti i štetnosti pri radu i to prije: - započinjanja zaposlenika s radom, - promjena u procesu rada, - premještanja zaposlenika na drugo radno mjesto. Ocjena praktične osposobljenosti provodi se na mjestu rada. Poslodavac može utvrditi obvezu povremene provjere znanja iz zaštite na radu za zaposlenika koji su raspoređeni na poslove s posebnim uvjetima rada ili na poslove na kojima učestalo dolazi do ozljeda na radu. Obvezu iz prethodnog stavka može narediti inspektor rada te biti nazočan takvoj provjeri znanja, ako opravdano pretpostavlja da je za određene poslove nužna povremena provjera (čl. 28. ZZR). Dakle, proces osposobljavanja za rad na siguran način isključivo se odnosi na konkretno radno mjesto koje je određeno načinom obavljanja pojedinih poslova, specifičnim radnim okruženjem (radnim okolišom) i konkretnim sredstvima rada koja se koriste na dotičnom radnom mjestu. Zbog toga je Zakonom naglašeno da se provjera praktične osposobljenosti mora provesti na mjestu rada. Iz prethodnog se lako zaključuje da se program i proces osposobljavanja mora temeljiti na opasnostima i štetnostima koje su prisutne na konkretnom radnom mjestu. Konkretne opasnosti i štetnosti utvrđuju se procjenom opasnosti pa se i program osposobljavanja mora temeljiti na procjeni opasnosti. Pojam osposobljavanja za rad na siguran način treba lučiti od pojma stručne sposobnosti kao uvjeta za obavljanje poslova s posebnim uvjetima rada (vidi poslove s posebnim uvjetima rada-veza «Pravilnik o poslovima s posebnim uvjetima rada») 17. Tko može obavljati osposobljavanje zaposlenika za rad na siguran način ? Poslodavci mogu programe osposobljavanja za rad na siguran način izvoditi sami ili povjeriti ovlaštenim ustanovama, odnosno trgovačkim društvima za obavljanje te djelatnosti. Ministar nadležan za rad propisuje uvjete koje moraju ispunjavati poslodavci, ustanove i trgovačka društva iz stavka 1. ovoga članka i način nadzora nad njihovim radom (čl. 29 ZZR). Kao što je rečeno, ministar nadležan za rad propisat će uvjete pod kojima poslodavci odnosno ovlaštena trgovačka društva mogu provoditi postupak osposobljavanja zaposlenika za rad na siguran način. Po sadašnjoj legislativi (propisima), manji poslodavci koji nemaju zaposlene stručnjake za zaštitu na radu uglavnom su prisiljeni za poslove osposobljavanja angažirati trgovačka društva registrirana za obavljanje poslova zaštite na radu. Moguće je da će po novom propisu mali poslodavci, kao i oni veći koji su oslobođeni od obveze zapošljavanja stručnjaka za zaštitu na radu, moći te poslove obavljati na jedan povoljniji i racionalniji način. Što su to poslovi s posebnim uvjetima rada ? Poslovi s posebnim uvjetima rada prema odredbama ZZR-a su poslovi koje mogu
obavljati samo zaposlenici koji osim općih uvjeta za zasnivanje radnog odnosa ispunjavaju i posebne uvjete glede dobi života, spola, stručnih sposobnosti, zdravstvenog, tjelesnog ili psihičkog stanja (u daljnjem tekstu: zdravstveno stanje) te psihofizioloških i psihičkih sposobnosti (u daljnjem tekstu: psihička sposobnost). Poslodavac ne smije rasporediti zaposlenika na poslove s posebnim uvjetima rada ako prethodno na propisani način nije utvrđeno da zaposlenik ispunjava potrebne uvjete (čl. 34. ZZR). 18. Koji su poslovi utvrđeni kao poslovi s posebnim uvjetima rada ? Poslovi s posebnim uvjetima rada su: 1. rukovanje i upravljanje strojevima i uređajima na mehanizirani pogon na kojima se ne može primijeniti zaštita od mehaničkih opasnosti; 2. rukovanje i upravljanje samohodnim strojevima na mehanizirani pogon (kombajni, grejderi, utovarivači, bageri, buldožeri, strojevi za sabijanje tla i dr.); 3. rukovanje uređajima na postrojenjima za dobivanje i preradu sirove nafte i plina; 4. rukovanje kotlovskim postrojenjima, kompresorskim stanicama i drugim energetskim postrojenjima, stanicama i posudama s komprimiranim plinovima; 5. upravljanje dizalicama na mehanizirani pogon; 6. poslovi signalista (vezivanje tereta, davanje upozorenja pri radu s dizalicama, usmjeravanje prometa, davanje upozorenja na opasnosti i dr.); 7. rukovanje uređajima na postrojenjima za uskladištenje i preradu lakozapaljivih i eksplozivnih tekućina i plinova; 8. ronilački poslovi; 9. rukovanje uređajima za opskrbu zrakom radnika u rudnicima, kesonima i pri obavljanju ronilačkih poslova; 10. montaža, održavanje i ispitivanje električnih instalacija, uređaja i postrojenja napona iznad 250 V i napona 220 V s posebnim zahtjevima; 11. podizanje skela i postavljanje oplata i ograda pri izvođenju građevinskih radova; 12. izrada eksploziva i rukovanje eksplozivom; 13. punjenje i paljenje mina; 14. poslovi vatrogasaca; 15. čuvanje ljudi i imovine vatrenim oružjem; 16. poslovi koji u toku pretežnog dijela punog radnog vremena zahtijevaju teško fizičko naprezanje (manipulacija teretom težim od 25 kg za muškarce ili 15 kg za žene) i poslovi koji se obavljaju u nefiziološkom ili prisilnom položaju tijela; 17. poslovi koji se izvode na visini većoj od 3 m, ako se primjenom osnovnih pravila zaštite na radu ne može spriječiti povećana opasnost od pada radnika s mjesta rada; 18. poslovi kod kojih je radnik u toku pretežnog dijela punog radnog vremena izložen fizikalnim ili kemijskim štetnostima i to: nepovoljnoj mikroklimi, buci, vibracijama i potresanjima, povišenom atmosferskom tlaku, ionizacijskom zračenju, neionizacijskom zračenju, nefibrogenim prašinama, fibrogenim prašinama, organskim prašinama, parama, dimovima ili prašinama olova, tetraetil olova, žive, kroma, nikla, mangana, kadmija, vanadija, selena, platine, urana, tvrdog metala, berilija, arsena, fosfora, kiselinama ili lužinama, plinovitim nadražljivcima, fluoru, ugljičnom monoksidu, cijanovodiku ugljičnom disulfidu, glikolima, parama nafte i derivata nafte, halogenim derivatima ugljikovodika, vinilklorid monomeru, benzenu i homolozima. nitro i amino derivatima benzena, umjetnim smolama i plastičnim masama, organofosfornim, karbamatnim i drugim pesticidima, umjetnim gnojivima i biološkim agensima; 19. poslovi koji su određeni kao poslovi s posebnim uvjetima rada važećim odredbama posebnih propisa (kao npr. određeni poslovi u željezničkom, zračnom i
cestovnom prometu, zdravstvu, šumarstvu, građevinarstvu, industriji itd.). Posebni uvjeti koje moraju ispunjavati radnici za obavljanje poslova iz prethodnih točaka 1. do 18. i rokovi u kojima se ponovno provjerava sposobnost radnika za obavljanje poslova s posebnim uvjetima rada u pogledu zdravstvenog stanja i psihičke sposobnosti sadržani su u prilogu ovog pravilnika i čine njegov sastavni dio. Za obavljanje poslova iz točke 19. radnici moraju ispunjavati uvjete propisane odredbama posebnih propisa. Radnik koji obavlja više prethodno navedenih poslova mora ispunjavati posebne uvjete propisane za svaki posao (čl. 3. Pravilnika PUR). Kao što je iz prethodnog vidljivo, velik je broj poslova koji predstavljaju poslove s posebnim uvjetima rada, a ovlaštenici poslodavca dužni su prepoznati i utvrditi koji se među gore navedenim poslovima prisutni i u njihovim procesima rada, kako bi prema zaposlenicima raspoređenim na te poslove ispunjavali svoje Zakonske obveze.
