Prostorno Planiranje i Urbanizam - Skripta

II PROSTORNO

I

URBANISTIČKO

Na obje teorije imaju utjecaj druge znanosti, koje se kreću u određenim društvenim uvjetima, ali i

PLANIRANJE

društveni interesi i društveno htjenje, izraženo političkom Prostorno

planiranje

jest

djelatnost

voljom

zakonodavnih

institucija

društva.

planiranja s ciljem prostornog usklađenja svih aktivnosti i procesa te održavanja i razvijanja povoljnih uvjeta za život i rad ljudi na određenom teritoriju, da bi se u tom teritoriju

ostvario

optimalan

razmještaj

stanovništva i privrednih djelatnosti, te da bi se

osiguralo

zemljišta uz

svrhovito

iskorištavanje

zaštitu okoliša i

očuvanje

estetskih i kulturnih vrijednosti prostora Odnosno,

kraća

definicija

glasi:

prostorno

planiranje rješava optimalan raspored ljudi, dobara i djelatnosti na teritoriju radi njegove optimalne upotrebe. Obje definicije prostornog planiranja određuju okvir metode prostornog planiranja kroz pitanja što je to optimum i kakav je to optimalan raspored? O tome kako rasporediti sadržaje prostora, usmjeriti čimbenike njegovih mijena i kako najbolje

koristiti,

odnosno,

teritorij,

odgovore

daje

čuvati,

teorija

prostor-

prostornog

planiranja, koja se produžuje u praksu izrade i provođenja planova.

Prostorno

Urbanističko planiranje je skup djelatnosti koje se

zajednički

bave

fizičkim

planiranjem

naselja, u prvom redu gradova, proučavanjem njihove

strukture

i

njihova

razvitka

(A.

Marinović - Uzelac, 1986.). Za razliku od urbanističkog planiranja urbanizam je znanost koja proučava razvitak gradova, njihovu fizičku i socijalnu strukturu; u užem smislu djelatnost izrade urbanističkih planova. O tome kako planirati razvoj naselja, u prvom redu

gradova

odgovore

daje

teorija

urbanističkog planiranja, koja se produžuje u

planiranje

se

bavi

uređenjem

određenog prostora koji nastanjuje ljudsko društvo u njegovoj cjelokupnosti uzimajući u obzir sve specifičnosti postojećih i potencijalnih uvjeta: -

fizičkih

-

bioloških

-

demografskih

-

ekonomskih

-

socioloških

-

političkih

-

ekoloških

-

krajobraznih itd.

praksu izrade i provođenja planova. 1

Gradovi se u tom prostoru promatraju kao

razvoj zavisi i ogleda se u nekoliko povoljnih,

"točke", bez dimenzije, ili ovisno o mjerilu

odnosno nepovoljnih čimbenika, prvenstveno oni

obzirom na ciljeve plana kao površine i to

su:

isključivo ukupnog gradskog (administrativnog)

-

prostor i okoliš

teritorija

-

stanovništvo

-

povezanost

TEMELJNE SVOJSTVENOSTI PROSTORNOG

-

postojeće gospodarske jedinice

PLANIRANJA

-

postojeća infrastruktura

-

duštveno značenje

-

sustav društvenih službi

-

dugoročnost

-

organizacija prostora

-

svojstveni ciljevi

-

geopolitički položaj

-

svojstveni korisnici

-

posebne vrijednosti prostora

-

osobito stručna osposobljenost za izradu PP

-

zaštićena područja prirode

Planove prostornog uređenja, prema trajanju

-

spomenici graditeljske baštine

planskih projekcija, može se svrstati u dvije

-

razvedena obala

skupine: -

dugoročne i

Prostor i okoliš predstavljaju temeljno i iskonsko

-

kratkoročne.

dobro i ograničen prirodni izvor

Prostorno uređenje smatramo permanentnom djelatnošću.

Dugoročnost

je

temeljna

Iskorištenje ukupnog prostora vidljivo je u: -

urbanizaciji prostora

-

gradnji velikih prometnih objekata

-

gradnji velikih infrastruktura

PLANIRANJA

-

općoj industrijalizaciji prostora

-

brzina razvoja gradova i pretvaranje seoskih

-

razvoju turističke izgradnje

u gradska područja;

-

načinu poljoprivredne proizvodnje

-

posljedično kroz zaštitu prirode

karakteristika svih planova prostornog uređenja RAZLOZI

-

odnosi

POJAVE

grada

i

PROSTORNOG

njegovog

gravitacijskog

područja postajali su sve prisniji;

Ekološka svijest o čuvanju ukupnog prostora

pojavili su se novi oblici iskorištavanja

rezultat je činjenice da čak i prostor koji je

prostora izvangradskih područja;

korišten,

sve

se

više

razvijala

sekundarna

intenzivnošću,

a

sve

više

i

bezobzirnošću u načinu tog korištenja, sve više

urbanizacija;

zahtijeva zaštitu.

sve su se intenzivnije iskorištavala rudna

Sve navedene pojave zahtijevaju međusobnu

nalazišta;

usklađenost u stručnom i zaštitu u pravnom

-

uvođenje novih tehnika u poljoprivredu;

smislu

-

pojava

-

intenzivnih

migracija

i

procesa

napuštanja poljoprivrede.

Prostorni planovi imaju obilježja zakonskih dokumenata.

POTENCIJALI PROSTORA Potencijal skoro svakog prostora, pa tako i prostora za koji se izrađuje prostorni plan za njegov ukupni gospodarski, društveni i kulturni 2

ZAKONSKA PODLOGA "Zakon

o

NN30/94)

prostornom temeljni

je

Planovi uređenju" zakon

koji

prostornog

uređenja

moraju

voditi

(izvorni

računa, kako o općim, tako i o pojedinačnim

definira

interesima.

problematiku prostornog uređenja, Strategija i Program prostornog uređenja RH

TEMELJNA

daje

PLANIRANJA

temeljne

parametre

urbanističkog

i

prostorno-planerskog djelovanja.

NAČELA

PROSTORNOG

-

načelo racionalnosti

-

načelo ravnomjernog razvoja

KORISNICI

-

načelo zaštite prostora

Korištenje prostora implicira i korištenje svih

-

načelo valorizacije nasljeđa

okolnosti u svezi s korištenjem zemljišta Prostorni su planovi, kao državni ili lokalni

PLANOVI PROSTORNOG UREĐENJA

upravni akti, uvijek usmjernei na zadovoljenje i

Struktura planova prostornog uređenja sukladna

obranu općeg interesa.

znanstveno utemeljenoj podjeli (na prostorne i

Bez

neprestanog

usklađivanja

ne

samo

divergentnih nego i konkurentnih interesa imali bi:

urbanističke planove) bila bi: 1/ PROSTORNI PLANOVI: Državni prostorni plan

-

kaos u funkcioniranju cjeline;

Regionalni prostorni plan

-

krivu upotrebu tla;

Lokalni (mikroregionalni) prostorni plan

-

štete za interese drugih i društvo u cjelini;

Prostorni plan urbane regije

-

stalne izvore gubitaka zbog:

Prostorni plan općine

- neracionalne upotrebe tla

Prostorni plan za područje posebnih obilježja

- krivog izbora lokacija

2/ URBANISTIČKI PLANOVI:

- nepotrebnog povećanja prometa i sl.

Generalni urbanistički plan

Korisnicima svakog plana uređenja prostora,

Detaljni urbanistički plan

prostornog kao i urbanističkog, moraju se

Urbanistički projekt.

smatrati:

Svojstvenost svih planova je subordinacija

-

pojedinačni vlasnici (korisnici) zemljišta;

planova, odnosno svaki plan se bavi određenim

-

čitavi

teritorijem

-

sektori

djelatnosti

predstavljeni

i

njemu

pripadajućom

razinom

stručnim i znanstvenim udrugama;

planiranja i usklađen je s planom višeg reda.

cijela društvena zajednica.

U praksi, svi se planovi moraju poklapati s

Društveni interes traži optimalan raspored i

granicama upravnih teritorijalnih jedinica pa se

ponašanje u prostoru, a to je:

prema tome i njihovi nazivi tome prilagođuju.

-

da svaki korisnik zemljišta i prostora ne

Zajednički naziv za sve vrste planova i projekata

smeta drugima;

ne može nikako biti "prostorni planovi". Možemo

da svaki korisnik raspolaže za svoje potrebe

prihvatiti, za sada, samo naziv planovi uređenja

donekle prihvatljivim lokacijama;

prostora ili planovi prostornog uređenja.

-

da ostaju sačuvane kvalitete prirode i okoliša

-

da financijska vrijednost zemljišta ostane

KARTOGRAFSKE PODLOGE

stabilnom kroz dulje vremena.

Planovi se izrađuju na kartama čije je mjerilo prilagođeno razini plana, a to su:

3

- Topografske karte u mjerilima 1:200000 (TK

prilagođavanjima pa i odstupanjima od vlastitih

200), 1:100000 (TK 100), 1:50000, 1:25000(TK

optimuma za volju zajedničkog cilja, a nakon

25), (1:75000 – koristila se u 19.st.))

obavljenog

Topografska karta je opća geografska karta s

ponovno preuzima vlastite značajke.

velikim brojem informacija o mjesnim prilikama

zadatka

svaka

od

njih

opet

- Polidisciplinarnost

prikazanog područja, koje se odnose na naselja,

Polidisciplinarnost je zajednička djelatnost

prometnice, vode, vegetaciju, oblike reljefa i

prvobitno različitih disciplina u kojoj svaka od

granice teritorijalnih područja, sve dopunjeno

njih napušta, vise ili manje, vlastite značajke i

opisom karte.

metode i poprima nove, koncentrirajući se oko

Topografske karte TK 25 trebale bi postati

novog centra interesa.

temeljne topografske karte

Prostorno planiranje jedna je od djelatnosti u kojoj

sudjeluje

relativno

mnogo

različitih

- ODK – osnovna državna karta (HOK –

disciplina. Zato, to nije interdisciplinarna nego

hrvatska osnovna karta), mjerilo 1:5000

polidisciplinarna djelatnost s već razvijenim vlastitim metodama istraživanja i rada, pa je u

- Katastarske karte – mjerilo 1:1000, rade se za

velikoj je mjeri autonomna.

naselja. Ucrtane su parcele, zgrade, ograde

Prostor je postao centrom zajedničkog interesa.

Karte u mjerilu 1:1440 i 1:2880 (mjerila nisu

Možemo smatrati da se razvila i samostalna

metrička već u bečkim stopama) – nastale su

znanost u prostoru koja je, ujedinjujući različite

1860 – 1870. od strane Austrougarske, često se

poglede, postala samosvojnom i u velikoj mjeri

i danas koriste tamo gdje nema srdstava za

samostalnom.

izradu novih karata.

Potrebno je, prilikom suradnje na izradi planova,

Karte u mjerilu 1:2904 – Venecijanska izmjera

neka shvaćanja koja su u inicijalnoj struci

(obalna područja).

razumljiva i tradicijom razvijena, odbaciti kao

Karte u mjerilu 1:2000 – za kartiranje područja

smetnju i deformaciju

van naselja.

Često se događa da se struku planera-urbanista poistovjećuje sa strukom arhitekta i stavlja u isti

STRUKA PROSTORNOG PLANIRANJA

položaj s drugim, dapače ona im se i podređuje.

U procesu izrade prostornih planova sudjeluje

Zato središnja struka, stožerna specijalnost u

veći broj stručnjaka različitih profila obrazovanja

ekipi planera, može danas biti samo arhitekt-

(specijalizacija). Prema načinu na koji takva

urbanist.

grupa stručnjaka surađuje na izradi planova

Dakle, vidimo polidisciplinarnu ekipu koja se

dijelimo ih na:

sastoji od prostornih planera različitih prethodnih

- Interdisciplinarnost

specijalizacija, kojom međutim ipak upravlja

Interdisciplinarnost je funkcionalna suradnja

urbanist-arhitekt. Pitanje je: permanentna ili ad

različitih disciplina angažiranih na nekom

hoc sastavljena ekipa?

zadatku, ali u toj suradnji svaka zadržava svoje vlastite značajke i metode. - Multidisciplinarnost

PLANERSKA EKIPA Urbanizam

je

znanost,

tehnika,

pravo

i

Multidisciplinarnsot znači suradnju različitih

umjetnost.

disciplina u kojoj svaka od njih zadržava svoje

U okviru planerske ekipe treba razlikovati struke

temeljne značajke i metode, ali s izvjesnim

koje su u užem krugu i sposobne su za 4

neposredan rad na tome, od struka koje mogu

-

kreativnosti vodstva plana.

samo svojim vanjskim doprinosom na njega utjecati. U užoj će ekipi sudjelovati struke: -

urbanizam;

-

geografija;

-

promet;

-

prostorna ekonomija;

-

pejzažno oblikovanje;

Shema sastava ekipe bila bi otprilike slijedeća: A) Glavni prostor plana (urbanist) B) Specijalizirani suradnici-prostorni planeri - geograf - ekonomist - prometni planer - pejzažni arhitekt - neki drugi, prema potrebi C) Vanjske konzultacije - sociolog; - povjesničar, povjesničar umjetnosti, etnolog, arheolog; - građevinar (razni profili prema potrebi) - pravnik zemljišnog fonda - geometar - pedolog - agronom, šumar - biolog, biokemičar, kemičar i dr. - i drugi prema potrebi Navedene struke ad. B) služe za produbljenje

Znanstvenu komponentu naći ćemo u:

analize pojedinih problema.

-

pojedinačnim istraživanjima pojava

Pprostorne planove nije potrebno opterećivati

-

u razvitku teorije o tehnologiji izrade planova

elaboratima koji nisu prostorno tj. teritorijalno

Prostorni planer može se regrutirati iz različitih

relevantni.

disciplina, iz nekih više, a drugih manje i rjeđe, ali pod uvjetom da prilagodi svoi način gledanja

METODOLOGIJA

IZRADE

PROSTORNOG

prostorno intearalističkome ciliu i da se oslobodi

PLANA

nekih specifičnih opterećenja svoie prvobitne

Metodologija izrade prostornih planova temelji

struke

se na: -

znanstvenom istraživanju;

-

poznavanju

-

političke

volje

METODE IZRADE PROSTORNOG PLANA stanovništva

a) Pristup

izražene kroz sustav vlasti;

Prethodno smo već rekli da se metodologija

stručnoj tehnologiji izrade;

prostornog planiranja temelji na: 5

-

znanstvenom istraživanju,

Sinteza problema i program uređenja:

-

stručnoj tehnologiji izrade planova i

Sinteza problema Programske odluke

-

poznavanju političke

Planski dio:

volje

stanovništva

izražene kroz stav vlasti i

-

polazišta koja proizlaze iz drugih planova;

Dakako, veoma ovisi o kreativnosti vodstva

-

plan namjene površina;

plana i o njegovom kulturnom i umjetničkom

-

urbani sustav;

senzibilitetu prema prostoru.

-

prometni plan;

b) Dijelovi prostornog plana

-

idejna rješenja komunalne infrastruktura;

Prostorni plan dijeli se na dva dijela:

-

mjere zaštite prostora;

-

analitički dio i

-

plan redoslijeda intervencija;

-

planski dio.

-

zone i programi za izradu detaljnih planova.

Da bi se moglo uopće pristupiti izradi plana, neophodno je poznavanje prostora, a analiza postojećeg stanja osim što je neophodna mora

Temljeno svojstvo svih razina planiranja je

biti vođena permanentno i potpuno nezavisno o

subordinacija

planu. Međutim, postoje također i analiza koja je

„vertikalna“ usklađenost planova, kako u

sastavni dio plana i koja se mora raditi

pogledu razine razrade, tako i u pogledu

istovremeno s planom kao njegov sastavni dio.

namjene i organizacije prostora.

planova,

tj

međusobna

To je postavljanje hipoteza mogućih rješenja, izrada problemske karte i izrada programske karte. Faze rada, dakle nisu istovjetne s dijelovima prostornog plana, iako će analiza, razumljivo je, biti zastupljenijom na početku STRUKTURA

ELABORATA

PROSTORNOG

1

PLANA

Dijelovi se prostornog plana razlikuju: -

prema vrsti prostora,

-

prema teritorijalnom obuhvatu,

-

prema problemima;

-

prema stanju prostora,

-

prema političkim očekivanjima.

