Uvod u prostorno planiranje Odgovori na ispitna pitanja - PROSTORNI I URBANISTIČKI PLANOVI - STRATEGIJA PROSTORNOG RAZVOJA RH - PROGRAM PROSTORNOG UREĐENJA RH - PROSTORNI PLAN PODRUČJA POSEBNIH OBILJEŽJA (PPPPO) – 1:25.000 - PROSTORNI PLAN ŽUPANIJE / PROSTORNI PLAN GRADA ZAGREBA (PPŽ / PPGZ) – 1:100.000 - PROSTORNI PLAN UREĐENJA UREĐENJA VELIKOG GRADA GRADA / GRADA / OPĆINE (PPUVG / PPUG / PPUO) – 1:25.000 + 1:5.000 - URBANISTIČKI PLAN UREĐENJA (UPU) – 1:5.000 / 1:2.000 /1:1.000 - DETALJNI PLAN UREĐENJA (DPU) – 1:1.000 - Što je prostorno planiranje? Prostorno Prostorno planiranje planiranje je optimalan raspored ljudi, dobara i djelatnosti na teritoriju radi njegove optimalne upotrebe.
- Koja su 4 osnovna pitanja o prostoru? • kako rasporediti sadržaje prostora • kako usmjeriti činitelje koji mijenjaju prostor • kako najbolje koristiti prostor • kako očuvati prostor
- Kako se postiže planiranje, a kako zaštita prostora? • planiranje u stručnom smislu postiže se međusob međusobnim nim usklađiv usklađivanjem anjem korištenja korištenja prostora prostora
• zaštita u pravnom smislu postiže se prostornim prostornim planovima planovima koji koji imaju imaju obilježja zakonskih dokumenata (početak: sredinom 20.st.)
- Što je optimalno korištenje prostora? - svaki korisnik zemljišta i prostora ne smije smetati drugima - svaki korisnik treba raspolagati (donekle) prihvatljivim lokacijama za svoje potrebe - treba sačuvati kvalitetu prirode i okoliša - treba osigurati stabilnu financijsku vrijednost zemljišta kroz dulje razdoblje
- Urbana polarizacija - zračenje utjecaja - primanje utjecaja -U prostoru se odvijaju relacije između zbijenog urbanog i raspršenog ruralnog prostora. prostora. Odnosi Odnosi su su uzajamni. uzajamni. Ali, iz velikog velikog broja mjesta mjesta ruralnog ruralnog prostora prostora uspostavlja se relacija prema jednom mjestu urbanog prostora. Stvara se polarizacijski utjecaj grada na prostor
- Gravitacijske zone - radijus gravitacije - pojasevi gravitacijske zone (grad+predgrađe, prigradska zona, susjedstvo grada) →Doseg zone utjecaja grada ovisi o većem broju funkcija (djelatnosti) rjeđe potražnje.
- Veličine gradova • Mali gradovi 2.000-20.000 stanovnika. Urbana aglomeracija u kojoj nema poljoprivrednih djelatnosti, a koja ima mali utjecaj na okolicu (trgovina, poslovanje, zabava, kultura, lokalna uprava, zdravstvo). Ne pružaju pružaju dovoljne dovoljne mogućno mogućnosti sti rada, rada, kulturnog kulturnog i rekre rekreativnog ativnog života, života, bogatstvo bogatstvo društvenih kontakata, naobrazbe, mnogi su često dosadni i u svemu usporeni. • Veliki gradovi 100.000-1.000.000 stanovnika. Urbana aglomeracija koja ima veliki utjecaj na svoju okolicu. Pružaju različite mogućnosti rada, kulturnog i rekreativnog života, bogatstvo društvenih kontakata, naobrazbe, nisu dosadni i usporeni. Glavni su ciljevi migracija selo-grad. Obilježava ih pomanjkanje ambijenta, skupoća života, gubici vremena u prijevozu unutar grada
• zaštita u pravnom smislu postiže se prostornim prostornim planovima planovima koji koji imaju imaju obilježja zakonskih dokumenata (početak: sredinom 20.st.)
- Što je optimalno korištenje prostora? - svaki korisnik zemljišta i prostora ne smije smetati drugima - svaki korisnik treba raspolagati (donekle) prihvatljivim lokacijama za svoje potrebe - treba sačuvati kvalitetu prirode i okoliša - treba osigurati stabilnu financijsku vrijednost zemljišta kroz dulje razdoblje
- Urbana polarizacija - zračenje utjecaja - primanje utjecaja -U prostoru se odvijaju relacije između zbijenog urbanog i raspršenog ruralnog prostora. prostora. Odnosi Odnosi su su uzajamni. uzajamni. Ali, iz velikog velikog broja mjesta mjesta ruralnog ruralnog prostora prostora uspostavlja se relacija prema jednom mjestu urbanog prostora. Stvara se polarizacijski utjecaj grada na prostor
- Gravitacijske zone - radijus gravitacije - pojasevi gravitacijske zone (grad+predgrađe, prigradska zona, susjedstvo grada) →Doseg zone utjecaja grada ovisi o većem broju funkcija (djelatnosti) rjeđe potražnje.
- Veličine gradova • Mali gradovi 2.000-20.000 stanovnika. Urbana aglomeracija u kojoj nema poljoprivrednih djelatnosti, a koja ima mali utjecaj na okolicu (trgovina, poslovanje, zabava, kultura, lokalna uprava, zdravstvo). Ne pružaju pružaju dovoljne dovoljne mogućno mogućnosti sti rada, rada, kulturnog kulturnog i rekre rekreativnog ativnog života, života, bogatstvo bogatstvo društvenih kontakata, naobrazbe, mnogi su često dosadni i u svemu usporeni. • Veliki gradovi 100.000-1.000.000 stanovnika. Urbana aglomeracija koja ima veliki utjecaj na svoju okolicu. Pružaju različite mogućnosti rada, kulturnog i rekreativnog života, bogatstvo društvenih kontakata, naobrazbe, nisu dosadni i usporeni. Glavni su ciljevi migracija selo-grad. Obilježava ih pomanjkanje ambijenta, skupoća života, gubici vremena u prijevozu unutar grada
• Srednji gradovi 20.000-100.000 stanovnika. Urbana aglomeracija u mjerilu čovjeka koja se uklapa u prirodu svoje okolice. okolice. Omogućuje izvjesnu kvalitetu kvalitetu načina života, između ruralne izoliranosti i koncentracije velikih gradova, uz ekološki zadovoljavajući okoliš. Ujedinjuju dobre, ali i loše strane velikih i malih gradova. • Velegrad - metropola Od 1.000.000 stanovnika. Polariziraju prostor. Nemoguće im je odrediti gravitacijski utjecaj. Simultano djelovanje velikog broja funkcija. Multiplikativni efekti. Organizira prostor prostor oko sebe, sebe, nameće nameće svoj svoj ritam i način života na velikom velikom područ području. ju. Nemilosrd Nemilosrdan an prema osrednjosti, osrednjosti, uzdiže uzdiže i selektira selektira kvalitete kvalitete u kulturi kulturi i umjetnos umjetnosti. ti.
- Konurbacije - spajanje dva grada u blizini rastom jednog od njih - gradovi blizanci - skupina više spojenih gradova - urbanizirana regija: megapolis - obalni konurbacijski niz Velike urbane aglomeracije u kojima kontinuirana urbaniziranost obuhvaća područje veličine čitavih regija.