Koji su posebni uvjeti definirani za obavljanje poslova s posebnim uvjetima rada ?
Kao što je prethodno rečeno, za obavljanje poslova s posebnim uvjetima rada zaposlenici moraju ispunjavati uvjete glede dobi života, spola, stručnih sposobnosti, zdravstvenog, tjelesnog ili psihičkog stanja (u daljnjem tekstu: zdravstveno stanje) te psihofizioloških i psihičkih sposobnosti (u daljnjem tekstu: psihička sposobnost). Tako su prilogom Pravilnika PUR utvrđeni sljedeći uvjeti: 19. dob života: zaposlenik stariji od 18 godina, 20. stručna osposobljenost odnosno stručna sposobnost za obavljanje pojedinih poslova s posebnim uvjetima rada (samo za poslove za koje je to propisano), 21. zahtjevi zdravstvenog stanja, odnosno nepostojanje propisanih kontraindikacija zbog kojih dotični zaposlenik ne može obavljati određene poslove s posebnim uvjetima rada, ili ih može obavljati uz određena ograničenja (prema nalazu specijaliste medicine rada), 22. zahtjevi psihičkih sposobnosti, 23. rokovi za ponovnu provjeru zdravstvenog stanja koji u ovisnosti o pojedinim poslovima iznose 4, 2 ili 1 godinu dana. Koje su obveze poslodavaca prema zaposlenicima raspoređenim na obavljanje poslova s posebnim uvjetima rada ? Poslodavac dokazuje odgovarajućom ispravom da zaposlenik ispunjava uvjete glede stručne sposobnosti, zdravstvenog stanja i psihičkih sposobnosti. Zaposlenika raspoređenog na poslove s posebnim uvjetima rada poslodavac upućuje na pregled ovlaštenoj ustanovi, odnosno specijalistu medicine rada u privatnoj praksi s uputnicom koja sadrži podatke o vrsti poslova i drugim okolnostima od utjecaja za ocjenu njegove sposobnosti za obavljanje ovih poslova. Poslodavac je dužan zaposlenika, koji obavlja poslove s posebnim uvjetima rada, ponovno uputiti na pregled nakon proteka roka utvrđenog propisom zaštite na radu
ili kada to ocijeni specijalist medicine rada na prijedlog liječnika primarne zdravstvene zaštite. Poslodavac ne smije dozvoliti zaposleniku da obavlja poslove s posebnim uvjetima rada ako više ne ispunjava uvjete za obavljanje tih poslova ili ako ga ponovno ne uputi na pregled nakon isteka vremena u kojem je prema odredbi Pravilnika PUR to bio dužan učiniti (čl. 35. i 36. ZZR) Pod navedenim ispravama podrazumijevaju se odgovarajuće svjedodžbe o stručnoj sposobnosti odnosno osposobljenosti za obavljanje pojedinih poslova. Stručna sposobnost stiče se redovnim školovanjem dok se stručna osposobljenost stiče dopunski u okviru programa školovanja odraslih i kao takva upisuje se u radnu knjižicu. Stručna osposobljavanja mogu obavljati samo trgovačka društva koja imaju ovlaštenja za te poslove izdana od strane Ministarstva prosvjete i športa. Kao što je već naglašeno, treba lučiti pojam stručne sposobnosti (osposobljenosti) od pojma osposobljavanja za rad na siguran načun. Stručna sposobnost je nužan uvjet za obavljanje poslova s posebnim uvjetima rada, ali zaposlenici na tim radnim mjestima moraju biti i osposobljeni za rad na siguran način. Tako primjerice strojar na građevinskom bageru mora posjedovati odgovarajuću stručnu osposobljenost kao nužan uvjet da bi na siguran način upravljao građevinskim strojem, zbog čega bi u protivnom mogao ugroziti sebe odnosno druge zaposlenike, ali isti također mora biti i osposobljen za rad na siguran način, u smislu da je upoznat i sa svim drugim opasnostima i štetnostima koje vladaju na privremenom radilištu. Kako postupati s opasnim radnim tvarima ? Poslodavac je dužan primjenom manje opasnih i štetnih tehnologija, radnih postupaka i radnih tvari stalno unapređivati stanje zaštite na radu. Poslodavac koji koristi, odnosno prerađuje opasne radne tvari dužan je pri radu s tim tvarima primijeniti pravila zaštite na radu u skladu s propisima i uputama proizvođača i osigurati da su te tvari u svakom trenutku označene na propisan način (čl. 45 ZZR).
Kada se smiju koristiti opasne radne tvari ? Poslodavac je u procjeni opasnosti dužan utvrditi da li su radne tvari koje koristi opasne (štetne po zdravlje, eksplozivne i zapaljive) te s tim u svezi utvrditi pravila zaštite na radu te zaštite životnog okoliša. Opasne tvari smiju se koristiti samo ukoliko nije moguće iste radne rezultate postići primjenom bezopasnih tvari. Ukoliko nije moguća zamjena opasnih tvari bezopasnim ili manje opasnim tvarima poslodavac je dužan utvrditi da li se primjenom drugog radnog postupka smanjuje opasnost od primjene dotične tvari (čl. 46. ZZR). Na koje sve okolnosti se obavljaju ispitivanja u radnom okolišu ? Poslodavac je dužan obavljati ispitivanja u radnim prostorijama: - u kojima proces rada koji se u njima obavlja utječe na temperaturu, vlažnost
i brzinu strujanja zraka (mikroklimu), - u kojima u procesu rada nastaje buka i vibracije, - u kojima se pri radu koriste ili proizvode opasne tvari, - u kojima pri radu nastaju opasna zračenja, - u kojima je pri radu potrebno osigurati odgovarajuću rasvjetu. Poslodavac je dužan glede gore navedenih okolnosti (osim mikroklime) obavljati ispitivanja radnog okoliša i u radnim prostorima izvan radnih prostorija. (čl. 50. st. 1. i 2. ZZR) Svrha ispitivanja pojedinih parametara radnog okoliša je utvrditi koliko su nalazi ispitivanja u granicama utvrđenim propisima i normama koje se odnose na pojedina područja. Čitatelju će ta svrha biti mnogo jasnija nakon prikaza propisa i mjera zaštite na radu koje se odnose na pojedine štetnosti u radnom okolišu. Pod radnim prostorom, za razliku od radnih prostorija (zatvoreni građevinski objekti), podrazumijevaju se svi prostori izvan radnih prostorija (poluotvoreni ili otvoreni prostori) u kojem se obavlja rad, odnosno u kojem se kreću ili pretežni dio radnog vremena zadržavaju osobe na radu (čl. 2. st. 5. Pravilnik RPP). Sve štetnosti radnog okoliša potrebno je ispitivati i u radnom prostoru, osim mikroklime. Nema potrebe ispitivati mikroklimu niti u procesima rada koji zbog određene tehnologije (npr. hladnjače) nalažu poremećenu mikroklimu. U takvim procesima rada poslovi koje obavljaju zaposlenici predstavljaju poslove s posebnim uvjetima rada (vidi točku 18. popisa poslova s posebnim uvjetima rada). U kojim rokovima se obavljaju ispitivanja u radnom okolišu ? Ako posebnim propisima nije drukčije određeno ispitivanja u radnom okolišu poslodavac je dužan obaviti u rokovima koji ne mogu biti duži od dvije godine. Neovisno od toga obveza ispitivanja postoji odmah nakon što su nastali uvjeti zbog kojih je ispitivanje obvezno, kao i nakon svake promjene u radnom okolišu koja ima utjecaja na stanje utvrđeno prethodnim ispitivanjem (čl. 50. st. 3. ZZR). Promjena u radnom okolišu koja ima utjecaja na stanje utvrđeno prethodnim ispitivanjem, može primjerice biti instaliranje dopunskih strojeva u nekoj radnoj prostoriji koji stvaraju buku, što znači novo ispitivanje buke, ili primjerice prenamjena određene radne prostorije čiji procesi rada zahtijevaju bolju vidljivost, što u tom slučaju znači novo ispitivanje osvjetljenosti radne prostorije. U kojim slučajevima je poslodavac dužan osigurati ispitivanje strojeva i uređaja s povećanim opasnostima ? Poslodavac je dužan na propisani način obavljati, odnosno osigurati ispitivanja strojeva i uređaja s povećanim opasnostima u sljedećim slučajevima: - prije njihovog stavljanja u uporabu, - najmanje jedanput nakon dvije godine njihove uporabe, - poslije rekonstrukcije, a prije ponovnog početka korištenja, – prije početka korištenja na novom mjestu uporabe, ako su strojevi i uređaji premješteni s jednog mjesta na drugo pa su zbog toga rastavljeni i ponovo sastavljeni (čl. 52. st. 1. ZZR).
