KAKO PLANIRATI DAN
Treba odvojiti dovoljno vremena: 1. za spavanje minimum (8 sati) 2. uravnoteženu ishranu ( 3 glavna obroka I 2 vocne uzine ) 3. slobodne aktivnosti ( min 1 sat fizicke aktivnosti) 4. učenje NI JEDNA AKTIVNOST NE SME DA BUDE ZAPOSTAVLJENA ZBOG DRUGE.
NAJBITNIJE STVARI KOJE SE TIČU UČENJA
Zadatke PLANIRATI po važnosti
Treba planirati dovoljno vremena za ponavljanje gradiva sa predavanja neposredno nakon predavanja. Najviše se zaboravlja tokom prva 24 sata nakon predavanja i tada treba planirati vrijeme za ponavljanje.
Učenje treba planirati u 45-minutnim blokovima sa obaveznim pauzama koje se ne koriste gledajući tv ili za kompjuterom već npr. otići do prodavnice, baciti đubre, uraditi nekoliko fizičkih vežbi za razgibavanje i sl.
Ucenje ce biti efikasnije ako radite pripreme za cas sa tezama
Za učenje treba odabrati mjesto sa najmanje ometanja, najbolje je za radnim stolom jer tada možete zapisivati beleške koje ćete moći da iskoristite kasnije
Što je moguće više učenja treba planirati za pre podnevne sate kada je mozak odmoran.
Mozak se najbolje odmara za vreme fizičkih aktivnosti
NAJBITNIJE STVARI KOJE SE TIČU PLANIRANJA
Napraviti PLAN sa ciljevima i okačiti pored kreveta. Svako jutro prvo pročitajte vaše ciljeve Ciljevi Dugoročni –u narednih 5 -10 god. Srednje ročni - u 1-5 godina Kratkoročni –u toku meseca
Važni
Manje važni
Planirati i vreme na slobodne aktivnosti na koje bi ste rado trošili slobodno vreme . Trebalo bi da se najviše njih odnosi na fizičke aktivnosti i druženje. Fizičke aktivnosti
Aktivnosti sa prijateljima I porodicom
Ostale aktivnosti
PLANOVI KOJI STOJE KRAJ STOLA Postaviti raspored na vidljivo mjesto (blizu radnog stola ili mjesta gdje se obično uči), kako bi se prema njemu moglo ravnati, eventualno unositi izmene i BELEŽITI napredak
MESEČNI –skracena verzija kalendaa sa datumima ispita, kontrolnih,pismenih i datuma za predaju radova U plan OBAVEZNO uvrstiti vrijeme predviđeno za sedmično ponavljanje SEDMIČNI -sa malo detaljnijim planom gde treba navesti vreme za odmor (navesti naziv aktivnosti koja ce ispuniti vreme odmora) DNEVNI- treba napraviti noć prije ili odmah ujutro, svaki dan NAPOMENA Sve realizovane poslove treba prekrižiti i analizirati propuste ili ideje koje su se pokazale kao odlicne u resavanju planiranja Zapamtite,REDOVNO IZVRŠAVANJE OBAVEZA spašava od stresnih situacija učenja i spremanja ispita u zadnji čas
RAZMIŠLJATI KAO GENIJE Ako se i desilo da niste genij, možete upotrebljavati iste strategije kao Aristotel i Einstein 1.Vizueliziranje Kad je Einstein razmišljao o nekom problemu, uvijek je osjećao potrebu da izrazi predmet problema na što je moguce više različitih načina, uključujući razne dijagrame. Crtao je rješenja, i vjerovao je da riječi i brojevi kao takvi nisu igrali značajnu ulogu u procesu njegovog razmišljanja, a da je crtanje problema I mogucih resenja najcesce mu najvise pomagalo da isti resi. 2.Stvaranje Karakteristično svojstvo genija je stvaranje. Thomas Edison je posjedovao 1093 patenta, a sebe je uporno forsirao da stara nova I nova dela uporno, mnoga od njih su bila potpuno nebitna. Dean Keith Simonton sa University of California otkrio je da najcjenjeniji naučnici nisu stvarali samo velika, već i mnogo "loših" djela. Oni se nisu bojali neuspjeha ili stvaranja nečeg što je osrednjeg kvaliteta kako bi stigli do savršenstva. 3.Stvaranje novih kombinacija Ideje, slike i misli treba kombinovati i rekombinovati na različite načine, Zakone nasljeđivanja, na kojima se temelji moderna genetika, postavio je austrijski naučnik Gregor Mendel koji je kombinovao matematiku i biologiju stvorivši na taj način novu nauku Pronalaziti veze izmedju premeta koje ucimo, npr. Geografija I hemija, biologija I istorija itd. Aristotel je smatrao da je metafora znak genija, i vjerovao je da je osoba koja je sposobna zapaziti sličnosti izmedu dva odvojena područja egzistencije i međusobno ih povezati posebno nadarena. 