- Decentralizacija - manji kompaktni trabanti i sateliti - linearni urbanizirani sustavi različite kompaktnosti - polinuklearne maglice s mješovitim poluurbanim-polururalnim međuprostorima Raspršivanje Raspršivanje urbanizacije urbanizacije koje se provodi provodi nakon nakon što kompaktni kompaktni koncentrični koncentrični gradovi gradovi prerastu razumne razumne dimenzije. dimenzije.
- Sateliti Relativno Relativno samostalno samostalno i prostorno prostorno donekle donekle odvojeno odvojeno naselje u zoni uže uže gravitacije gravitacije središnjega središnjega grada grada
- Trabanti Samostalan manji grad u gravitaciji većega grada.
- Dekoncentracija Decentralizacija Decentralizacija metropolitanske metropolitanske regije regije koja se ostvaruje ostvaruje gradnjom gradnjom velikih odteretnih odteretnih gradova gradova (satelita). (satelita).
- Geneza sela (socijalna) • kompozicija (do 1.pol.19.st.) - suživot tradicionalnih društvenih skupina: seljaci, obrtnici, trgovci i radnici • dekompozicija (1.pol.19.st. - sredina 20.st.) - iseljavanje sa sela - manje nepoljoprivrede - manje različitih skupina • rekompozicija (od sredine 20.st.) - gospodarski procvat - porast nepoljoprivrede: obrada sirovina i usluge, mehanizacija i agrotehnika, manje poljoprivrednika - više različitih skupina: specijalizacija poljoprivrede, priljev stanovništva
- Zbijena sela - sa jezgrom - pravokutnog tlocrta - okruglo pravilno selo - cerealno selo - aglomerirano nepravilno selo
- Sela u nizovima - pravilno linijsko selo - nepravilno linijsko selo (uz rubove krških polja, u podnožju oko brežuljaka, uz vode, uz rubove šuma)
- Sela formirana zaseocima - skupine do desetak kuća - nekoliko skupina oko veće aglomeracije s crkvom - često u planinskim predjelima
- Velika sela - ritam života uvjetovan poljoprivredom - nesigurnost uz dugotrajno održavanje veleposjeda - kolonizacija - stvaranje kolhoza - kolonizacija - sustavno naseljavanje - kolonizacija - vinogradarstvo - utvrđene naseobine u vojnim krajinama (dekadencija urbanog života)
- Mala ruralna središta - trgovišta → prvo mjesto otkupa poljoprivrednih proizvoda, i posljednje mjesto distribucije tercijarnih usluga i sekundarnih proizvoda za ruralno društvo - imaju osnovne centralne funkcije
- Industrija u ruralnoj sredini - u suvremenom društvu je neodrživ potpuno ruralni način života - stanovništvo djelomično ili potpuno mijenja djelatnost - industrijsko stanovništvo raspršeno u ruralnoj sredini - industrijska sela (uz rudnike)
- Simbioza urbanog i ruralnog - nakon ekoloških suprotnosti urbanih i poljoprivrednih područja - urbano stanovništvo i djelatnosti dobivaju dio ruralnih obilježja - tradicionalne ruralne djelatnosti dobivaju neke urbane karakteristike
- Regionalizacija Postupak izdvajanja regionalnih cjelina unutar ukupnog prostora :
- raščlanjivanje cjeline, ili - nadogradnjom prostornih jedinica u sve veće cjeline.
- Načela definiranja regije • Kriterij homogenosti (sličnosti stanja obilježja): - prostor je okvir postojanju (npr. povijesno-zemljopisne regije). • Kriterij polariziranosti (pojava međuzavisnosti): - prostor je okvir životu (npr. ekonomske regije).
- Homogena regija Prostor čiji pojedini sastavni dijelovi pokazuju između sebe manje razlika nego prema jedinicama susjednog prostora
• Postupak definiranja homogene regije: - utvrđivanje sličnosti unutar regionalnih jedinica prostora, ili - razgraničenje utvrđivanjem različitosti između regija.
•Kriteriji koji označuju homogene regije: - kontinuiranost, i - uniformnost / jednoličnost •Uočavanje homogenosti: - mjerenjem i utvrđivanjem činjenica, - morfološka metoda (bazira se na postojećem stanju). •Prirodne regije: - determinacija se temelji na obilježjima krajolika / pejzaža, - zaštita prostora, - ruralni prostor, - grad narušava homogenost
- Polarizirana regija →Razvijeni prostor nije homogen, nego je heterogen. • Heterogenost proizlazi iz: - diferencijacije djelatnosti i različitosti njihovoga smještaja (razmjena), - diferencijacije stanovništva po djelatnostima, stupnju koncentracije i po načinu življenja (funkcionalna međuovisnost). Uzrok heterogenosti prostora su gradovi: - koncentrirani raspored stanovništva i djelatnosti, - oko sebe stvara i oblikuje gravitacijsku zonu (središte je funkcionalnih, prostornih, društvenih, gospodarskih i političkih međuovisnosti). Grad: - pol, žarište, čvor, ishodište gravitacijske zone. Prostor u kojemu raspršene funkcije iz okolice gravitiraju koncentriranim funkcijama urbanog središta, i obrnuto. Temelje se na pojmu međuovisnosti: - analizi utjecajnih tj. gravitacijskih zona gradova (ne na morfološkoj analizi). Granice: - nalaze se na razmeđi utjecaja susjednih polova (urbanih središta) istoga ranga. Pretpostavka: - heterogeni prostor održava sa dominirajućim polom više odnosa nego sa susjednim polom. Polarizirane regije omogućuje cjelovitost planiranja: - u području teritorija,
- sa gospodarskim ili demografskim potencijalima, i - sa društveno-političkim kompetencijama za odlučivanje.
- Planska regija •Određivanje obuhvata plana prema kriterijima homogene regije nije dovoljno: - jer čovjek mijenja prostor u kojemu obitava i koji koristi (čak i kada ga zaštićuje) - tako određen obuhvat je prestatičan (temelji se na postojećem stanju) - slabije urbanizirani prostor •Određivanje obuhvata prema kriterijima polarizirane regije nije dovoljno: - jer je previše dinamičan da bi se mogao precizno odrediti - granice su previše neodređene - visoko urbanizirani prostor →U prostornom planiranju: - regija je sredstvo planiranja, a ne cilj planiranja - ona se koristi da se prostor može planirati (prostor se ne planira da bi se uspostavila regija) - regija je instrument za provođenje zadanog cilja u uređenju prostora (NUTSII) - homogena regija i polarizirana regija su podloga planiranju (nisu cilj planiranja) Prostor u kojemu su svi njegovi dijelovi podvrgnuti jednoj planskoj akciji (prema donešenoj odluci da se provodi jedinstveni plan i jedinstveni program).