Subordinacija na razini GUP-a

Analitički dio: -

analize fizičkih uvjeta,

-

analize transformiranih struktura prostora,

-

analize demografske strukture,

-

analize socijalne strukture i socijalnih uvjeta i

-

ekonomske analize.

1

Napomena: ova podjela razlikuje se od zakonom propisanog minimuma prema „Pravilniku o sadržaju, mjerilima kartografskih prikaza, obveznim prostornim pokazateljima i standardu elaborata prostornih planova” 6

URBANISTIČKO

I

GRADITELJSKO

Propisi iz područja prostornog uređenja2 - Zakon

ZAKONODAVSTVO

o

prostornom

uređenju

(Narodne

novine 30/94, 68/98, 35/99, 61/00, 32/02 i 100/04);

„Urbanizam je zakon projiciran na tlu." Zadaća je urbanističkog plana da štiti opći, javni

- Pravilnik o mjerama zaštite od elementarnih nepogoda i ratnih opasnosti u prostornom

interes u prostoru. U prostorno-planerskom / urbanističkom

planiranju i uređivanju prostora (NN 29/83,

i

36/85 i 42/86);

graditeljskom zakonodavstvu susrećemo se sa zakonima, podzakonskim aktima i upravnim

- Uredba

o

javnoj

raspravi

u

postupku

donošenja prostornih planova (NN 101/98);

dokumentima.

- Pravilnik o uvjetima koje mora ispunjavati 1. ZAKONI

županijski

- ZAKON O PROSTORNOM UREĐENJU

prostorno planiranje za obavljanje poslova

- ZAKON O GRADNJI

izrade prostornih planova (NN 104/98);

- KOMPLEMENTARNI

zavod

za

- Pravilnik o sadržaju, mjerilima kartografskih

šumama, Zakon o zaštiti kulturnih dobara,

prikaza, obveznim prostornim pokazateljima i

zakon o zaštiti prirode, Zakon o zaštiti okoliša,

standardu elaborata prostornih planova (NN

Zakon

106/98, 39/04, 45/04, 163/04);

zaštiti

od

(Zakon

gradski

o

o

ZAKONI

odnosno

požara,

Zakon

o

poljoprivrednom zemljištu...)

- Pravilnik o davanju i oduzimanju suglasnosti za obavljanje stručnih poslova prostornog

2. PODZAKONSKI AKTI

uređenja (NN 21/06, 53/06)

- PRAVILNICI - niže rangirani od zakona, detaljno

postupanje

u

raznim

stručnim

pitanjima - NORMATIVI

- Uredba o određivanju građevina od važnosti za Republiku Hrvatsku (NN 6/00 i 68/03) - Pravilnik o određivanju zahvata u prostoru za

(STANDARDI)

-

reguliraju,

koje se ne izdaje lokacijska dozvola (NN

ujednačavaju kvalitetu građenja

86/04, 138/04 - Uredba o uređenju i zaštiti zaštićenog obalnog

3. UPRAVNI DOKUMENTI - kod njih postoje 4 oblika:

područja mora (NN 128/04); - Odluka

- mišljenja - koja daju stručna tijela (nisu

o

općinama

koje

mogu

donijeti

prostorni plan uređenja općine sa smanjenim

obvezujuća);

sadržajem (Narodne novine broj 163/04);

- suglasnosti u postupku donošenja planova

- Pravilnik o službenoj iskaznici inspektora

(usklađenost planova nižeg reda s planovima

urbanističke inspekcije Ministarstva zaštite

višeg reda, usklađenost planova s odredbama

okoliša, prostornog uređenja i graditeljstva

posebnih propisa - npr. Civilna zaštita) -

(Narodne novine 1/05).

obavezujuća

(cjelokupni popis na - www. mzopu.hr)

- posebni uvjeti - izdaju razna tijela npr. Javna poduzeća, zavodi za zaštitu spomenika; - dozvole - najvažniji upravni dokumenti - putem dozvola se provode dokumenti prostornog uređenja (prostorni planovi).

2

Ovaj popis je samo najuži dio zakona koji se odnosi na prostorno planiranje. Popis zakona i podzakonskih akata podložan je promjenama – izmjenama i dopunama ili stavljanja van snagu postojećih i donošenja novih zakona, stoga je u praksi potrebno kontinuirano praćenje zakonodavstva. 7

- uspostavljanja sustava informacija o prostoru

PROSTORNI PLANOVI

u svrhu planiranja, korištenja i zaštite prostora. Zakonom o prostornom uređenju određeno je da

Dokumentima prostornog uređenja određuje se

se

osigurava

svrhovita organizacija, korištenje i namjena

gospodarenje, zaštita i upravljanje prostorom

prostora te mjerila i smjernice za uređenje i

Republike Hrvatske kao osobito vrijednim i

zaštitu

ograničenim nacionalnim dobrom. Prostorno

Zagreba, općina i gradova.

uređenje

obuhvača

Dokumenti prostornog uređenja imaju snagu i

sustava

prostornog

prostornim

uređenjem

mjere

za

uređenja

ostvarivanje te

izradu

i

prostora

Države,

županija,

Grada

pravnu prirodu podzakonskog propisa.

provođenje dokumenata prostornog uređenja. Gospodarenjem,

zaštitom

i

upravljanjem

Dokumenti

prostornog

uređenja,

određeni

prostorom ostvaruju se uvjeti za društveni i

Zakonom o prostorno uređenju, su

gospodarski razvoj, zaštitu okoliša, racionalno

1. Strategija i Program prostornog uređenja

korištenje prirodnih i povijesnih dobara na načelu

integralnog

pristupa

u

planiranju

Države. 2. Prostorni planovi,

prostora. Integralni pristup u planiranju prostora

- Prostorni plan županije i Grada Zagreba,

obuhvaća naročito: - poznavanje, provjeru i

- Prostorni plan područja posebnih obilježja,

ocjenu mogućnosti razvoja u prostoru, - izradu

- Prostorni plan uređenja općine i grada,

dokumenata prostornog uređenja, - praćenje

- Generalni urbanistički plan,

provedbe dokumenata prostornog uređenja.

- Urbanistički plan uređenja;

Prostorno uređenje temelji se na načelima:

- Detaljni plan uređenja,

- ravnomjernoga, gospodarskoga, društvenog i kulturnog

razvoja

prostora

Države,

uz

njegovanje i razvijanje regionalnih prostornih

1. Strategija i Program prostornog uređenja Države Strategijom

osobitosti, - održivog razvoja i racionalnog korištenja i

prostornog

uređenja

Države

određuju se dugoročni ciljevi prostornog razvoja i planiranja Republike Hrvatske u skladu s

zaštite prostora, - zaštite integralnih vrijednosti prostora i zaštite i

ukupnim gospodarskim, društvenim i kulturnim razvojem.

unapređenja stanja okoliša, - zaštite spomenika kulture i osobito vrijednih

Programom

prostornog

uređenja

Države

utvrđuju se mjere i aktivnosti za provođenje

dijelova prirode, - osiguranja boljih uvjeta života,

Strategije prostornog uređenja Države.

- usuglašavanja interesa korisnika prostora i

- donosi se za razdoblje od 10-15 godina; - izrađuje ga Zavod za prostorno planiranje

prioriteta djelovanja u prostoru, - usuglašenosti prostornog uređenja pojedinih

- donosi ga Hrvatski državni Sabor;

dijelova prostora Države, - povezivanja prostora Države s europskim - javnosti i slobodnog pristupa podacima i značajnim

- sastoji se iz grafičkog dijela koji se izrađuje u mjerilu 1:300000 i tekstualnog dijela koji

prostornim ustrojem, dokumentima

Ministarstva prostornog uređenja i zaštite;

za

prostorno

uređenje u skladu s ovim i drugim posebnim

sadrži: Polazišta, Ciljeve i Plan, te provedbene odredbe. (grafički prikazi: vidi - www. mzopu.hr)

propisima, 8

2.a Prostorni plan županije i Grada Zagreba

te zaštitu spomenika kulture i osobito vrijednih

Ovim se planom određuju načela prostornog

dijelova prirode u općini, odnosno gradu

uređenja i ciljevi prostornog razvoja od važnosti

-

donosi se za razdoblje od 10 godina;

za županiju, odnosno Grad Zagreb.

-

izrađuje ga bilo koji projektantski ured

-

donosi se za razdoblje od 10-15 godina;

-

izrađuje ga Zavod za prostorno planiranje

-

donosi ga Općinsko ili Gradsko vijeće

Ministarstva prostornog uređenja i zaštite;

-

sastoji se od grafičkog dijela koji se izrađuje

-

registriran za izradu prostornih planova;

donosi ga Županijska skupština (Skupština

u mjerilu 1:25 000 (topografska karta) i

Grada Zagreba);

1:5.000 (katastarski plan) i tekstualnog dijela

sastoji se od grafičkog dijela koji se izrađuje

koji sadrži: Polazišta, Ciljeve i Plan, te

u

provedbene odredbe

mjerilu

1:100000

(1:25

000)

na

topografskim kartama i tekstualnog dijela koji sadrži: Polazišta, Ciljeve i Plan, te provedbene odedbe (grafički prikazi: vidi - www. mzopu.hr) 2.b Prostorni

plan

područja

posebnih

obilježja Ovim se planom utvrđuje temeljna organizacija prostora, mjere korištenja, uređenja i zaštite područja, obvezno za područja nacionalnih parkova i parkova prirode (i područja koja propisuje prostorni plan županije) -

donosi se za razdoblje od 10-15 godina;

-

izrađuje ga Zavod za prostorno planiranje Ministarstva prostornog uređenja i zaštite

-

donosi ga Hrvatski državni Sabor;

-

sastoji se od grafičkog dijela koji se izrađuje na topografskoj karti u mjerilu 1:100.000 i/ili 1:25.000 ili na osnovnoj državnoj karti u mjerilu 1:5.000 i/ili 1:10.000 ovisno o vrsti obilježja

i

površini

obuhvata

plana

(u

prikladnom mjerilu) i tekstualnog dijela koji sadrži:

Polazišta,

Ciljeve

i

Plan,

te

provedbene odredbe (grafički prikazi: vidi - www. mzopu.hr) 2.c Prostorni plan uređenja općine i grada

PROSTORNI PLAN GRADA KLANJCA – Razvoj i uređenje

Ovim se planom utvrđuju uvjeti za uređenje

naselja

općinskog

i

gradskog

namjenu,

oblikovanje,

područja obnovu

korištenje, i

sanaciju

građevinskog i drugog zemljišta, zaštitu okoliša 9

2.d Generalni urbanistički plan

za naselja, odnosno dijelove naselja određena

Ovim se planom utvrđuje temeljna organizacija

prostornim planom županije i Grada Zagreba.

prostora, zaštita prirodnih, kulturnih i povijesnih

Granice područja za koje se izrađuje urbanistički

vrijednosti, korištenje i namjena površina za

plan uređenja utvrđuju se prostornim planom

naselja u kojima je sjedište tijela županija, Grad

uređenja općine i grada, odnosno prostornim

Zagreb te druga naselja koja imaju više od 15.000

planom

stanovnika.

urbanističkim planom Grada Zagreba.

-

dokument se donosi za razdoblje od 10

Urbanistički plan uređenja donosi općinsko ili

godina;

gradsko

izrađuje ga bilo koji projektantski ured

Zagreba.

registriran za izradu prostornih planova

-

-

Ministarstva prostornog uređenja i zaštite -

donosi ga Gradsko vijeće ili Gradska

Grada

vijeće,

Zagreba

odnosno

ili

generalnim

Skupština

Grada

dokument se donosi za razdoblje od 5 - 10 godina;

-

izrađuje ga bilo koji projektantski ured

skupština (Zagreb)

registriran za izradu prostornih planova

sastoji se od grafičkog dijela koji se izrađuje

Ministarstva prostornog uređenja i zaštite

osnovnoj državnoj karti u mjerilu 1:5.000 i/ili

-

1:10.000 i tekstualnog dijela koji sadrži: Polazišta, Ciljeve i Plan, te provedbene odredbe

donosi ga Gradsko vijeće ili Gradska skupština (Zagreb)

-

sastoji se od grafičkog dijela koji se izrađuje osnovnoj državnoj karti u mjerilu 1:5.000 ili topografsko-katastarskom planu u mjerilu 1:1.000 ili 1:2.000 i tekstualnog dijela koji sadrži:

Polazišta,

Ciljeve

i

Plan,

te

provedbene odredbe

GUP GRADA ZAGREBA (2003.g) – Plan namjene površina

2.e Urbanistički plan uređenja Ovim se planom utvrđuje osnovne uvjete korištenja i namjene javnih i drugih površina za naselje,

odnosno

dio

naselja,

prometnu,

odnosno uličnu i komunalnu mrežu te ovisno o posebnosti prostora smjernice za oblikovanje, korištenje i uređenje prostora.

ZAGREB, UPU Savska opatovina – Način i uvjeti gradnje

Urbanistički plan uređenja donosi se za naselja, odnosno dijelove

naselja

koja

su

sjedišta

2.f Detaljni plan uređenja

gradova, za naselja, odnosno dijelove naselja

Detaljni plan uređenja utvrđuje detaljnu namjenu

registrirana kao povijesne urbanističke cjeline te

površina, režime uređivanja prostora, način 10

opremanja zemljišta komunalnom, prometnom i

Prema očekivanom vijeku primjene planova, te

telekomunikacijskom infrastrukturom, uvjete za

karakteru planova u dugoročne ili strateške

izgradnju

ubrajamo:

građevina

i

poduzimanje

drugih

Strategiju

i

Program

prostornog

aktivnosti u prostoru, te druge elemente od

uređenja Države, Prostorne planove županije i

važnosti za područje za koje se plan donosi.

Grada Zagreba, Prostorne planove područja

Obveza izrade detaljnog plana uređenja s

posebnih obilježja i Prostorne planove uređenja

granicama obuhvata utvrđuje se prostornim

općina i gradova, a u kratkoročne ili provedbene:

planom šireg područja.

Generalne urbanističke planove, Urbanističke

-

planove uređenja i Detaljne planove uređenja.

dokument se donosi za razdoblje od 5 - 10 godina;

-

-

izrađuje ga bilo koji projektantski ured registriran za izradu prostornih planova

PARTICIPANTI PRI IZRADI PROSTORNOG /

Ministarstva prostornog uređenja i zaštite

URBANISTIČKOG PLANA

donosi ga Gradsko vijeće ili Gradska

IZRAĐIVAČ - DONOSITELJ – PROVODITELJ –

skupština (Zagreb)

JAVNOST - NADZOR

sastoji se od grafičkog dijela koji se izrađuje na

topografsko-katastarskom

planu

ili

katastarskom planu u mjerilu 1:1.000 ili 1:500

i

tekstualnog

dijela

koji

sadrži:

IZRAĐIVAČ - STRUČNA TIJELA: a) ZAVOD ZA PROSTORNO PLANIRANJE (MINISTARSTVA)

Polazišta, Ciljeve i Plan, te provedbene

- Program i strategija RH, Prostrni plan

odredbe

područja posebnih obilježja b) ŽUPANIJSKI ZAVOD ZA PROSTORNO PLANIRANJE - Prostorni plan županije c) OVLAŠTENI BIROI -

Prostorni

planovi

općina

i

gradova,

Generalni urbanistički planovi, Urbanistički planovi uređenja i Detaljni planovi uređenja. DONOSITELJ - POLITIČKA TIJELA: SABOR - Program i strategija RH, Prostorni plan područja posebnih obilježja ŽUPANIJSKA SKUPŠTINA – Prostorni plan županije (iznimno za Grad Zagreb sve kategorije od prostornog plana županije na niže) GRAD/OPĆINSKO VIJEĆE - plan općine/grada PROVODITELJ - UPRAVNA TIJELA (TIJELA DRŽAVNE UPRAVE) - DOZVOLE JAVNOST - javna rasprava - javni uvid, primjedbe i prijedlozi, usklađivanje ZAGREB, DPU Savska – Vukovarska - Plan namjene i kroištenja prostora

NADZOR

-

INSPEKCIJA

(urbanistička,

građevinska, inspekcija za zaštitu okoliša) 11

POSTUPAK

DONOŠENJA

PROSTORNOG

javnog uvida u prijedlog prostornog plana, mjesto i datum jednog ili više javnih izlaganja te

I/ILI URBANISTIČKOG PLANA

rok u kojem se nositelju izrade dostavljaju Nacrt i prijedlog prostornog plana

pisana očitovanja, prijedlozi i primjedbe na

U tijeku izrade nacrta prijedloga prostornog

prijedlog prostornog plana.

plana, nositelj izrade provodi jednu ili više

Nositelj izrade osim objave u dnevnom tisku i/ili

prethodnih rasprava o ciljevima i mogućim

drugim sredstvima javnog priopćavanja obvezno

rješenjima značajnima za razvitak, uređenje i

dostavlja i posebnu obavijest o javnoj raspravi

oblikovanje prostora na području obuhvata tog

tijelima i pravnim osobama od kojih je zatražio

plana.

očitovanje u postupku prethodne rasprave.