Što se za sada, dok ministar rada preciznije ne utvrdi listom, naročito smatra strojevima i uređajima s povećanim opasnostima ?
Pod strojevima i uređajima s povećanim opasnostima smatraju se naročito: dizalice nosivosti preko 10 kN, teretna dizala, industrijski transporteri, vozila unutarnjeg prijevoza na mehanizirani pogon, strojevi za obradu i preradu drveta, metala i sličnih materijala, mehaničke i hidrauličke preše, podizne platforme, kompresori, centrifuge, predtlačne i podtlačne komore, kotlovi za centralno grijanje, parni i vrelovodni kotlovi, strojevi i uređaji koji sadrže posude pod tlakom, drugi uređaji i strojevi sa sličnim opasnostima po sigurnost i zdravlje zaposlenika (čl. 52. st. 2. ZZR). Ministar nadležan za rad propisat će listu strojeva i uređaja s povećanim opasnostima gdje će, između navedenih strojeva, propisati i druge moguće strojeve i uređaje koji će se smatrati strojevima i uređajima s povećanim opasnostima (čl. 52. st. 3. ZZR).
Što se na strojevima i uređajima s povećanim opasnostima ispitivanjem naročito utvrđuje, tj. koja je svrha ispitivanja ?
Ispitivanjem se utvrđuje naročito sljedeće: da li uređaji za uključivanje i isključivanje stroja iz pogona, signalni uređaji i uređaji za upravljanje pouzdano djeluju te da li se gibanja stroja ili njegovih dijelova ostvaruju prema oznakama, da li je stroj opskrbljen pouzdanim napravama za zaštitu od opasnosti koje nastaju od njegovih dijelova u gibanju, da li su na njemu ili na dijelovima od kojih je on sastavljen nastale promjene uslijed kojih bi mogle nastati opasnosti za osobe na radu, da li se njime s obzirom na njegov smještaj može obavljati rad bez opasnosti za život i zdravlje zaposlenika, da li je na njemu provedena zaštita od dodira dijelova pod naponom i od previsokog dodirnog napona, druge okolnosti u ovisnosti o pojedinim strojevima i uređajima (čl. 6. Pravilnika NI)
Što se na strojevima i uređajima s povećanim opasnostima ispitivanjem naročito utvrđuje, tj. koja je svrha ispitivanja ?
Ispitivanjem se utvrđuje naročito sljedeće: da li uređaji za uključivanje i isključivanje stroja iz pogona, signalni uređaji i uređaji za upravljanje pouzdano djeluju te da li se gibanja stroja ili njegovih dijelova ostvaruju prema oznakama, da li je stroj opskrbljen pouzdanim napravama za zaštitu od opasnosti koje nastaju od njegovih dijelova u gibanju, da li su na njemu ili na dijelovima od kojih je on sastavljen nastale promjene uslijed kojih bi mogle nastati opasnosti za osobe na radu, da li se njime s obzirom na njegov smještaj može obavljati rad bez opasnosti za život i zdravlje zaposlenika, da li je na njemu provedena zaštita od dodira dijelova pod naponom i od previsokog dodirnog napona, druge okolnosti u ovisnosti o pojedinim strojevima i uređajima (čl. 6. Pravilnika NI)
Koja je dužnost poslodavca u svezi korištenja objekata namijenjenih za rad i pripadajućih instalacija ? Poslodavac je dužan objekte namjenjene za rad održavati u stanju koje ne ugrožava sigurnost i zdravlje zaposlenika i ispitivati pojedine vrste instalacija u rokovima utvrđenim tehničkim propisima. Poslodavac je dužan prestati s radom u objektima namijenjenim za rad na kojima nastanu promjene zbog kojih postoji opasnost po sigurnost i zdravlje zaposlenika (čl. 42. ZZR). Vezano na obvezu ispitivanja instalacija, tu su svakako najzastupljenije sljedeće instalacije: električne instalacija koje je potrebno ispitivati; s naslova mogućnosti izravnog ili neizravnog dodira dijelova pod naponom, s naslova vrijednosti otpora izolacije električnih instalacija u smislu sprječavanja nastanka požara, Detaljnije i opširnije: Pravilnik o tehničkim normativima za električne instalacije niskog napona gromobranske instalacije u smislu sprječavanja udara groma (munje), plinske instalacije u smislu ispitivanja na nepropusnost, ostale instalacije. Tko može obavljati ispitivanja instalacija ? Propisima zaštite na radu nisu regulirani uvjeti pod kojima pravne ili fizičke osobe mogu obavljati ispitivanja pojedinih instalacija, pa u tom smislu Ministarstvo rada i socijalne skrbi ne izdaje ovlaštenja za takva ispitivanja, kao što je to slučaj za ispitivanje strojeva i uređaja s povećanim opasnostima i u radnom okolišu. Međutim, imajući u vidu druge pozitivne propise, može se reći da ta ispitivanja, ukoliko ovlaštenja za pojedina ispitivanja ne izdaju druga tijela državne uprave, mogu obavljati pravne i fizičke osobe pod sljedećim uvjetima (primjerice ispitivanje električnih i gromobranskih instalacija):
da su registrirani za poslove obavljanja pojedinih ispitivanja, da imaju zaposlene osobe odgovarajuće stručne spreme i opremu potrebnu za pojedina ispitivanja, da izdaju isprave o obavljenim ispitivanjima s pozivom na odgovarajuće tehničke normative ili hrvatske i druge norme koje reguliraju način, sadržaj i opseg ispitivanja, da isprave o ispitivanjima sadrže opis ispitnih radnji, naziv korištene opreme, nalaze ispitivanja te zaključke o ispitivanjima, da isprave o ispitivanju budu potpisane od strane stručne osobe koja je obavila ispitivanje u ime registrirane pravne ili fizičke osobe. Kada se radi o ispitivanjima plinskih instalacija na nepropusnost, takva ispitivanja zadiru i u djelokrug zaštite od požara pa ovlaštenja za takva ispitivanja obično izdaje javni distributer plina odnosno Ministarstvo unutrašnjih poslova u čijem djelokrugu su i poslovi nadzora nad primjenom propisa iz zaštite od požara. 24. Koja je dužnost poslodavca u svezi korištenja strojeva i uređaja i osobnih zaštitnih sredstava ? Poslodavac je dužan osigurati da strojevi i uređaji i osobna zaštitna sredstva u svakom trenutku budu u ispravnom stanju. Poslodavac ne smije staviti u uporabu strojeve i uređaje i osobna zaštitna sredstva ako nisu izrađena u skladu s propisima zaštite na radu i ako nisu ispravna. Poslodavac je dužan isključiti iz uporabe strojeve i uređaje i osobna zaštitna sredstva na kojima nastanu promjene zbog kojih postoji opasnost po sigurnost i zdravlje zaposlenika (čl. 43. ZZR). Zakonsku obvezu periodičkog ispitivanja strojeva i uređaja s povećanim opasnostima treba shvatiti kao svojevrsnu reviziju da li poslodavac održava strojeve i uređaje u ispravnom stanju. Pojam "ispravnosti stroja", u duhu ZZR-a, ne podrazumijeva ispravnost stroja samo u proizvodnom (funkcionalnom) smislu već podrazumijeva ispravnost u smislu primijenjenih svih propisanih mjera zaštite na radu u svakom trenutku. Dakle, sama isprava o ispitivanju odnosno uvjerenje o ispravnosti, kojim je u trenutku ispitivanja utvrđeno da su na stroju s povećanim opasnostima primijenjena pravila zaštite na radu, ne oslobađa poslodavca od odgovornosti za moguće nastale promjene na stroju nakon ispitivanja koje mogu ugroziti sigurnost zaposlenika. Upravo zbog toga je poslodavac i dužan staviti van uporabe takve strojeve i uređaje kao i sva druga neispravna sredstva rada. 25. Kada se moraju koristiti osobna zaštitna sredstva (vidjeti "posebna pravila zaštite na radu") ? Kada nije moguće pravilima zaštite na radu na sredstvima rada ili organizacijskim mjerama otkloniti ili u dovoljnoj mjeri ograničiti opasnosti po sigurnost i zdravlje zaposlenika, poslodavac mora osigurati odgovarajuća zaštitna sredstva i skrbiti da ih zaposlenici koriste pri obavljanju poslova (čl. 43. st. 1 ZZR). 26. Koje opće uvjete moraju ispunjavati osobna zaštitna sredstva ?