- Ciljevi prometa • ciljevi korisnika - povećanje pokretljivosti - smanjenje vremena putovanja - veća udobnost putovanja - sigurniji prijevoz - jeftiniji prijevoz - estetski doživljaj • ciljevi prijevoznika - manji troškovi investicije - manji troškovi održavanja - manji troškovi eksploatacije - veći profit - bolja koordinacija prometnih vrsta i usluga - ekonomski rast
• ciljevi zajednice - pristupnost u sve predjele zemlje - smanjenje zagađivanja okoliša - poticaj razvitku i smještaju naselja - poticaj boljem rasporedu stanovništva i djelatnosti - gospodarsko razvijanje predjela - bolja mogućnost upravljanja - zaštita prostora - zaštita kulturnih spomenika - zaštita prirode
- Način transporta →Odnos prostora i načina transporta: - manja uloga prirodnih prepreka za smještaj naselja i njihovih funkcija - promet unosi ekonomski i društveni razvitak za kraj kojima prolazi - prometna infrastruktura može zauzimati velike površine (studije optimalne namjene prometne infrastrukture) • Vodeni promet (riječni ili morski): - za terete male jedinične vrijednosti koji se prevoze u velikim količinama (npr. sirovine) - u nerazvijenim područjima - kada nema drugih mogućnosti prijevoza - u vrlo razvijenim područjima - jer se prevoze velike količine (troškovi prijevoza se trebaju smanjiti) - kanali - zbog skraćivanja puta • Željeznički promet: - za transport tereta na srednje udaljenosti (200-1000 km) - problem kratkih udaljenosti - ne omogućuje se dostava (samo od kolodvora do kolodvora), problem pretovara - razvoj naselja - djeluje samo oko stanica • Zračni promet: - na udaljenostima preko 500 km (1000 km) - racionalnost nije moguća na male udaljenosti - zbog pretovara (transport od luke koja je izvan grada do terminala koji je u gradu) - koristi se - za putnike i za terete male težine, za male količine i visoke jedinične vrijednosti, za terete koji trebaju brzo stići na odredište • Cestovni promet: - dominantna regionalna uloga - za manje težine i količine na kraćim udaljenostima (do 500 km) - velika elastičnost itinerera i vremena prijevoza
- prednost - transport od vrata do vrata - na duge udaljenosti za teško pretovarljive terete - koncentracija stanovanja uzduž trasa prometnica - generativni faktor naseljavanja - strategija izgradnje utječe na oblik naseljavanja prostora - koncentracija veća na križanjima i točkama zaustavljanja, ili u obliku kontinuiranih linija • Automobil: - sredstvo decentralizacije - omogućuje raspršenost stanovanja i djelatnosti - stvara i funkcionalne koncentracije (shopping centri)
- Prometna linija Prometna linija treba biti u tri ravnoteže: • Linearna ravnoteža: → prometna os je maksimalno i podjednako upotrebljena i iskorištena od polazišta do odredišta - smanjivanje prometa s udaljavanjem od grada - smanjivanje korištenja prometne osi profil prometnice je manji Linearna ravnoteža - etapnost izgradnje: - ekonomska etapnost - graditi puni profil ceste tamo gdje je on potreban s obzirom na broj korisnika - građevinska etapnost - odjednom graditi puni profil ceste (zbog organizacije gradilišta) →razdoblja izvjesnog deficita i suficita kapaciteta ceste (zbog toga što se kapacitet ne može povećavati kontinuirano)
• Alternantna ravnoteža: →prometnica se treba upotrebljavati u oba smjera s podjednakim stupnjem iskorištenosti - odnos ciljnih i izvornih funkcija - jednosmjerni promet (ciljevi i izvori su udaljeni), dvosmjerni promet (preraspodjela i miješanje ciljeva i izvora), poprečne komunikacije (multifunkcionalne integrirane lokacije i zone koje sadržavaju izvore i ciljeve prometa) • Vremenska ravnoteža: - jednoličnije funkcioniranje prometnog sustava tijekom cijele godine → neravnoteža: turizam, planinske ceste i snijeg, sjeverne luke
- Procjena isplativosti → optimalno za pojedine skupine korisnika - sagledavati ne samo prometni nego i ukupni razvojni učinak prometa
→izvedba prometnica ne započinje sa izračunom troška (tehnički i inženjerski troškovnik gradnje, tehnički projekt) nego sa planiranjem (kulturno i planerski) → uspostavljanje granice između luksuza i utilitarnosti - spoznaje o široj društvenoj koristi i nemjerljivim učincima izgradnje - sintetičko stajalište u odnosu na fiziološku studiju (sustav komunikacija) - detaljno stajalište u odnosu na anatomsko ispitivanje rezultata (usklađivanje s krajolikom) - ceste za šetnju i razgledavanje - ceste za turistički doživljaj - ceste za zaobilazak zbog zaštite krajolika
- Elementi sustava Sustav mreže: • Penetracijski sustav: - tehnička ideja → najkraća je udaljenost najbolja i najbolja je komunikacija ona koja je najkraća - nije razvojna opcija (npr. jednosmjerne specijalizirane komunikacije za transport rude - Labin) - najbrža veza među gradovima ostavlja po strani ostale gradove (oni se na autocestu spajaju najkraćim putem) - povezani gradovi se razvijaju, a ostali gradovi zaostaju i stagniraju u razvoju - penetracijski sustav jer najbrže penetrira kroz prostor do svoga cilja (što je jedina uloga prometnice) • Opslužni sustav: - više planerska, manje tehnička ideja → autocesta povezuje gradove duljim putima , ali onim koji povećava njihov utjecaj na ostale gradove - sukob planera i specijalista jedne struke (najbolje rješenje je ili nije ono koje odgovara svojoj prividno primarnoj svrsi) • Kompleksna mreža: → svaki pravac može imati svoju namjenu - nikada nije sve riješeno (potrebe se neprestano mijenjaju i rastu, potrebe su relativne, uvijek smo u stisci s vremenom i novcem) - planer mora razlučiti prioritete i etape u odnosu na korisnost (trenutnu i perspektivnu, u okviru sredstava raspoloživih u određenom vremenu)
- Utjecaj na okolinu • Tuneli: - umjesto usjeka tuneli (i tamo gdje nisu potrebni zbog tehničkih razloga) koji su prekriveni sa malim slojem zemlje
