pojam kapitala

UNIVERZITET ZA POSLOVNE STUDIJE Banja Luka

UVOD

Kapital je ekonomska vrijednost koju treba oploditi kako bi se stvorila dodatna vrijednost. On može biti fizički (proizvodni i poslovni prostor, strojevi i oprema, sirovine, poluproizvodi i finalni proizvodi i sl.) i finansijski ( gotovina, vrijednosni papiri i sl.). U ekonomiji, kapital ili kapitalna dobra se odnose na predmete ekstenzivne vrijednosti. Termin se, takođe, može odnositi i na količinu dobara koju osoba kontroliše ili je sposobna kontrolisati, a u svrhe stvaranja dodatne vrijednosti. U daljem izlaganju pokušaćemo bliže pojasniti pojam kapitala.

1


1. Kapital – opšte karakteristike Jedna od centralnih kategorija kapitalističkog načina proizvodnje predstavlja kategorija kapitala. Ona sadrži i održava suštinu kapitalističkih odnosa proizvodnje, raspodjele, razmjene i potrošnje. To znači da ova kategorija sublimira u sebe sve opšte i specifične karakteristike kapitalističke robne proizvodnje. Naime, pod pojmom kapitala se ne podrazumjeva bilo kakva novčana, odnosno materijalna vrijednost, niti sredstva za rad, ili predmeti rada, niti nekretnine u kojima se obavlja proces proizvodnje, poslovni prostori, kao ni sve ostalo što bi predstavljalo materijalno bogatsvo pojedinca, grupa ili društva u cjelini. Navedeni elementi nemaju svojstva kapitala, ali ga mogu imati pod određenim uslovima. Da bi postali kapital, potrebno je da postoji specifičan proizvodni odnos; oblik svojine i načini prisvajanja, status radne snage, mogućnost stvaranja dodatne vrijednosti oplodnjom postojeće...Tek pod tim uslovima, svi činioci proizvodnje skupa sa svim uloženim materijalnim dobrima i vrijednostima, sa svrhom da omoguće dodatnu vrijednost, postaju kapital. Isključivo pod tim okolnostima, roba postaje robni, novac novčani, sredstva za proizvodnju postaju konstantni, a radna snaga varijabilni kapital, proizvodnja dobija oblik proizvodnog, a promet prometnog kapitala. Takođe, ustupljeni odnosno pozajmljeni novac dobija oblik zajmovnog kapitala, dividende mogu predstavljati akcijski kapital, novac uložen u kupovinu zemljišta zemljišni kapital. Kapital ima oblik u kojem se pojavljuje, način kretanja, dinamičkog je karaktera i stalno mijenja oblik svoje egzistencije. Pri tome dobija i vrši određene funkcije u procesu kretanja i vječitog nastojanja da vlasniku, sve dok ima svojstvo kapitala, odbaci što veći dohodak u obliku profita, kamate, dividende, zemljišne rente ili nekog drugog izvedenog dohotka. Javlja se u više različitih oblika: konstantni (postojani), varijabilni (promjenjivi), fiksni (stalni), opticajni (cirkulirajući), industrijski (proizvodni), trgovački (prometni), zajmovni (kamatonosni), zelenaški, akcijski, zemljišni, bankovni, finansijski, robni, bankovni kao i u drugim pojavnim oblicima.

2


2. Oblici i klasifikacija kapitala Sve oblike kapitala moguće je razvrstati i podijeliti prema određenim kriterijumima na nekoliko osnovnih grupa. 2.1. Konstantni i varijabilni kapital Konstantni kapital je uložen u sredstva za proizvodnju, koja prenose samo dio sopstvene vrijednosti na nov proizvod, posle okončanja svake faze proizvodnje i prometa. Time njegova ukupna vrijednost u odnosu na stanje prenijete i novostvorene vrijednosti, sadržane u vrijednosti novog proizvoda, ostaje nepromijenjena, odnosno konstantna. Neutrošeni dio vrijednosti konstantnog kapitala nalazi se u vrijednosti sredstava za proizvodnju, sve dok se ona potpuno ekonomski ne pohabaju, a utrošeni dio njihove vrijednosti je prenesen na nov proizvod i egzistira u obliku vrijednosti sredstava amortizacije. S tog stanovišta vrijednost konstantnog kapitala ostaje nepromijenjena. Međutim, to nikako ne znači da se ne mijenja vrijednost elemenata koji ulaze u konstantni kapital (sredstva za rad, oruđa rada, mašine, alati, sirovine...). Do promjene njihove vrijednosti dolazi usljed promjene stepena produktivne snage ljudskog rada u proizvodnji sredstava za proizvodnju, ali time nije promijenjena uloga konstantnog kapitala u procesu proizvodnje nove vrijednosti i stvaranja viška vrijednosti. NOVAC