U prethodnoj raspravi sudjeluju tijela i pravne osobe, te druge fizičke i pravne osobe, za koje

Javni uvid

to nositelj izrade ocijeni potrebnim.

Javni uvid u prijedlog prostornog plana županije,

- tijela državne uprave i pravne osobe s javnim

odnosno Grada Zagreba, traje 60 dana, a javni

ovlastima

koja

su

osigurala

podatke

i

uvid u prijedloge ostalih prostornih planova traje

dokumente iz svoga djelokruga za potrebe

30 dana.

izrade prostornog plana,

Javni uvid u prijedlog izmjena, dopuna, odnosno

- upravna tijelima županije, općina i gradova, na čiji

djelokrug

mogu

utjecati

predložena

stavljanja izvan snage prostornog plana, traje najmanje 15 dana, ali ne dulje od 30 dlana.

rješenja prostornog plana, - mjesni odbori, odnosno gradske četvrti za

Način i sudjelovanje sudionika u javnoj

područje obuhvata prijedloga urbanističkog

raspravi

plana uređenja i detaljnog plana uređenja.

Ako u roku određenom objavom javne rasprave

Nakon provedene prethodne rasprave nositelj

tijela državne uprave, upravna tijela županije,

izrade priprema izvješće o prethodnoj raspravi te

općina i gradova te pravne osobe s javnim

ga s nacrtom prijedloga prostornog plana

ovlastima ne dostave pisano očitovanje na

dostavlja poglavarstvu.

prijedlog prostornog plana, smatrat će se da

Na temelju nacrta prijedloga prostornog plana i

nemaju primjedbi.

izvješća o prethodnoj raspravi, poglavarstvo

Građani i udruge sudjeluju u javnoj raspravi na

utvrđuje prijedlog prostornog plana za javnu

način da:

raspravu.

- imaju pristup i uvid u prijedlog prostornog

Prijedlog prostornog plana koji se utvrđuje za javnu raspravu sadrži tekstualni i grafički dio

plana; - mogu upisati prijedloge i primjedbe u knjigu primjedbi koja se obvezno nalazi uz prijedlog

plana.

prostornog plana o kojem se provodi javna rasprava;

Objava javne rasprave Nositelj izrade objavljuje javnu raspravu o

- postavljanjem pitanja u javnom izlaganju o

prijedlogu prostornog plana u dnevnom tisku i/ili

predloženim rješenjima, na koja odgovara

drugim

nositelj izrade, odnosno stručni izrađivač,

sredstvima

javnog

priopćavanja,

najmanje 8 dana prije početka javne rasprave. Objava javne rasprave o prijedlogu prostornog plana sadrži mjesto, datum početka i trajanje

usmeno ili u pisanom obliku; - daju prijedloge i primjedbe u zapisnik o javnom izlaganju i; 12

- upućuju nositelju izrade pisane prijedloge i primjedbe.

Novi prijedlozi i primjedbe na dopunjen prijedlog prostornog plana mogu se podnositi samo u

Prijedlozi i primjedbe koji nisu čitko napisani i

svezi s prihvaćenim primjedbama iznesenima u

potpisani imenom i prezimenom uz adresu

prvom javnom uvidu.

podnositelja, neće se uzeti u obzir u pripremi

Prijedlog prostornog plana županije i izvješće o

izvješća o javnoj raspravi.

javnoj

raspravi,

nositelj

izrade

dostavlja

predstavničkim tijelima općina, odnosno gradova Izvješće o javnoj raspravi

na području te županije radi davanja mišljenja o

Sve prijedloge i primjedbe koje su sudionici u

tom prijedlogu.

javnoj raspravi dali u roku i na način određen ovom Uredbom, obrađuje nositelj izrade sa

Konačni prijedlog prostornog plana

stručnim izrađivačem prostornog plana i o tome

Prijedlog prostornog plana i izvješće o javnoj

priprema izvješće o javnoj raspravi.

raspravi

Rok za pripremu izvješća je najviše 30 dana za

konačni prijedlog prostornog plana.

novi prostorni plan i najviše 15 dana za izmjene,

Konačni prijedlog prostornog plana županije,

dopune

snage

poglavarstvo razmatra i utvrđuje na temelju

prostornog plana, od proteka roka za davanje

prijedloga tog prostornog plana, izvješća o

pisanih prijedloga i primjedbi.

javnoj raspravi i mišljenja poglavarstva na

Izvješće o javnoj raspravi, osim podataka o

prijedlog plana.

mjestu, datumu održavanja javne rasprave i o

Prije

pozvanim sudionicima u javnoj raspravi, sadrži i

donošenje, poglavarstvo pribavlja suglasnost na

popis sudionika koji su dali očitovanja, prijedloge

konačni prijedlog prostornog plana, kada je to

i primjedbe na prijedlog prostornog plana, u roku

propisano Zakonom.

odnosno

stavljanje

izvan

razmatra

upućivanja

poglavarstvo

predstavničkom

i

utvrđuje

tijelu

na

i na način određen ovom Uredbom, koji su prihvaćeni, kao i obrazloženja o očitovanjima,

Prije upućivanja konačnog prijedloga prostornog

prijedlozima i primjedbama koji nisu prihvaćeni ili

plana

su djelomično prihvaćeni, odnosno dani izvan

nositelj izrade dostavlja sudionicima u javnoj

određenog roka.

raspravi pisanu obavijest s obrazloženjem o

Akti i obavijesti o javnoj raspravi, pozivi za javno

razlozima neprihvaćanja, odnosno djelomičnog

izlaganje i zapisnici o javnim izlaganjima s

prihvaćanja njihovih očitovanja, prijedloga i

dokazom

primjedbi.

sudjelovanja

u

javnom

izlaganju

predstavničkom

tijelu

na

donošenje,

pozvanih sudionika u javnoj raspravi, sastavni su dio izvješća o javnoj raspravi. Ako se prihvaćenim očitovanjima, prijedlozima i primjedbama u javnoj raspravi na prijedlog detaljnog

plana

uređenja

bitno

utječe

na

vlasničke odnose na zemljištu, nositelj izrade može ponoviti javni uvid. Ponovni javni uvid u prijedlog detaljnog plana uređenja objavljuje se na identičan način kao i prva objava.

13

OBAVEZNI

PROSTORNI

PROSTORNIH

POKAZATELJI

PLANOVA

-

kontrolni

(zemljište

pod

građevinom

je

vertikalna

projekcija svih zatvorenih dijelova građevine na građevnu česticu).

mehanizmi

Gig = odnos zbroja pojedinačnih kig i zbroja U prostornim planovima korištenje prostora

građevnih čestica

iskazuje se brojčanim prostornim pokazateljima za gustoću stanovanja (Gst, Gust, Gbst) i gustoću stanovništva (Gnst) tako da je: Gst (nett) = odnos broja stanovnika i zbroja površina

građevnih

čestica

za

stambene

građevine Gust (ukupno neto) = odnos broja stanovnika i zbroja površina građevnih čestica za stambene građevine i prateće stambene funkcije (ulice, parkirališta, zelene površine i dječja igrališta) Gbst (bruto) = odnos broja stanovnika i zbroja površina građevnih čestica Gust i šire stambene funkcije (sabirne ulice, parkovi, osnovna škola,

kis = odnos ukupne (bruto) izgrađene površine

površine za rekreaciju)

građevine i površine građevne čestice

Gnst = odnos broja stanovnika i površine

Kis = odnos zbroja pojedinačnih kis i zbroja

obuhvata prostornog plana.

građevnih čestica

U prostornim planovima način korištenja i

2. broj etaža građevine (E), tako da se ovisno o

uređenja

vrsti građevine određuje najveći ili najmanji i

površina

iskazuju

se

brojčanim

prostornim pokateljima i to: 1.

koeficijent

izgrađenosti

najveći ili obvezni broj etaža (kig), koeficijenti

iskorištenosti (kis, Kis) i gustoća izgrađenosti

3. visina građevine u metrima (V), tako da se

(Gig) tako da je:

ovisno o vrsti građevine određuje najniža ili najniža i najviša ili obvezna visina građevine do vijenca odnosno sljemena krova, računajući od najniže kote zaravnjenog okolnog zemljišta. Gustoća stanovništva je na razini Generalnoga urbanističkog plana temeljni činitelj detaljnijeg razlikovanja načina gradnje stambenih područja, a time

i

planiranja

prometne

i

komunalne

infrastrukture. Na razini detaljnijih urbanističkih planova (UPU i DPU) gustoća stanovanja je polazni pokazatelj za kig = odnos izgrađene površine zemljišta pod građevinom i ukupne površine građevne čestice

izračun očekivanog broja stanovnika, a prema čemu se određuje površina zelenila, škole, vrtići te prometna i komunalna infrastruktura. 14

Iskazani

pokazatelji

gustoće

stanovanja

DOZVOLE

određuju katnost, a time i moguće tipologije

Svaki zahvat u prostoru provodi se u skladu s

stambene izgradnje.

dokumentima prostornog uređenja, posebnim

- 100 – 200 stanovnika/ha

propisima i lokacijskom dozvolom. Lokacijska

prizemna i niska gradnja 2 – 3 etaže

dozvola je upravni akt, a izdaje se na temelju dokumenta prostornog uređenja te posebnih zakona i propisa donesenih na osnovi tih zakona. Lokacijska dozvola ne izdaje se za zahvate u prostoru na području za koje je izrađen detaljni plan uređenja i za zahvate određene posebnim propisom. 1. Lokacijska dozvola

Nizizemska, naselje Watervijk, 3,5 ha, 119 stanova, cca 125 st/ha, atnost 2E+potkrovlje

- 300 – 350 stanovnika/ha Izgradnja do 5 etaža

- utvrđena

je

Zakonom

o

prostornom

uređenju; - lokacijsku dozvolu izdaje županijski ured, odnosno gradski ured Grada Zagreba, nadležan za poslove prostornog uređenja na čijem se području planira zahvat u prostoru. Iznimno,

Ministarstvo

po

pribavljenom

mišljenju

županijskog

ureda,

odnosno

gradskog ureda Grada Zagreba, nadležnog za poslove prostornog uređenja

izdaje

lokacijsku dozvolu za objekte od važnosti za Državu te za zahvate u prostoru koji obuhvačaju područja dviju ili više županija; Španjolska, Vitoria – Gasteiz, 1,03 ha, 168 stanova, cca 330 st/ha, 5E

- 400 – 450 stanovnika/ha Izgradnja od 6 – 9 etaža

- lokacijska dozvola sadržava; a) sva ograničenja i zabrane; b) obveze koje investitor mora ispoštovati; - lokacijska dozvola je podloga na temelju koje se izrađuje glavni projekt. Lokacijskom dozvolom se utvrđuje: 1. oblik i veličina građevne čestice; - regulacijski pravac - linija koja odvaja privatni prostor od javnog, on definira koridor ulice; 2. namjena građevine;

Kina, Peking, 4,6 ha,

Kina, Peking, 4,1 ha,

991 stan, cca 700 st/ha

1954 stanova, 1400 st/ha

3. veličina i površina građevine:

4 – 15 E

3 - 31E

- koeficijent izgrađenosti građevne čestice;

Veće vrijednosti se postižu većim gustoćama izgradnje, dakle blokovskim načinom gradnje, a manje samostojećim načinom gradnje

- bruto površina građevine (ukupna, nadzemna i podzemna); - koeficijent iskorištenosti građevne čestice; 15

- broj etaža (npr. Po+4E);

Zahtjevu za izdavanje lokacijske dozvole treba

4. smještaj jedne ili više građevina na parceli;

priložiti:

- građevinski pravac / linija na kojoj se obavezno

1 dokaz o aktivnoj legitimaciji za pokretanje

gradi najistureniji dio građevine prema javnom

postupka (dokaz o pravu vlasništva zemljišta

prostoru, na uređenoj razini tla;

i/ili građevine, odnosno ovjerena pismena

5. oblikovanje građevine - kosina i oblik krova, pročelje, koji se materijal upotrebljava;

izjava vlasnika ili svih suvlasnika iz koje je očito

da

je

mogućnost

ostvarivanja

6. uređenje parcele;

predmetnog zahvata u prostoru u pravnom

7. način i uvjeti priključenja parcele, odnosno

interesu investitora). Dokazom se smatra i

građevine

na

javno-prometnu

površinu

i

komunalnu infrastrukturu;

ugovor o darivanju, o pravu građenja, o

8. mjere zaštite okoliša; 9. druge

podatke

uređenje

značajne

građevinske

rješenje o nasljeđivanju, kupoprodajni ugovor, zajedničkom

za

izgradnju

parcele

i

(npr.

zadovoljenje prometa u mirovanju i sl.); 10. Idejno rješenje građevine.

financiranju

pripreme

građevinskog zemljišta i sl. 2 kopiju katastarskog plana za česticu na kojoj se želi izvesti namjeravani zahvat u prostoru, ne stariju od šest mjeseci; 3 idejni projekt koji sadržava grafički prikaz prostornih, funkcionalnih, oblikovnih, a po potrebi i tehničko-tehnoloških obilježja zahvata u prostoru. Može ga izraditi samo ovlašteni arhitekt,

odnosno

ovlašteni

inženjer

građevinske struke, ovisno o vrsti zahvata u prostoru; 4 opis namjeravanog zahvata, kojim je potrebno definirati

namjenu,

veličinu

i

površinu

građevine, situaciju - smještaj građevine na parceli,

načelno

oblikovanje

građevine,

uređenje parcele, smještaj vozila na parceli, način priključenja parcele na javno prometnu površinu i na komunalnu infrastrukturu, mjere zaštite okoliša; 5 upravna pristojba za lokacijsku dozvolu iznosi od 200 do 3.000 kn ovisno o vrsti zahvata za koji se izdaje. 2. Građevinska dozvola - utvrđena je Zakonom o gradnji; - građevinsku dozvolu izdaje županijski ured, odnosno gradski ured Grada Zagreba, nadležan za poslove prostornog uređenja na Lokacijska dozvola sadrži i izvod iz dokumenata prostornog uređenja na temelju kojih se izdaje.

čijem se području planira zahvat u prostoru. Za građevinsku dozvolu prilaže se: 16

1. lokacijsku dozvolu ili izvod iz detaljnog plana uređenja;

uvjetima održavanja građevine, 4. završno

2. tri primjerka glavnog projekta;

izvješće

nadzornog

inženjera

o

izvedbi građevine,

3. pisano izvješće o kontroli glavnog projekta ako je kontrola projekta potrebna;

Uporabna dozvola se dobiva nakon tehničkog pregleda izvedene građevine. Tehnički pregled

4. pisano izvješće i potvrdu o nostrifikaciji ako je projekt izrađen prema stranim propisima;

provodi komisija: - investitor;

5. elaborate o geotehničkim i drugim istražnim

- projektant;

radovima, te tehnološke, prometne i druge

- šef gradilišta;

elaborate ako su podaci iz tih elaborata

- nadzorni inženjer;

poslužili za izradu glavnog projekta osim za

- predstavnik organa koje je izdalo građevinsku

obiteljsku kuću;

dozvolu;

6. dokaz da ima pravo graditi na građevnoj

- građevinski inspektori.