Materijal od kojeg se izrađuju osobna zaštitna sredstva i druga oprema, odnosno njihovi dijelovi, ne smiju neugodno mirisati, nadraživati kožu i otpuštati boju. Osobna zaštitna sredstva odnosno oprema koja se upotrebljava na radnim mjestima na kojima postoji opasnost od požara mora biti izrađena od negorivog materijala ili od teško zapaljivog materijala. Osobna zaštitna sredstva odnosno oprema koja se upotrebljava na radnim mjestima na kojima može doći do mehaničkog, električnog, toplotnog ili sličnog udara, mora biti dovoljno otporna prema kidanju, udaru i lomu odnosno električnoj i toplinskoj vodljivosti. Osim prethodno navedenih uvjeta, materijal od kojeg se izrađuju osobna zaštitna sredstva i oprema mora biti dovoljno otporan prema koroziji, promjeni temperature i djelovanju dezinfekcijskih sredstava (čl. 3. Pravilnika OZS). Za one koji žele detaljnije o osobnim zaštitnim sredstvima !! Pravilnik o sredstvima osobne zaštite na radu i osobnoj zaštitnoj opremi , Koje su obveze poslodavca u svezi zaštite od požara ? Poslodavac je dužan u svakom objektu uzimajući u obzir tehnološki proces, tvari koje se u radu koriste, način rada, uskladištene tvari kao i veličinu objekta, poduzeti mjere da do požara ne dođe, a ako ipak do njega dođe, da se opasnost po sigurnost i zdravlje zaposlenika smanji na najmanju moguću mjeru (čl. 59. ZZR). 27. Za koje slučajeve je poslodavac dužan organizirati i osigurati evakuaciju i spašavanje ? Ovisno o prirodi procesa rada poslodavac je dužan organizirati i osigurati evakuaciju i spašavanje za slučaj iznenadnog događaja koji može ugroziti njihovu sigurnost i zdravlje (elementarne nepogode, požari, eksplozije, ispuštanje opasnih tvari u količinama iznad dopuštenih i sl.) i osposobiti osobe koje će provoditi evakuaciju i spašavanje. Osobama koje su određene za provođenje evakuacije i spašavanja poslodavac mora staviti na raspolaganje potrebnu opremu (čl. 60. ZZR). 28. Što je poslodavac dužan poduzimati za moguće slučajeve izvanrednih događaja ? Poslodavac je dužan utvrditi plan evakuacije i spašavanja za slučaja izvanrednog događaja i s njim upoznati sve zaposlenike. Na osnovi tog plana moraju se provesti vježbe najmanje jedanput u dvije godine (čl.61. st. 1. i 2. ZZR). PRIVREMENA I ZAJEDNIČKA PRIVREMENA RADILIŠTA Građevinarstvo i šumarstvo svakako spadaju među visoko rizične djelatnosti glede nastanka teških i smrtnih ozljeda na radu kao i poremećaja u procesu rada koji u konačnici također mogu uzrokovati ozljede na radu.
Kada se radi o građevinarstvu, činjenice su da je raspadom velikih građevinskih tvrtki došlo do velikog broja manjih poslodavaca (pretežito do 50 zaposlenih), kako u obliku novih trgovačkih društava tako i u obrtu, koji ne pokazuju dovoljno interesa za kvalitetnu provedbu i primjenu pravila zaštite na radu. Razlozi tome jednim dijelom su i u činjenicama da kod manjih poslodavaca ne postoje osobe u svojstvu stručnjaka za zaštitu na radu koje bi obavljale unutrašnji nadzor na mjestima obavljanja radova - na privremenim radilištima. U prilog navedenom govore i podaci o ozljedama na radu u toj djelatnosti u odnosu na ostale djelatnosti, naročito u pogledu broja smrtnih ozljeda na radu. Građevinarstvo i šumarstvo, kao i brodogradnja, ujedno predstavljaju procese rada u kojima nije moguće u potpunosti osnovnim pravilima zaštite na radu na sredstvima rada otkloniti ili u dovoljnoj mjeri ograničiti opasnosti po sigurnost i zdravlje zaposlenika pa naročitu pozornost treba usmjeriti na primjenu i svih posebnih pravila zaštite na radu (obvezno korištenje svih potrebnih osobnih zaštitnih sredstava, redovita provjera zdravstvenog stanja i posjedovanje stručne osposobljenosti, postavljanje znakova sigurnosti i drugo) U djelatnosti građevinarstva, u najvećoj mjeri odvijaju se poslovi koji predstavljaju poslove s posebnim uvjetima rada, sukladno Pravilniku PUR, pa se mogu pojaviti sljedeći poslovi: rukovanje i upravljanje samohodnim strojevima na mehanizirani pogon, upravljanje dizalicama na mehanizirani pogon, poslovi signalista, 29.podizanje skela i postavljanje oplata i ograda, poslovi koji tijekom pretežnog dijela punog radnog vremena zahtijevaju teško tjelesno naprezanje (takvi poslovi rjeđe su zastupljeni s obzirom na viši stupanj mehaniziranosti procesa rada), poslovi koji se izvode na visini većoj od 3 m, ako se primjenom osnovnih pravila zaštite na radu ( npr. zaštitnim ogradama) ne može spriječiti povećana opasnost od pada radnika s visine, poslovi pri kojima su radnici izloženi buci u razini uha većoj od 90 dB(A), poslovi pri kojima su radnici izloženi vibracijama i potresanjima (npr. rad s pneumatskim čekićima), drugi mogući poslovi s posebnim uvjetima rada ovisno o pojedinim procesima rada. Kao što je već rečeno, na našim radilištima prisutan je veliki broj poslodavaca s malim brojem zaposlenika, čiji zaposlenici obavljaju više različitih poslova, a često puta i više različitih poslova s posebnim uvjetima rada. U takvim slučajevima poslodavci, njihovi ovlaštenici kao i voditelji građenja, dužni su voditi računa da se prilikom upućivanja tih zaposlenika na periodičke zdravstvene preglede, putem uputnica liječniku-specijalisti medicine rada, naznače svi poslovi koje će dotični obavljati kako bi specijalist medicine rada provjerio sve moguće kontraindikacije zbog kojih eventualno ti zaposlenici ne bi mogli obavljati pojedine poslove. 30. Koje su posebne obveze za poslodavce koji obavljaju građevinske ili montažne radove, na iskorištavanju šuma ili radove u brodogradilištima ? Osim prethodno navedenih zakonskih obveza poslodavci koji obavljaju građevinske
ili montažne radove, na iskorištavanju šuma ili radove u brodogradilištima, dužni su najmanje 8 dana prije početka izvođenja radova na privremenom radilištu dostaviti obavijest nadležnom tijelu inspekcije rada uz dostavu plana uređenja radilišta. Prethodno navedena obveza ne odnosi se na one poslodavce čiji će radovi na privremenom radilištu trajati kraće od 5 dana. Svi poslodavci, bez obzira na duljinu trajanja radova, dužni su prije početka radova na privremenom radilištu urediti radilište i osigurati da se radovi obavljaju u skladu s pravilima zaštite na radu (čl. 55. i 56. ZZR) Što mora sadržavati obavijest o početku radova na privremenom radilištu? Obavijest o početku radova na privremenom radilištu mora sadržavati sljedeće podatke: točnu lokaciju radilišta, vrste radova, broj zaposlenika na privremenom radilištu, imena ovlaštenika poslodavca odgovornih za provedbu pravila zaštite na radu, predvidivi rok u kojem će se radovi obavljati (čl. 56. st. 2. ZZR).
