PROSTORNO PLANIRANJE
1
SADRŽAJ :
stranica • • • • • • • • • • • • • • • • •
UVOD POVIJEST PROSTORNOG PLANIRANJA TEMELJNA NAČELA PROSTORNOG PLANIRANJA KARAKTERISTIKE PROSTORNOG PLANIRANJA ELEMENTI KOJI IMAJU PRESUDAN UTJECAJ NA PROSTORNO PLANIRANJE PODJELA PROSTORNIH PLANOVA DOKUMENTI PROSTORNOG URE ĐENJA PROSTORNI PLAN URE ĐENJA I GENERALNI URBANISTI ČKI PLAN GRADA OSIJEKA STRUČNI TIM ZA IZRADU PROSTORNIH PLANOVA DIJELOVI PROSTORNOG PLANA ETAPE U IZRADI PROSTORNOG PLANA ZAKONSKI PROPISI ZA PODRU ČJE PR PROS OSTO TORN RNOG OG PL PLAN ANIR IRAN ANJA JA U REP REPUB UBLI LICI CI HR HRV VATS TSKO KOJJ ZAKON O PROSTORNOM URE ĐENJU I GRADNJI DOKUMENTI PRAĆENJA STANJA U PROSTORU ODLUKA O IZRADI PROSTORNOG PLANA PROVO ĐENJE DOKUMENAT DO KUMENATA A PROSTORNOG URE ĐENJA - LO LOKACIJSKA DOZVOLA LITERATURA
03 04 09 10 12 13 14 16 17 19 22 25 26 27 28 30 32
2
SADRŽAJ :
stranica • • • • • • • • • • • • • • • • •
UVOD POVIJEST PROSTORNOG PLANIRANJA TEMELJNA NAČELA PROSTORNOG PLANIRANJA KARAKTERISTIKE PROSTORNOG PLANIRANJA ELEMENTI KOJI IMAJU PRESUDAN UTJECAJ NA PROSTORNO PLANIRANJE PODJELA PROSTORNIH PLANOVA DOKUMENTI PROSTORNOG URE ĐENJA PROSTORNI PLAN URE ĐENJA I GENERALNI URBANISTI ČKI PLAN GRADA OSIJEKA STRUČNI TIM ZA IZRADU PROSTORNIH PLANOVA DIJELOVI PROSTORNOG PLANA ETAPE U IZRADI PROSTORNOG PLANA ZAKONSKI PROPISI ZA PODRU ČJE PR PROS OSTO TORN RNOG OG PL PLAN ANIR IRAN ANJA JA U REP REPUB UBLI LICI CI HR HRV VATS TSKO KOJJ ZAKON O PROSTORNOM URE ĐENJU I GRADNJI DOKUMENTI PRAĆENJA STANJA U PROSTORU ODLUKA O IZRADI PROSTORNOG PLANA PROVO ĐENJE DOKUMENAT DO KUMENATA A PROSTORNOG URE ĐENJA - LO LOKACIJSKA DOZVOLA LITERATURA
03 04 09 10 12 13 14 16 17 19 22 25 26 27 28 30 32
2
1. UVOD PROSTORNO PLANIRANJE JE KOMPLEKSAN MULTIDISCIP MULTIDISCIPLINARAN LINARAN PROCES UTVR ĐIVANJA OPTIMALNOG RASPOREDA LJUDI, DOBARA I DJELATNOSTI NA ODRE ĐENOM TERITORIJU RADI NJEGOVE OPTIMALNE UPORABE. NA PITANJE KAKO RASPOREDITI I NAJBOLJE KORISTIITI SADRŽAJE U PROSTORU I ČUVATI PROSTOR-TERITORIJ PROSTOR-TERIT ORIJ ODGOVOR DAJE TEORIJA PROSTORNOG PLANIRANJA. NA TEORIJU PROSTORNOG PLANIRANJA NADOVEZUJE SE PRAKTI ČNI DIO IZRADE, USVAJANJA I PROVO ĐENJA PROSTORNIH PLANOVA. PROSTORNO PLANIRANJE PLANIRANJE RAZVILO SE IZ URBANIZMA POČETKOM 20. STOLJEĆA KAD SU PLANERI UVIDJELI DA JE NEMOGU ĆE RADITI URBANISTI ČKE PLANOVE VEĆIH GRADOV GRAD OVA A BEZ PROMA PROM ATRANJA PROBLEMA OKOLICE GRADA, TJ. ŠIREG PODRU ČJA KOJE GA OKRUŽUJE. LATISNKA LA TISNKA RIJE R IJEČ URBS ILI URBIS ZNAČI GRAD. (URBANUS (URBANUS ZNAČI GRADSKI) URBANIZAM - ZNAČI PROSTORNO URE ĐENJE GRADOVA. - SKUP DJELA DJELATNOS TNOSTI TI VEZANIH VEZANIH UZ IZGRADNJU IZGRADNJU NOVIH NOVIH I URE URE ĐENJE POSTOJEĆIH GRADSKIH NASELJA, PROUČAVANJE NJIHOVOG RAZVITKA, STRUKTURE I ŽIVOTA. URBANIZACIJA –
PROCES ŠIRENJA GRADSKOG NAČINA ŽIVOT ŽIVO TA. UZROK POČETKA VELIKE URBANIZACIJE POLOVICOM 18. STOLJE ĆA BILA JE INDUSTRIJSKA REVOLUCIJA. (PRA ĆENA REVOLUCIJOM PROMETA I DEMOGRAFSKOM EKSPLOZIJOM)
URBANIZACIJA OBUHV O BUHVA A ĆA: - PROSTORNO ŠIRENJE GRADOV GRADOVA A - STV STVARANJE ARANJE NOVIH NOVIH GRADOV GRADOVA A - ŠIREN ŠIRENJE JE GRAD GRADSKOG SKOG NAČINA ZAUZIMANJA I KORIŠTENJA ZEMLJIŠTA - SELJENJE STANOVNIŠTV STANOVNIŠTVA A IZ SELA U GRADOVE GRADOVE - PRETV PRETVARANJE ARANJE SEOSKOG STANOVNIŠTV STANOVNIŠTVA A U GRADSKO - NAPUŠT NAPUŠTANJE ANJE POLJOPRIVREDNE U ZAMJENU ZA DRUGE DRUGE DJELATNOSTI DJELATNOSTI