čestici, odnoso uporabljivoj građevini. Zahtjevu

Uporabna dozvola je važna da se:

za izdavanje građevinske dozvole investitor

- objekt može staviti u funkciju (npr. otvoriti

može priložiti:

neku djelatnost);

- pisana pozitivna izjašnjenja svih stranaka o

- objekt može upisati u gruntovnicu i katastar

glavnom projektu građevine za koju se traži

čime

izdavanje građevinske dozvole s dokazima

vlasništva.

se

potvrđuje

legalnost

gradnje

i

da davatelji tih izjašnjenja imaju svojstvo

Uporabna dozvola se ne može dobiti ako je u

stranke,

izvedbi došlo do odstupanja od odobrenog

- plan posebnih dijelova zgrade, i 7. Ispunjeni

obrazac

za

projekta.

obračun

vodnog

doprinosa. Nakon lokacijske dozvole dobiva se građevinska dozvola kojom započinje gradnja. Građevinsku ukoliko

dozvolu

glavni

nije

projekt

moguće nije

ishoditi

usklađen

s

lokacijskom dozvolom. 3. Uporabna dozvola - utvrđena je Zakonom o gradnji; - uporabnu dozvolu izdaje županijski ured, odnosno gradski ured Grada Zagreba, nadležan za poslove prostornog uređenja na čijem se području planira zahvat u prostoru. Zahtjevu za uporabnu dozvolu prilaže se: 1. fotokopija građevinske dozvole, 2. podaci o sudionicima u gradnji (investitor, projektant,

revident,

izvođač,

nadzorni

inženjer), 3. pisana izjava izvođača o izvedenim radovima i 17

odjelima

GOSPODARENJE PROSTOROM

(gruntovnicama)

pri

Općinskim

sudovima (vlasništvo je upisano pomoću broja Građani, udruženja i druge građanske pravne

katastarske čestice)

osobe mogu biti vlasnici nekretnina, nosioci prava

Katastarska čestica (zemljište) - službeni naziv

vlasništva u skladu s ustavom i zakonom. Pravo

u Hrvatskoj za vlasnički i položajno određen dio

vlasništva

i

zemljišta u zemljišnim knjigama te u katastru

nepokretnim stvarima (stambenim i poslovnim

obilježen oznakom - brojem (katastarska čestica

zgradama, sredstvima rada, poljoprivrednom i

broj ........, k.č.br............). Na mjesto riječi "čestica"

drugom zemljištu). Stvar je (u pravnom smislu) sve

u urbanizmu se češće koristi riječ "parcela". (vidi -

stoje različito od osobe i služi ljudima za upotrebu.

zemljište, parcela)

može

postojati

na

pokretnim

Vlasnik ima pravo posjedovati svoju stvar, koristiti se i raspolagati njome u granicama određenim

Katastar

zakonom, u skladu s prirodom i namjenom stvari,

tekstualnu

te u skladu s javnim interesom određenim

zemljišnih parcela na kojoj se zasnivaju zemljišne

zakonom. Svatko je dužan suzdržavati se od

knjige (službena evidencija zemljišta za tehničke,

povrede

a

ekonomske i statističke svrhe, izradu zemljišnih

zabranjeno je provođenje prava vlasništva protivno

knjiga, podloga za oporezivanje prihoda od

cilju zbog kojega je zakonom ustanovljeno ili

zemljišta. Izrađuje se temeljem geodetske izmjere

priznato, ili protivno moralu.

zemljišta i njegove klasifikacije po vrijednosti i

U planerskom smislu najvažnije odrednice su

kulturi - Leksikon HLZ). Katastar sadrži podatke o

privatno vlasništvo i javno vlasništvo.

zemljištu-položaju,

prava

vlasništva

druge

osobe,

(katastarski i

operat)

grafičku

iskorištavanja,

je

evidencija

obliku, proizvodnim

naziv

za

zemljišta

površini,

i

načinu

sposobnostima,

katastarskom prihodu i korisniku. Zemljište je u katastru zemljišta označeno posebnim brojem (katastarska

čestica

-

k.č.

br.)

i

nazivom

katastarske općine (K.O.). Oznake katastarskih čestica (parcela) u zemljišnoj knjizi moraju biti sukladne

s

njihovim

oznakama

u

katastru

zemljišta i katastarskim planovima (ukoliko to nisu, onda

svaka

katastarska

čestica

ima

identifikacijsku oznaku preko koje se može PRIVATNO VLASNIŠTVO – pravne i/ili fizičke osobe kao vlasnici nekretnina JAVNO VLASNIŠTVO – zemljište koje je u vlasništvu države, gradova, općina i/ili njihovih tijela (ministarstava, državnih poduzeća i sl.). To su vodene površine, prometni i infrastrukturni koridori, površine posebnih namjena npr. Vojska i drugo. Vlasništvo parcela upisuje se u Zemljišnim knjigama koje se vode u Zemljišno knjižnim

identificirati u zemljišnim knjigama), a osobito moraju biti navedeni katastarski brojevi čestica (parcela), njihova površina prema katastru, kao i zgrade te druge građevine koje trajno leže na zemljištu ili su ispod njegove površine. Katastarska

općina

je

temeljna

teritorijalna

jedinica za koju se vodi katastar zemljišta. Katastarski plan je karta s ucrtanim katastarskim parcelama i brojnim drugim podacima. Za svaku glavnu

(zemljišnu)

knjigu

postoji

zbirka

katastarskih planova koje je izradilo nadležno 18

tijelo za katastar zemljišta, prikazujući u njima

Izvlaštenje

položaj i oblik svih katastarskih čestica i zgrada,

ograničenja prava na imovinu, uz ili bez

odnosno objekata koji se trajno nalaze na njima ili

naknade, temeljem sudske odluke ili aktom

ispod njihove površine. Katastarski planovi služe

državne vlasti. U Republici Hrvatskoj izvlaštenje

korisnicima zemljišnih knjiga za lakše snalaženje

se provodi samo na temelju odluke Sabora RH, i

glede položaja i oblika zemljišta. (vidi - katastar)

to odluke kojom se utvrđuje interes Republike

Zemljišna knjiga je naziv za evidenciju stvarnih

Hrvatske. (npr. za gradnju magistralnih cesta i

prava na zemljištima, a i drugih prava kada su

kapitalne infrastrukture)

je

postupak

oduzimanja

ili

određena zakonom. Sve što je sa zemljištem trajno spojeno na površini ili ispod nje dijeli

KOMASACIJA / URBANA KOMASACIJA

njegovu pravnu sudbinu. Promjene stanja u

Komasacija

zemljišnoj knjizi provode se na temelju rješenja

prikladnijih

zemljišnoknjižnog odjela općinskog suda, a pošto

čestica) radi njihova boljeg korištenja i stvaranja

mu tijelo nadležno za katastar dostavi prijavni list

povoljnijih

o toj promjeni u katastru zemljišta. Zemljišna

poljoprivrede (grupiranje dijelova zemljišta istog

knjiga je javna i svatko ima pravo uvida te iz nje

vlasnika u jednu površinu, uzimajući pritom u

može dobiti prijepise. Smatra se da zemljišna

obzir činitelje koji utječu na korištenje zemljišta i

knjiga istinito i potpuno odražava činjenično i

njegovu

pravno stanje zemljišta, a temelji se na podacima

ustanovljenje postojećeg stanja zemljišta po

katastarske

vodi

veličini, obliku, kakvoći i vlasništvu (pojedinih

posebna ustrojstve-na jedinica općinskog suda -

vlasnika); plan novog stanja i iskolčenje na licu

zemljišnoknjižni odjel.

mjesta; prijedlog novoga posjedovnog stanja i

izmjere.

Zemljišne

knjige

je ili

postupak pravilnijih

uvjeta

za

vrijednost).

stvaranja parcela

razvitak

Postupak

većih,

(zemljišnih naselja

ili

obuhvaća:

vođenje postupka njegova prihvata; katastarski KORISNIK PARCELE – pravna ili fizička osoba

operat novoga posjedovnog stanja prikladnog za

koja nemora biti i vlasnik. Pravo korištenja

katastarsku provedbu

regulira se:

Skraćeno,

- zakupom zemljišta – ugovor kojim vlasnik

„geometrijskog sređivanja" prostora (kad su

zemljišta dozvoljava na kraći vremenski rok

parcele nepravilne i razbacane u prostoru) kada

korištenje zemljišta, pri čemu zakupac , u

vlasnik, kada se radi o zemljištu iste kvalitete ne

pravilu, zemljište u preuzetom obliku vraća

gubi ništa već mu je vraćena ista, ali na

vlasniku.

geodetski uređena površina.

komasacija

je

postupak

- koncesijom zemljišta - ugovor kojim vlasnik zemljišta prepušta na određeni rok iskorištavanje prirodnih bogatstava, gradnju infrastrukture i sl.. U najširem značenju koncesija predstavlja i povlasticu, dozvolu za obavljanje neke radnje, koja je uvjetovana posebnim odobrenjem ili je u načelu

zabranjena;

ustupak,

dopuštanje;

odstupanje od svoga prava, stava, gledišta i sl. u korist druge strane da bi se postigao sporazum. (Anić & Goldstein).

KOMASACIJA

Urbana

komasacija

-

postupak

kojim

se,

neovisno o volji vlasnika pojedinih parcela namijenjenih za građenje, formiraju građevne parcele na području gdje se to ne može postići aproprijacijom ili na drugi način. 19

Kod urbane komasacije od 100% - vlasnik gubi

odnosno razgraničenje građevnog područja od

određeni postotak površine (cca 30%) u novoj

poljoprivrednih

parcelaciji zbog ulica, trgova, javnih zgrada i dr.,

površina voda i pomorskog dobra. Građevno se

ali se njegova materijalna vrijednost (parcele)

područje može sastojati od građevnog područja

povećala, jer je to sad uređena parcela na

naselja i građevnog područja izvan naselja

reguliranom (uređenom) prostoru.

(izdvojen dio građevnog područja).

površina,

šumskih

površina,

ARONDACIJA Uređenje se provodi ne zbog urbanističkog uređenja, već ako vlasnik ima na nekom prostoru više manjih razbacanih parcela do koje se teže pristupa, one se povezuju u jednu cjelinu.

ARONDACIJA

Aproprijacija je postupak kojim se formiraju građevne parcele oduzimanjem i/ili dodavanjem manjeg dijela jedne parcele drugoj (ali ne više od 49% površine parcele) temeljem detaljnog plana uređenja ili drugoga prostornog plana koji određuju oblik i površinu građevne parcele, neovisno o volji

PPUG Velike Gorice – detalj građevinskih područja

Građevno područje - građeno je dio građevnog područja označenog u prostornom planu, na kojemu su na svim ili

vlasnika.

najvećem

dijelu

građevnih

čestica

građene

GRAĐEVNO PODRUČJA:

zgrade sukladno važećim ili predloženim prostor-

Građevno područje u prostornom planu je ono

no-planskim uvjetima (npr. više od 90% parcela

područje unutar kojega je planirano građenje.

građeno).

Građevno područje sadrži gradivi i negradivi dio.

detaljne

Obuhvaća površine na kojima je dopušteno

negrađenog dijela građevnog područja.

građenje građevina i površine na kojima je

- negrađeno je dio građevnog područja na

dopušteno građenje samo određenih građevina -

kojemu na svim ili najvećem dijelu građevnih

prometnih

parcela nisu građene zgrade (više od 90%

građevina,

građevina

komunalne

Prostorni kriterije

plan

županije

određivanja

propisuje

(iz)građenog

i

infrastrukture i sl., kao i površina na kojima je

parcela negrađeno).

građenje

vodotoka,

- zaleđa - površine unutar građevnog područja

perivoja, pejsažnog zelenila, klizišta i dr.). Svrha

koje nemaju prilaz ili je prilaz neodgovarajući, 3

određivanja građevnog područja jest očuvanje i

nalaze se iza postojeće gradnje u odnosu na

zaštita prostora od prekomjernoga građenja,

prilazne prometnice

zabranjeno

(površine

20

PROSTORNA (FUNKCIONALNA)

smjeli miješati, danas je takav grad Jeruzalem:

STRUKTURA GRADA

muslimanski i židovski dio;

- elementi generalnog urbanističkog plana -

Nacionalno etničko zoniranje - kroz povijest

Za gradove veće od 15 000 stanovnika izrađuje

židovska geta i danas u New Yorku: kineska

se Generalni urbanistički plan, kao i za gradove

četvrt, talijanska.....

koji su od povijesne značajnosti (zaštićene

Takav tip podjele gradskog teritorija nema ništa

povijesne jezgre);

zajedničkog

- planiranje do 15 godina unaprijed;

podjelom gradskog tertitorija.

- mjerila gradova (1: 5000; 1:10 000).

Na prelazu XIX u XX stoljeće, kao posljedica

sa

planiranom

funkcionalnom

ubrazanog povećanja gradova pojavljuje se potreba da se organizacija grada utemelji na njegovom funkcionalnom zoniranju. Tek 1930. – temelje funkcionalnog zoniranja grada definirao je CIAM - osnovni problem suvremenog grada (funkcionalno zoniranje i promet) OSNOVNE FUNKCIJE GRADA: - 6 osnovnih funkcija: 1. STAMBENE ZONE GRADA (30-70% - prosjek- 45 %) 2. RADNE ILI INDUSTRIJSKE ZONE GRADA (10-30% - prosjek - 15%) 3. CENTRALNE ZONE GRADA (2-10% - prosjek - 5%) (zone grupiranih javnih sadržaja – Centar grada) 4. ZELENE ZONE GRADA (5-25% - prosjek - 15%) Struktura namjene površina:

5. ZONE SPORTA I REKREACIJE

A - Ukupno područje obuhvata plana,

prosjek 5 %)

B - Diferencijacija

6. PROMETNE ZONE GRADA

C – Redukcija na relevantnu zonu obuhvata

(15%)

ZONIRANJE GRADA Kroz povjest gradski teritorij se diferncirao uglavnom na temelju socijalne vjerske ili neke druge podjele stanovništva. Socijalno zoniranje – podjela prema socijalnom statusu stanovništva na bogate i siromašne dijelove grada, elitne zone i slumove. Vjersko zoniranje grada – u 16. i 17. stoljećeSlavonija pod Turcima, gradovi podijeljeni na muslimanske i kršćanske dijelove koji se nisu

PROSJEČNA

STRUKTURA

GRADSKIH

POVRŠINA Veliki gradovi: - veliki udio centralnih funkcija (za širu regiju ili za cijelu državu); - razvijena industrija sa većim udjelom u površini; - gradovi uz veće, (značajnije) prometnice imaju veći

udio

radnih

zona

zbog

prometne

povoljnosti smještaja. 21

1. STAMBENE ZONE

Industrijska zona nikada ne smije biti na jednom

- mogu se povezati sa industrijskim zonama ali

mjestu (koncentrirani svi objekti na jednom

dolazi

do

vizualnog

zagušljivost,

pogled

konflikta na

(buka,

industrijska

postrojenja); - u Zagrebu čine 36 % dok u Križevcima 70 %.

mjestu) zbog strateških razloga, smanjenje opterećenosti Industrije

komunalne

moraju

biti

infrastrukture.

razvrstane

zbog

izbjegavanja katastrofa (lančanih reakcija). Isto tako je važno da se naselje ne spaja sa industrijskom zonom zbog sigurnosti vizualnog dojma, ekološkog utjecaja, itd. 3. CENTRALNE ZONE GRADA - obuhvaćaju: uprave, zdravstvene komplekse, trgovine, ugostiteljske službe, kulturni objekti (kina, kazališta, koncertne dvorane), zone školstva;

GUP Grada Zagreba (2003) - stanovanje i mreža javnog gradskog prometa

2. RADNE ILI INDUSTRIJSKE ZONE GRADA - najdelikatnija zona za stanovništvo; - kriteriji položaja; - u odnosu na vodotoke industrijska zona se

- oko 65 tisuća ljudi vezano je za sveučilišta (profesori i studenti); - centralna zona grda dijeli se na: - CENTRE - PODCENTRE (razvijaju se obično oko tržnica, prometnih terminala i sl.)

postavlja nizvodno; - u odnosu na vjetrove niz vjetra sa grada; - ako nema prirodnih čimbenika (vjetar, rijeka) onda se industrijska zona orijentira prema prometnicama; - željeznička pruga da se rastereti grad od kamiona; - uz najjače prometne koridore; - industrijska zona postavlja se van tj. na rubove grada;

GUP Grada Zagreba (2003) – mreža javnih i društvenih sadržaja i mreža javnog gradskog prometa

4. ZELENE ZONE GRADA - zaštitno zelenilo od prometnica, industrije itd. - parkovi (statistička zona (npr. Zrinjevac)) - gradsko groblje - tipovi zelenih površina koji se matematički proračunaju daleko u budućnost, groblje se smješta na visoke dijelove grada gdje je suho nepropusno tlo, niske podzemne GUP Grada Zagreba (2003) – gospodarske zone grada

vode, na rubove grada zbog psihološke nelagode (nema prometnica ni industrijskih zona - tihe zone) 22

GUP Grada Zagreba (2003) – gradsko zelenilo

GUP Grada Zagreba (2003) – šinski sustavi

5. ZONE SPORTA I REKREACIJE skupa zona-plivališta, igrališta, dvorane itd. smještena uz stambenu zonu

GUP Grada Zagreba (2003) - mreža biciklističkih staza

GUP Grada Zagreba (2003) – gradsko zelenilo i zone sporta i rekreacije

6. PROMETNE ZONE GRADA - koridori površina svih ulica i trgova, te prometnih koridora (autobusni, željeznički, avionski promet) - benzinske crpke, skladišta- pravilno do svake građevne parcele - najsloženiji sustav

GUP Grada Zagreba (2003) – mreaž biciklističkih staza i zona sporta i rekreacije

GUP Grada Zagreba (2003) – osnovna ulična mreža

23

FIZIČKA STRUKTURA GRADA

(rubnu gradnju čine ugrađene, poluugrađene i

- elementi detaljnih urbanističkih planova -

samostojeće zgrade, ili "otvoren" (rubnu gradnju

/ulice, trgovi, blokovi, parcele, tipologija

čine samostojeće zgrade i iznimno poluugrađene

izgradnje, elementi smještaja građevine/

ili ugrađene zgrade). Unutrašnji prostor bloka može biti podijeljen parcelama rubne gradnje ili tako da je

U fizičkoj strukturi grada razlikujemo:

dio unutrašnjeg prostora ("dvorišta") posebno

A „negativni“ (neizgrađen, prazan) prostor:

parceliran kao jedna ili više parcela (primarno za

1. ulice - javne prometne površine u naselju

zadovoljenje zajedničkih potreba stanovnika toga

koje obuhvaćaju najmanje kolnik i nogostupe. To

bloka),

su cestovne prometnice u gradu ili naselju koje

Dimnezija bloka ovisi o planiranom tipu, dubini i

osim prometne imaju i funkcije: prilaza zgradama,

visini izgradnje i kreće se od 50 x 100 m do 120

prostor orijentacije zgrada (osvjetljenje, zračenje,

x 300 m (Zagreb – Donji grad – veličina bloka

osunčanje),

∼100 x 100 m (1 ha).

prostor

poslovanja

i

trgovanja,

prostor građenja i priključenja građevnih parcela na komunalnu infrastrukturu, socijalni prostor i dr.