- izvode se površinskim otkopom ili specijaliziranim strojevima (krtica) → ideja: smanjiti tragove gradnje • Usjeci i nasipi: - raditi ih sa jako položenim stranama (puno više nego što je to tehnički potrebno zbog prirodnog klizanja terena) koje se mogu ozeleniti → ideja: priroda takva da se ne vide tragovi gradnje • Vijadukti: - moraju postojati, ali trebaju postati prepoznatljiva arhitektonski oblikovana djela (ne samo banalne tehničke konstrukcije) → ideja: artificijelne građevine trebaju imati skulpturalnu vrijednost • Potporni zidovi: - izbjegavati ih ili obložiti velikim kamenom (umjesto izvoditi sa betonskim zidom) → ideja: koristiti prirodne materijale • Ograde - braniči: - izbjegavati ih ili izvesti ih prema lokalnoj tradiciji iz drveta ili kamena - umjesto limene ograde između dvaju smjerova bolje zeleni pojas širine jedne trake → ideja: elemente zaštite postići manje agresivno • Zavojite ceste: - trasa koja ima predugačke zavoje nije ugodna ni prometno funkcionalna - velike krivulje zamijeniti sa manjima između kojih je pravac →ideja: osigurati funkcionalnu i ugodnu vožnju • Ulazi u tunele: - položiti ih u padini brijega, ne izvesti ulaz koji ima vertikalno betonirani iskop - izvesti ga s pokosom koji je jednak nagibu padine brijega →ideja: izbjeći nepotrebna iskapanja i ostvariti bolji kontakt s prirodom • Ceste uz kosine: - urezivanje cesta u padinu brijega (simetričnim usjekom i nasipom zbog ideala izjednačavanja masa) - uzdužni vijadukti (omogućuju veće širine, estetska prednost ali i za gradnju je potrebno manje materijala, površinske vode teku slobodno, ekološka uloga omogućuje slobodan prolaz biljnom i životinjskom svijetu, omogućuje opstanak vegetacije i divljači, ne smetaju čovjeku u korištenju zemljišta) →ideja: ostvariti nedirnuti reljef i očuvanu prirodu ispod ceste •Pothodnici i podvožnjaci: - treba ih što više prostorno osloboditi (umjesto da prolaze kroz uzak betonski prolaz) - izgled kao prirodno ulegnuće koje je iskorišteno kao prolaz →ideja: koristiti prirodne oblike kod oblikovanja tehničkih rješenja
• Priključci: - projektiraju se hijerarhijski logično: glavni smjer uvijek mora ostati naglašen, mora se jasno vidjeti što je priključak → ideja: spriječiti mogućnost zabune • Križanja: - tipovi ovise o prometno-tehničkom ili građevinskom rješenju, ali i o uklapanju u okoliš, o percepciji vozača, o koncepciji i logičnosti križanja - denivelirana križanja - na autocestama i brzim cestama (bez križanja između lijevih skretanja i ravnih tokova) - bez deniveliranih križanja - obične ceste • Drvoredi uz ceste: - drvored uz cestu nepoželjan zbog izmjene svjetla i sjene po sunčanom danu jer umara oči vozača (drvoredi uz autoceste se ne sade i žele se posjeći) - drvored je za suce zaštita vozačima, olakšanje za vrijeme velikih vrućina - proširenja cesta tako da drvored ostane u sredini • Reklame: - zabraniti i spriječiti reklame izvan zona naselja - samo nužne obavijesti o benzinskim stanicama i odmorištima
- Faktori lokalizacije industrijskih jedinica: 1. fizički (prirodni, ekonomski) • prirodni: - izvori energije (ugljen) - gubi na važnosti (hidroenergija, nuklearna energija) - nalazišta sirovina - smanjuje se udio prirodne sirovine u proizvodnji (prerada, promet) • tehnički: - ceste (nema važnu ulogu - cestovni promet je jako razvijen) - luke (usluge luke, prerada sirovina i polusirovina, prazne vožnje, agencije, konzulati, transportna poduzeća - rafinerije, metalurgija, kemijska industrija) - željeznica (usluge čvorišta za transport od vrata do vrata, savladavanje reljefa, brzina, pravilnost reda vožnje, neovisnost o vremenskim prilikama - prilagodba i specijalizacija industrije) - aerodromi ( usluge aerodroma, električna centrala - izvor energije pogodan za industriju) 2. antropogeni (ekonomski, socijalni, politički) •socioekonomski: - aglomeracija (rad, tržište, društvena infrastruktura) - vlast (ekonomske, strateške, socijalne odluke) - vlasnik (rodni grad) 3. ekološki
- Koncentracija industrije
→Industrija se koncentrira duž infrastrukturnih koridora •Koncentracija industrije u nerazvijenim zemljama: - industrijalizacija je potaknuta - ne provodi se samo sa jednom industrijom •Koncentracija industrije u razvijenim zemljama: - skupine industrija u vertikalnoj suradnji (nastavak prerade) - grozdovi (puno tvornica iste veličine za preradu iste vrste materijala)
- Prostor za prihvat industrije: - štednja prostora - optimalna namjena prostora - povećanje broja stanovnika - raznolikost djelatnosti - pokretljivost ljudi - pokretljivost djelatnosti →Maksimalna veličina u odnosu na mjesto prihvata industrije: - monofunkcionalna naselja (nepovoljno) - mali i srednji gradovi (industrijski smještaj ima urbana obilježja) - potreba za velikom površinom - kvaliteta i karakteristike tla
- Industrijske zone Zona → prostor na kojemu se nalazi više sličnih korisnika prostora. -Unaprijed projektirana i realizirana zona privlačna je za uprave industrijskih poduzeća jer se ne moraju brinuti kako će doći do terena i postoji li za njega urbanistički plan koji omogućuje smještaj industrije. •Veličina industrijske zone: - male _ do 100 ha (do 50 ha) - srednje _ 100-500 ha (50 - 100 ha) - velike _ od 500 ha (od 100 ha) •Tipovi industrijskih zona →s obzirom na vrstu industrije: - industrija je vezana za plovni put - industriji je dovoljna samo cesta - industrija je čista i traže čistu atmosferu (vjetar)
- industrijski parkovi usmjereni na žensku radnu snagu (u blizini stanovanja) - za industriju različite namjene →s obzirom na predopremljenost: - osnovna opremljenost (parcelacija i osnovna unutarnja prometna mreža) - dodatna opremljenost (lučke instalacije, sredstva manipulacije, transformatorske stanice) - potpuna opremljenost (servisi, prefabricirane hale)
- Industrija i regija •Proces i ciklus industrijalizacije: - prerada poljoprivrede i ribarstva (1. faza) - prerađivačka industrija (2. faza) - veliki zahvati u prometnu infrastrukturu (3. faza) →Industrijska polarizacija zbog nagle homogene industrijalizacije (negativno). •Monovalentnost i polivalentnost: - dominacija jedne industrije - raspršivanje industrijske strukture (nadopunjavanje ali bez uništavanja regionalnih specifičnosti) •Koncentracija i dekoncentracija: - koncentracija (vertikalna i horizontalna indukcija) - dekoncentracija (smanjiti humane i ekonomske probleme velike koncentracije, sprječavanje stvaranja prevelikih i previše urbaniziranih urbanih aglomeracija, planski oblici: linearna - duž prometnih koridora, radijalna - industrijski sateliti)
- Regulacija riječnog sliva: - hidrotehnički pothvat - hidromelioracijski pothvat - interdisciplinarnost obuhvaćena i uokvirena prostornim planom - Odnos elaborata zaštite okoliša i prostornog planiranja →Prostorni planovi se opterećuju elaboratima koji nemaju utjecaj na prostorni obuhvat plana (kada se problemi koje istražuju elaborati zaštite okoliša ili zaštite voda ne mogu riješiti razmještajem i organizacijom sadržaja u prostoru unutar obuhvata plana). - Zagađenje vode - korisnici koji onečišćuju okoliš - korisnici koji trpe onečišćenje - korisnici koji onečišćuju vlastiti okoliš - preveliki broj korisnika
- agresija u prostoru (točkasto koncentrirana štetnost) - gužva u prostoru (ravnomjerno raspršena štetnost) - dobra je za piće i plivanje, a loša za odvodnju otpada - dobra je za plivanje u gužvi, a loša za pranje tijela →Voda je zagađena od onog stupnja kada njezine karakteristike dobivene ljudskom intervencijom ometaju jednu od njezinih funkcija. →Voda je zagađena kada joj je kvaliteta inkompatibilna s upotrebom. Urbanistički planovi reguliraju način korištenja zemljišta. Oni koji koriste vodu za piće nisu je dužni sanirati jer je ne zagađuju. Vodu saniraju oni koji je zagađuju.