4. Družiti se uspješnim kolegama To je bila strategija mnogih poznatih naucnika . Motivacija se može značajno uvećati kroz druženje sa kolegama koje imaju uspjeha na studiju. Treba nastojati učiti od drugih, podučavati jedni druge, tražiti i naći izazova u uspjehu kolega. treba razgovarati o strategijama u učenju, o ciljevima učenja, ali i o dilemama i strahovima koje treba nastojati zajednički prevladati. 5.Spremnost da se prihvati neuspeh I pronalazenje snage da se uhvatis u kostac sa problemom
Kad god pokušamo učiniti nešto i ne uspijemo, završimo radeći nešto drugo Ne treba se pitati "Zašto nisam uspio?", nego "Što sam u nastojanju da uspijem učinio?“ Mnogi geniji su bili neshvaceni , a na nasu srecu to nisu to shvatali kao neuspeh NEUSPEH NIJE NE USPETI VEC ODUSTATI OD CILJA
UPRAVLJANJE STRESOM Stres prije svega treba prepoznati. Treba nastojati promijeniti način ponašanja u stresnim situacijama, ali ne naglo i odjednom. Dobar način je uvježbavanje fokusiranja na stresnu pojavu i pokušaj upravljanja reakcijama prema toj pojavi (ili osobi). Dovoljno spavanja Nedostatak odmora samo pogoršava stanje stresa. Naučiti najbolji način opuštanja Meditacija i vježbe disanja su provjereni i efiksani načini kontrole stresa. Treba vježbati oslobađanje misli od uznemiravajućih razmišljanja. Postaviti realno dostižne ciljeve Treba nastojati smanjiti broj poslova, obaveza i događaja, što je jedan od najboljih načina za smanjenje preopterećenja.
Zadatke treba rješavati prema važnosti ili redu kojim oni dolaze. Uraditi nešto za druge Učiniti nešto za druge može biti sjajan gest, ali isto tako i način da se, barem privremeno, udaljimo od vlastitih misli i problema.
Fizičke aktivnosti Stanje stresa se mnogo lakše prevazilazi fizičkom aktivnošću, bilo da se radi o trčanju, igri ili fizičkom radu. Pokušati misliti pozitivno Najuspješniji način upravljanja stresom je pozitivno mišljenje. Treba samog sebe podsjećati na to da će stvari vjerovatno ići dobrim tokom ako se bude radilo (i ponašalo) najbolje što se može.
PRIPREMA USMENOG ISPITA ,KONTROLNOG ILI PISMENOG Pripremi ispita uvijek treba pristupiti sa samouvjerenošću. Treba odabrati strategije : vizuelizacija, logika, razgovor sa samim sobom, uvježbavanje, učenje u grupi, itd. Ispit treba posmatrati i kao mogućnost da se pokaže kako i koliko kvalitetno se on spremao, za što se očekuje i određena nagrada. Slučajni odabir mogućih ispitnih pitanja i simulacija mogućeg testa dobra su sredstva za provjeru spremnosti za ispit. Noć prije ispita treba iskoristiti za dugo i dobro spavanje Na ispit ne treba ići praznog stomaka. Za smanjenje stresa preporučuje se konzumiranje svježeg voća i povrća. Prije ispita nije dobro konzumirati teška jela, jela sa zaslađivačima i slatka jela, Prije ispita se ne preporučuju gazirana pića niti alkohol. Uvijek treba planirati da se na ispit stigne nekoliko desetina minuta ranije. Ne treba pokušavati u glavu ugurati što više činjenica pred sami ispit. Treba nastojati da se vrijeme neposredno pred ispit provede u stanju lagane relaksacije i koncentracije. Nije dobro dozvoliti ometanje od strane onih koji ispit nisu pripemili ili od onih koji isijavaju lošim slutanjama i negativnim razmišljanjim Ne stidi se da profesore pitas sve sto ti nije jasno, oni zapravo smatraju da su ucenici koji ih stalno nesto zapitkuju motivisani za bolju ocenu pa im najcesce I daju dobre ocene. Koristiti tehnologije Multimedijalne tehnologije mogu se uspješno koristiti za prikupljanje i organizovanje informacije iz više izvora.