Dijeljenjem bloka na manje prostorne jedinice

Natkriveni prostori i tuneli koje koriste vozila i

dobivamo parcele

pješaci nisu ulice. Razvrstavanje ulica obavija se prema položaju u prometnoj mreži, vrsti prometa, namjeni zgrada, oblikovanju i si. Od cesta se razlikuju po tome što je duž njih kontinuirana rubna gradnja zgrada, a razlikuju se i po kvaliteti uređenja (ima pločnik, javnu rasvjetu, urbanu opremu i sl.).;

2. Parcela (zemljište, katastarska čestica) vlasnički i položajne određen dio zemljišta u katastru. U Hrvatskoj je službeni naziv katastarska čestica i kao takav koristi se u katastru i zemljišnim knjigama. Često se u planovima kao izraz za parcelu koja je planom određena kao građevinska

2. trgove - pretežito negrađen, uređeni prostor u

upotrebljava naziv građevna parcela (čestica).

gradu, s jedne ili s više strana okružen zgradama

Parcela mora imati barem sa jedne strane

koje su uglavnom orijentirane glavnim pročeljima

osiguran pristup javno-prometnoj površini ili

na trg. Trgove se može razlikovati na temelju više

javnom prosotru (iznimno moguće je priszup

čimbenika: uporabe, uređenja, oblika, veličine,

regulirati

površine prostora; položaja u gradu, rubne gradnje

parcele susjeda)

i dr., a isto tako na temelju socioloških, prometnih i

Veličina parcele ovisi o namjeni i položaju

drugih čimbenika koji taj prostor određuju;

parcele u gradu.

3. javne zelene površine (gradski perivoji,

3. Izgradnja

površine zaštitnog zelenila i sl)

Prema tipu izgadnje razlikujemo: samostojeću,

B „pozitivni“ određuje

(izgrađeni oblik

i

prostor),

veličinu

koji

neizrađenih

prostora:

i

pravomslužnosti

prolaza

preko

poluugrađenu i ugrađenu izgradnju. Prema načinu korištenja razlikujemo obiteljsku izgradnju i višestambenu izgradnju.

1. blok - dio prostora u gradu koji čini rubna

Prema visini izgradnje razlikujemo nisku i visoku

gradnja oko pretežito neizgrađenoga unutrašnjeg

izgradnju.

prostora (unutrašnjeg dvorišta bloka) i sa svih

Samostojeća zgrada - zgrada (građevina) na

strana okružen ulicama ili javnim prostorima. Po

vlastitoj

tipu zgrada u bloku on može biti: "zatvoren" (rubnu

negrađenim prostorom. Udaljenost samostojeće

gradnju čine ugrađene zgrade), "poluotvoren"

zgrade od ruba parcele odnosno prema susjednoj

parceli

sa

svih

strana

okružena

24

građevnoj parceli propisana je ovisno o visini i

Poluugrađena zgrada - zgrada kojoj je jedno

veličini zgrade te drugim uvjetima prostornog

pročelje građeno na međi susjedne građevne

smještaja. Ova udaljenost povećava se ovisno o

parcele, dok je s ostale tri strane okružuje

visini zgrade, namjeni i orijentaciji prostorija itđ. Ta

negradeni prostor (građevne parcele ili javne

udaljenost se određuje s 4 m za niske zgrade

površine). Poluugrađena zgrada ne smije imati

(zgrade visine građenja prizemlje i kat) ili kao

otvore na pročelju koje je građeno na bočnoj

nepovoljnija mogućnost s 3 m, ali onda bez istaka

medi, krovne vode ne smije odvoditi prema

na tom pročelju. Uza samostojeću zgradu može

bočnoj rneđi na kojoj je građena, a tlocrtom i

biti prislonjena pomoćna zgrada sukladno uvjetima

oblikom mora biti usklađena s planiranom ili

koje propisuje urbanistički plan.

postojećom zgradom na susjednoj građevnoj parceli. Uvjet za gradnju poluugradene zgrade jest da se na susjednoj građevnoj parceli uz istu medu nalazi ili planira zgrada. Iznimno od ovog uvjeta treba odstupiti u povijesnim ili tradicionalnim cjelinama. Poluugrađena zgrada razlikuje se oblikovno od dvojne zgrade, tj. sa zgradom na susjednoj građevnoj parceli uz koju se gradi može,

ali

i

ne

mora,

činiti

oblikovnu

ili

funkcionalnu cjelinu. Svaka dvojna zgrada je poluugradena, a svaka poluugrađena zgrada ne mora biti dvojna.

Samostojeće zgrade – Cvjetno naselje, Zagreb

Samostojeća zgrada na međi - samostojeća zgrada građena na bočnoj međi prema susjednoj građevnoj

parceli

(gradiva

po

uvjetima

za

poluugrađene zgrade). Od poluugradene zgrade razlikuje se po tome što se na susjednoj građevnoj parceli ne planira građenje zgrade na toj međi. Samostojeća zgrada na međi planira se u posebnim slučajevima kada je to tradicionalan ili povijesno zaštićen oblik građenja unutar pretežito građenog

područja,

otklanjanje

štetnih

sanacija posljedica

građevine

-

korištenja

te

Dvojne zgrade – Iločka ulica, Zagreb

održavanje građevine i poboljšanje ko-munalno-

Ugrađena zgrada - zgrada koja se s dvije ili više

tehničkih i higijenskih uvjeta.

strana nalazi na medama građevne parcele prema susjednim građevnim parcelama, na kojima se na tim istim međama nalaze zgrade ili se planira 25

njihovo građenje. Ugrađena je zgrada najmanje s

Mane ovakvog načina gradnje su vrlo skupo

jedne strane orijentirana na negrađeni prostor

komunalno opremanje i održavanje (km/broj

(javni prostor ili vlastitu građevnu parcelu).

stanovnika), zauzimanje „puno“ prostora naselja za mali broj stanovnika, relativna skupoća gradnje i održavanja - troškove održavanja zgrade snosi vlasnik. Razlikujemo više tipova obiteljskih (individualnih stambenih) zgrada: 1) Samostojeća (slobodnostojeća) zgrada - površina parcele: standardno oko 600 m2; minimalno > 300 (350) m2; Minimalne vrijednosti se koriste kao iznimke u velikim gradovima, zbog nedostatka prostora.

Ugrađene zgrade – blok Kučerina-Valjavčeva-NovotnijevaNova cesta, Zagreb

Obiteljsku izgradnju, ćesto još nazivamo i individualnom izgradnjom, ona podrazumjeva izgradnju jedne zgrade za jednu obitelj na jednoj parceli. Takav tip zgrada prema visini spada u nisku izgradnju. Prema definiciji obiteljska kuća u Hrvatskoj je građevina stambene namjene na zasebnoj građevnoj parceli s najviše tri stana, koja nema više od tri nadzemne etaže namijenjene stanovanju (uključivo potkrovlje) i BRP < 400 m2. U tu se površinu uračunava i površina pomoćnih građevina ako se grade na istoj građevnoj parceli (garaža,

kotlovnica,

drvarnica,

2)

Dvojne

zgrade

-

dvojne

zgrade

su

poluugrađene zgrade istovrsnih arhitektonskih karakteristika, jednim pročeljem građene na međi susjedne građevne parcele na kojoj se na toj istoj međi gradi zgrada. Dvojne poluugrađene zgrade čine oblikovnu cjelinu. - površina parcele: standardno oko 450 m2; minimalno > 220 (240) m2;

spremišta,

gospodarske građevine i slično). Ova je definicija neprimjerena i zastarjela - kako u vlasničkom, tako i u oblikovno-tehničkom smislu te nedovoljno točno

određuje

vlasničku,

graditeljsku

i

programsku strukturu. Prednosti ovakvog načina izgradnje je veća privatnost stanara, rahlija izgradnja (zauzeće prostora), u pravilu više zelenila (neizgrađene površine), prihvatljivije od strane korisnika kao

3) Niz (kuće u nizu) - skupina od tri ili više

primjereno mjerilo izgradnje.

poluugrađenih i ugrađenih zgrada koje čine 26

oblikovnu urbanističko-arhitektonsku cjelinu. Niz

Katni niz

zgrada sastoji se od najmanje tri zgrade (dvije

- površina parcele: standardno oko 150 m2;

krajnje poluugrađene i jedne ili više ugrađenih

minimalno > 120 m2;

zgrada). Tlocrtan oblik niza zgrada i svake jedinice posebno

pretežito

je

istovrsnih

oblikovnih

osobitosti. Gradnja, rekonstrukcija, dogradnja ili nadogradnja pojedinačnih zgrada uvjetovana je rješenjem svih zgrada radi zadržavanja vrijednosti arhitektonske cjeline. Primjeren je naziv "niz zgrada", a ne samo "niz", koji se često nalazi u stručnoj uporabi.

4) Atrijska kuća Introvertirani tip gradnje kod kojeg je zgrada u pravilu orjentirana prema unutarnjem dvorištu.

Zgrade u nizu - Regulacija I Poštanske štedionice Januševečka-Golubovečka, Trešnjevka, Zagreb

Prizemni niz - površina parcele: standardno oko 300 m2; minimalno > 120 m2;

Atrijske zgrade – Siget, Novi Zagreb 27

Kao prelazni oblik gradnje, između individualne i višestambene

izgradnje,

u

novije

d) atrijska

vrijeme

pojavljuje se pojam "urbane vile". To je u Hrvatskoj kao eufemizam za samostojeću nisku višestambenu

zgradu

privlačnog

smještaja

(atraktivna lokacija) i uobičajeno s 3 - 6 stambenih jedinica. Organizacija

izgradnje

primjenom

odabrane

Višestambena

izgradnja

–

tip

izgradnje

tipologije izgradnje:

stambenih zgrada s više od tri stana i pretežito

a) samostojeća

stambene namjene, u kojoj svaki stan ima svoga vlasnika koji je također vlasnik dijela zemljišta na kojoj se zgrada nalazi. Mane ovakvog načina izgradnje su manja privatnost stanara, izgradnja koja povoljnije iskorištava prostor (zauzeće prostora), zahtjeva prilagodbu stanovnika (socijalizaciju stanovnika) na nove uvjete života. Prednosti ovakvog načina gradnje je ekonomski

b) dvojna

povoljno komunalno opremanje i održavanje (km/broj

stanovnika),

zauzimanje

„malo“

prostora naselja za veliki broj stanovnika, relativno manji troškovi gradnje i održavanja troškove održavanja zgrade snose svi vlasnici. Razlikujemo

više

tipova

višestambenih

stambenih zgrada: 1) Slobodnostojeća; 2) Poluugrađena (iznimno i kao dvojne); c) u nizu

3) Ugrađena;

28

PROSTORNO

PLANIRANJE

TEHNIČKE

- gradska plinara4

INFRASTRUKTURE

- gradska toplana5

- općenito -

- elektro opskrba - telekomunikacije

Tehnička infrastruktura grada je "nervni sustav 3

- vodovod i odvodnja

grada", dijelimo ju na :

- gradske tržnice

1.PROMETNU INFRASTRUKTURU

- gradske plaže

2.HIDROTEHNIČKU INFRASTRUKTURU 3.ENERGETSKU INFRASTRUKTURU 4.INFRASTRUKTURU ZAŠTITE OKOLIŠA INFRASTRUKTURNI SUSTAV ČINE: a)ZONE (površinski sustavi): - groblja - tržnice / sajmovi - deponiji otpada - parkirališta - prometni terminali b)MREŽE (linijski sustavi): - vodovodi - kanalizacijski sustavi - elektrovodovi - toplovodi - plinovodi - telekomunikacije - signalizacija c) GRAĐEVINE I UREĐAJI (točkasti sustavi) - vodotornjevi, vodospremnici - termo elektrane - trafostanice - stanice za pročišćavanje voda - javne garaže d) KOMUNALNE SLUŽBE - gradska čistoća - sustav javnog prijevoza - vatrogasci - gradska groblja - služba za održavanje zelenih površina

4

3

Zakonski utemeljena podjela je na: prometne, telekomunikacijske i komunalne infrastrukturne sustave i mreže. Komunalni infrastrukturni sustavi i mreže dijele se na: - Energetske sustave (plin i električna energija); - Vodnogospodarske sustave (vodoopskrba, odvodnja), i; - Sustave za gospodarnje otpadom.

5

ne postoje kod manjih gradova gdje je nemoguće financijski opravdati gradnju plinara ili toplana na velikom prostoru sa malim brojem stanovnika, za razliku od stambenih četvrti u velegradovima gdje na malom prostoru u zgradama stanuje veliki broj stanovnika ne postoje kod manjih gradova gdje je nemoguće financijski opravdati gradnju plinara ili toplana na velikom prostoru sa malim brojem stanovnika, za razliku od stambenih četvrti u velegradovima gdje na malom prostoru u zgradama stanuje veliki broj stanovnika 29

3) sve veće zauzimanje prostora prometnom

PROMETNA INFRASTRUKTURA

infrastrukturom. Prometna infrastruktura ima poseban značaj u prostornom i urbanističkom planiranju.