→

SREDSTVA ZA RAD

→

KONSTANTNI KAPITAL

Varijabilni kapital, s druge strane, investiran u radnu snagu sa svojstvom robe, ima sposobnost da reprodukuje sopstvenu vrijednost, čak i da stvori iznad toga suvišak vrijednosti u obliku viška vrijednosti. *,, Onome dijelu kapitala koji se preobraća u radnu snagu, mijenja se vrijednost u procesu proizvodnje. On reprodukuje svoj vlastiti ekvivalent, a povrh njega još i jedan suvišak, višak vrijednosti koji se i sam može mijenjati, koji može biti veći ili manji. Iz postojane veličine ovaj se dio kapitala pretvara u promjenjivu ( varijabilnu).“ Odatle varijabilnost dijela kapitala uloženog u radnu snagu, koja u kapitalističkom načinu proizvodnje postaje varijabilni kapital. NOVAC

→

RADNA SNAGA

→

VARIJABILNI KAPITAL

*Karl Marks: Kapital, Tom I, online izdanje

3


2.2. Fiksni i opticajni kapital Konstantni kapital treba strogo razlikovati od fiksnog ili stalnog, a varijabilni od opticajnog ili cirkulirajućeg kapitala. Bitan osnov njihovih razlikovanja predstavlja ponašanje pojedinih dijelova vrijednosti u obrtu kapitala. Fiksni kapital se u obrtu ponaša tako što samo dio svoje vrijednosti prenosi na nov proizvod za vrijeme od jednog obrta. Dio konstantnog kapitala, koji se odnosi na vrijednost sredstava za rad, čini fiksni kapital. Nasuprot tome, opticajni kapital se ponaša u obrtu tako što cjelokupnu svoju vrijednost prenosi na vrijednost novog proizvoda za vrijeme jednog obrta. U opticajni kapital spada dio konstantnog kapitala, koji se odnosi na vrijednost predmeta rada i cjelokupan varijabilni kapital u koji spada ukupna vrijednost radne snage. NOVAC

→

PREDMETI RADA

→

FIKSNI KAPITAL

2.3. Ostale podjele kapitala Postoje neke manje značajne podjele kapitala, zasnovane na posebnim kriterijumima i uslovima njegovog plasmana, pa tako kapital plasiran u oblasti industrije zovemo industrijski. Moguće je kapital razlikovati i na osnovu oblika njegove egzistencije. Koncentracija pojedinačnih kapitala, njihovo ukrupnjivanje i povezivanje u šire komplekse, dovodi do spajanja industrijskog i bankovnog, što ima za posledicu pojavu finansijskog kapitala. Pod finansijskim kapitalom se generalno podrazumjeva svaki novčani kapital uložen u poslovanje sa hartijama od vrijednosti, berzanskim efektima i drugim finansijskim instrumentima. Tako razlikujemo: INDUSTRIJSKI KAPITAL – koji ima sva tri oblika: robni, proizvodni i novčani, i koji se pojavljuje u svim granama privrede, pa se tako često naziva i proizvodnim kapitalom. Glavna karakteristika je eksploatacija tuđe radne snage, prisvajanje viška vrijednosti, te njegova podjela sa ostalim kapitalistima. TRGOVAČKI KAPITAL – je samostalni dio industrijskog kapitala u oblasti prometa, gdje industrijalci ustupaju dio viška vrijednosti trgovcima u obliku trgovačkog profita. AKCIJSKI KAPITAL – kupovinom akcija povećava se osnivački kapital dioničarskih društava, te tako nastaje akcijski kapital. Vlasnici primaju dio dobiti u obliku dividendi, a prodajom akcija sa novčanom nadoknadom ustupaju novim vlasnicima i pravo ubiranja dividende. ZAJMOVNI KAPITAL – prvi oblik se pojavljuje već sa pojavom novca, kao zelenaški kapital. To je vrsta kapitala koji se ustupa drugima na korištenje na određeni rok otplate uz kamatu.