- Gospodarenje vodom Voda → ograničavajući faktor u prostornom planiranju: - predmet planiranja (dobava i zaštita) - gospodarenje vodom (dobava i obrana vode) - dobava i obrana istodobno na istom teritoriju
- Poplave - posljedica neprilagođenosti korita rijeke količini vode - sredstva obrane (brane i nasipi) - brane (na retencijama i akumulacijama) - nasipi (uređenje cijeloga sliva, svi pritoci i potoci) •Prostorno planiranje: - velike retencije (tehničke građevine, bitno uklapanje u krajolik) - male retencije (u gorskim potocima, prije nego rijeka postane velika) - prije izgradnje nasipa izraditi sustave retencija (veći stupanj uklapanja u krajolik) •Problemi: - najlakša zaštita s nasipima (upitna kvaliteta dobivenog prostora) - produbljivanje rijeke (draganje) - sustavno čišćenje (održavanje uvijek iste dubine) - problem i isušivanja podzemne razine vode u okolini (zbog nasipa)
- Hidroenergija - nije najmanje jeftina energija - brana je skupa - puno godina amortizacije
- potopljeno zemljište (u nizini - najbolje poljoprivredno zemljište, u planini - jedino poljoprivredno zemljište) - potopljene šume, naselja, ceste, povijesni spomenici - mijenja se stanje podzemnih voda (zaustavlja se vodeni tok nadzemnih ali i podzemnih voda) - podiže se uzvodno, snižava se nizvodno (ekološke katastrofe) - velika akumulacija je ekonomičnija i produktivnija od više manjih (stručnjaci specijalisti) - ne uračunavaju se sve posljedice u izračun (uključiti promjenu poljoprivrednih kultura s obzirom na klimatske, pedološke, ekonomske i agronomske uvjete) - izgubljen prostor - rizik ekoloških poremećaja - ali i brzo zatrpavanje nanosom riječnog materijala (50-100 godina) - omogućuje turističko korištenje u mjesecima kada se voda ne koristi - u ljetnim mjesecima jezera su poluprazna ili prazna - suhi i muljeviti dio ako je obala položenija (strmu nije moguće koristiti u turizmu) - akumulacijsko jezero koje se koristi za turizam mora biti predimenzionirano - povećavaju se opasnosti i štete - opasne gotovo kao nuklearne - žrtve hidroelektrana su geografski koncentrirane (za razliku od nuklearnih elektrana može se pobjeći) - sustavi brojnijih ali manjih akumulacija - voda jeftinija (omogućava navodnjavanje manjih posjeda) - održavanje lokalnim poduzećima - projektiranje i izgradnja ne zahtijevaju najviše domete struke - lakša pražnjenja i draganja - ne mijenjaju sliku krajolika - bez većih ekoloških poremećaja - lakše je pronaći povoljne lokacije - bez potapanja naselja i cesta
- Vodoopskrba → najvažniji ograničavajući čimbenik prostornog i urbanističkog planiranja → ograničavajući faktor rasta aglomeracija - poljoprivreda (navodnjavanje samo toliko koliko omogućava biljkama da same crpe vodu iz tla) - podzemna voda (dublje od 10 m - bez utjecaja, 3-10 m - za korijenje drveća, do 3 m -
godišnje biljke) - čista voda (ispire tlo) i voda zasićena mineralima (ispunjava pore u tlu) - za industriju (hlađenje, ispiranje i kao sirovina) - petrokemija (4/5 vode koja se koristi u industriji) - najveći potrošači (prerada metala, kemijska industrija, industrija papira i celuloze) - ciklička upotreba vode u industriji - veća potrošnja zbog industrijalizacije i manja potrošnja zbog razvoja tehnologije - sukobi oko upotrebe vode (cijena proizvodnje i distribucije) - politika prostornog uređenja
- Ljetovališta i zimovališta: Aglomeracije s izrazito turističkim ili samo turističkim funkcijama, u kojima se boravi samo radi odmora i zabave u toku ljetnih ili zimskih mjeseci
- Faze razvitka turizma: • paleoturizam - pretežito gornji slojevi društva (od kraja 19.st. do tridesetih 20.st.) - razvoj željezničkog i parobrodskog putničkog transporta • neoturizam - široki slojevi stanovništva (2. pol.20.st.) - razvoj individualnog prijevoza automobilom
- Turističke aglomeracije: - monofunkcionalne (ljetovališta i zimovališta) - sekundarne turističke funkcije ne stvaraju obilježja turističkog mjesta (servis turizmu - sjedišta turističkih organizacije, škole, prometna čvorišta) •Turistička funkcija aglomeracije: →samo ako dolazak i boravak gostiju ima svoju vlastitu svrhu i svoj samostalan cilj koji čini osnovicu djelatnosti grada i njegova stalnog stanovništva
- Turistički centri •Primorski turistički centri - obilježja: - odmor i razonoda jedini motivi dolaska i boravka - kraj 19.st. - veće migracije na morsku obalu, početak 20.st. - navika kupanja - razvoj od malog naselja - osnivanje na nenastanjenim područjima - nekadašnja primorska zimovališta postaju ljetovališta zbog plaže - gradovi-plaže i kupališna mjesta u pozadini - najveća plaža
- čimbenici razvitka: - kakvoća vode i zraka - morfologija obale - priroda tla - vrsta i kakvoća vegetacije - topografija pozadine - gustoća naseljenosti pozadine - urbaniziranost pozadine - mogućnost pristupa morskoj obali - mogućnost ulaska u more - utjecaj mode - opća razvijenost zemlje - politička orijentacija zemlje - kulturne tradicije lokalnog stanovništva • Planinski turistički centri - obilježja: - prvi planinski centri od 2.pol.19.st (Alpe) - planinarski ljetovališni centri postaju zimovališta - skijaški centri - uloga opskrbnih središta, prometnih čvorišta i mjesta turističkog boravka - gradovi na ulazima alpskih dolina - mjesta podno prijevoja - nekadašnja sela visoko u planinama • Jezerski turistički centri - obilježja: - slični kao primorski centri - kupališna i planinarska funkcija (ledenjačka jezera) - kupališna i planinarska funkcija (akumulacijska jezera) - jezersko turističko mjesto i zimovalište
- Marine i športske luke: → turističke aglomeracije vezane uz športsko-rekreacijsku navigaciju (yachting) •Marine: →svaki vez za brod ima odgovarajuću smještajnu jedinicu (kuća, bungalow, stan), tako da između njih nema javne obale (za razliku od športske luke) - izvodi se umjetnim nasipavanjem i stvaranjem otoka, iskapanjem zaljeva unutar vlasničke čestice i izgradnjom mosta koji osigurava kontinuitet javnog prostora obale - potrebna posebna koncesija i dozvola - specifična fizionomija naselja na vodi - nastaju potpuno novom turističkom izgradnjom - nije moguće na obali Jadrana
- smještajne jedinice s vezom za brod - natel (hotel na vodi), individualno vlasništvo unutar suvlasništva nad marinom, mješovita vlasništva (hotel i individualno vlasništvo) - mogu se ograđivati u cjelini • Športske luke: →vez za brod i smještajna jedinica nisu prostorno ujedinjene te dvije funkcije su odvojene (obala nije privatizirana) - nastaju postupno iz prometnih i ribarskih luka - često unutar veće športske luke često i marina - ne smije biti ograđena, mora se smatrati javnom lukom, obale i površine moraju biti pristupačne, ograde samo na privatnim česticama