3
2. POVIJEST PROSTORNOG PLANIRANJA USPJEH RAZLIČITIH CIVILIZACIJA TIJEKOM POVIJESTI UVIJEK JE BIO PRA ĆEN SA MANJIM ILI VEĆIM RAZVITKOM NJIHOVIH GRADOVA. OD POSTANKA LJUDSKOG DRUŠTVA NASELJA SU SE RAZVIJALA PRVO SPONTANO, ALI I PLANSKI. PREMA TOME URBANIZAM KAO DJELATNOST POSTOJI U NEKIM OBLICIMA JOŠ IZ VREMENA FORMIRANJA PRVIH NASELJA. TIJEKOM POVIJESTI VRLO SU VAŽNA DVA RAZVOJNA STUPNJA POIZVODNIH MOGU ĆNOSTI KOJA SU NEPOSREDNO BITNO UTJECALA NA URBANIZACIJU: 1. POLJOPRIVREDNA REVOLUCIJA – NEOLITSKI PERIOD OKO 10 000 GODINA PRIJE NAŠE ERE - POJAVA POLJODJELSTVA, VIŠAK PROIZVODA, RAZMJENA-TRŽIŠTE I POJAVA PRVIH URBANIH AGLOMERACIJA I GRADOVA 2. INDUSTRIJSKA REVOLUCIJA – OTKRIĆE PARNOG STROJA POLOVICOM 18. STOLJE ĆA - SNAŽAN RAZVITAK GRADOVA I POVEĆANJE GRADSKOG STANOVNIŠTVA SVE DO POČETKA 20. STOLJEĆA PLANERI IZGRADNJE GRADOVA BAVILI SU SE SAMO UŽIM PODRU ČJEM GRADOVA, A TEK NAKON TOGA PLANIRANJE SE PROŠIRILO I NA VANGRADSKE PROSTORE ČIME SE ZAPOČINJE SA PRIMJENOM CJELOVITOG PROCESA PROSTORNOG PLANIRANJA. DVA GLAVNA RAZLOGA ZA POJAVU PROSTORNOG PLANIRANJA BILA SU: - URBANISTI SU UOČILI DA JE PLANIRANJE RAZVITKA GRADOVA TEŠKO OSTVARIVO BEZ SAGLEDAVANJA ŠIREG PROSTORA. - PROSTOR SE POČEO ŠIROKO KORISTITI JER SE SVE VIŠE LJUDI I DJELATNOSTI SMJEŠTAVALO U PODRU ČJIMA VAN GRADOVA.
4
SLIKA 1. – ARHEOLOŠKI LOKALITET GRADAC NA VUČEDOLU – III tisućljeće pr.n.e.
SLIKA 2. – KAMENE KOLIBE – PASTIRSKA SKLONIŠTA KARAKTERISTIČNE AGLOMERACIJE ZA JUG EUROPE
5
SLIKA 3. – MEZOPOTAMIJA – ASIRIJA GRAD AŠUR OKO 2500.g.pr.n.e.
SLIKA 4. – EGIPAT – DOLINA NILA SREDIŠTE GRADA AKHETATONA S CARSKOM PALAČOM, I OSTALIM JAVNIM I DRUŠTVENIM USTANOVAMA (oko 1300.g.pr.n.e.)
6
SLIKA 5. – ATENSKA AKROPOLA – STARA GRČKA IDEALNA REKONSTRUKCIJA (5. st.pr.n.e.)
SLIKA 6. – POGLED NA SREDIŠTE RIMA IDEALNA REKONSTRUKCIJA U VRIJEME CARA KONSTANTINA
7
UBRZANI RAZVITAK U 20. STOLJE ĆU STVORIO JE NIZ RAZLOGA ZA POJAVU, PRIMJENU I INSTITUCIONALIZIRANJE PROSTORNOG PLANIRANJA :
A)
ŠIRENJE URBANIZACIJE PROSTORA – GRADOVI I GRADSKI NAČIN ŽIVOTA ZAUZIMAJU SVE VE ĆE POVRŠINE.
B)
GRADNJA VELIKIH PROMETNIH GRA ĐEVINA – AUTOCESTE, ŽELJEZNIČKE PRUGE, PLOVNE RIJEKE I KANALI, LUKE I AERODROMI ZAUZIMAJU SVE VEĆE POVRŠINE. NJIHOVA GUSTA MREŽA JE TOLIKA DA ZAHTJEVA KOORDINACIJU NJIHOVA POLOŽAJA U PROSTORU.
C)
IZGRADNJA VELIKH INFRASTRUKTURNIH SUSTAVA – REGIONALNI SUSTAVI VODOOPSKRBE I ODVODNJE, SUSTAVI ZA PROČIŠĆ AVANJE OTPADNIH VODA, ELEKTRIČNI DALEKOVODI, NAFTOVODI I PLINOVODI.
D)
INDUSTRIJALIZACIJA PROSTORA – INDUSTRIJA ZAUZIMA I VELIKE IZVANGRADSKE POVRŠINE KOJE NAZIVAMO INDUSTRIJSKIM ZONAMA. GRADE SE I VELIKE GRA ĐEVINE ZA POTREBE ENERGETIKE KOJE NE SAMO ZAUZIMAJU VELIKE POVRŠINE NEGO I SPECIFI ČNO UTJEČU NA EKOLOŠKE UVJETE U PROSTORU
E)
TURIZAM – RAZVIO JE SEKUNDARNU URBANIZACIJU – SEKUNDARNA BORAVIŠTA. DANAŠNJI ČOVJEK TROŠI PUNO VIŠE PROSTORA NEGO PRIJE. SKIJALIŠTA, KUPALIŠTA, MARINE, GOLF IGRALIŠTA MIJENJAJU PRIRODNI IZGLED TERENA I EKOLOŠKU RAVNOTEŽU.
F)
POLJOPRIVREDA – USAVRŠENI NAČINI POLJOPRIVREDNE PROIZVODNJE ZAUZIMAJU GOTOVO SVE MOGUĆE POVRŠINE POGODNE ZA OBRADU. IAKO SE MALI BROJ STANOVNIKA BAVI POLJPRIVREDOM ONI OBRA ĐUJU PUNO VEĆE POVRŠINE NEGO ŠTO JE TO NEKADA MOGLA VEĆINA STANOVNIKA.