Što sve mora sadržavati Plan uređenja privremenog i zajedničkog privremenog radilišta ?
Plan uređenja privremenog radilišta i zajedničkog privremenog radilišta na kojem se obavljaju građevinski ili montažni radovi mora sadržavati shemu i opis radilišta. Shemu radilišta izrađuje glavni nosilac radova, a ona sadrži ucrtane granice radilišta prema okolini s ucrtanim objektom gradnje, privremenim objektima na radilištu te utvrđenim površinama za smještaj građevinskih strojeva i postrojenja, mjesta skladištenja građevinskog, pogonskog i eksplozivnog materijala i lokaciju sanitarnih čvorova. Opisni dio plana o uređenju radilišta izrađuje nosilac radova i pojedini izvođači u slučajevima kada je prije početka radova potrebno prethodno riješiti načine zaštite radnika na radu, načine uređenja radilišta i životne uvjete radnika na radilištu. Ovisno o vrsti i složenosti radilišta opisni dio plana o uređenju radilišta sadrži: - način obilježavanja odnosno osiguranja opasnih mjesta i ugroženih prostora na radilištu (opasne zone); - određivanje mjesta rada na kojima postoji povećana opasnost za život i zdravlje radnika kao i vrste i količine potrebnih osobnih zaštitnih sredstava odnosno zaštitne opreme; - način uređenja i izvođenja privremenih električnih instalacija snage i rasvjete na radilištu; - vrstu i broj strojeva i uređaja s povećanim opasnostima; - planove i proračune za građenje i postavljanje skela i podupirača, razupirača i ograda; - način uređenja i održavanja prometnica; - određivanje mjesta, prostora i načina razmještaja i uskladištenja materijala; - način rada na mjestima gdje se pojavljuju štetni plinovi, prašina, para odnosno gdje može doći do požara ili nastati druge opasnosti; - način zaštite radnika od pada s visine ili u dubinu; - način osiguranja smještaja, prehrane i prijevoza radnika na radilište i sa radilišta; - način organiziranja pružanja prve pomoći i medicinske pomoći;
31. popis isprava, evidencija i uputa iz područja zaštite na radu koja se moraju čuvati na radilištu (čl. 5. Pravilnika PR). Deteljnije !! Pravilnik o sadržaju plana uređenja privremenih i zajedničkih privremenih radilišta 32. Koje su obveze poslodavaca na zajedničkom privremenom radilištu ? Ako više poslodavaca radi na zajedničkom radilištu, svaki od njih dužan je provoditi zaštitu na radu radi zaštite svojih zaposlenika te organizirati rad i osigurati izvođenje radova tako da njegovi zaposlenici pri izvođenju radova ne ugrožavaju sigurnost i zdravlje zaposlenika drugih poslodavaca. Ako se izvođenje radova zbog prirode procesa ne može organizirati na gore navedeni način, poslodavci su dužni radove obavljati naizmjenično prema postignutom sporazumu. Način ostvarivanja zaštite na radu na zajedničkom radilištu utvrđuje se ugovorom između izvoditelja odgovornog za međusobno usklađivanje radova i ostalih izvoditelja koji mora sadržavati sve osnovne elemente zaštite, a naročito opis poslova, naznaku pravila zaštite u odnosu na prisutne opasnosti i štetnosti, obveze i ovlaštenja odgovornih osoba i dr. Voditelj građenja dužan je s voditeljima radova ostalih izvoditelja usklađivati zaštitu na radu. Voditelj građenja dužan je voditi dnevnu evidenciju poslodavaca i zaposlenika nazočnih na privremenom zajedničkom radilištu (čl. 57. ZZR). 33. Koju dokumentaciju je poslodavac dužan čuvati na radilištu ? Poslodavac je dužan čuvati na radilištu dokaze o osposobljenosti zaposlenika, dokaze o ispunjavanju uvjeta za obavljanje poslova s posebnim uvjetima rada, dokaze o ispitivanju strojeva i uređaja s povećanim opasnostima i ostalu dokumentaciju potrebnu za izvođenje radova (čl. 58. ZZR). PRUŽANJE PRVE POMOĆI I MEDICINSKA POMOĆ Poslodavac je dužan organizirati i osigurati pružanje prve pomoći zaposlenicima za slučaj ozljede na radu ili iznenadne bolesti do njihovog upućivanja na liječenje zdravstvenoj ustanovi (čl. 62. st. 1. ZZR). 34. Koji su propisani kriteriji za pružanje prve pomoći zaposlenicima na radu ? Na svakom radilištu i u radnim prostorijama u kojima istovremeno radi do 20 zaposlenika najmanje jedan od njih mora biti osposobljen i određen za pružanje prve pomoći te još po jedan na svakih daljnjih 50 zaposlenika. Osobama određenim za pružanje prve pomoći mora se staviti na raspolaganje potrebna oprema (čl. 62. st. 2. i 3. ZZR-a).
Sadržaj i količina potrebne opreme odnosno sanitetskog materijala propisana je Pravilnikom o pružanju prve pomoći radnicima na radu (NN, br. 56/83). 35. Koje su propisane mjere za zaštitu nepušača, zabrane uzimanja alkohola i drugih sredstava ovisnosti ? Poslodavac je dužan prikladnim mjerama provoditi zaštitu nepušača od djelovanja duhanskog dima. Zabranjeno je pušenje na radnim sastancima. Zabranjeno je pušenje u radnim prostorijama i prostorima osim u onim u kojima poslodavac iznimno utvrdi da je pušenje dozvoljeno, o čemu u takvoj prostoriji mora biti istaknut znak mjesta za pušenje.