- Načela planiranja •Izbor lokacije: - od presudne važnosti za uspjeh - turistički privlačno mjesto - prometno-geografski uvjeti (planinski centri - osojne padine, lavine, trajnost snijega, nadmorska visina do 1800 m; primorski centri obalni pojas, prirodna šuma ne smije biti primarni čimbenik - treba zasaditi novu) •Pristupi: - jednostavni i lagani - javne garaže (planine), osjenjena parkirališta (obala) - odvajanje pješaka i automobila - pješačka zona uz obalu •Zgrade za smještaj: - dimenzionira se u odnosu na kapacitet prostora temeljnih turističkih privlačnosti (ne u odnosu na prostorne mogućnosti smještaja) - skijališta - kapacitet skijaških terena (maksimalni broj skijaša na stazi koji si međusobno ne smeta_0,025 - 0,1 skijaša/ha, 30% neskijaša) - obala - kapacitet obale za kupanje (gustoća kupača na plaži 600 kupača/ha, dubina plaže do 50 metra od obale) •Zgrade za smještaj: - tip zgrada za smještaj - otvoreni (hoteli, pansioni, kampovi) i zatvoreni (odmarališta, sanatoriji, kuće, klupski kampovi) - obala je prirodno dobro i mora biti svima jednako i besplatno pristupačna (bez prava isključivog korištenja za osobe ili poduzeća), bez izgradnje u zoni od 500 metara (osim prateći sadržaji i luke) Oprema - žičare (skijališta): - velika žičara (2 kabine, 20-80 osoba) - višekabinska žičara (2-4 osobe)
- sedežnice (2-8 sjedala) - vučnice (1-2 osobe, sidro ili tanjur) - brdska željeznica (zupčanik i vučni kabel Tehnički problemi - planine: - klizanje stjenovite mase (temeljenje u velikim visinama) - uvale - klizišta brzaca - smrzavanje tla - padanje blokova stijena (smrzavanje ili kiša) - opskrba vodom - odvodnja Tehnički problemi - obala: - oskudica vegetacije i erozija tla - pomanjkanje vode (regionalni vodovodi) - izgradnja luke (pjeskovite obale, duboko more) - otpadne vode u okolici jezera - prometni problemi Turistički centri - duljina boravka: - dulji boravak - kraći boravak (week-end, okolica gradova, što jednostavnije zbog rentabilnosti) •Kampiranje - obilježja: - sredina 20. st. - autokamp (prije - logorovanje skauta) - šatori i kamp-prikolice - oprema sanitarnim zgradama, električni priključci, ugostiteljstvo i servisi - ograđeni prostor s jednim nadziranim ulazom - površina - 3 ha (od 0,5 - 10 ha), teren za smještaj jedinice - 100 m2 - automobil smješten uz šator - podizati nove šume za kampove (ne koristiti postojeće)
- Turizam - štetni utjecaji: - socijalni (od 2 mjeseca rada može se živjeti cijelu godinu) - gospodarski (radna snaga ne radi u produktivnim djelatnostima, turizam je osjetljiv na krize - socijalne, ekonomske, političke, prirodne; demografsko pražnjenje - inozemstvo ili vraćenje na prijašnje djelatnosti; velika inicijalna ulaganja - veliki eksploatacijski troškovi; turistički su razvijene regije koje su razvijene industrijski, poljoprivredno, socijalni i kulturno) - ovisi o prostoru (proizvodnja i potrošnja su na istom mjestu gdje je i sirovina, mora biti lijep i privlačan - ne prenatrpan i unakažen gradnjom; prevelika koncentracija uništavanje) - sekundarne rezidencije - kuće za odmor (obiteljske i višestambene zgrade) - opterećenje prirodnog okoliša (višekatne zgrade i neboderi)
- skijaške staze i skijaški centri (izgled krajolika - krčenje šuma, ekološki problem nabijanje snijega, zimski ciklus, erozija tla; masovnost) - jedrenje - yachting (nautički moto-turizam - vodeni scooter, veliki broj športskih luka i marina - megalomanija i nezasitnost) - urbanizacija
- Uvjeti korištenja i zaštite prostora: A.1. Posebni uvjeti korištenja A.2. Posebna ograničenja u korištenju - Mjere uređenja i zaštite prostora: B.1. Uređenje zemljišta B.2. Zaštita posebnih vrijednosti i obilježja - A.1. Posebni uvjeti korištenja
•Prirodna baština: - međunarodni značaj _svjetska baština (upisana i predložena za upis) - program međunarodnih projekata - državni značaj - lokalni značaj •Zaštićeni dijelovi prirode: - nacionalni park - park prirode - strogi rezervat - posebni rezervat (botanički, geomorfološki, geomorfološko-hidrološki, ihtiološki, ornitološki, šumske vegetacije) •Zaštićeni dijelovi prirode: - park šuma - zaštićeni krajolik - spomenik prirode - spomenik parkovne baštine Graditeljska baština: - međunarodni značaj _svjetska baština (upisana i predložena za upis) - prijedlog za upis u svjetsku baštinu (u pripremi Arheološka baština: - arheološko područje - arheološki pojedinačni lokalitet - kopneni - arheološki pojedinačni lokalitet - podmorski Povijesna graditeljska cjelina: - gradska naselja - gradsko seoska naselja - seoska naselja
Povijesni sklop i građevina: - graditeljski sklop - civilna građevina - sakralna građevina Memorijalna baština: - memorijalno i povijesno područje - spomen (memorijalni) objekt Etnološka baština: - etnološko područje - etnološka građevina
- A.2. Posebna ograničenja u korištenju Krajobraz: - osobito vrijedan predjel - prirodan krajobraz - kultiviran krajobraz - točke i potezi značajni za panoramske vrijednosti krajobraza - oblikovno vrijedno područje gradskih i seoskih cjelina - vrijedni dijelovi naselja (točke i potezi kompozicijskih, panoramskih i vizurnih osjetljivosti) - zaštitno područje uz posebno vrijedne ili osjetljive gradske i seoske cjeline Tlo: - područje najvećeg intenziteta potresa (VII i viši stupanj MCS ljestvice) - seizmotektonski aktivno područje - aktivno ili moguće klizište i odron - područje pojačane erozije (litološka i geomorfološka obilježja) - pretežno nestabilna područja (inženjersko-geološka obilježja) - istražni prostor mineralne sirovine - lovište i uzgajalište divljači Vode i more: - vodonosno područje - vodozaštitno područje - I., II. i III. zona zaštite (izvorište, ljekovito izvorište, močvara) - vodotok (I. i II. kategorija) - obalno područje mora i voda - lučko područje - sigurnosno područje
- B.1. Uređenje zemljišta: - hidromelioracija - pošumljavanje - ozelenjavanje
- oblikovanje zemljišta uz infrastrukturne građevine - komasacija - preparcelacija
- B.2. Zaštita posebnih vrijednosti i obilježja •Sanacija: - oštećen prirodni ili kultivirani krajobraz (preoblikovanje, prenamjena, oplemenjivanje) - oštećena gradska i seoska cjelina (preoblikovanje, prenamjena, rekonstrukcija, rekultivacija) - oštećeno tlo erozijom - biološka - opožareno šumsko stanište – rekultiviranje - područje, cjeline i dijelovi ugroženog okoliša (tlo, vode i vodotoci, more, zrak) - područje ugroženo bukom - napušteno odlagalište otpada - napušteno eksploatacijsko polje
- Nacionalni parkovi → veliki rezervati kojima je svrha očuvanje prirode na većim površinama •Nacionalni parkovi: - potpuno očuvanje izvorne prirode, njezinih estetskih i ekoloških vrijednosti s vrlo ograničenom upotrebom prostora •Nacionalni park - obilježja: - veći prirodni rezervat - sačuvana izvorna priroda - izuzetna ljepota - očuvan jedan ili više ekosustava - od interesa za znanost, odgoj, obrazovanje, rekreaciju i turizam - najljepši dijelovi nacionalnog prostora - nisu prostori iskorištavanja nego zaštite i čuvanja - previše vrijedan da bi se turistički koristio in situ - zaštita od neprimjerene količine i neprimjerenih mjesta gradnje - moraju biti otvoreni turizmu (samo rekreativne djelatnosti) •uvjeti (Konferencija o nacionalnim parkovima, Seatle, 1962.): →Svojstvo nacionalnog parka može se priznati samo onim teritorijima koji imaju pravni režim oće zaštite protiv svih vrsta eksploatacija prirodnih bogatstava i protiv svih drugih napadaja na integritet teritorija.