G) POKRET ZAŠTITE PRIRODE – NE SAMO KAO ZAŠTITA UGROŽENIH VRSTA NEGO I KAO ZAŠTITA POJEDINIH PRIRODNIH TERITORIJALNIH CJELINA. H)
SAZRIJEVANJE EKOLOŠKE SVIJESTI O OČUVANJU UKUPNOG PROSTORA – SPOZNAJE O OGRANIČENOSTI PROSTORA KAO RESURSA. INTENZIVIRANJE KORIŠTENJA PROSTORA SVE VIŠE ZAHTJEVA NJEGOVU ZAŠTITU.
8
3. TEMELJNA NAČELA PROSTORNOG PLANIRANJA CJELOKUPNA DJELATNOST PROSTORNOG PLANIRANJA I PROSORNOG URE ĐENJA TREBA SE TEMELJITI NA SLJEDEĆIM NAČELIMA :
A)
RACIONALNOST – RACIONALNO KORIŠTENJE PROSTORA ČUVANJEM NJEGOVE FIZIČKE I FUNKCIONALNE CJELOVITOSTI
B)
RAVNOMJERNOST – GOSPODARSKOG, DRUŠTVENOG I KULTURNOG RAZVOJA PROSTORA
C)
ZAŠTITA PROSTORA – ZAŠTITA INTEGRALNIH VRIJEDNOSTI PROSTORA TEMELJEM PRINCIPA ODRŽIVOG RAZVITKA. OČITUJE SE KROZ ZAŠTITU VRIJEDNOSTI PROSTORA, VRIJEDNIH PRIRODNIH I STVORENIH RESURSA, TE KROZ O ČUVANJE BIOLOŠKE RAZNOLIKOSTI . SVIJEST O POTREBI ZAŠTITE OKOLIŠA SVAKIM DANOM SVE JE JA Č A I POSTAJE ČIMBENIK KOJI SE NE MOŽE ZAOBIĆI.
E)
VREDNOVANJE NASLIJE ĐA – BOGATSTVO KULTURNO-POVIJESNOG I PRIRODNOG NASLJE Đ A TRAŽI DA S OSOBITOM POZORNOŠĆU PRISTUPAMO VALORIZACIJI I REVALORIZACIJI SVEGA ŠTO JE VRIJEDNO U PROSTORU, ŠTO JE VAŽNO ZA NJEGOV IDENTITET I ŠTO BI MOGLO BITI U FUNKCIJI GOSPODARSKOG NAPRETKA.
9
4. KARAKTERISTIKE PROSTORNOG PLANIRANJA A)
DRUŠTVENO ZNAČENJE – DANAS PREVLADAVA SHVAĆ ANJE DA DRUŠTVENI ZNAČ AJ PLANIRANJA TREBA IMATI TRI SEKTORA PLANIRANJA : 1) PROSTORNI 2) GOSPODARSKI 3) SOCIJALNI OVA TRI SEKTORA PLANIRANJA SU U SLOŽENOM ME ĐUSOBNOM ODNOSU I MORAJU BITI DOBRO KOORDINIRANI. GOSPODARSKI I SOCIJALNI PLANOVI PREDSTAVLJAJU PROGRAM ZA PROSTORNE PLANOVE
B)
DUGOROČNOST PROSTORNIH PLANOVA – PLANSKA PROJEKCIJA PROSTORNIH PLANOVA PROTEŽE SE NA VREMENSKO RAZDOBLJE OD 20-30 GODINA. PROSTORNI PLANOVI SE ZBOG TOGA SMATRAJU RAZVOJNIM PLANOVIMA. POSTOJE I OPRAVDANI RAZLOZI ZA NOVELIRANJE PROSTORNIH PLANOVA SVAKIH 5 GODINA.
C)
KARAKTERISTI ČNI CILJEVI – CILJ PROSTORNIH PLANOVA JE DA NA ODRE ĐENOM TERITORIJU PREDLOŽE SLJEDEĆ A RJEŠENJA : 1) DA RIJEŠE PROBLEME RASPOREDA I RAZVOJA GRADOVA I NASELJA 2) DA RIJEŠE PROBLEME PROMETA I OSTALE INFRASTRUKTURE 3) DA RIJEŠE PROBLEME SMJEŠTAJA I RAZVOJA GOSPODARSKIH SADRŽAJA, INDUSTRIJE SERVISA, TURIZMA I SL. 4) DA ZAŠTITE VRIJEDNOSTI PRIRODNE I KULTURNE BAŠTINE 5) DA SE PREDLOŽENA RJEŠENJA TEMELJE NA PRINCIPIMA ODRŽIVOG RAZVITKA
D)
KORISNICI PROSTORNOG PLANIRANJA – KORISNIKE PROSTORA MOGUĆE JE SVRSTATI U TRI SKUPINE : 1) POJEDINAČNI KORISNICI – FIZČKE I PRAVNE OSOBE 2) GRUPNI KORISNICI – TERITORIJALNE ZAJEDNICE, GOSPODARSKE GRANE I SL. 3) DRUŠTVO U CJELINI – NAJZNA Č AJNIJIKORISNIK PROSTORNI PLANOVI SU DOKUMENTI SA ZAKONSKOM SNAGOM KOJI SE UVIJEK DONOSE RADI ZADOVOLJENJA I OBRANE OPĆEG INTERESA.
10
E) KARAKTERISTIČNA STRUČNA OSPOSOBLJENOST ZA IZRADU PROSTORNIH PLANOVA U PROCES PROSTORNOG PLANIRANJA UKLJU ČEN JE ČITAV NIZ STRUKA I POJEDINA ČNIH ZNANSTVENIH DISCIPLINA. IZRADA PROSTORNIH PLANOVA JE SPECIJALNOST URBANISTI ČKE STRUKE. PROSTORNE I URBANISTI ČKE PLANOVE KAO GLAVNI PLANERI RADE ARHITEKTI URBANISTI. OSTALE STRUKE KOJE GRAVITIRAJU PREMA URBANIZMU I PROSTORNOM PLANIRANJU SU : - EKONOMISTI - STRUČNJACI ZA ZAŠTITU PRIRODNE I KULTURNE BAŠTINE - PROMETNI STRUČNJACI - GEOGRAFI - GRA ĐEVINARI (RAZNA PODRU ČJA) - GEODETI
11
5. ELEMENTI KOJI IMAJU PRESUDAN UTJECAJ NA PROSTORNO PLANIRANJE
DRUŠTVENI ČIMBENICI
GOSPODARSKI ČIMBENICI
KULTURALNI ČIMBENICI
PROSTORNO PLANIRANJE
KLIMATSKI, EKOLOŠKI, TOPOGRAFSKI ČIMBENICI
CILJEVI, PROGRAMI
MATERIJALNI ČIMBENICI POSTOJEĆEG STANJA 12
6. PODJELA PROSTORNIH PLANOVA
PROSTORNI PLANOVI ZA URE ĐENJE PROSTORA MOGU SE NAČELNO PODIJELITI U DVIJE GRUPE :
A)
GRUPA PROSTORNIH PLANOVA
B)
GRUPA URBANIST ČKIH PLANOVA
PROSTORNI PLANOVI PROSTORNI PLAN SE BAVI PROSTORNIM URE ĐENJEM UKUPNOG PROSTORA ODNOSNO TERITORIJA. TAJ TERITORIJ DANAS SADRŽI RAZLIČITE ELEMENTE KOJI TVORE SUVREMENU STRUKTURU PROSTORA. GRADOVI SU U PROSTORNIM PLANOVIMA PRIKAZANI KAO TO ČKE ILI KAO POVRŠINE S DIMENZIJOM I OBLIKOM, ALI BEZ PRIKAZA NJIHOVE UNUTRAŠNJE STRUKTURE.