Znak mjesta za pušenje kojeg je poslodavac dužan istaknuti na iznimno dopuštenim mjestima za pušenje Zabranjeno je uzimanje alkoholnih pića i drugih sredstava ovisnosti prije i tijekom rada i njihovo unošenje u radne prostorije i prostore. U smislu odredaba ovoga Zakona smatrat će se da je pod utjecajem alkohola osoba na radu, kojoj je prisutnost alkohola u organizmu utvrđena odgovarajućim sredstvima i aparatima za mjerenje alkoholiziranosti, što odgovara količinama alkohola većim od 0,5 g/kg. Pod sredstvima ovisnosti u smislu ovoga Zakona podrazumijevaju se sredstva koja utječu na tjelesno ili duševno stanje zaposlenika, zbog kojih je ugrožena njihova sigurnost i sigurnost osoba s kojima dolaze u dodir tijekom rada (droge, lijekovi i sl.). Poslodavac je dužan privremeno udaljiti s mjesta rada zaposlenika koji je na radu pod utjecajem alkohola ili drugih sredstava ovisnosti. Utvrđivanje da li je zaposlenik pod utjecajem alkohola ili drugih sredstava ovisnosti obavlja se alkometrom ili drugim pogodnim sredstvom ili aparatom. Ako zaposlenik odbije pristupiti provjeri smatra se, da je pod utjecajem alkohola. Ako zaposlenik odbija napustiti mjesto rada udaljenje će po pozivu poslodavca omogućiti nadležna redarstvena služba (čl. 63.- 65. ZZR).
Strogo je zabranjeno unušenje i konzumiranje alkohola na radnom mjestu Česte su pritužbe pojedinih zaposlenika nepušača Državnom inspektoratu da se pojedini zaposlenici pušači ne pridržavaju zaštite nepušača od štetnog djelovanja duhanskog dima, pa isti očekuju da bi inspektori rada trebali učestalo nadzirati provedbu zaštite nepušača. Naravno da je inspektor rada ovlašten naplatiti novčanu kaznu u iznosu od 100-300 kuna zaposlenicima koji se ne pridržavaju zaštite nepušača, ali provedbu zaštite nepušača mora prvenstveno osigurati poslodavac putem svojih pojedinih ovlaštenika. U tom smislu poslodavac je dužan donijeti odgovarajuće odluke kojima će regulirati zaštitu nepušača, ukoliko odredi pojedina mjesta za pušenje dužan je takva mjesta i označiti, te je dužan osigurati i propisati interni nadzor nad provedbom odluke o zaštiti nepušača kao i interne sankcije za nepridržavanje po toj odluci. Dakle, eventualna mjesta za pušenje može odrediti samo poslodavac i njegovi ovlaštenici, a nikako ne pojedini zaposlenici-pušači po svojoj želji i nahođenju. Zadaće inspektora rada prvenstveno su u smislu nadzora da li je poslodavac poduzeo prikladne mjere kojima će se provoditi zaštita nepušača. Isto se odnosi i na zabranu unošenja i konzumiranja alkohola i drugih sredstava ovisnosti. 36. Kod kojih poslodavaca i na koji način se bira povjerenik zaposlenika za zaštitu na radu ? Kod poslodavca koji zapošljava 20 ili više zaposlenika oni između sebe obavezno biraju i imenuju povjerenika za zaštitu na radu. Izbor i imenovanje povjerenika kao i broj povjerenika obavlja se u skladu s odredbama Zakona o radu kojima su uređena pitanja zaposleničkih vijeća. Bez obzira na broj zaposlenika povjerenik mora biti izabran svagdje gdje to zahtijevaju uvjeti rada (povećana opasnost za sigurnost i zdravlje zaposlenika, rad na izdvojenim mjestima i sl.). Povjerenika zaposlenici biraju na vrijeme za koje se zaključuje kolektivni ugovor. Isti zaposlenik može biti ponovno izabran za povjerenika. Ako je prema propisanim kriterijima kod poslodavca izabrano više povjerenika, oni međusobno imenuju svog koordinatora. Ista osoba može biti istovremeno povjerenik zaposlenika i sindikalni povjerenik za
zaštitu na radu, ako svi zaposlenici jednog poslodavca pripadaju istom sindikatu (čl. 69. ZZR). Gore navedena odredba koja kaže da zaposlenici između sebe obvezno biraju i imenuju povjerenika za zaštitu na radu značila bi sljedeće; obveza je poslodavca u sferi obavještavanja iz područja zaštite na radu da obavijesti zaposlenike o njihovom pravu na izbor povjerenika zaposlenika za zaštitu na radu, koje pravo isti mogu ali i ne moraju iskoristiti. Obveza poslodavca bila bi u svakom slučaju dokumentirati da je zaposlenicima ponudio pravo da između sebe izaberu svog povjerenika, ukoliko to pravo isti nisu iskoristili. Koje su zadaće, prava i dužnosti povjerenika ? Zadatak je povjerenika da djeluje u interesu zaposlenika na području zaštite na radu, te da prati primjenu propisa i naređenih mjera zaštite u radnoj sredini u kojoj je izabran. Povjerenik ima sljedeća prava i dužnosti: - biti obaviješten o svim promjenama od utjecaja na sigurnost i zdravlje zaposlenika, - primati primjedbe zaposlenika na primjenu propisa i provedbu mjera zaštite na radu, - izvijestiti inspektora o svojim zapažanjima i zapažanjima zaposlenika čiji je povjerenik, prisustvovati inspekcijskim pregledima i očitovati se na činjenično stanje koje utvrdi inspektor, - pozvati inspektora rada kada ocijeni da su ugroženi život i zdravlje zaposlenika, a poslodavac to propušta ili odbija učiniti, - obrazovati se za obavljanje ovih poslova, stalno proširivati i unapređivati znanje, pratiti i prikupljati obavijesti od značaja za njegov rad, - staviti prigovor na inspekcijski nalaz i mišljenje, - svojim djelovanjem poticati ostale zaposlenike na rad na siguran način, - obavještavati zaposlenike o mjerama koje poslodavac poduzima da im osigurava zaštitu na radu i zdravstvenu zaštitu. O svom radu povjerenik je dužan najmanje svaka tri mjeseca izvještavati zaposleničko vijeće. Poslodavac je dužan osigurati povjereniku uvjete za nesmetano obnašanje te dužnosti, davati sve potrebne obavijesti i omogućiti uvid u sve propise i isprave u svezi sa zaštitom na radu i ne smije ga, tijekom obnašanja dužnosti, bez pristanka zaposleničkog vijeća rasporediti na drugo radno mjesto ili k drugom poslodavcu, raskinuti s njim radni odnos, smanjivati mu plaću ili ga na drugi način dovoditi u nepovoljniji položaj niti protiv njega pokrenuti postupak za naknadu štete, ukoliko je povjerenik postupao sukladno svojim ovlastima. Uvjeti za nesmetano obnašanje dužnosti povjerenika podrobnije se uređuju kolektivnim ugovorom, a osobito dio radnog vremena u kojem povjerenik ima pravo obnašati dužnost, pravo na naknadu plaće, pravo na odsustvovanje s rada radi osposobljavanja (tečajevi, seminari, sastanci i sl.), pravo na pristup svim radnim mjestima i drugo. Ukoliko uvjeti za nesmetano obnašanje dužnosti nisu utvrđeni kolektivnim ugovorom, ministar nadležan za rad na prijedlog osobe koja može biti stranka kolektivnog ugovora, može pravilnikom propisati navedene uvjete vodeći računa o vrsti djelatnosti, stupnju opasnosti i broju zaposlenih (čl. 70. ZZR). Kada se odbor sastaje i koje su njegove zadaće ?