- statut zaštite koji proizlazi iz najviše zakonodavne vlasti - površina min. 2000 ha - efikasnost zaštite (osoblje i financijska sredstva / 1000 ha) - izvori ugrožavanja: - turizam - samo posredno obogaćuje turističku ponudu (turističke mogućnosti šire regije - cilj posjeta iz udaljenijih turističkih zona i turističkih središta) - park javna (državna), a ne znanstvena ustanova - nije mjesto elitnog turizma (nego masovnog - odgoj i obrazovanje) - hidroelektrane
- Prostorno uređenje nacionalnih parkova •Cilj: - uskladiti konflikte u prostoru: dovoljno strogi režim zaštite i turizam - omogućiti da kroz park prođe što veći broj posjetilaca, na jako organiziran način, i da se u parku što kraće zadržavaju •Broj posjetilaca: - kako prihvatiti - gdje smjestiti - koji broj istovremeno Kratko zadržavanje: - kako postići •Pitanja: - lokacija u prostoru (periferno, koncentrirano, mješovito) - dimenzioniranje kapaciteta (ovisno o kapacitetu prostora - površina terena, zasićenje prostora) - oprema (ne treba stimulirati dugotrajan boravak) Procjena kapaciteta zone temeljnog fenomena: - za istovremenu nazočnost posjetilaca u vršnoj sezoni, vršnome danu i vršnome satu •Dimenzioniranje - putevi: - sustav puteva (mreža) - žrtvovan prostor - gustoća putova (neuznemiravane površine) - kriterij - pješaci se međusobno ne vide (ili biološki kriteriji) - odnos: puno - prazno_70% - 30% (30% duljine puta bez šetača) Dimenzioniranje - ostalo: - trajanje razgledavanja parka (kratko, osrednje, temeljito) - broj potrebnih kreveta - mogućnosti smještaja u naseljima izvan parka
Ograničavanje broja posjetitelja: - nije nužno - spriječiti izgradnjom smještajnih građevina →Zadatak planiranja: - očuvati vrijednosti parka - omogućiti relativno brojni posjet - što manje gradnje na pažljivo izabranim, povučenim, rubno smještenim mjestima koja nisu prvenstveni predmet zaštite
- Zoniranje nacionalnog parka: 1. Prirodne zone • zona temeljnog prirodnog fenomena (prirodne vrijednosti i osobitosti - glavni razlog proglašenja nacionalnim parkom, uključuje i okolinu potrebnu za zaštitu) •zona usmjerene zaštite (antropogeno promijenjeni, nisu izvorna priroda, ujedinjavaju sve zone parka u jedinstvenu teritorijalnu cjelinu, zaštita i izolacija temeljnog fenomena) • specijalne zone (zone divljine, strogi rezervat, posebni rezervati i spomenici prirode) 2. Kulturne zone • zone poljodjelskog krajolika tradicijske obrade tla (vinogradi, maslinici, terase) • arheološke zone i kulturno-povijesne zone i lokaliteti • etnološke zone i lokaliteti (naselja ruralne arhitekture) • antropološke zone 3. Utilitarne zone mješovite namjene - turističke smještajne i druge građevine (ugostiteljstvo i rekreacija, stambena izgradnja) - zgrade i građevine nacionalnog parka (uprava, spremišta, garaže, laboratoriji, muzeji, vatrogasci) - prometni terminali (javni promet, individualni promet, vanjski i unutarnji promet, benzinske crpke) - građevine infrastrukture
- Parkovi prirode Prirodna cjelina naročite ljepote i svojevrsnosti, nacionalnog značaja, ekonomski i planski usmjerenog razvoja s jače naglašenom turističko-rekreacijskom funkcijom nego kod nacionalnog parka.
(Šobat, A. 1979.)
- turistička funkcija može imati izraženiju ulogu (može biti i razlogom proglašenja parka prirode) Nacionalni park: - turistička funkcija podređena znanstvenoj i obrazovnoj
• obilježja: - zaštita prirodne sredine (prirodni ili antropogeni krajolik) od devastacije uslijed gospodarske eksploatacije i izgradnje - ekološki oslonci faune i vegetacije (zaštita od urbanizacije, lova i poljoprivrede) - okruživanje drugih rezervata (zaštitni pojas) - velike površine morfološke i pejsažne cjeline •planiranje: - raspršenost turističkih građevina (nije u funkciji razgledavanja nego rekreacije) - program određen sustavom lokacija (ne zona) - blaži kriteriji za promet (nije nužno odvajanje vanjskog i unutarnjeg prometa) - moguća naselja u obuhvatu plana ali pod kontrolom izgradnje
- Planovi za uređenje prostora: • prostorni planovi → prostorno uređenje ukupnog prostora (teritorija) → prostor sadržava - naselje i gradove (promatrane kao točke bez dimenzija) • državni prostorni plan - prostorno najveći - pravno najviši - u Republici Hrvatskoj izrađuje se Strategija prostornog uređenja Hrvatske - pojam Strategija manje obvezujući od Plan ?? :/ • regionalni prostorni plan →Prostorni plan županije - obilježja regionalnog plana - regionalni plan može obuhvatiti više županija →makroregionalni plan (ista metodologija - veći prostorni obuhvat) • lokalni ili mikroregionalni plan ( plan urbane regije, prostorni plan općine) • prostorni plan za područje posebnih obilježja - prostori koji su po svojim značajkama izraženo autonomni - nisu općina, županija ili grad - industrijska zona izvan grada, meliorirano područje, turističko područje, prirodni rezervat (nacionalni park ili park prirode) - specifična metodologija rada
• urbanistički planovi • generalni urbanistički plan - za gradove - ukupni teritorij s najbližom okolicom - za pojedina područja grada (uz prostorni plan urbane regije) - mjerilo od 1:10 000 do 1: 5 000 • detaljni urbanistički plan - za pojedinu gradsku četvrt - mjerila 1:1 000 i 1:2 000 - nekad se zvao Provedbeni urbanistički plan (omogućuje provedbu postupka građenja - za izdavanje urbanističkih uvjeta i građevnih dozvola, provode se i ostale vrste planova) - područje obuhvata mu je zacrtano Generalnim urbanističkim planom - kratkoročan (generalni urbanistički plan - dugoročan) - planska projekcija mu je kratka, a realizacija može biti desetke godina →urbanistički planovi - na planski predviđenim česticama, grade investitori koji u vrijeme izrade plana još nisu poznati • urbanistički projekt - između projekta i plana - razlika između projekata i plana je u vremenskoj dimenziji - plan je dugoročan ili kratkoročan, neizvjesno vrijeme realizacije, nepoznati korisnici → projekt je bez vremenske neizvjesnosti, za realizaciju većih cjelina, poznati izvori financiranja (ansambl sa više stotina ili tisuća stanova u jednom mahu - za povijesne cjeline gradova kod adaptacije izgrađenog građevnog fonda, određivanje namjena prema povijesnim karakteristikama zgrada, primjena konzervatorskih načela - cjeline su projektirane, zgrade su točno snimljene
- Obilježja planova prostornog uređenja •Prema trajanju planske projekcije: - kratkoročni - ne u smislu trajanja njihove primjene - kratkoročni, a ne kratkotrajni (korisnici moraju biti dugoročno sigurni u namjenu za koju se koristi zemljište) - kratkoročnost planske projekcije - određuje se namjena za kratku plansku projekciju (kada se ostvari ona se dugoročno primjenjuje)