URBANISTI ČKI PLANOVI URBANIST ČKI PLAN SE BAVI UNUTARNJIM PROSTORNIM URE ĐENJEM NASELJA I GRADOVA. NA ČIN PRIKAZA I METODA OVISE O VRSTI URBANIST ČIKOG PLANA ODNOSNO MJERILU U KOJEM SE PRIKAZUJE STRUKTURA GRADA ILI NASELJA.
13
7. DOKUMENTI PROSTORNOG URE ĐENJA DOKUMENTI PROSTORNOG URE ĐENJA DEFINIRANI SU ZAKONOM O PROSTORNOM URE ĐENJU I GRADNJI. DOKUMENTIMA PROSTORNOG URE ĐENJA ODRE ĐUJE SE SVRHOVITA ORGANIZACIJA, KORIŠTENJE I NAMJENA PROSTORA TE MJERILA I SMJERNICE ZA URE ĐENJE I ZAŠTITU PROSTORA DRŽAVE, ŽUPANIJA, GRADA ZAGREBA, VELIKIH GRADOVA, GRADOVA I OP ĆINA.
DOKUMENTI PROSTORNOG URE ĐENJA SU : A)
ZA RAZINU DRŽAVE:
1)
STRATEGIJA PROSTORNOG RAZVOJA REPUBLIKE HRVATSKE MJ 1:250 000 I 1:500 000 Strategija prostornog razvoja Republike Hrvatske je temeljni državni dokument za usmjerenje razvoja u prostoru. Strategija na temelju ciljeva prostornog razvoja određuje dugoročne zadaće prostornog razvoja, strateška usmjerenja razvoja djelatnosti u prostoru i polazišta za koordinaciju njihovih razvojnih mjera u prostoru. Razvojni dokumenti pojedinih područ ja i djelatnosti ne mogu biti u suprotnosti sa Strategijom.
2)
PROGRAM PROSTORNOG URE ĐENJA REPUBLIKE HRVATSKE MJ 1:250 000 I 1:500 000 Program prostornog uređenja Republike Hrvatske (u daljnjem tekstu: Program) utvr đuje mjere i aktivnosti za provođenje Strategije i određuje u skladu sa Strategijom temeljna pravila, kriterije i uvjete prostornog uređenja na državnoj, područnoj (regionalnoj) i lokalnoj razini za razdoblje od osam godina.
3)
PROSTORNI PLANOVI PODRUČJA POSEBNIH OBILJEŽJA (NACIONALNI PARKOVI, PARKOVI PRIRODE, TURISTI ČKI KOMPLEKSI, VOJNA NAMJENA I SL.) Prostorni plan područ ja posebnih obilježja uz poštivanje smjernica Strategije i zahtjeva Programa, uvažavanjem prirodnih, krajobraznih i kulturno-povijesnih vrijednosti te uvjeta zaštite okoliša i prirode, razrađuje ciljeve prostornog uređenja na područ ju posebnih obilježja i određuje organizaciju, zaštitu, namjenu i uvjete korištenje prostora. 14
B)
ZA REGIONALNU RAZINU (ŽUPANIJE):
1)
PROSTORNI PLAN URE ĐENJA ŽUPANIJE I GRADA ZAGREBA
2)
PROSTORNI PLANOVI PODRUČJA POSEBNIH OBILJEŽJA IZRA ĐUJU SE ZA PODRU ČJA KOJA SE ODREDE U PROSTORNIM PLANOVIMA URE ĐENJA ŽUPANIJA
C)
ZA LOKALNU RAZINU (GRADOVI I OP ĆINE):
1)
PROSTORNI PLAN URE ĐENJA VELIKOG GRADA, GRADA ILI OP ĆINE MJ 1:25000
2)
URBANISTIČKI PLAN URE ĐENJA
MJ 1:2000 ILI 1000
3)
DETALJNI PLAN URE ĐENJA
MJ 1:1000 ILI 500
MJ 1:100 000
--------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------
OSIM NAVEDENIH PLANOVA U UPORABI SU JOŠ URBANISTI ČKI PLANOVI KOJI NISU OBVEZNI PO NOVOM ZAKONU O PROSTORNOM URE ĐENJU I GRADNJI (OD 1.10.2007.) : 1)
GENERALNI URBANISTIČKI PLAN
2)
URBANISTIČKI PROJEKT
MJ 1:10000 ILI 5000
GRANICE OBUHVATA PROSTORNIH PLANOVA – UGLAVNOM SE POKLAPAJU SA GRANICAMA ADMINISTRATIVNIH PODJELA – GRANICAMA OP ĆINA, GRADOVA, ŽUPANIJA I DRŽAVE.
15
8. PROSTORNI PLAN URE ĐENJA I GENERALNI URBANISTI ČKI PLAN GRADA OSIJEKA GRANICE OBUHVATA PROSTORNOG PLANA URE ĐENJA GRADA OSIJEKA ODRE ĐENE SU ADMINISTRATIVNIM GRANICAMA GRADA OSIJEKA. PROSTORNI PLAN RAZMATRA CJELOKUPNI TERITORIJ GRADA OSIJEKA.