Odbor se sastaje najmanje jedanput u tri mjeseca. Predsjednik odbora dužan je na sjednice pozivati inspektore rada a inspektor će u svakom pojedinom slučaju ocijeniti da li je nužna njegova nazočnost na sjednici. Povjerenik zaposlenika i član zaposleničkog vijeća imaju pravo poticati rad odbora. Odbor planira i nadzire primjenu pravila zaštite na radu, obavještavanje i obrazovanje iz zaštite na radu, vodi politiku sprečavanja ozljeda na radu i profesionalnih bolesti i potiče stalno unapređenje zaštite na radu (čl. 68. ZZR). 37. Koji poslodavci imaju obvezu osnovati odbor za zaštitu na radu ? Kod poslodavca koji zapošljava 50 ili više zaposlenika obavezno se osniva odbor za zaštitu na radu kao savjetodavno tijelo poslodavca. Postupak izbora članova odbora poslodavac uređuje općim aktom (čl. 66. ZZR). Tko predstavlja odbor za zaštitu na radu ? Odbor čine poslodavac ili njegov ovlaštenik, rukovoditelj službe zaštite na radu ili stručnjak za zaštitu na radu, specijalist medicine rada te povjerenici zaposlenika ili njihov koordinator. Predsjednik odbora je poslodavac ili njegov ovlaštenik (čl. 67. st. 1. i 2. ZZR). Jasno je da kod malih poslodavaca (do 50 zaposlenih) ali i kod onih koji su oslobođeni obveze zapošljavanja stručnjaka za zaštitu na radu, u sastavu odbora neće biti nazočan stručnjak za zaštitu na radu, već će njegovu zadaću preuzeti ovlaštenik poslodavca. Specijalist medicine rada sudjeluje bez obzira da li se kod poslodavca obavljaju poslovi s posebnim uvjetima rada ili ne. Naime, zadaće medicine rada su mnogo šire osim praćenja zdravstvenog stanja zaposlenika koji obavljaju poslove s posebnim uvjetima rada, a te zadaće utvrđene su člankom 82. ZZR-a. 38. Koje su obveze poslodavca prema inspektoru rada tijekom obavljanja nadzora i nakon donesenih rješenja ? Poslodavac je obvezan inspektoru rada na njegov zahtjev dati obavještenja i podatke koji su mu potrebni u obavljanju nadzora. Poslodavac je obvezan inspektoru rada za vrijeme obavljanja nadzora omogućiti da utvrđuje činjenice koje su potrebne radi ocjene je li postupljeno po propisima zaštite na radu. Poslodavac je obvezan odrediti svog ovlaštenika koji će inspektoru pružiti pomoć pri utvrđivanju činjenica, dati potrebna obavještenja, staviti na uvid isprave i predlagati izvođenje odgovarajućih dokaza. Poslodavac je obvezan u roku od osam dana od isteka roka utvrđenog rješenjem inspektora rada izvijestiti inspekciju rada o izvršenju rješenja ili o razlozima zbog kojih rješenje nije izvršeno (čl. 71. ZZR). Koje su obveze poslodavca prema inspekciji rada u slučajevima nastanka ozljeda na radu i profesionalnih bolesti ? Poslodavac je obvezan izvijestiti inspekciju rada o smrtnoj, težoj ili skupnoj
(dva ili više zaposlenika) ozljedi odmah po nastanku događaja, a u daljnjem roku od 48 sati od nastanka događaja dostaviti inspekciji rada propisano pisano izvješće. Poslodavac je obvezan izvijestiti inspekciju rada o slučaju profesionalne bolesti odmah nakon što ga utvrdi nadležno tijelo (čl. 72. st. 1. i 2. ZZR). Poslodavac je dužan podnijeti godišnje izvješće o ozljedama i slučajevima profesionalnih bolesti inspekciji rada, ako je takvih ozljeda odnosno slučajeva profesionalnih bolesti bilo (čl. 75. st. 2. ZZR). Gore su navedeni slučajevi u kojima je poslodavac dužan izvijestiti nadležno tijelo inspekcije rada. Pod težom ozljedom smatra se ona ozljeda koja iziskuje određeni medicinski tretman ozlijeđenog zaposlenika. Kod skupne ozljede nije bitna težina ozljede, pa je poslodavac dužan prijaviti i slučajeve kada se primjerice lakše ozljede dva zaposlenika. Zakonom je propisana i obveza dostave pismenog izvješća na propisanom obrascu (poseban obrazac za pojedinačno izvješće te poseban obrazac za godišnje izvješće) na kojem je, pored ostalih sadržaja, potrebno navesti i sljedeće s pripadajućim brojčanim oznakama, sukladno odredbama čl. 17.-21. Pravilnika o evidenciji, ispravama, izvještajima i knjizi nadzora iz područja zaštite na radu (NN, br. 52/84), i to: 39. težina ozljede, 40. priroda ozljede, 41. ozlijeđeni dio tijela, 42. izvor ozljede, 43. način nastanka ozljede i što je najvažnije 44. uzrok ozljede. Godišnje izvješće mora se dostaviti najkasnije do 31. siječnja naredne godine za prošlu godinu, sukladno odredbi čl. 26. prethodno citiranog pravilnika. Izvadak iz citiranog pravilnika u kojem su sistematizirane po šiframa prirode ozljeda, ozlijeđeni dijelovi tijela, izvori ozljeda, načini nastanka te uzroci ozljeda (klikni). Često puta postoje nesporazumi i nejasnoće oko utvrđivanja uzroka ozljeda na radu, a što je najznačajnije radi poduzimanja daljnjih mjera. Upravo stoga je i ovaj priručnik pod geslom «ozljede se ne događaju, one su uzrokovane». Dolje navedeni primjeri pojašnjavaju pristup pri utvrđivanju uzroka ozljeda. Primjer 1: Radnici su radili na dvije etaže jedna iznad druge. Radniku iz gornje etaže ispao je iz ruke čelični komad mase 6 kg i pao na donju etažu i ozlijedio radnika. Komad je ispao jer na gornjoj etaži nije na zaštitnoj ogradi bila postavljena puna rubna zaštita na svom donjem dijelu (vidjeti u nastavku priručnika propisana pravila vezana na korištenje skela). Dakle, u ovom primjeru uzrok ozljede je neispravnost zaštitne ograde odnosno njezinog dijela (šifra 813 iz prethodno citiranog pravilnika). Primjer 2: Zbog propuštanja uljne instalacije došlo je do stvaranja lokvice ulja na podu radne prostorije. Radnica koja je prolazila tim dijelom pokliznula se i pala te zadobila ozljedu na radu. U ovom slučaju uzrok ozljede je neispravnost odnosno skliskost površina za kretanje na radu (šifra 812 iz prethodno citiranog pravilnika), a ne propuštanje uljne