SAM ISPIT Upute za rješavanje testa treba pažljivo pročitati Naći najbolji i najudobniji položaj u stolici
Pitanja na koja se (zato što iz memorije ništa ne izvire) ne može odgovoriti u kratkom roku treba preskočiti i raditi dalje I kasnije im se vratiti. Ako se ispit polaže kao pisanje eseja i ako se u pisanju naiđe na teškoće, treba pokušati sa postavljanjem pitanja koje mogu isprovocirati dalje pisanje. Ovakvo postavljanje pitanja tokom pisanja često je najbolji put do traženih rješenja.
Ne treba paničiti kad kolege počnu da predaju svoje radove. Nema nagrade za onog ko test prvi preda, niti kazne za onog ko ga preda zadnji. Kada ga zavrsite napravite malu pauzu I jos jednom ga pregledajte Ukoliko se tokom ispita nervoza ipak pojavi, treba samom sebi reći "Opusti se! Sve je pod kontrolom." Suzbijanju nervoze pomaže sporo i duboko disanje. Nema razloga za strah.
Poslije obrade jednog pitanja ili jednog dijela sastava treba uzeti vrlo kratku pauzu i razmisliti o slijedećem koraku. Podsjećanje da se tokom spremanja ispita radilo i da se radi najbolje što se može podiže samopuzdanje.
Nema ispita bez nešto nervoze. Kontrolisana nervoza je podsjetnik da se nastoji raditi najbolje moguće i ona je često onaj potrebni dodatni izvor energije. Kontrolisana ispitna nervoza vremenom može postati sredstvom za ostvarivanje boljih ispitnih rezultata. Nakon završetka ispita treba se još jednom podsjetiti svega što je urađeno. Strategije i tehnike koje su se pokazale posebno uspješnim treba zapamtiti i primijeniti u sličnim narednim ispitnim situacijama. Nisu sve strategije i tehnike bile uspješno odabrane. I njih valja zapisati ili zapamtiti i postati dio pravila da se iz iskustva (i grešaka) uči.
ZA ONE KOJI VOLE DA ODUGOVLACE I IMAJU PROBLEM DA ZAPOCNU DA UCE Procitajte sledeca pitanja. Odgovori glasno da te svi cuju! 1. Šta je konačni cilj dobro uradjenog ispita? ………………………………………………… 2. Šta su najvažniji koraci da se do cilja dođe? ………………………………………………. 3. Šta si do sada na ovome uradio? ………………………………………………………….. 4. Zašto to želiš uraditi? …………………………………………………………………….. 5. Šta je tvoj najveći motiv? …………………………………………………………………. 6. Šta su drugi pozitivni rezultati koji će proisteći iz dobro završenog projekta? ……………. 7. Imaš li volje i snage da se projekat završi? ……………………………………………….. 8. Šta će se desiti ako ne naucis I ne spremis se za ispit? ……………………………………. 9. Kakav je osecaj kada dobro uradis ispit?.............................................................................. 10. Da li je ucenje vredno truda ?................................................................................................ 11. Sta ucenje moze da ti doprinese u buducnosti ?.................................................................... 12. Sta tvoj uspeh moze da doprinese tvojoj porodici?.............................................................. 13. Seti se nekih sportista ili poznatih licnosti koje su za tebe uspesne.Sta bi one sada uradile da su na tvome mestu?......................................................................................................... I na kraju zamisli svoj udzbenik odnosno lekciju kao zanimljivi roman. Ko su glavni junaci u tom romanu odnosno lekciji? Koji je kratak sadrzaj romana odnosno lekcije? Koja je pouka romana odnosno lekcije? Koji deo u romanu odnosno lekciji ti je najzanimljiviji, a koji najdosadniji?