PROSTORNI PLAN URE ĐENJA GRADA OSIJEKA - PLAN NAMJENE POVRŠINA MJ 1:25000
GRANICE OBUHVATA GENERALNOG URBANISTI ČKOG PLANA GRADA OSIJEKA ODRE ĐENE SU U PROSTORNOM PLANU URE ĐENJA. TO SU GRANICE GRA ĐEVINSKOG PODRUČJAGRADA I PODRUČJA MANJIH IZDVOJENIH NASELJA. GUP GRADA OSIJEKA RAZMATRA URBANIZIRANA PODRU ČJA I PROSTORE POTREBNE ZA RAZVITAK GRADA.
GENERALNI URBANISTIČKI PLAN GRADA OSIJEKA PLAN NAMJENE POVRŠINA
16
9. STRUČNI TIM ZA IZRADU PROSTORNIH PLANOVA
UOBIČ AJENA STRUKTURA EKIPE ZA IZRADU PROSTORNOG PLANA :
A)
GLAVNI PROSTORNI PLANER ILI URBANIST (ILI VIŠE NJIH KAO VODSTVO)
B)
SPECIJALIZIRANI SURADNICI PROSTORNO-PLANERSKOG USMJERENJA : - GEOGRAF - PROMETNI PLANER - EKONOMIST - KRAJOBRAZNI ILI PEJZAŽNI ARHITEKT - OSTALI PO POTREBI
C) VANJSKI KONZULTANTI – SURADNICI - SOCIOLOG - POVJESNIČ AR UMETNOSTI, ARHEOLOG, ETNOLOG, POVJESNIČ AR - GRA ĐEVINAR – RAZNI PROFILI PREMA POTREBI - GEODET - PRAVNIK – VLASNIŠTVO NAD ZEMLJIŠTEM - ŠUMAR, AGRONOM, PEDOLOG - BIOLOG, BIOKEMIČ AR, KEMIČ AR I DR. - I DRUGI PREMA POTREBI
17
10. FORMIRANJE I USTROJSTVO STRUČNOG TIMA ZA IZRADU PROSTORNIH PLANOVA
E J I C A Z I L A J I C E P S E N E
ITD
POVIJES T SOCIOLOGIJA DEMOGRAFIJA GEOGRAFIJA URBANIZAM
Č
E T S O N D O H T E R P
PROMET TEHNIKE EKONOMIJA EKOLOGIJA
G A O J K N Č I A D N E D L E G J A G Z O E N J R N A O T C E S J O T R S P
SPECIJALISTI
POLIDISCIPLINARNI
PROSTORNI
PROFESIONALNI TIM
PLAN
UPRAVA I POLITIKA
ITD
18
10. DIJELOVI PROSTORNOG PLANA
SVAKI PROSTORNI PLAN SE SASTOJI OD DVA DIJELA : 1)
ANALITIČKI DIO
2)
PLANSKI DIO
OVA DVA DIJELA PROSTORNOG PLANA NE TREBA SHVATITI KAO ODVOJENE FAZE RADA. PRIJE JE PREVLADAVALA TEORIJA DA SE ANALITI ČKI DIO PLANA TREBA NAPRAVITI PRVO, A POTOM SE MOŽE PRIĆI IZRADI PLANSKOG DIJELA. DANAS PREVLADAVA TEORIJA DA SE POSAO NA IZRADI PROSTORNIH PLANOVA MOŽE RADITI USPOREDNO U SMISLU ANALIZIRANJA I PLANIRANJA. ETAPE U IZRADI PROSTORNOG PLANA NISU ISTOVJETNE SA DIJELOVIMA PLANA.
19
ANALITIČKI DIO PLANA SASTOJI SE OD : 1) ANALIZE KARAKTERISTIKA PROSTORA – ANALIZA FIZI ČKO-GEOGRAFSKE STRUKTURE - MORFOLOGIJA – RELJEF, HIDROLOGIJA, HIDROGRAFIJA - GEOLOGIJA I PRIRODA TLA (GEOMEHANIKA, SEIZMIKA, PEDOLOGIJA) - KLIMATOLOŠKI PODATCI - PRORODNI VEGETACIJSKI POKRIVA Č - KOPNENA I VODENA FAUNA 2) ANALIZE TRANSFORMIRANIH FIZI ČKIH STRUKTURA PROSTORA - OPĆA INFRASTRUKTURA - KOMUNIKACIJE, VODOTOCI, PROIZVODNJA ENERGIJE - NAČIN ZAUZIMANJA I UPOTREBE ZEMLJIŠTA – KVALITETA TLA POLJOPRIVRDE, - SMJEŠTAJ INDUSTRIJE – GRANE INDUSTRIJE, VRSTE, VELI ČINA - SUSTAV NASELJA – SUSTAV I OBLICI NASELJENOSTI 3) ANALIZA DEMOGRAFSKE STRUKTURE - DOBNA STRUKTURA - PRIRODNO KRETANJE STANOVNIŠTVA - MIGRACIJE - STRUKTURA ZAPOSLENOSTI 4) ANALIZA SOCIJALNE STRUKTURE - INDIVIDUALNI I OBITELJSKI STANDARD – NA ČIN ŽIVOTA 5) EKONOMSKE ANALIZE - PROIZVODNJA I POTROŠNA DOBRA - GOSPODARSKE MOGUĆNOSTI - ZAPOSLENOST - TENDENCIJE I PREDVI ĐANJA ZA SREDNJORO ČNA RAZDOBLJA
20
PLANSKI DIO PROSTORNOG PLANA U NA ČELU SE SASTOJI OD SLJEDE ĆIH DIJELOVA : 1)
PLAN NAMJENE POVRŠINA
2)
URBANA MREŽA – SUSTAV NASELJA
3)
PLAN PROMETA
4)
IDEJNA RJEŠENJA KOMUNALNIH INFRASTRUKTURA
5)
MJERE ZA ZAŠTITU PROSTORA – KULTURNA I PRIRODNA BAŠTINA, KRAJOBRAZ
6)
GRA ĐEVNA PODRUČJA
7)
PROGRAM RAZVOJA POJEDINIH DJELATNOSTI I POTREBA STANOV IŠTVA
8)