Prednosti

Prometne sustave, prema mediju u kojem se

možemo također odrediti analizom slijedećih

razvijaju, dijelimo na tri osnovne grupacije,:

kriterija:

- kopneni (cestovni željeznički);

- kriterij potreba;

- vodeni (rječni. jezerski, pomorski);

- vrsta i kapacitet (putnici / roba);

- zračni

- brzina i vrijeme (pokvarljivost);

U odnosu prema teritoriju gdje se promet odvija

- udaljenosti, komfor;

dijelimo ga na promet izvan grada (vangradski) i

- kompatibilnost s drugim sustavima;

proet

- kriterij ekonomičnosti;

u

gradu

pojednostavljeno određuju

(gradski),

možemo

područja

reči

za da

interesa

koje ujedino

prostornog

(vangradski) odnosno urbanističkog (gradski) planiranja. Izvangradski

i

nedostatke

pojedinih

sustava

- troškovi izgradnje sustava; - troškovi održavanja sustava; - uposlenici i njihova naobrazba (broj uposlenih i stručna sprema);

prometni

sustav

ima

funkciju

- cijena energenta u prijevozu (kn/km).

povezivanja (naselja, regija, i dr.), dok gradski prometni sustav ima funkciju povezivanja i

Karakteristike pojedinih prometnih sustava bitan

opsluživanja

su faktor prilikom odabiru sredstava transporta: - velike količine tereta male jedinične

PROMET IZVAN NASELJA

vrijednosti, na velike udaljenosti;

Pojam mobilnosti ljudi i dobara usko je povezan

- pogodan na početku razvoja ili kada je

s pojmom prostora. Značaj prometnog položaja

dostignut veliki stupanj razvoja;

najbolje je odredio J Gottmann: „Od svih

- gradnja kanala – ekonomska i geopolitička

obilježja nekog teritorija, najvažniji je njegov

važnost.

prometni položaj jer on izražava ulogu tog

2) Željeznica

teritorija u sustavu odnosa koji određuje njegovu

- transport tereta na srednje udaljenosti (200

političku osobitost, kao i njegov geografski

– 1000 km); 3) Zračni promet

položaj.“

- pretežno prijevozno sredstvo putnika na Razlozi (ciljevi) gradnje prometne infrastrukture:

udaljenostima preko 500 km, a naročito

a) ciljevi korisnika;

iznad 1000 km.

b) ciljevi prijevoznika;

- teret male težine, a velike jedinične

c) ciljevi zajednice.

vrijednosti. 4) Cestovni promet

Posljedice uvođenja prometne infrastrukture u

- transport tereta i putnika na manjim

prostor su:

udaljenostima (do 500 km);

1.) opadajuća uloga prirodnih fenomena

- najveća prednost transport od vrata do

2.) kreativna prometni

(razvojna) koridori

uloga

prometa

predstavljaju

–

okosnicu

vrata. - najfleksibilniji sustav.

razvoja; 30

Prometni sustav dijelimo na:

okoliš, te voditi računa i o njenoj ekološkoj i

A) Čvorne točke

estetskoj komponenti:

B) Prometne mreže – razlikujemo nekoliko

- tunel - uvijek kvalitetnije rješenje od usjeka,

modela:

makara i sa svega 1m nadslojem zemlje;

1) penetracijski model – najkraćim putem

- usjek i nasip – obrada plohe usjeka i nasipa

povezuje dva naselja. Okolna manja naselja

mora osigurati njihovo ozelenjavanje;

povezana

-

su

posredno,

preko

čvorova

i

odvojaka.

vijadukt

–

dobro

oblikovana

inžinjerska

konstrukcija pridonosi krajoliku; - potporni zidovi – samo ako nije moguće drugo rješenje, ali je zato potrebno osigurati završnu obradu kamenom; - ograde – braniči – izbjegavati koliko je to moguće; - zavojite trase – izbjegavati predugačke krivine; - ulazi u tunele;

2) opslužni sustav – nešto dužim putem osigurano je povezivanje više naselja u prostoru, dokje najudaljenije naselje posredno povezano s mrežom preko nešto dužih odvojaka.

- ceste uz kosinu;

c)

razvijena

(kompleksna)

mreža

–

podrazumjeva postojanje većeg broja prometnih veza,

koja

omogućuju

korisniku

odabir

najpovoljnije varijante.

- pothodnik i podvožnjak - priključak - križanja, odabir ne samo sa stanovišta prometno-tehničkog rješenja, već osigurati i pravilno uklapanje u krajolik, logičnost križanja, te kvalitetnu percepciju vozača;

Prilikom polaganja trase potrebno je voditi računa o utjecaju koja odabrana trasa ima na 31

- uklopljenost u krajolik

- drvored (zelenila) uz ceste – osiguravaju drugačiju mikroklimu na prometnici - reklame – ne van naselja.

32

ODNOS

VANGRADSKOG

I

GRADSKOG

PROMETA Povoljan prometni položaj naselja znači da je ono prometno odredište, ali i da je ono tranzitno mjesto, kako na razini vangradskog, tako i na razini gradskog prometa.

kroz dodatne zahvate – vidi sliku 2. osigurati utjecaj vangradskog na gradski promet.

DIMENZIONIRANJE MREŽE Svaka prometna linija trebala bi, osim ako za to ne postoje posebne okolnosti, zadovoljiti tri uvjeta

ravnoteže:

vremensku.

Za

linearnu,

alternantnu

dimenioniranje

i

prometnog

pravca poslužiti će nam dijagram prometnog opterećenja.

Slika 1. Stanje prometne mreže osigurava normalno odvijanje vangradskog i gradskog prometa.

a) linearna ravnoteža podrazumjeva da su svi djelovi prometnog pravca jednako opterećeni na cjelokupnom potezu od polazišta do odredišta.

Slika 2. Isključivanje vangradskog prometa iz gradske prometne mreže izgradnjom obilaznica koje osiguravaju nesmetan prolaz tranzitnog prometa i bolju distribuciju vangradskog prometa do odredišta u naselju.

Kod određivanja profila prometnice važno je da povećanje kapaciteta ceste, proširenjem njena profila,

slijedi

sliku

kartograma

prometnog

opterećenja. Na taj način zadržava se jednaka Slika 3. Uvođenje novog prometnog pravca (sutoceste)

razina usluga dužinom cijele trase prometnice.

zahtjeva osiguranje dovoljnog broja priključaka za naselja, te

Najširi profili prometnica su na ulazu u naselje.

rezultira značajnim umanjenjem tranzitnog prometa. U

Pri tome minimalna dimenzija prometnice izvan

konačnici ako priključci rezultiraju povečanim prometom kojem je odredište jedno od naselja na slici tada je potrebno

naselja ne može biti manja od 6,0 m (dva 33

prometna traka od 3,0 m) bez obzira na količinu

Gabariti prometnica u gradu

i frekvenciju prometa.

- gradske opskrbne ulice – brzina do 40 km/h,

b) alternantna ravnoteža podrazumjeva jednako

širina voznog traka = 2,75 m (min.);

opterećenje

- gradske sabirnice - brzina do 60 km/h, širina

prometnice

u

oba

smjera.

U

planerskom pogledu ukoliko takva ravnoteža ne

voznog traka = 3,00 m;

postoji potrebno je poduzeti mjere koje će

- gradske magistralne ceste - brzina do 80 km/h,

prometni sustav dovesti u ovu vrstu ravnoteže.

širina voznog traka = 3,50 m

To

razmještaj

Kod intenzivnog prometa (ako je promet > 800

komplementarnih funkcija u prostoru na način da

vozila/sat u jednom smjeru) povečati broj traka –

se potiče do tada neiskorišten smjer, te daljnjim

2x2, 2x3,… trake)

će

se

ostvariti

kroz

razvojem prometne mreže. c) vremenska ravnoteža podrazumjeva što je

Prilikom oblikovanja prometne mreže potrebno

moguće jednoličnije funkcioniranje prometnog

je:

sustava tokom cijele godine. U ovom smislu

- izbjegavati križanja pod kutem <70° ili > 110°;

problem

- kod

predstavlja

koncentriran

turistički

promet koji se javlja tokom ljeta ili problem prometnica koje dugo ostaju blokirane zbog

sabirnica

križanja

planirati

na

međurazmaku većem od 60 m; - na krajevima slijepih stambenih cesta planirati okretište ∅26 m ili ∅18 m s otokom.

snijega. Različita

prometna

opterećenja

pojedinih

Za dimenzioniranje mreže naselja i određivanje

pravaca

rezultiraju

stvaranjem

hijerarhije

hijerarhije prometnih smjerova poslužiti ćemo se

prometnica u mreži. Tako kod prometnica izvan

također dijagramima prometnog opterećenja.

grada razlikujemo regionalne i magistralne prometnice, te autoceste, dokunutar prostora grada razlikujemo gradske magistralne ceste, gradske sabirnice i gradske opskrbne ceste. Gabariti prometnica - osnova proračuna je prometni trak širine 2,75 - 3,75 m, ovisno o projektiranoj brzini (Prometni trak - obilježen ili neobilježen uzdužni dio kolnika kojega je širina dovoljna za nesmetani promet jednog reda motornih vozila u jednom smjeru.) Gabariti prometnica izvan građa - regionalne i magistralne prometnice - brzina do 80 (100) km/h, širina voznog traka = 3,50 m - autoputovi - vozne trake - brzina do 80 - 100 km/h do širina voznog traka = 3,25 m - autoputovi - preticajne trake - brzina do 130

Dijagram – odnos broja putovanja i odredišta. Zelenom

km/h, širina voznog traka = 3,75 m

bojom su označena putovanja koja počinju izvan granica

- autoputovi - zaustavne trake - širina voznog traka = 2,50 m

naselja, a crvenom bojom ona putovanja koja počinju i završavaju unutar naselja.

34

- Luke Namjenjene uglavnom za pretovar robe, u manjoj mjeri putnika i vozila (trajektni promet). Luke predstvljaju značajno prometno odredište, ne samo za grad u kojem se nalaze, već i za regiju i državu. U pravilu više od 50% sve robe dalje se transportira željeznicom. RIJEKA - nekada bila primarni lučki grad; lučka zona sa skladištima zauzima veliki dio gradske površine VUKOVAR – velika riječna luka na Dunavu. Poželjno je razdvajanje putničke i teretne luke. - Željeznički kolodvori U gradovima se nalaze u pravilu u gradskim središtima ili u njihovoj blizini. Dijagram – prometno opterećenje mreže. Zelenom bojom

Difernciran promet putnika i promet robe, kao i

označen je tranzitni promet kroz naselje, a crvenom lokalni

specijalizirani

promet naselja.

teretni

sustavi

(kontejnerski

transport, tekućine i dr.). Teretni promet zahtjeva blizinu ili radne zone i/ili autoceste zbog

PROMETNA MREŽA NASELJA

pretovara robe na kamione. - Kamionski terminali

Prometna mreža - sustav prometnih građevina i

Smještaju se izvan grada uz skladišne i carinske

putova u određenom prostornom obuhvatu

zone. Na taj način se eliminira opterećenje

(kopnenih, vodenih, zračnih).

gradskih ulica - primjer u Zagrebu: Jankomir

UTJECAJ

PROMETNIH

SUSTAVA

IZVAN

ORGANIZACIJA GRADSKIH PROMETNICA

NASELJA

Gradske prometnice su hijerarhijski ustrojene u

U prometnoj mreži naselja sudjeluju djelovi

skladu s funkcijom prometnice, te se one

vangradskih prometnih sustava, ali manje kao

međusobno razlikuju po:

prometni pravci koji su dio gradske prometne

- dopuštenoj brzini;

mreže (oni uglavnom tangiraju naselje), a više

- propusnoj moći / h (širini koridora, poprečnog

kao infrastrukturne građevine koje su ciljne (odredišne) točke prometa. To su mjesta na kojima se vrši promjena transportnog sredstva, ali i prelazak sa vangradskog na gradski

profila i dr.); - režimu dopuštenog prometa (npr. kamioni, linije javnog prijevoza...); - razvijenoj dužini.

prometni sustav: - Aerodromi

Razlikujemo slijedeće gradske prometnice:

Zahtjevaju veliku površinu slobodnog terena ∼ 6 km2 (2-3 km x 2-3km), zbog čega se smještaju

Gradske obilaznice - često u sustavu vanjskih

van grada, na lokacijama koje su podobne za

autocesta (profilom i voznim karakteristikama su

gradnju (tlo, blizina drugih prometnih sustava,

slične autocestama)

meteorološki uvjeti i dr.). 35

Glavna gradska ulica - prolazi kroz cijeli grad, ona spaja nasuprotne udaljene dijelove grada. U povijesti u Zagrebu to je bila Ilica s Vlaškom i Maksimirskom (l8-20 km), danas

Gradska ulica - spaja dvije ili više velikih gradskih zona. U Zagrebu npr. - Vukovarska ulica.

Sabirnica ulica – povezuje područja isključivo unutar jednog gradskog kvarta. U Zagrebu npr. Petrova ulica. ORGANIZACIJA

PROMETNE

MREŽE

U

STAMBENIM ČETVRTIMA U stambenim četvrtima vođenjem prometa nastojimo, u pravilu, razdvojiti puteve pješaka i Stambena ulica - ulica primamo organizirane u

vozila.

zoni stanovanja (ekvivalent industrijske ulice u radnim zonama)

Opskrbna

ulica

(nekad

pješačko-kolna)

-

funkcionalna mala koncentracija prometa (cilj: stići do jedne točke koja zahtjeva opskrbu) Pješačka ulica - nije dopušten kolni promet, samo pješaci (izuzetak: dostava) - razlikuju se u smislu režima (tijekom dana ili tjedna)

36

U konačnici rješenje ovisi o strukturi naselja, tipologiji

izgradnje,

zadržavanju

postojeće

izgradnje i uklapanju nove i dr, a rezultati se svode na tri osnovna tipa organizacije prometa: - prednost data automobilu; - uvjetna prednost data pješaku; - prednost data pješaku.

Sheme modela prometne strukture

Sheme modela prometnih sustava naselja 37

JAVNI GRADSKI PRIJEVOZ

-

Javni gradski prijevoz je organiziran prometni

prohodnost;

sustav

svima

- potpuno neovisan o "površinskom" prometu-

pristupan, s javnim redom vožnje i za sve

zaseban podzemni ili nadzemni koridor - linije

jednakom tarifom.

spajaju stambenu, industrijsku zonu i centar (to

prijevoza

putnika

(gradski),

rijetke

stanice

(800

-

1000

m),

brža

su ishodišta s najvećim brojem korisnika); Gradski autobus

- vrlo duga gradnja i velika financijska potražnja

Prednosti - najjeftiniji promet-nije potrebno

(barem 10 god. bi trebalo da se spoji Velika

graditi

Gorica i centar Zagreba).

posebnu

infrastrukturu;

apsolutna

dostupnost - brda itd.; mobilnost (fleksibilnost vozila)-ako su radovi, trasa se preusmjeri;

Brza gradska željeznica

Nedostaci - usporenost zbog ostalog prometa,

Mali vlakovi koji spajaju krajnje točke (velike

semafora i čestih stajališta; stvaraju se konflikti

distance), stajalište svakih 1200 m.

sa ostalim prijevoznim sredstvima; ekološka

Problem nastaje ako ne postoje zasebni koridor

mana – ukoliko koriste fosilna goriva koja su

za

ekološki neprihvatljiva, zagađuju zrak; optimalna

međunarodne vlakove koji uzrokuju redovito

udaljenost stajališta 300-400 m. Gustoća stanica

kašnjenje (slučaj Zagreba).

vlakove

višeg

reda

-

međugradske

i

usporava kretanje. ALTERNATIVNI GRADSKI PRIJEVOZ Tramvaj Prednosti - ekološka prednost-nema emisije

Taxi

plinova; jeftiniji; u gustim dijelovima bolje

Prednost - potpuna mobilnost i komoditet ("od

rješenje zbog većeg kapaciteta od busa; zasebni

vrata do vrata"), i u svako vrijeme;

vozni koridor.

Nedostatak - visoka cijena usluge (ima previše

Nedostaci - izrazito skupa startna infrastruktura,

taksista za broj stanovnika) --manje od 10 %

posebna električna mreža, velika površina za

ljudi ga koristi;

okretište; nemogućnost savladavanja brdskih dijelova grada (nagib manji od l %); sporost u

Žičara (uspinjača)

kretanju; brzina kretanja tramvaja u režimu

- turistička atraktivnost

gradskog prometa 15-20 km / h. Učestalost

- usprkos sporosti brža je i ugodnija od busa

tramvajskih stanica 300-400 m.

(npr. do vrha Medvednice) - uspinjača je vezana za tlo zupčanicima, ima

Trolejbus

turističku ulogu, panoramski pogled

- kombinirani tip između autobusa i tramvaja - može ići na brdske ulice

Gradski brodovi

- ekološki povoljan

- Venecija, Pariz ("Vaporeti")

- ekonomičan-zahtjeva samo električnu mrežu, a

- Zagreb je zbog nestalnog toka i vodostaja

ne i tračnice.

Save odustao od prometa Savom

Metro - povezuje velike udaljenosti, povezuje male gradove ("satelite") u okolici s velikim gradom; 38

PROMET U MIROVANJU

- škole i predškolske ustanove, na jednu učionicu, odnosno za jednu grupu djece;

Najosjetljiviji segment razvoja grada u XX stoljeću, prvenstveno zbog toga što „troši“ prostor.