- jednom definiran (kratkoročno) koncept naselja za obiteljske kuće omogućuje da se u tom području gradi i stotinu godina - dugoročni - planska projekcija: 20-25 godina - novelacije i revizije: svakih 5 godina - manje vremenske deformacije: promjene okolnosti razvitka, pogreške planera, plan se ne ostvaruje kako je predviđeno (promašaj upravnih organa, nove okolnosti) - promjena plana tek za 20-25 godina bi plan obezvrijedila (kontinuirano planiranje, prostorno uređenje je permanentna djelatnost) →Dugoročnost: - korisnicima i investitorima se mora osigurati da se u dogledno vrijeme neće obezvrijediti prostor (jamstvo vlasti o stabilnosti zemljišnih odnosa)
- Tipovi prostornog planiranja •Prostorno planiranje: - situativno i inovativno - situativno - učinkovitije funkcioniranje postojećeg sustava - inovativno - razvijanje inovacija sustava u cjelini - jednociljno i višeciljno - jedan cilj plana ili više ciljeva plana - uređenje prostora koje mora istodobno uskladiti sve djelatnosti i interese međusobno i prema javnom interesu - indikativno i imperativno - indikativno - samo gruba orijentacija koja nije obvezatna - imperativno - obvezujuće - obveza dodatnih studija, primjene alternative ili varijanti
- Radna grupa prostornih planera •Shema sastava ekipe: a) glavni prostorni planer (urbanist) - jedna ili nekoliko osoba u svojstvu direktorija plana - arhitektura (uređenje prostora od početka je cilj odgoja arhitekta) - urbanizam je znanost, tehnika, pravo i umjetnost
b) specijalizirani suradnici - prostorni planeri - geograf - ekonomist - prometni planer - pejzažni arhitekt - drugi prema potrebi (ovisno o problemima u prostoru) c) vanjske konzultacije - sociolog - etnolog, povjesničar, povjesničar umjetnosti, arheolog - građevinar - pravnik zemljišnog fonda - geometar - pedolog - agronom, šumar - biolog, biokemičar, kemičar - drugi prema potrebi (ovisno o problemima u prostoru)
- Metoda izrade prostornog plana •Dijelovi prostornog plana: - analitički dio - analiza fizičkih uvjeta - analiza transformiranih struktura prostora - analiza demografske strukture - analiza socijalne strukture - ekonomske analize - planski dio - sinteza problema - koncepcija programa - hipoteze uređenja - razrada izabrane hipoteze u prostorni plan →Analize: - nisu dio plana (eleborata) jer ga opterećuju (operativno) - uzrokuju sporost planiranja u odnosu na razvitak - izrada plana i analize istovremeno onemogućuje rad planerske ekipe - brojčano velika ekipa može zagušiti kreativnost i domišljatost - neekonomičnost - rade se analize koje nisu prostorno relevantne
→Podjela planera prema metodama rada: - oni koji najprije analiziraju da bi mogli planirati - oni koji usporedno analiziraju i planiraju
- Grafički prikazi → glavni tumači prostornih i urbanističkih planova - pisani tekst se koristi samo za ono što se ne može grafički prikazati (obrazloženja) - karte (geografske ili geodetske podloge) - kartogrami (karte na kojima su označene neke značajke prostora) - kartodijagrami (karte u kojima su u prostorne jedinice ucrtani dijagrami) - dijagrami (oblik koji najbolje predočava problem koji se želi prikazati)
- Svojstva prostornih planova - plan se neće ostvarivati činjenicom što je nacrtan, napisan i usvojen - obveza je za dugotrajno, strpljivo i ustrajno provođenje na terenu - stručnjaci mogu upozoriti na probleme i načine njihova rješavanja (smanjenje posljedica negativnih procesa), ali vlast treba imati snage i volje da shvati, prihvati i provodi (konstantna dugotrajna politika) - uređenje prostora ne trpi političke promjene (treba biti dugoročno zacrtan cilj državne politike bez obzira na to koja je stranka na vlasti) - prostorni plan nije odluka da će baš sve što je zacrtano planom biti i ostvareno (on je scenarij o tome kako će se prostor upotrijebiti ako se realizira pojedini dio plana) - prostorni plan nije gospodarski i društveni plan razvoja (no zbog toga su preopterećeni, kasne u donošenju, bave se stvarima koji se ne odnose na teritorij i zemljište) - prilikom izrade prostornog plana javljaju se sektori (uprava) koji bi htjeli u sklopu izrade plana nadoknaditi sve što nije konstantno rađeno (praćenje stanja u prostoru, ažuriranje podataka, inventarizacija) - prostorno planiranje ne mora biti usko povezano sa društveno-gospodarskim planiranjem (razvoj koji nije na štetu okoliša, socijalizam je želio objediniti - divlja izgradnja na društvenom vlasništvu, kapitalizam - poticaji i usmjerujuće planiranje) - u gospodarskom planiranju - gospodarstvo je apstrakcija, u društvenom planiranju društvo je apstrakcija, u prostornom planiranju - prostor je stvaran - gospodarsko i društveno planiranje je kratkoročno (5 godina je dugo), prostorno planiranje je dugoročno (5 godina je najkraće)
- gospodarsko i društveno planiranje je dinamično, prostorno planiranje je statično (određeno je prirodom) - relativna dimenzija prostora se smanjuje pa je sve veća financijska vrijednost prostora - društvene potrebe i gospodarski razvitak daju program za koji se u prostoru mora naći mjesto - prostorne mogućnosti daju planu gospodarskog razvitka informacije o poželjnosti, zabranjenosti, pristupačnosti i sl. (veća važnost što je prostor skučeniji i dragocjeniji) - prostor je sve više ograničen i neobnovljiv, a gospodarstvo i društvene potrebe i htijenja su sve dinamičniji i ekspanzivniji (prostorno planiranje postaje više restriktivni instrument nego kooperativni element) - prostorno planiranje se sve više suprotstavlja gospodarskom planiranju (umjesto da bude suradničko) - potreba da bude od njega odvojeno jer su to suprotstavljene strane (ograničavanje samovolje interesa pojedinaca i kapitala) - u prostoru se ne može ispunjavati gospodarske interese svih (prostorni planovi nisu terenski izvršioci gospodarskih planova) - gospodarski interesi su ponekad na korist općem dobru, a ponekad nisu (ceste, aerodromi, luke, mostovi, regulacije rijeka) - načini rješavanja problema svode se na način korištenja zemljišta (problemi se u prostoru uvijek mogu stručno i znanstveno utvrditi i analizirati, te reći jesu li rješivi ili ne) - prostor je ograničeno i neobnovljivo dobro (prostorni problemi imaju prvenstvo nad gospodarskim i društvenim problemima) - prostorno uređenje (s pomoću prostornih i urbanističkih planova) bavi se samo prostorom i samo prostorno relevantnim stvarima
- Održivi razvoj →Razvoj koji se temelji na usklađenosti gospodarskog rasta sa korištenjem prirodnih eko sustava i resursa. Standard života čovječanstva teži se prilagoditi mogućnostima prirodnog okoliša bez iscrpljivanja resursa – oni ostaju neizmijenjene kakvoće i stupnja iskoristivosti zbog budućih generacija. Definicija i polazno načelo "održivoga razvoja" glasi: →Održivi razvoj osigurava obnovu resursa koji su ga potaknuli.