PLAN REDOSLJEDA INTERVENCIJA – PLAN ETAPNE REALIZACIJE
9)
MJERE ZAŠTITE PROSTORA, VRSTE I NAČIN PRIMJENE
10) ZONE I PROGRAMI ZA IZRADU DETALJNIJIH PLANOVA 11) PROVEDBENE MJERE ZBOG POTREBE DA PROSTORNI PLANOVI BUDU USPOREDIVI NA ČIN GRAIFČKIH PRIKAZA U PROSTORNIM PLANOVIMA ODRE ĐEN JE “PRAVILNIKOM O SADRŽAJU, MJERILIMA KARTOGRAFSKIH PRIKAZA, OBVEZNIM PROSTORNIM POKAZATELJIMA I STANDARDU ELABORATA PROSTORNIH PLANOVA” (NN 106/98)
21
11. ETAPE U IZRADI PROSTORNOG PLANA IZRADA PROSTORNOG PLANA PODIJELJENA JE U ETAPE KOJENISU ISTOVJETNE S DIJELOVIMA PLANA (ANALITIČKI I PLANSKI DIO). ANALITIČKI DIO PLANA BITI ĆE ZASTUPLJENIJI NA PO ČETKU IZRADE, A PLANSKI DIO U KASNIJIOJ ETAPI IZRADE PLANA. 1. ETAPA – STRUČNE RASPRAVE I ODABIR JEDNE VARIJANTE PLANA PRVA ETAPA PREDSTAVLJA UO ČAVANJE TEMELJNIH PROBLEMA. ONI SE SISTEMATIZIRAJU I KATEGORIZIRAJU TE IZDVAJAJU ONI KOJI ĆE DOMINIRATI KONCEPCIJOM PLANA. OVA ETAPA REZULTIRA HIPOTEZAMA, ODNOSNO HIPOTEZOM RJEŠENJA ŠTO SE MORA PREZENTIRATI NARUČITELJIMA PROSTORNOG PLANA. U OVOJ ETAPI DOBRO JE IZRADITI PROBLEMSKU KARTU, A ZATIM I PROGRAMSKU KARTU NA KOJOJ SU GRAFIČKIM NAČINOM PREDOČENI ODGOVRI NA PITANJA IZ PROBLEMSKE KARTE. ANALITIČKI DIO U 1.ETAPI IZRADE PLANA OBUHVA ĆA : - OSNOVNE KARAKERISTIKE PROSTORA - TRANSFORMIRANE STRUKTURE U PROSTORU - DEMOGRAFSKU STRUKTURU - SOCIOLOŠKU ANALIZU - EKONOMSKU ANALIZU IZME ĐU ANALITIČKOG DIJELA I PRIJEDLOGA PLANA MOGU SE POJAVITI RAZNI ELABORATI I RAZNE ME ĐUETAPE U IZRADI PLANA. - TEMELJEM ANALITIČKOG DIJELA PLANA I NJEGOVIH STUDIJA POSTAVLJA SE HIPOTEZA RJEŠENJA. - ORGANIZIRAJU SE RAZNE STRU ČNE RASPRAVE I I KONZULTACIJE S DRUŠTVENIM I POLITI ČKIM SFERAMA (OPĆINE, GRADOVI, ŽUPANIJE) - POŽELJNO JE IZRADITI NEKOLIKO VARIJANTNIH RJEŠENJA PROSTORNOG PLANA. - DRUGI KRUG RASPRAVA U ŠIREM KRUGU – NAKON TOGA IZABIRE SE JEDNA VARIJANTA PLANA. 22
2. ETAPA – JAVNA RASPRAVA NA JAVNU RASPRAVU STAVLJA SE PRIJEDLOG PLANA. (UKLJU ČENE SVE INSTITUCIJE I JAVNOST) NAKON JAVNE RASPRAVE SKUPE SE SVE PRIMJEDBE NA PLAN I DOSTAVE IZRA ĐIVAČU NA PONOVNO RAZMATRANJE. STRU ČNI ODGOVORI NA PRIMJEDBE DOSTAVLJAJU SE NARU ČITELJU PLANA. AKO NA PLAN IMA PREVIŠE OPRAVDANIH PRIMJEDBI PLAN NE IDE U DALJNJU PROCEDURU. AKO JE PRIMJEDBI MANJE I AKO SE MOGU USVOJITI USVAJAJU SE I NA TAJ NA ČIN SE FORMIRA KONA ČAN PRIJEDLOG PROSTORNOG PLANA – GRAFIČKI I TEKSTUALNI DIO. 3. ETAPA – USVAJANJE PLANA – (DONOŠENJE PLANA) PRIHVAĆANJE ODNOSNO USVAJANJE PROSTORNIH PLANOVA VRŠE PREDSTAVNI ČKA TIJELA JEDINICA LOKALNE SAMOUPRAVE I UPRAVE. TO SU OP ĆINSKA VIJEĆA, GRADSKA VIJE ĆA I ŽUPANIJSKE SKUPŠTINE. KOMPLETNA PROCEDURA KOJA PRETHODI USVAJANJU PROSTORNOG PLANA PROPISANA JE “UREDBOM O JAVNOJ NABAVI U POSTUPKU DONOŠENJA PROSTORNIH PLANOVA”. (NN 101/98)
PRIJE POČETKA IZRADE URBANISTI ČKIH PLANOVA UOBI ČAJENO JE DA SE PROVEDE URBANIISTI ČKI NATJEČAJ KAKO BI SE DOŠLO DO NAJKVALITETNIJE IDEJE ODNOSNO URANISTI ČKOG IDEJNOG RJEŠENJA KOJE ĆE POSLUŽITI KAO POLAZIŠTE ZA IZRADU URBANISTIČKOG PLANA. POSTUPAK PROVEDBE URBANISTI ČKOG NATJEČAJA ODRE ĐUJE PRAVILNIK O NATJE ČAJIMA S PODRU ČJA ARHITEKTURE I URBANIZMA. (NN br. 112/2006.) OVAJ PRAVILNIK ZAJEDNO SU DEFINIRALI UDRUŽENJE HRVATSKIH ARHITEKATA (UHA) I ODBOR RAZREDA ARHITEKATA HRVATSKE KOMORE ARHITEKATA I INŽENJERA U GRADITELJSTVU.