instalacije kako bi se moglo pomisliti, jer se ograđivanjem skliskog dijela poda mogla spriječiti ozljeda na radu. Za utvrđivanje slučajeva profesionalnih bolesti isključivo je nadležna zdravstvena ustanova medicine rada. Koje su obveze poslodavca prema inspekciji rada u slučajevima nastanka ozljeda na radu i profesionalnih bolesti ? Poslodavac je obvezan izvijestiti inspekciju rada o smrtnoj, težoj ili skupnoj (dva ili više zaposlenika) ozljedi odmah po nastanku događaja, a u daljnjem roku od 48 sati od nastanka događaja dostaviti inspekciji rada propisano pisano izvješće. Poslodavac je obvezan izvijestiti inspekciju rada o slučaju profesionalne bolesti odmah nakon što ga utvrdi nadležno tijelo (čl. 72. st. 1. i 2. ZZR). Poslodavac je dužan podnijeti godišnje izvješće o ozljedama i slučajevima profesionalnih bolesti inspekciji rada, ako je takvih ozljeda odnosno slučajeva profesionalnih bolesti bilo (čl. 75. st. 2. ZZR). Gore su navedeni slučajevi u kojima je poslodavac dužan izvijestiti nadležno tijelo inspekcije rada. Pod težom ozljedom smatra se ona ozljeda koja iziskuje određeni medicinski tretman ozlijeđenog zaposlenika. Kod skupne ozljede nije bitna težina ozljede, pa je poslodavac dužan prijaviti i slučajeve kada se primjerice lakše ozljede dva zaposlenika. Zakonom je propisana i obveza dostave pismenog izvješća na propisanom obrascu (poseban obrazac za pojedinačno izvješće te poseban obrazac za godišnje izvješće) na kojem je, pored ostalih sadržaja, potrebno navesti i sljedeće s pripadajućim brojčanim oznakama, sukladno odredbama čl. 17.-21. Pravilnika o evidenciji, ispravama, izvještajima i knjizi nadzora iz područja zaštite na radu (NN, br. 52/84), i to: 45. težina ozljede, 46. priroda ozljede, 47. ozlijeđeni dio tijela, 48. izvor ozljede, 49. način nastanka ozljede i što je najvažnije 50. uzrok ozljede. Godišnje izvješće mora se dostaviti najkasnije do 31. siječnja naredne godine za prošlu godinu, sukladno odredbi čl. 26. prethodno citiranog pravilnika. Izvadak iz citiranog pravilnika u kojem su sistematizirane po šiframa prirode ozljeda, ozlijeđeni dijelovi tijela, izvori ozljeda, načini nastanka te uzroci ozljeda (klikni). Često puta postoje nesporazumi i nejasnoće oko utvrđivanja uzroka ozljeda na radu, a što je najznačajnije radi poduzimanja daljnjih mjera. Upravo stoga je i ovaj priručnik pod geslom «ozljede se ne događaju, one su uzrokovane». Dolje navedeni primjeri pojašnjavaju pristup pri utvrđivanju uzroka ozljeda. Primjer 1: Radnici su radili na dvije etaže jedna iznad druge. Radniku iz gornje etaže ispao je iz ruke čelični komad mase 6 kg i pao na donju etažu i ozlijedio radnika. Komad je ispao jer na gornjoj etaži nije na zaštitnoj ogradi bila postavljena puna rubna zaštita na svom donjem
dijelu (vidjeti u nastavku priručnika propisana pravila vezana na korištenje skela). Dakle, u ovom primjeru uzrok ozljede je neispravnost zaštitne ograde odnosno njezinog dijela (šifra 813 iz prethodno citiranog pravilnika). Primjer 2: Zbog propuštanja uljne instalacije došlo je do stvaranja lokvice ulja na podu radne prostorije. Radnica koja je prolazila tim dijelom pokliznula se i pala te zadobila ozljedu na radu. U ovom slučaju uzrok ozljede je neispravnost odnosno skliskost površina za kretanje na radu (šifra 812 iz prethodno citiranog pravilnika), a ne propuštanje uljne instalacije kako bi se moglo pomisliti, jer se ograđivanjem skliskog dijela poda mogla spriječiti ozljeda na radu. Za utvrđivanje slučajeva profesionalnih bolesti isključivo je nadležna zdravstvena ustanova medicine rada. Što je poslodavac dužan čuvati ? Poslodavac je dužan čuvati: - tehničku dokumentaciju iz koje je vidljiva primjena osnovnih pravila zaštite na radu za objekt ili dio objekta koji koristi za radne i pomoćne prostorije tako dugo dok ih koristi, - upute o načinu korištenja strojeva i uređaja s povećanim opasnostima dok te strojeve i uređaje koristi, - planove uređenja privremenih radilišta dok ta radilišta koristi, - isprave o obavljenim ispitivanjima iz članka 53. ZZR, - dokaze o ispravnosti instalacija (čl. 74. st. 1. ZZR). O čemu je poslodavac dužan voditi evidencije ? Poslodavac je dužan voditi evidencije o: - zaposlenicima osposobljenim za rad na siguran način, - zaposlenicima raspoređenim na poslove s posebnim uvjetima rada, - opasnim tvarima koje proizvodi, prerađuje ili koristi, 51. ozljedama na radu, slučajevima profesionalnih bolesti i poremećajima u tehnološkom procesu koji su izazvali ili su mogli izazvati štetne posljedice po sigurnost i zdravlje zaposlenika (čl. 74. st. 2. ZZR). Detaljnije i opširnije – Pravilnik i evidenciji, ispravama, izvještajima i knjizi nadzora iz područja zaštite na radu O čemu je poslodavac dužan voditi evidencije ? Poslodavac je dužan voditi evidencije o: - zaposlenicima osposobljenim za rad na siguran način, - zaposlenicima raspoređenim na poslove s posebnim uvjetima rada, - opasnim tvarima koje proizvodi, prerađuje ili koristi, 52. ozljedama na radu, slučajevima profesionalnih bolesti i poremećajima u tehnološkom procesu koji su izazvali ili su mogli izazvati štetne posljedice po sigurnost i zdravlje zaposlenika (čl. 74. st. 2. ZZR). Detaljnije i opširnije – Pravilnik i evidenciji, ispravama, izvještajima i knjizi nadzora iz
područja zaštite na radu 53. O čemu ovisi visina doprinosa poslodavca za slučaj ozljede na radu i profesionalne bolesti ? Ako izdaci za ozljede na radu i profesionalne bolesti pojedinog obveznika uplate doprinosa u prethodnoj godini prelaze prosječnu visinu troškova po osiguraniku, propisanih za granu djelatnosti u koju je razvrstan, Zavod za zdravstveno osiguranje tom obvezniku doprinosa utvrđuje za iduću godinu do 50 % veći posebni doprinos u skladu s mjerilima utvrđenim općim aktom koji donosi Zavod uz suglasnost ministra nadležnog za rad i socijalnu skrb. Obveznik uplate doprinosa kojem izdaci za ozljede na radu i profesionalne bolesti u prethodnoj godini ne prelaze 50 % prosječne visine troškova po osiguraniku, propisanih za njegovu granu djelatnosti, ima pravo na povrat dijela sredstava uplaćenoga posebnog doprinosa, u visini propisanoj općim aktom Zavoda (čl. 71. ZZO).
54. Koje poslove ne smije obavljati trudnica i žena za vrijeme dojenja ? Za vrijeme trudnoće žena ne smije obavljati osobito poslove vatrogasca, poslove koji se obavljaju na visini, poslove u nepovoljnoj mikroklimi, poslove u buci i vibracijama, poslove u povišenom atmosferskom tlaku, poslove pri kojima je izložena ionizacijskom i mikrovalnom zračenju, dimu olova i njegovih anorganskih spojeva, tetraetilolovu, parama žive i prašini živinih spojeva, prašini i dimovima mangana i spojeva, uranu i njegovim spojevima, fluoru i njegovim spojevima, ugljičnom disulfidu, halogenim derivatima ugljikovodika, benzenu i drugim homolozima, nitro i amino derivatima benzena, kemijskim i drugim tvarima u proizvodnji i preradi umjetnih smola i plastičnih masa, pesticidima na bazi kloriranih ugljikovodika te biološkim agensima i to virusima: hepatitis B, herpes, cytomegalo, varicella, rubella, HIV te bakterijama: listeria, toxoplazma. Za vrijeme dojenja djeteta žena ne smije obavljati osobito poslove pri kojima je izložena prašini, dimu i parama olova i njegovih spojeva, halogenim derivatima ugljikovodika i pesticidima na bazi kloriranih ugljikovodika (čl. 39. ZZR). Koje poslove ne smiju obavljati malodobnici ? Malodobnici ne smiju obavljati poslove s posebnim uvjetima rada, ne smiju raditi noću i u prekovremenom radu, osim u slučajevima utvrđenim u Zakonu o radu (primjerice viši državni interesi) (čl. 40. ZZR).