4


3. Ponuda kapitala

Razlog uvećanja buduće potrošnje posredstvom inevsticija (kapitala) jeste u produktivnosti, odnosno djelotvornosti kapitala. Koristeći kapitalno invenzivne metode proizvodnje, prinos po jedinici uloženog kapitala je mnogo veći od troška. Pretpostavimo da jedna grupa (A) poljoprivrednika ne želi da štedi, odnosno želi da sve što proizvede to i potroši. Ona će obrađivati zemlju primitivnim alatom, prinosi će biti mali i sve će trošiti. Pretpostavimo da druga grupa (B) donese odluku da smanji svoju potrošnju i da dio uštedi, da poboljša tehničke uslove proizvodnje da bi proizvodila i trošila više u budućnosti. Grafički je to moguće prikazati na sljedeći način:

Grafik 1

5


Grupa B je poboljšala tehničke performanse svoje proizvodnje i ostvaruje veći nivo potrošnje u budućnosti u odnosu na grupu koja je zbog izostajanja štednje i investicija ostala na tradicionalnim metodama proizvodnje i niskom obimu potrošnje u budućnosti. U svakom slučaju, da bi bilo kapitala neko mora da štedi. U savremenim tržišnim privredama štednja se odvija posredstvom komercijalnih banaka, a u vidu finansijskog kapitala kojim se nabavlja potrebni fizički kapital. Štednja, odnosno uzdržavanje od tekuće potrošnje ima svoju cijenu. Na današnjem razvijenom finansijskom tržištu štednja podrazumijeva posuđivanje novca uz kamatu. Kamata je godišnji prinos na pozajmljena sredstva. Kada je u pitanju novac i njegovo posuđivanje, onda to nosi rizik njegovog ukupnog i djelimičnog povratka. Cijena tog rizika i neizvjesnosti je kamata. Ponuda kapitala (štednja) onima kojima je potreban i koji žele da posuđivanjem tuđeg (finansijskog) kapitala kupe fizički kapital uglavnom zavisi od visine kamatne stope. Takođe zavisi i od visine dohodaka stanovništva, procjena o budućoj promjeni cijena i opšte sklonosti ka štednji.

4. Potražnja kapitala

Domaćinstva odustaju od dijela tekuće potrošnje, ostvaruju uštede i time stvaraju ponudu na finansijskom tržištu. Preduzeća kojima su ta sredstva potrebna traže taj kapital, ostvaruju proizvodnju dobara za tržište, te njihovom prodajom maksimiraju svoj profit. U odlučivanju koliko će investirati, odnosno koliko će potraživati zavisi od visine troška, odnosno visine kamatne stope na jednoj strani, i ostvarenog prihoda od te investicije na drugoj strani. Preduzeće će posuđivati novac sve dok je njegov prihod veći od kamatne stope koju plaća na posuđeni kapital. Ravnoteža će se ostvariti kada se prinos od investicija i tržišna kamatna stopa izjednače. Cijena upotrebe kapitala je cijena izvedena iz vrijednosti roba koje se proizvode iznajmljenim kapitalom. Ako je vrijednost roba veća, i kamata će da bude veća i obratno. Tražnja za kapitalom ići će do tačke izravnanja graničnih troškova faktora kapital i graničnog prihoda proizvoda.

6

UNIVERZITET ZA POSLOVNE STUDIJE Banja Luka Grafik 2.