PRAĆENJE NAPREDOVANJA Okaci svoje ocene na zid Analiziraj zasto su neke ocene losije od drugih da li se nesto moze uciniti da I one budu bolje Ne nalazi opravdanja za lose ocene ali I ne tuguj nad njima TIPOVI UCENJA ILI UCENIKA 1. Auditorni učenici a. su oni koji informacije najradije usvajaju slušanjem. b. Ovakve osobe vole da imaju nekoga ko će im gradivo objašnjavati. c. Malo i nerado pišu, čak i kad im se to sugeriše. d. Kao metod učenja često primjenjuju glasno čitanje i glasno ponavljanje pročitanog. 2. Vizuelni učenici a. mnogo čitaju i pišu, a informacije najčešće usvajaju samostalno, obradom pisanih materijala. b. Tipična reakcija vizuelnog učenika je da na zahtjev da se nešto uradi traži mogućnosti da to što treba uraditi zapiše. c. U učenju najšešće primjenju metode različitog koncipiranja, mapiranja, izrade slikovnih i grafičkih prikaza, različitih dijagrama i sl. 3. Taktilni učenici a. tokom učenja ili prezentiranja moraju da imaju nešto u rukama. b. Tokom učenja gotovo uvijek u rukama imaju olovku, koju umjesto za pisanje češće koriste za različita označavanja. c. Tokom izlaganja mnogo gestikuliraju i riječi dopunjavaju pokretima ruku. 4. Socijalni učenik a. treba društvo drugih ljudi. b. Najbolje rezultate u učenju postižu radom u grupi i imaju poteškoća kada sa problemima koje treba riješiti ostaju sami (pismeni ispiti i sl.). 5. Kinestetski učenici a. žele da imaju odeđenu ulogu, da nastupaju, da cijelo tijelo stave u akciju u nastojanju da nešto razumiju i nauče ili da naučeno prenesu drugima. b. Pored sportista i plesača, visok nivo kinestetske inteligencije uobičajeno posjeduju inovatori, hirurzi, zubari, glumci, vajari, arhitekti, mehaničari, izrađivači nakita, ljudi koji rade u laboratorijama, itd.
Najbolje je primeniti sve metode I izdvojiti one koje daju najvise uspeha. PODSETNIK ZA GRADIVO KOJE SE UCI 1- NABRAJANJE Najbolje je uraditi dan pred novu lekciju
2- KONCEPT MAPA Kada se vratimo iz skole uraditi mapu jer smo prosirili svoje teze sa nastavnikovim predavanjem
KAKO SE PROSIRUJE MAPA
LEKCIJA JE VEC NAUCENA SAMO JE TREBA PONOVITI PRED SLEDECI CAS GLEDAJUCI U MAPU, A PERIODICNO SE TREBA VRATITI I PONOVO SE PODSETITI.
MATEMATIKA, FIZIKA I PREDMETI SA ZADACIMA
Vezbanjem velike kolicine zadataka shvatate da postoji sablon u pravljenju istih. To znaci da ce se isti zadaci ponavljati samo kroz drugaciji tekst odnosno da postoje TIPOVI zadataka ALI IH MOZETE UOCITI SAMO AKO VEZBATE STO VISE ZADATAKA.
Ako neki od zadataka vam nije jasan nakon par minuta ostavite ga I pokusajte ga resiti kasnije kada se budete odmorili. 90% takvih zadataka ce vam postati jasno ako ih pokusate resiti posle neke fizicke vezbe ili nakon odmora sa prijateljima ili porodicom. Naravno ako I nakon toga imate problem pokusajte da ga resite sa profesorom na dopunskoj ili dodatnoj nastavi.
Vezbanje se uvek se krece sa par laksih, pa malo tezih zadataka jer samopouzdanje prilikom resavanja laganih zadataka moze mnogo da pomogne priliko resavanja tezih problema. Zadatake vezbati nakon predmeta koji su vise teoretski npr. istorija,muzicko,biologija…
U resavanju zadataka sluzite se svim sredstvima, olovke u boji, crtezi, mozda ustati sa stolice Ili zatvoriti oci na par sekundi. Ako zadatak ne uradimo tacno, a ne mozemo otkriti gresku NE GUBITI VREME VEC UZETI NOVI PAPIR I PONOVO GA RESAVATI NA DRUGOM PAPIRU.
Dopunska nastava ili dodatna moze mnogo da pomogne jer profesori cesto na njima rade zadatke koji kasnije budu na kontrolnom ili pismenom.