- bolnice, na tri kreveta ili dva zaposlena u smjeni; - ambulante,

poliklinike,

domove

zdravlja,

Prostornim i urbanističkim planovima se definira

socijalne ustanove i sl., na dva zaposlena u

prostorni standard naselja. Jedan od elemenata

smjeni;

standarda je i osiguranje prometa u mirovanju. Uobičajeno je da se standard prometa u

- vjerske građevine, na pet do 20 sjedala, ovisno o lokalnim uvjetima.

mirovanju određuje u odnosu prema namjeni prostora.

Promet u mirovanju rješava se izgradnjom

Preporučeni standard prometa u mirovanju

otvorenih parkirališta ili izgradnjom zgrada za

trebao bi iznositi najmanje 1 stan = 1 parkirno

parkiranje vozila.

mjesto ili garaža + 0,3 pgm/1stanu za goste,

Problem prometa u mirovanju naročito je izražen

opskrbu, drugi auto u obitelji...

u gradskim središtima, gdje ga nije moguće

2

Poslovni prostori 20 - 50 m BRP = 1 parkirno ili

rješiti primjenom samo jedne mjere - npr. Samo

garažno mjesto

zabranom

Npr. GUP-om Grada Zagreba (2003) predviđeno

parkirališta i garaža. Promet u mirovanju, u

je da se potreban broj PGM-a određuje na

središnjim gradskim zonama se rješava kroz

2

parkiranja

ili

samo

gradnjom

1000m bruto - izgrađene površine, ovisno o

sustav mjera kojima se uvode pogodnosti za

namjeni prostora u građevini:

korištenje sustava javnih prkirališta, sustava

- stanovanje - proizvodnja, skladišta i sl.

14

javnog prijevoza (koji mora osigurati nužan

8

komfor) i uvođenje sustava naplate kojima se destimulira parkiranje u određenim zonama.

- Trgovine

40

- Drugi poslovni sadržaji

20

- Restorani i kavane

50

Prema načinu parkiranja vozila razlikujemo tri

- Fakulteti i znanstvene ustanove

10

osnovna tipa parkiranja:

U bruto izgrađenu površinu za izračun PGM-a

- okomito parkiranje;

ne uračunavaju se garaže i jednonamjenska

- paralelno parkiranje;

skloništa. Kada se potreban broj PGM-a, s obzirom na posebnost djelatnosti, ne može odrediti prema prethodnom normativu, odredit će se po jedan PGM za: - hotele i pansione na svake dvije sobe; - motele na svaku sobu;

- koso parkiranje.

- kazališta, koncertne dvorane, kina i sl. na 18 sjedala; - športske dvorane i igrališta s gledalištima na 18 sjedala i za jedan autobus na 400 mjesta; - ugostiteljsku namjenu na četiri do 12 sjedećih mjesta;

39

Dimenzije parkirališnog mjesta su: - 2.5 x 5 m (min 2,3 x 4,5 m) za okomito parkiranje, uz najmanju širinu kolnika od 6,0 m;

Kod okomitog parkiranja otežano je odvijanje prometa kada je prometnica < 7,0 m – manevar parkiranja ulazi u obje vozne trake. Kod kosog parkiranja olakšano je parkiranje vozila (u smjeru vožnje), no nije ih moguće - 2,0 x 5,0 m za paralelno parkiranje, uz najmanju širinu kolnika od 3,5 (jednosmjerna ulica);

koristiti iz suprotnog smjera. Minimalne širine pristupnog kolnog traka iznose 3,0 m za kut od 30º, 3,5 m za kut od 45º i 4,5 m za kut od 60º. - za vozila osoba sa invaliditetom i smanjene pokretljivosti parkirališna mjesta su dimenzija 3,70 x 5,0 m za jedno vozilo, odnosno 5,9 x 5,0 m za dva vozila.

- za koso parkiranje najmanja dopuštena širina parkirališnog mjesta je 2,3 m, a dužina ovisi o kutu parkiranja.

Parkialište za jedno vozilo

Parkiralište za dva vozila 40

Zakonom je određeno da najmanje 5% od ukupnog broja parkirališnih mjesta mora biti namjenjeno

osobama

sa

invaliditetom

i

smanjene pokretljivosti. Parkirališta u gradu dijelimo na: - parkirališne površine: - parkirališta uz prometnice i; - izdvojene parkirališne površine - zgrade za parkiranje: - parkirališne zgrade i; - garaže. (podjela prema dužini zadržavanja vozila) Parkirališta

uz

prometnice

i

izdvojene

parkirališne površine Parkirališta uz prometnice se grade na svim lokacijama gdje to ne ometa normalno odvijanje

ZGRADE ZA PARKIRANJE, GARAŽE

prometa, dakle magistralni i glavni gradski

Prema načinu korištenja dijelimo ih na:

prometni pravci su isključeni, no gradnja je

- javne - neograničeno korištenje uz naknadu;

moguća uz opskrbne, sabirne i stambene ulice.

- polujavne - kombinirano korištenje da se

Izdvojene parkirališne površine rade se u pravilu

dijelovi garaža uz poslovne sadržaje koriste i u

na periferiji – manja vrijednost zemljišta, pa

režimu javnih gradskih garaža;

gradnja garaže nije ekonomičana.

- privatne - ograničen pristup i korištenje (zaposlenici, stanari, i dr.). Javne garaže smještaju se na rubovima centra grada, uz velike terminale javnog gradskog i prigradskog prijevoza (presjedanja) - vozilom do tramvaja (garažiranje)- dalje javnim prijevozom: Novi Zagreb, Dubrava Kod garaža je potrebno voditi računa o: - organizaciji ulaza i izlaza iz garaže – uvijek povoljnije rješenje ako se pristupa iz sporednih ulica, ako se pristupa iz glavnih prometnica potrebno je osigurati retenciju da vozila mogu čekati na ulaz; - signalizaciji – kako bi se vozač na vrijeme mogao odlučiti, te eventualno prestrojiti; -

usklađenju

konstrukcija, prometa

svih

elemenate

rampa,

interna

(povoljnija

je

garaže

–

organizacija jednosmjerna

organizacija), idr. 41

Dopušteni nagibi za rampe su:

- zgrade s rampama bez gubitaka (nagib rampe

- 18% za natkrivene rampe;

∼5% omogućuje parkiranje, pa je cijela podna

- 15% za otvorene rampe.

ploha garaže ujedino i rampa). Do 10 % nagiba savladavaju sva vozila (za spustit se na -1.etažu potrebna je rampa od 30 m) Također prema načinu na koji vozilo parkiramo u garaži dijelimo ih na: - manualno parkiranje (vozač i vozilo se kreću garažom do parkirališnog mjesta); - poluautomatsko (umjesto rampe vozač i vozilo se spuštaju dizalom do željene etaže i zatim se kreću do parkirališnog mjesta); - automatsko (vozač ostavlja vozilo na ulazu u garažu, a parkiranje se vrši putem posebnih

Tipovi rampi

mehanizama)

Prema tipu rampi zgrade za parkrianje i garaže dijelimo na: - zgrade s ravnim rampama (rampe smještene na obodu, u sredini, ili sa poluetažama – „split level“);

Garaža s poluetažama

- zgrade sa kružnim rampama;

Silos garaža 42

OSTALI ELEMENTI KORIDORA GRADSKE

Oblikovanje prometnih površina

ULICE Pješaci U pravilu za njih se osiguravaju posebne „pješačke“ zone - u središnjim dijelovima naselja, što stvara problem za vozila opskrbe (imaju režim pristupa), ali i dostupnost stanara. Minimalna širina pješačke staze iznosi 1,5 m. Biciklisti Za njih se određuju posebni koridori najmanje širine 0,8 m za jednu voznu traku, odnosno 1,6 m za dvije vozne trake. U prometu su ugroženiji od pješaka.

Elementi koridora gradske ulice

Zelenilo Oplemenjuje ulični prostor, povoljno ekološki utječe na okolinu. Značajan element oblikovanja prometnica Rasvjeta Osjećaj sigurnosti, primjena različitih tipova

Stambene ulice moguće je urediti i kao kolno-pješačke površine

rasvjete pridonosi atraktivnosti prometnice. 43

Oblikovanje gradske avenije

Oblikovanje parkirališta u koridoru ulice i na izdvojenim površinama

Garaža namjestu uličnog parkirališta

Analiza poprečnog profila gradske avenije

Vizualizacija konačnog izgleda gradske avenije

44

HIDROTEHNICKA

INFRASTRUKTURA

GRADA (vodoopskrba, odvodnja)

a) za vodoopskrbu: vodozahvati

(zdenci,

kaptaže,

zahvati

na

vodotocima, jezerima i akumulacijama, crpke i Hidrotehničku

infrastrukturu

grada

(vodna

sl:), uređaji za pročišćavanje vode za piće,

infrastruktura) čine:

vodospreme i magistralni cjevovodi,

- vodoopskrbni sustav, vodene površine –

b) za melioracijsko navodnjavanje:

vodotoci, jezera, more (estetski / ekološki i

akumulacije

prometni sustavi) i;

razvodna mreža i drugi objekti pripadajući ovim

- sustav odvodnje i pročišćavanja otpadnih voda.

i

druge

zahvatne

građevine,

građevinama, c) za proizvodnju električne energije: akumulacije, dovodni i odvodni kanali i drugi

Vodna dobra određena su Zakonom o vodama i

objekti pripadajući ovim građevinama,

obuhvaćaju:

d) za plovidbu - plovni putevi, prevodnice,

-

-

površinske

i

podzemne

kopnene

vode

ustave

i

drugi

objekti

pripadajući

ovim

uključujući ušća rijeka koje se ulijevaju u

građevinama,

more i kanala spojenih s morem, do crte

4. vodne građevine za zaštitu voda - kolektori,

razgraničenja;

uređaji za pročišćavanje otpadnih voda, ispusti u

mineralne i termalne vode, osim mineralnih i

prijemnik

geotermalnih

građevinama.

voda

iz

kojih

se

mogu

i

drugi

objekti

pripadajući

ovim

pridobivati mineralne sirovine ili koristiti akumulirana toplina u energetske svrhe što

Vodoopskrba, dio hidrotehnike, je djelatnost

se uređuje Zakonom o rudarstvu;

koja

-

nalazišta vode za piće u teritorijalnom moru,

raspodjelom vode za potrebe stambenih naselja,

-

vode mora u pogledu zaštite od onečišćenja

industrije i poljoprivrede.

s kopna i otoka.

Vodoopskrbni

Vodne

građevine,

s

obzirom

na

njihovu

se

bavi

prikupljanjem,

sustav

prijenosom

(vodovod)

jest

i

skup

hidrotehničkih objekata, uređaja i instalacija

namjenu, jesu:

kojima se voda zahvaća na izvorištu, poboljšava

1. regulacijske i zaštitne vodne građevine:

joj se kakvoća i prenosi se do mjesta gdje se

napisi, obaloutvrde, umjetna korita vodotoka,

neposredno upotrebljava. Planiranje, građenje,

odteretni kanali, lateralni kanali za zaštitu od

upravljanje i održavanje vodoopskrbnog sustava

vanjskih

složeni su postupci tehničkih, gospodarskih i

voda,

akumulacijama,

odvodni ustave,

tuneli, retencije

brane i

s

drugi

pravnih djelatnosti.

pripadajući im objekti, crpne stanice za obranu

Početak

od poplava, građevine za zaštitu od erozija i

povezan je s razvojem prvih stambenih naselja.

bujica,

Poznati su podaci o izgradnji vodovoda oko

te

drugi

objekti

pripadajući

ovim

gradnje

vodoopskrbnih

objekata

građevinama.

3000. godine. U starom su Egiptu kopani zdenci

2. vodne građevine za melioracijsku odvodnju:

promjera 3--4 m i dubine više od 200 m. Dizanje

osnovna i detaljna kanalska (melioracijska)

vode s velike dubine bilo je poznato u starom

mreža, crpne stanice za melioracijsku odvodnju,

Egiptu, Babilonu i Kini. Upotrebljavani su uređaji

drenaže

s vedrima i vitlima, a za razvođenje služile su

i

drugi

objekti

pripadajući

ovim

građevinama.

keramičke, drvene ili olovne cijevi. Građeni su

3. vodne građevine za korištenje voda:

vodovodi kojima se izvor nalazio daleko od 45

naselja. U Jeruzalemu su sačuvani ostaci

POTROŠNJA VODE

vodovoda

godine.

Srednja dnevna potrošnja vode po stanovniku

Izgradnja vodovoda osobilo k razvila u grčkoj i

ovisi o veličini grada, o razvijenosti industrije, te

rimskoj civilizaciji. U to su doba građeni tuneli i

o životnom standardu i kreće se od 90 – 150 L u

mostovi

malim

izgrađenog

za

oko

provođenje

1000.

vode.

Poznat

je

naseljima

sa

srednjim

standardom

vodovodni tunel, duljine l km, za vodovod grada

stanovanja do 600 – 700 L u velikim gradovima

Samosa (oko 550. godine), te akvcdukt preko

s visokim standarom stanovanja i velikim

rijeke Gard u Francuskoj, visok 48,77 m. U nas

industrijskim zonama (izrazita potrošnja vode)..

je izgrađen krajem III. i početkom IV st. rimski

U Zagrebu potrošnja iznosi oko 1m3 po

vodovod duljine 9km za opskrbu Dioklecijanove

stanovniku na dan (antički Rim 2m3 / na dan / po

palače u današnjem Splitu. Akvedukti i tuneli

stanovniku). Od toga 100 do 200 litara dnevno

rimskog vodovoda i danas se upotrebljavaju za

se potroši za osobne potrebe (higijena, kuhanje

opskrbu Splita. U srednjem vijeku nastaje zastoj

itd.), a 800 L za industrijske i komunalne potreba

u razvoju vodoopskrbe.

Zagreb na dan potroši oko milijun m3 vode.

Početci

izgradnje

vodovoda

u

europskim

gradovima zabilježeni su krajem XII. i pocclkom

VODOOPSKRBNI SUSTAV

XIII. stoljeća Međutim, u velikim gradovima

Prema načinu pogona vodoopskrbni se sustav

Europe i Sjeverne Amerike suvremeni su

dijeli na gravitacijski i tlačni.

vodovodni sustavi izgrađeni tek tijelom XIX. sioljeća. U nas je značajna izgradnja vodovoda

1. Vodozahvati

u Dubrovniku. Vodovod od izvora Šumet do

Vodozahvati (zahvati vode) građevine su koje

grada, duljine oko 10 km. izgrađen je 1436./37.

omogućuju uzimanje određene količine vode za

godine. Nakon vodovoda sagrađena je velika

potrebe vodoopskrbe. Prema podrijetlu vode oni

Onofrijeva česma u središtu Dubrovnika.

se dijele na: -

vodozahvate za vode temeljnice (bunari – kopani i bušeni);

Voda se u prirodi javlja u tri oblika: 1. Površinska voda (vodotoci, rijeke, kanali, jezera)

-

vodozahvate za izvorske vode i;

-

vodozahvate za površinske vode.

2. Podzemna voda 3. Oborinska voda (kiša, snijeg, rosa).

2. Uređaji za čišćenje Prirodne vode namijenjene vodoopskrbi nisu

KORIŠTENJE VODNIH RESURSA

uvijek podobne za piće. Voda se čisti fizikalnim

Voda iz vodoopskrbnih sustava upotrebljava se

(mehaničkim), kemijskim i biološkim postupcima.

u kućanstvu (za piće, kuhanje, pranje, čišćenje i

- fizički (mehanički, taložni) - biološki zdrave ali

i

mutne vode, karakterističan za ravničarska

neproizvodnim djelatnostima (za tehnološke

podneblja npr. Slavonija; lebdeće čestice

postupke, pranje i čišćenje, te kao sredstvo za

mulja, lišća i sl.;

higijenske

potrebe),

u

proizvodnim

izmjenu topline), u poljoprivredi, za komunalne

- kemijski (klor) -

povremeno

se

koristi,

za

potrebe (zalijevanje zelenih površina i pranje

vrijeme velikih oborina kada voda bude

ulica i dr.) te kao prometni koridor.

organski onečišćena, za pročišćavanje se koristi klorno vapno. Također, zbog nepovoljne tvrdoće voda ona se omekšava i obrnuto 46

nekada se dodaje jod (kada ga nema u

višednevnu opskrbu, te za čuvanje vode za

prirodnom okolišu)

gašenje

- biološki

-

u

vodi

se

kultiviraju

zdravi

mikroorganizmi; može se dodati kisik.

požara.