23
ETAPE U IZRADI PROSTORNIH I URBANISTI ČKIH PLANOVA
HIPOTEZE
IZRADA DONOŠENJE
I ANA LIZ A I ID ENTIFIKACIJA PROBLEMA
SINTE ZA P RO BL EMA
A V A R P S A R . 1
KONCEPCIJA PROGRAMA
A V A R P S A R . 2
II
III URE ĐENJA
A V A R P S A R . 3
Odabrano PROSTORNI PLAN
PLANA
A V A R P S A R . 4
PROVEDBA
24
12. ZAKONSKI PROPISI ZA PODRUČJE PROSTORNOG PLANIRANJA U REPUBLICI HRVATSKOJ
1)
ZAKON O PROSTORNOM URE ĐENJU I GRADNJI
2)
PROGRAM PROSTORNOG URE ĐENJE REPUBLIKE HRVATSKE
3)
UREDBA O JAVNOJ RASPRAVI U POSTUPKU DONOŠENJA PROSTORNIH PLANOVA
4)
PRAVILNIK O SADRŽAJU, MJERILIMA KARTOGRAFSKIH PRIKAZA, OBVEZNIM PROSTORNIM POKAZATELJIMA I STANDARDU ELABORATA PROSTORNIH PLANOVA
5)
PRAVILNIK O PROSTORNIM STANDARIMA, URBANISTI ČKO-TEHNIČKIM UVJETIMA I NORMATIVIMA ZA SPREČAVANJE STVARANJA ARHITEKTONSKO-URBANISTI ČKIH BARIJERA
25
13. ZAKON O PROSTORNOM URE ĐENJU I GRADNJI
OVIM SE ZAKONOM URE ĐUJE SUSTAV PROSTORNOG URE ĐENJA I GRADNJA, NADLEŽNOSTI TIJELA DRŽAVNE VLASTI I TIJELA JEDINICA LOKALNE I PODRU ČNE (REGIONALNE) SAMOUPRAVE U UPRAVNIM I DRUGIM POSTUPCIMA, TE UPRAVNI I INSPEKCIJSKI NADZOR. SUSTAV PROSTORNOG URE ĐENJA ČINE SUBJEKTI, DOKUMENTI, AKTI I POSTUPCI KOJIMA SE OSIGURAVA PRAĆENJE STANJA U PROSTORU, ODRE ĐIVANJE UVJETA I NA ČINA IZRADE, DONOŠENJA I PROVO ĐENJA DOKUMENATA PROSTORNOG URE ĐENJA TE URE ĐENJE GRA ĐEVINSKOG ZEMLJIŠTA. PROSTORNIM URE ĐENJEM SE OSTVARUJU PRETPOSTAVKE ZA UNAPRE ĐENJE GOSPODARSKIH, DRUŠTVENIH, PRIRODNIH, KULTURNIH I EKOLOŠKIH POLAZIŠTA ODRŽIVOG RAZVITKA U PROSTORU REPUBLIKE HRVATSKE (U DALJNJEM TEKSTU: DRŽAVA) KAO OSOBITO VRIJEDNOM I OGRANI ČENOM NACIONALNOM DOBRU NA NA ČELU INTEGRALNOG PRISTUPA PROSTORNOM PLANIRANJU. INTEGRALNI PRISTUP U PLANIRANJU PROSTORA OBUHVA ĆA NAROČITO: - POZNAVANJE, PROVJERU I OCJENU MOGUĆNOSTI RAZVOJA U PROSTORU - IZRADU DOKUMENATA PROSTORNOG URE ĐENJA - PRAĆENJE PROVEDBE DOKUMENATA PROSTORNOG URE ĐENJA STRUČNE POSLOVE PROSTORNOG URE ĐENJA ZA REPUBLIKU HRVATSKU OBAVLJA HRVATSKI ZAVOD ZA PROSTORNI RAZVOJ U SASTAVU MINISTARSTVA ZAŠTITE OKOLIŠA I PROSTORNOG URE ĐENJA. STRUČNE POSLOVE PROSTORNOG URE ĐENJA ZA ŽUPANIJE I GRAD ZAGREB OBAVLJAJU ŽUPANIJSKI ZAVOD ZA PROSTORNO URE ĐENJE ILI GRADSKI ZAVOD ZA PROSTORNO URE ĐENJE KOJE OSNIVA ŽUPANIJSKA SKUPŠTINA I SKUPŠTINA GRADA ZAGREBA. 26
14. DOKUMENTI PRAĆENJA STANJA U PROSTORU
O STANJU PROSTORA NA PODRU ČJU DRŽAVE, ŽUPANIJE, GRADA ZAGREBA, VELIKOG GRADA, GRADA I OPĆINE IZRA ĐUJE SE IZVJEŠĆE O STANJU U PROSTORU I USVAJA SE PRED ODGOVARAJUĆIM PREDSTAVNIČKIM TIJELOM ZA RAZDOBLJE OD ČETIRI (4) GODINE. IZVJEŠĆE O STANJU U PROSTORU SADRŽI ANALIZU STANJA I TRENDOVA PROSTORNOG RAZVOJA NA TEMELJU OBVEZNIH PROSTORNIH POKAZATELJA O STANJU U PROSTORU, ANALIZU PROVO ĐENJA DOKUMENATA PROSTORNOG URE ĐENJA I DRUGIH DOKUMENATA TE OCJENU STANJA I PRIJEDLOGE ZA UNAPRE ĐENJE PROSTORNOG RAZVOJA S PLANOM AKTIVNOSTI I PRIJEDLOGOM PROSTORNIH POKAZATELJA ZA NAREDNO RAZDOBLJE.