ZANIMLJIVOSTI VEZANE ZA KONCENTRACIJU 1.SADA BUDI OVDE VEZBA
2.ZABRINUTOST Istraživanja su pokazala da su ljudi koji su koristili određeno vrijeme za zabrinutost predstojećim obavezama (događajima, dešavanjima, uključujući i ona potpuno privatne prirode) u stvari bili za oko 35% manje zabrinuti poslije četiri sedmice.Ostavite određeni dio dana za razmišljanje o stvarima za koje vam se čini da su problemi, koje vam ne izlaze iz misli i koje vam narušavaju koncentraciju. Kad vam se zabrinjavajuće misli ponovo vrate, podsjetite se da ste odvojili poseban dio dana kada ćete o njima razmišljati Na primjer, odredite vrijeme između 16:30 i 17:00 kao vrijeme za razmišljanje o problemima. Ukoliko se razmišljanje o problemima nametne u drugom dijelu dana, podsjetite se da ste za to razmišljanje odredili poseban dio dana. Sada vratite misli na ono što radite i na to se koncentrišite.
PAMĆENJE 1. STM (Short Term Memory) Kad se nešto po prvi put uči informacija se u mozgu pretvara u neuronski trag. Ovaj trag se prvobitno zadržava u senzornoj memoriji, a zadržavanjem pažnje na informaciji trag se proslijeđuje u tzv. kratkotrajnu ili STM (Short Term Memory) memoriju. Kratkotrajna memorija ima ograničen kapacitet i trajnost. Nešto se može vrlo brzo naučiti, ali se tokom 24 sata može i izgubiti 80% ovako usvojenih informacija
2. LTM (Long Term Memory) Nastavkom rada na razumijevanju informacije i njenim ispravnim usvajanjem ona se upućuje u dugotrajnu memoriju ili LTM (Long Term Memory). Informacija obrađena i pohranjena u LTM manje ili više je stalna i uz povremeno ponavljanje neće biti zaboravljena. 3. Ključ za pamcenje je ponavljanje. NAJBOLJI DOKAZ JE DA OVA TEHNIKA RADI PAPAGAJ KOJI JE NAUCIO DA PRICA JER MU JE VLASNIK PONAVLJAO SVAKI DAN ISTU REC Sa svakim ponavljanjem materije koja se uči rastu šanse za njeno permanentno usvajanje. Mnogi studenti vjeruju da imaju teškoća sa pamćenjem. Pravi problem najčešće nije u lošem funkcionisanju njihovg mozga, nego u nerealnim očekivanjima od svog pamćenja. Nove lekcije treba pregledati što je prije moguće, a ponavljanje treba vršiti više puta između prve obrade lekcije i završnog ponavljanja gradiva za ispit. Dug period bez ponavljanja i ponavljanje SAMO PRED ispit NE DONOSI REZULTATE VEC RUSI NASE SAMOPOUZDANJE I UBEDJUJE NAS DA SMO OGRANICENI ZA UCENJE. Ponavljanje predavanja najbolje je izvršiti naglas. Prije svega treba reći da glasno prepričavanje teksta ima svoje dobre strane, jer na vizuelno usvojene informacije dodaje i njihovu zvučnu sliku te pomaže izgradnji rječnika i vještina izlaganja. Ponavljajte nauceno gradivo sa razlicitim nacinima govora, npr. kao glumac, kao seljak, kao stranac itd.Ponavljanje moze biti zanimljivo.
PISANJE ZABELEŠKI NA PREDAVANJIMA Mnogi studenti naprosto zapisuju sve što predavač kaže, STO JE GRESKA Zabilješke sa predavanja treba voditi na organizovan način. Preporuka je da se koristi odvojen papir ili blok Beleske trebaju biti skracene reci ili recenice koje ce nas kasnije asocirati na predavanje. Teze koje ste uradili DAN RANIJE mogu vam dosta pomoci kod beleski da ne pisete ono sto ste vec zapisali, a mozete I koristiti teze da na njima dodajete beleske. UKOLIKO VAS HVATANJE BELESKI DEKONCENTRISE BOJLJE DRZITE TEZE ISPRED SEBE I SLUSAJTE PROFESORA ,A U TOKU DANA UNESITE ONO STO VAM JE OSTALO U SECANJU VEZBATI VEŠTINU ČITANJA AKTIVNO CITANJE
Vezbati citanje na glas I u sebi . Uvezbavati brzo citanje. I citanje se trenira Citati raznovrsnu literaturu NEMOJTE SE OGRANICAVATI !!!