Kriva tražnje za kapitalom je padajuća zbog zakona padajućih prinosa. Ukoliko se na jednoj farmi neprekidno povećava kapital ( kamioni, traktori, oprema), a zemlja i radna snaga se ne mijenjaju, kapital će se sve slabije koristiti, što će dovesti do pada prinosa po jedinici dodatog kapitala. Na finansijskom tržištu potpune konkurencije na osnovi odnosa tražnje i ponude, formira se prosječna kamatna stopa. Saglasno visini svog graničnog prihoda (MRPk) preduzeća ostvaruju tražnju za kapitalom. Tržišno formirana cijena kapitala ( kamatna stopa) je visina ponude (Pk=MCk=S). To znači da se preduzećima po toj cijeni nudi neograničena količina kapitala, odnosno da preduzeća mogu da posude bilo koji iznos. Ako pokušaju da posude po nižoj kamatnoj stopi, pozajmicu neće dobiti. Ako posuđuju po višoj od tržišne, obzirom na beznačajno učešće pojedinačnog preduzeća na finansijskom tržištu, to neće uticati na promjenu (rast) cijene kapitala. Na drugoj strani, na strani domaćinstva, visina kamatne stope je, takođe, beskonačno elastična kriva, ali ovdje kao zadata kriva tražnje od strane preduzeća, po kojoj domaćinstva mogu da ponude beskonačne iznose kapitala zbog njihovog malog pojedinačnog učešća.

7


5. Kružni tok i obrt kapitala U prvoj fazi prometa kapital se pretvara iz novčanog u robni kapital, da bi se u drugoj fazi, u procesu proizvodnje, oplodio i uvećao za višak vrijednosti. Ovo kretanje se naziva kružni tok kapitala. Ako to kretanje posmatramo kao ciklus, a ne pojedinačan proces, onda govorimo o obrtu kapitala. Što je brži obrt, brže se realizuje višak vrijednosti, povećava se njegova količina, te se stiče mogućnost proširene reprodukcije kapitala. Kružni tok R-N-R je potpuno završen čim prodaja gotovog proizvoda donese novac koji će kupovina neke druge robe opet odnijeti.

Šema 5.1. : kružni tok kapitala

8


6. Koncentracija, centralizacija i akumulacija kapitala Postepeno uvećavanje privatnog i državnog kapitala naziva se koncentracijom kapitala. Centralizacija je proces spajanja već postojećih, koncentrisanih kapitala pripajanjem manjih većim kapitalima. Potiču je konkurentska borba i kredit. Akumulacija je upotreba viška vrijednosti ili ponovno pretvaranje viška vrijednosti u kapital. Što je veća akumulacija, veći je i višak vrijednosti.

9


ZAKLJUČAK Prva i najvažnija ekonomska odluka je potrošiti ili štedjeti. Da li se odreći dijela zadovoljstava sadašnje potrošnje kako bi se povećala potrošnja u budućnosti? Zamjena sadašnje potrošnje investicijama osnovni je strukturni problem u privredi. Oni koji danas manje troše više će trošiti u budućnosti. Do veće buduće potrošnje se stiže uz pomoć ili posredstvom kapitala. Da bi se više trošilo u budućnosti potrebno je dio postojeće potrošnje zamijeniti kapitalom.

10


LITERATURA: 1. OSNOVE POLITIČKE EKONOMIJE, Dr. Dragutin Šoškić 2. OSNOVE EKONOMIJE, Prof. Dr. Aleksa Milojević 3. Karl Marks – Kapital online izdanje (http://www.slobodnajugoslavija.org/index.php? option=com_content&task=blogcategory&id=Itemid=53 ) 4. http://www.britannica.com/capital 5. OSNOVI EKONOMIJE, Prof. Dr. Jovan Sejmenović

11


SADRŽAJ:

Uvod...............................................................................................................................str.1. Kapital – Opšte karakteristike........................................................................................str.2. Oblici i klasifikacija kapitala................................................................................str.3. do 4. Ponuda kapitala.....................................................................................................str.5. do 6. Potražnja kapitala..................................................................................................str.6. do 7. Kružni tok i obrt kapitala...............................................................................................str.8. Koncentracija, centralizacija i akumulacija kapitala.....................................................str.9. Zaključak......................................................................................................................str.10. Literatura.....................................................................................................................str. 11. Sadržaj..........................................................................................................................str.12.

12

pojam kapitala

Recommend Documents