27
ODLUKA O IZRADI PROSTORNOG PLANA IZRADA, ODNOSNO IZMJENA I DOPUNA I ZASEBNO STAVLJANJE IZVAN SNAGE PROSTORNOG PLANA ZAPOČINJE NA TEMELJU ODLUKE PREDSTAVNI ČKOG TIJELA JEDINICE LOKALNE I REGIONALNE (PODRU ČNE) SAMOUPRAVE. ODLUKA O IZRADI PROSTORNOG PLANA OVISNO O VRSTI PROSTORNOG PLANA I POSTUPKA IZRADE SADRŽI OSOBITO: 1) PRAVNU OSNOVU ZA IZRADU I DONOŠENJE PROSTORNOG PLANA, ODNOSNO NJEGOVIH IZMJENA I DOPUNA I STAVLJANJE IZVAN SNAGE, 2) RAZLOGE ZA IZMJENE I/ILI DOPUNE PROSTORNOG PLANA, ODNOSNO NJEGOVO STAVLJANJE IZVAN SNAGE, 3) OBUHVAT PROSTORNOG PLANA, 4) OCJENU STANJA U OBUHVATU PROSTORNOG PLANA, 5) CILJEVE I PROGRAMSKA POLAZIŠTA PROSTORNOG PLANA, 6) POPIS POTREBNIH STRUČNIH PODLOGA (SOCIOLOŠKO, DEMOGRAFSKO, EKONOMSKO, EKOLOŠKO, ENERGETSKO, GRADITELJSKO, HORTIKULTURNO, ESTETSKO I DRUGO OBILJEŽJE) POTREBNIH ZA IZRADU PROSTORNOG PLANA, 7) NAČIN PRIBAVLJANJA STRU ČNIH RJEŠENJA, 8) VRSTU I NAČIN PRIBAVLJANJA KATASTARSKIH PLANOVA I ODGOVARAJU ĆIH POSEBNIH GEODETSKIH PODLOGA, 9) POPIS TIJELA I OSOBA ODRE ĐENIH POSEBNIM PROPISIMA, KOJA DAJU ZAHTJEVE (PODACI, PLANSKE SMJERNICE I PROPISANI DOKUMENTI) ZA IZRADU PROSTORNOG PLANA IZ PODRU ČJA SVOG DJELOKRUGA, TE 28 DRUGIH SUDIONIKA, KOJI ĆE SUDJELOVATI U IZRADI PROSTORNOG PLANA,
10) ROK ZA IZRADU PROSTORNOG PLANA, ODNOSNO NJEGOVIH POJEDINIH FAZA I ROK ZA PRIPREMU ZAHTJEVA ZA IZRADU PROSTORNOG PLANA TIJELA I OSOBA ODRE ĐENIH POSEBNIM PROPISIMA, AKO JE TAJ ROK, OVISNO O SLOŽENOSTI POJEDINOG PODRU ČJA, DUŽI OD TRIDESET DANA, 11) ZABRANA I VRIJEME TRAJANJA ZABRANE IZDAVANJA AKATA KOJIMA SE ODOBRAVAJU ZAHVATI U PROSTORU, ODNOSNO GRA ĐENJE, TIJEKOM IZRADE I DONOŠENJA PROSTORNOG PLANA, 12) IZVORE FINANCIRANJA IZRADE PROSTORNOG PLANA.
29
16. PROVO ĐENJE DOKUMENATA PROSTORNOG URE ĐENJA LOKACIJSKA DOZVOLA SVAKI ZAHVAT U PROSTORU PROVODI SE U SKLADU S DOKUMENTIMA PROSTORNOG URE ĐENJA, POSEBNIM PROPISIMA I LOKACIJSKOM DOZVOLOM. LOKACIJSKA DOZVOLA JE UPRAVNI AKT, A IZDAJE SE TEMELJEM DOKUMENTA PROSTORNOG URE ĐENJA TE POSEBNIH ZAKONA I PROPISA. LOKACIJSKA DOZVOLA IZDAJE SE ZA SVE GRA ĐEVINE OSIM ZA ZGRADE ČIJA GRA ĐEVINSKA (BRUTO) POVRŠINA NIJE VE ĆA OD 400 M, ZGRADE ZA OBAVLJANJE ISKLJU ČIVO POLJOPRIVREDNIH DJELATNOSTI ČIJA GRA ĐEVINSKA (BRUTO) POVRŠINA NIJE VE ĆA OD 600 M I JEDNOSTAVNE GRA ĐEVINE I RADOVE. ZA OVE ZGRADE ZA KOJE NIJE POTREBNA LOKACIJSKA DOZVOLA IZDAJE SE RJEŠENJE O UVJETIMA GRA ĐENJA. LOKACIJSKOM DOZVOLOM SE OVISNO O VRSTI ZAHVATA U PROSTORU ODRE ĐUJE : -OBLIK I VELIČINA GRA ĐEVNE ČESTICE, ODNOSNO OBUHVAT ZAHVATA U PROSTORU - NAMJENA GRA ĐEVINE -VELIČINA I POVRŠINA GRA ĐEVINE -SMJEŠTAJ JEDNE ILI VIŠE GRA ĐEVINA NA GRA ĐEVNOJ ČESTICI -OBLIKOVANJE GRA ĐEVINE -URE ĐENJE GRA ĐEVNE ČESTICE -NAČIN I UVJETI PRIKLJUČENJA GRA ĐEVNE ČESTICE NA JAVNO PROMETNU POVRŠINU I KOMUNALNU INFRASTRUKTURU -NAČIN SPRJEČAVANJA NEPOVOLJNA UTJECAJA NA OKMOLIŠ -DRUGI ELEMENTI VAŽNI ZA ZAHVAT U PROSTORU PREMA POSEBNIM PROPISIMA
30
NADLEŽNOST ZA IZDAVANJE LOKACIJSKE DOZVOLE LOKACIJSKU DOZVOLU IZDAJE NADLEŽNO UPRAVNO TIJELO: – ŽUPANIJE NA ČIJEM SE PODRUČJU PLANIRA ZAHVAT U PROSTORU AKO SE NALAZI IZVAN PODRU ČJA VELIKOG GRADA TE AKO JE ZAHVAT U PROSTORU PLANIRAN NA PODRU ČJU DVIJU ILI VIŠE JEDINICA LOKALNE SAMOUPRAVE, – GRADA ZAGREBA ZA ZAHVAT U PROSTORU PLANIRAN NA NJEGOVOM PODRU ČJU, – VELIKOG GRADA NA ČIJEM JE PODRUČJU PLANIRAN ZAHVAT U PROSTORU.
ZAHTJEV ZA IZDAVANJE LOKACIJSKE DOZVOLE ZAHTJEVU ZA IZDAVANJE LOKACIJSKE DOZVOLE PRILAŽE SE: 1) IZVOD IZ KATASTARSKOGA PLANA, ODNOSNO NJEGOVA PRESLIKA, 2) TRI PRIMJERKA IDEJNOG PROJEKTA ČIJA JE SITUACIJA PRIKAZANA NA ODGOVARAJU ĆOJ POSEBNOJ GEODETSKOJ PODLOZI, 3) IZJAVU PROJEKTANTA DA JE IDEJNI PROJEKT IZRA ĐEN U SKLADU S DOKUMENTOM PROSTORNOG URE ĐENJA NA TEMELJU KOJEG SE IZDAJE LOKACIJSKA DOZVOLA, 4) PISANO IZVJEŠĆE I POTVRDU O NOSTRIFIKACIJI IDEJNOG PROJEKTA AKO JE PROJEKT IZRA ĐEN PREMA STRANIM PROPISIMA, 5) DOKAZ O PRAVNOM INTERESU PODNOSITELJA ZAHTJEVA ZA IZDAVANJE LOKACIJSKE DOZVOLE
31