KRITICKO CITANJE Kojoj vrsti teksta pripada onaj koji se čita? Šta je tema ili teme kojom se on bavi? Šta se već zna o autoru teksta? jesu li tesktovi istog autora čitani ranije? Šta se od njegovih/njenih tekstova može očekivati? Kada je tekst napisan? Da li su uslovi u vrijeme nastanka teksta mogli odrediti njegov sadržaj i stavove? Kakve zaključke autor iznosi po poglavljima ili temama? Zašto se određeni tekst čita? Priprema ispita? Diskusija? Priprema za pisanje rada? Na koje dijelove teksta treba obratiti posebnu pažnju? Uvod? Sažetak? Ciljevi poglavlja? Grafički i tabelarni prikazi? Mogu li se prepoznati razlozi koji su autora vodili u iznošenju stavova? Da li autor koristi činjenice, teorije, uvjerenja? NACINI CITANJA Vezbati razlicite nacine citanja teksta ČITANJE I RAZUMIJEVANJE TEKSTA
Vezbati !!! Sto vise vezbate bicete sve bolji. Belezite svoje uspehe
PRAVLJENJE PREZENTACIJE ILI PISANJE ESEJA UOPSTENO Definisati auditorijum (publiku) i odrediti način obraćanja Da li će rad ocjenjivati samo nastavnik i/ili asistent? Hoće li biti predstavljen studentima? Razmisliti o najefektnijem tonu obraćanja koji će radu dati na značaju. Odrediti strategiju Razviti listu ključnih riječi I strucnih termina (preporučuje se izdvajanje do 50 strucnih termina). Odrediti vremenski okvir Kod planiranja vremena za pisanje treba računati i sa uređivanjem teksta, njegovom revizijom te sa neplaniranim okolnostima. Inspirativna faza Ova faza treba da obezbijedi čuvanje ideja i inspiracije. Na određeno mjesto treba zapisivati i čuvati dobre fraze, izraze, inspirativne događaje koji mogu biti obrađeni u tekstu koji će se pisati. Faza istraživanja I sakupljanja: Sakupiti sto vise tekstova I fotografija Faza organizovanja U ovoj fazi potrebno je napraviti koncept i okvirnu shemu teksta koji će se pisati. Poželjno je razraditi stil i način na koji će osnovne poruke i ciljevi teksta biti naglašeni. Faza unosa teksta Tekst I fotke prvo precistiti u Wordu , pa tek onda ubacivati u prezentaciju
Faza kiseljenje kupusa Prezentaciju raditi vise dana ako je moguce jer se tek tako mogu uociti sve greske koje su nas pratile prilikom izrade
Literatura Spisak korišćene literature obavezno treba dati na kraju članka.
PRELAZNE RIJEČI I FRAZE Upotreba prelaznih riječi i fraza pomaže lakšem čitanju rada i obezbjeđuje mu potrebnu poveznost (koherentnost). Slijedi pregled odnosa koje izložene ideje ili teme mogu imati te za te odnose najčešće korišćene prelazne riječi i fraze.
Dodavanje: Takođe, pored toga, osim toga, štaviše, odmah zatim, itd. Posljedica: Dakle, prema tome, po tome, na taj način, kao rezultat, stoga, inače, otuda, itd.
Rezimiranje: Poslije svega, sve u svemu, imajući u vidu navedeno, ukratko, u svakom slučaju, kao zaključak, u cjelini, na kraju, konačno, itd. Uopštavanje: U pravilu, kao pravilo, uobičajeno, najvećim dijelom, uopšteno, uopšteno govoreći, obično, itd.
Preformulacija: U suštini, drugim riječima, odnosno, može se reći, naime, itd.
Suprotnosti i poređenja: Nasuprot, suprotno, obrnuto, na isti način, isto tako, umjesto toga, sa druge strane, slično, ipak, ali, međutim, kako god, pored toga, itd. Redanje: Prvo, na prvom mjestu, prije svega, počevši sa, istovremeno, iza toga, nakon toga, slijedi, slijedeće, onda, ranije, kasnije, naknadno, na kraju, itd.
Uzgredno pominjanje: Uzgred budi rečeno, takođe, itd.
Ilustracija: Na primjer, primjera radi, može poslužiti, vidi se iz, itd. Sličnosti: Isto tako, slično, bez velikih razlika, itd.
Usmjeravanje: Ovdje, kasnije, ranije navedeno, uskoro, iznad, ispod, slijedi, itd.