Prema

položaju

u

vodoopskrbnom sustavu vodospreme mogu biti visoke i niske, a prema načinu gradnje razlikuju se ukopane vodospreme i vodotornjevi.

3. Crpne stanice

Visoke vodospreme za dnevno izravnavanje

Crpne stanice su objekti vodoopskrbnog sustava

potrošnje najčešće se primjenjuju. Smještaj

kojima se voda diže od izvorišta do vodovodne

vodospreme ispred ili iza razvodne mreže ovisi u

mreže, vodospreme ili do uređaja za čišćenje, ili

prvom redu o topografskim prilikama i položaju

kojima se podiže energetska razina vode u

vodozahvata prema potrošnome mjestu.

vodovodnu sustavu. Dva su moguća načina rada crpnih stanica koje se nalaze neposredno pred potrošnim mjestom: a) Crpke potiskuju vodu do vodospreme, a dalje se voda transportira djelovanjem sile teže; b) Crpke potiskuju vodu u vodovodnu mrežu, vodosprema se puni kada je potrošnja malena, a kad je maksimalna, upotrebljava se voda iz vodospreme i crpne stanice. Precrpne (prepumpne) stanice su poseban tip crpnih stanica koje se grade da bi se povisio tlak vode u razvodnoj mreži, povećao dotok na cjevovodu, te da bi se neovisno o protoku održala visina tlaka u vodovodnoj mreži.

Položaj vodospreme ispred (a) i iza vodovodne mreže (b). I crpna stanica, 2 vodosprema, 3 opskrbni cjevovod

Ako se vodosprema nalazi iza razvodne mreže, 4.Vodospreme

za vrijeme maksimalne potrošnje mreža može

Vodospreme su građevine (objekti) gdje se

istodobno primati vodu izravno iz crpne stanice i

zadržava voda za planiranu upotrebu.

iz

Kriteriji za odabir lokacija vodosprema su:

omogućuju

a) visina

lokacije

(omogućuje

u

odnosu

na

gravitacijski

vodospreme.

Kad

gradnju

terenske ukopane

prilike

ne

vodospreme,

grada

postavlja se vodotoranj. On se najčešće nalazi

sustav

neposredno iza dijelova mreže s velikom potrošnjom.

vodoopskrbe); b) zdravstveni (higijenski) – lokacija se mora

U regionalnim vodoopskrbnim sustavima visoke

udaljiti što više od od zona industrije i

se

vodospreme

često

upotrebljavaju

i

za

groblja;

regulaciju tlaka u glavnom dovodnom cjevovodu.

c) geološki kriterij – gradnja na stabilnom,

Niske vodospreme upotrebljavaju se kao crpni

kompaktnom tlu (ne smiju se graditi na

spremnici u crpnim stanicama, kao spremnici

klizištu).

pročišćene vode na uređajima za čišćenje, te

Vodospreme

se

upotrebljavaju

za

dnevno

kao dugoročna pričuva na vodozahvatima.

vodovodnoj

Niske se vodospreme grade kao zatvorene ili

mreži, za zadržavanje pričuvnih količina vode za

otvorene. Spremnici pročišćene vode uvijek su

izravnavanje potrošnje vode

u

47

zatvoreni, a takvi su najčešće i spremnici u

Zasunska se prostorija nalazi ispod spremnika

crpnim stanicama. Otvoreni su spremnici za

za vodu. Visina je nosive konstrukcije 20 – 30 m,

godišnje izravnavanje i pričuvu. Posebna su

a dubina je vode u spremniku 5,0 - 7,0 m.

vrsta spremnika prirodni podzemni spremnici.

Vodotornjevi se grade od armiranog betona,

Kad su hidrogeološke prilike povoljne, pričuvne

prednapregnutog betona i čelika. Kako su

se količine vode upuštaju u podzemlje da bi se

istaknuti

povećala zaliha podzemne vode. Prednosti su

posebnom pozornosti.

prirodnih podzemnih spremnika manji troškovi

Hidrofor

gradnje,

vodovodnoj mreži. Primjenjuje se u opskrbi

mogućnost

temperature

vode,

održavanja smanjeni

povoljne

gubici

zbog

vodom

objekti je viših

u

naselju,

uređaj

za

katova

oblikuju

povišenje

zgrada

kada

se

s

tlaka

u

tlak

u

isparivanja, te bolja zaštita od onečišćenja.

vodovodnoj mreži nije dovoljan za normalnu

Ukopane vodospreme građevine su koje se

opskrbu. To se često događa u visokim

potpuno ili većim dijelom nalaze ispod površine

objektima u naselju s regulacijom tlaka vodo-

zemljišta.

tornjevima. 5. Glavni dovodni cjevovodi Glavni dovodni cjevovodi građevine su kojima se voda provodi od izvorišta do korisnika. Ponekad se umjesto cjevovoda upotrebljavaju otvoreni kanali, najčešće trapeznog oblika, i to samo za dovođenje sirove vode od izvorišta do uređaja za čišćenje.

Grade

se

od

nearmiranog,

armiranog

ili

prednapregnutog betona, a sastoje se od

6. Vodovodne mreže

spremnika za vodu i zasunske prostorije. Tlocrt

Vodovodna je mreža skup cijevi na koje su

spremnika najčešće je kružan ili pravokutan.

izravno

Male vodospreme, obujma do 200 m, najčešće

mrežama mora se osigurati neprekidan dotok

su pravokutnog tlocrta. Obično se sastoje od

dovoljnih količina

dva dijela, osim vrlo malih vodosprema. Veće su

uključujući i vodu za gašenje požara.

vodospreme kružnog tlocrta.

Prema veličini naselja vodovodne se mreže

Vodotornjevi su građevine s vodospremom na

oblikuju kao razgranate i prstenaste (zatvorene).

nosivoj konstrukciji.

Razgranate mreže grade se u manjim naseljima.

priključeni

korisnici. vode do

Vodovodnim svih

korisnika,

Prednosti su takvih mreža jednostavnost i manji Vodotoranj - Vukovar

troškovi izvedbe, a nedostatci prekid opskrbe 48

vodom svih korisnika koji se nalaze iza mjesta

polovicu ukupne visine, a zatim polovica mase

gdje se prekida protok u cijevi, te dulje

do konačne visine:

zadržavanje

vode

u

cijevima

na

krajnjim

točkama mreže kad je potrošnja malena.

U paralelnom radu (grafikon c) istodobno se diže

Prstenaste mreže primjenjuju se u većim

jedna polovica mase do polovice visine, a druga

naseljima.

polovica mase na čitavu visinu: Prema svojoj veličini, odnosno prema količini vode koju provode, te općenito prema važnosti za opskrbu naselja, cjevovodi se dijele na opskrbne

(magistralne)

i

razvodne

oblikuju

zatvorene

(distributivne). Budući da voda do svakog korisnika može dotjecati

s

dvije

strane,

uklonjeni

su

svi

nedostatci razgranate mreže. Zbog većeg broja cjevovoda mreža je skuplja, ali je sigurnost opskrbe vodom mnogo veća. gravitacijski - kada je vodosprema viša od najvišeg izljevnog mjesta u mreži) i; -

tlačni (umjetni pritisak) – tlak u mreži se održava tlačnim pumpama (skupo rješenje, ovisno o energentima).

U

naseljima

gdje

topografske

prilike

cjevovodi

prstenove, a presijecaju se na razmaku 1000 1500 m. Unutar zatvorenih prstenova postavljaju se razvodni cjevovodi za razvod vode do korisnika.

Maksimalna

udaljenost

između

presjecišta s drugim cjevovodom treba iznositi

Tlak vode u vodovodnoj mreži može biti: -

Opskrbni

ne

omogućuju održavanje tlaka u prihvatljivim granicama vodovodna se mreža dijeli u više posebnih mreža prema visinskim zonama. Ako je vodovodna mreža podijeljena na zone, za dizanje vode troši se manje energije.

180 – 200 m. Cjevovodi se ukopavaju ispod kolnika, uz rubnjak ili ispod pločnika, te ispod zelenih površina.

U

područjima

s

oštrom

klimom

cjevovodi se postavljaju uz sjevernu i istočnu stranu ulice da bi se smanjila mogućnost zamrzavanja. Na prometnicama širim od 25 m ponekad je jeftinije postaviti cjevovode s obje strane ulice; obično je jedan cjevovod opskrbni, a drugi razvodni. Dubina ukopavanja cjevovoda ovisi o dubini zamrzavanja zemljišta te o prometnom opterećenju iznad cjevovoda. U hladnijim predjelima ona iznosi 1,2 - 1,5 m iznad tjemena cijevi. U toplijim predjelima najmanja dubina

ukopavanja,

osim

o

prometnom

opterećenju, ovisi i o mogućem zagrijavanju cijevi preko tla, pa najčešće iznosi 0,5 m iznad tjemena cijevi.

U stupnjevitom radu, npr. u mreži s dvije zone, (grafikon b) prvo se čitava masa vode diže na 49

ODVODNJA

- nafta i naftni derivati - pesticidi i druga zaštitna sredstva koja

OTPADNE VODE su upotrijebljene vode u naseljima

i

industriji,

kojima

su

fizikalna,

- deterđenti -

otrovni onečišćivač svaka je tvar koja prema

kemijska i biološka svojstva tako promijenjena

svojim svojstvima ili količini uzrokuje bolest

da se bez preradbe ne mogu iskoristiti u

živog organizma, nenormalno ponašanje,

poljoprivredi, a ni u druge svrhe, pa ni onda kad

kancerogene

nije potrebna čista voda. Svojstva otpadnih voda

fiziološke smetnje, fizičke deformacije i smrt.

razlikuju se prema porijeklu, se mogu svrstati u

- metali - redoslijed metala u vodi prema

kućanske, industrijske i poljoprivredne otpadne

opasnosti je: Hg > Cd > Ag > Ni > Pb > As >

vode.

Sn > Zn (živa, kadmij, srebro, nikal, olovo,

i

genetičke

promjene,

arsen, kositar, cink) UTJECAJ NA OKOLIŠ

- drugu grupu otrovnih onečišćivača čine

Otpadne vode su prijenosnik otpadnih tvari i

cijanidi, kromati i fluoridi.

topline što dospijevaju u vodu djelovanjem

-

mikroorganizmi

životnih i tehnoloških procesa. Tvari i toplina u

-

radioaktivne tvari u vodi mogu biti prirodnog

otpadnim vodama djeluju na okoliš vrlo različito,

ili umjetnog porijekla.

već prema svojstvima otpadnih voda i količini otpadnih tvari. Pojedine tvari, kao hranjive soli u

ODVOĐENJE OTPADNIH VODA

malim količinama, djeluju povoljno, dok veće

Otpadne vode odvode se od mjesta nastanka do

koncentracije

prijamnika uz prethodno čišćenje kanalizacijom

mogu

uzrokovati

neželjene

poremećaje ekološkog sustava. Ispuštanje u

koju čine skup cijevi, kanala i građevina.

okoliš nekih teških metala (živa, krom, kadmij) ili

Kanalizacijom se odvode kućanske (sanitarne) i

cijanida već u malim količinama može djelovati

industrijske otpadne vode. Kad se kućanske i

otrovno

vode

industrijske otpadne vode odvode zajedničkim

ispuštaju, odnosno vraćaju u prirodne i umjetne

kanalima nazivaju se komunalnim ili gradskim

vodne sustave, pa je potrebno poznavati utjecaj

otpadnim vodama. Sa svih većih površina gdje

otpadnih voda na ekološke sustave hidrosfere.

su čovjekovom djelatnošću promijenjeni uvjeti

Površinski onečišćivači jesu:

prirodnog procjeđivanja i tečenja oborinskih

-

krupni otpaci (krupni površinski onečišćivači

voda (stambena i turistička naselja, sportske,

nemaju većeg ekološkog značenja);

kulturne, trgovačke i industrijske zone) moraju

ulja i masti (nafta i naftni derivati posebna su

se odvoditi i oborinske vode.

grupa površinskih onečišćivača) - to su

Odvođenje

najneugodniji

podsustavom

-

na

živi

svijet.

Otpadne

onečišćivači

u

se

estetskom

pogledu.

otpadnih

vodoopskrbom,

voda

funkcionalno odnosno

kanalizacijskim je

vezano

s

vodovodnim

Onečišćenja jesu:

podsustavom. Na svim onim područjima gdje

-

hranjive soli (biogene soli);

čovjek stanuje, radi i odmara se upotrebljava se

-

fosfor (elementarni fosfor vrlo je otrovan za

voda, pa se mijenja kvaliteta vode tako da

ribe);

postaje neupotrebljiva, pa i opasna za zdravlje.

postojane tvari su organske ili sintetske

Zbog toga ju je potrebno prikupiti, odvesti i

biološki nerazgradIjive ili teško razgradljive

kontrolirano ispuštati u prirodne ili umjetne

tvari

prijamnike.

-

50

U dalekoj prošlosti odvođene su otpadne vode

slivnom

jednostavnim

(hidrološka, ekološka) i gospodarski činioci koji

otvorenim

kanalima.

Postoje

području,

svojstva

dokazi o gradnji kanalizacije u Indiji oko 4.000.

ubuhvaćaju

god. p.n.e., a u Egiptu su građeni kanali oko .-

kanalizacijskog sustava.

2500. god. p.n.e. U Rimu je cloaca maxima

Higijenski je najpovoljniji polurazdjelni sustav.

izgrađena oko 600. god. p.n.e Ostaci rimske

Tada se sve otpadne vode i prve oborinske vode

kanalizacije nađeni su na mnogim arheološkim

koje ispiru površinu odvodnje odvode do uređaja

lokacijama u našoj zemlji, a vjerojatno je najbolje

za pročišćivanje. Relativno čista oborinska voda

sačuvana kanalizacijska mreža Dioklecijanove

s

palače u Splitu. U srednjem vijeku zaostaje

neposredno u prijamnike. Razdjelni i mješovit i

razvoj

u

sustavi smatraju se higijenski podjednakima. U

Dubrovniku u XIII ili XIV stoljeću izgrađena je

razdjelni sustav ispuštaju se u prijamnike i prve

kanalizacijska mreža, te se njen veći dio još i

oborinske vode, ali i one od pranja ulica, koje su

danas upotrebljava za odvodnju stare gradske

vrlo nečiste i koje su prema koncentraciji i

jezgre. Mnogi veliki evropski gradovi započeli su

sastavu

gradnju kanalizacijskih mreža u XVIII i XIX

komunalnim otpadnim vodama. U mješovitom

stoljeću.

sustavu preljevne su vode (koje se ispuštaju da

kanalizacijskih

mreža

Međutim,

ispranih

troškove

gradnje

prijamnika

površina

otpadnih

i

odvodnje

tvari

održavanja

ispušta

približno

se

jednake

se postigne optimalno iskorištenje uređaja za SUSTAVI ODVODNJE

čišćenje

Otpadne i oborinske vode odvode se razdjelnim,

otpadnim vodama, pa se u prijamnike ispušta i

mješovitim i polurazdjelnim sustavima.

dio otpadnih tvari koje mogu utjecati na

- razdjelni sustav

iskorištavanje voda iz prijamnika.

Kad se razdjelno (odvojeno) odvode vode, grade

Gospodarski

se dvije odvojene kanalizacijske mreže, od kojih

polurazdjelni sustav zbog gradnje i održavanja

jedna odvodi otpadnu, a druga oborinsku vodu.

dvostruke

- mješoviti sustav

građevina. Prednost je razdjelnog sustava s

Za mješoviti sustav odvođenja vode gradi se

obzirom na gospodarstvo mogućnost etapne

zajednički

gradnje,

kanal

za

odvodnju

otpadne

i

vode)

i

izmiješane

tehnički

mreže

te

mogućnost

je

i

onečišćene

najnepovoljniji

posebnih

izvedbe

preljevnih

manjih

oborinske vode.

kanalizacijskih mreža za oborinsku vodu s više

- polurazdjelni sustav

ispusta.

Polurazdjelni

sustav

veći

investicijski

i

pogonski troškovi Mješoviti je sustav povoljan,

odvojene mreže kanala, a glavni se sakupljači

jer je potrebna gradnja samo jedne kanali-

spajaju

građevinama.

zacijske mreže, ali je nepovoljan s obzirom na

Kanalima otpadne vode odvode se uz otpadne

etapnu gradnju, pogon crpnih stanica i uređaja,

vode i prve oborinske vode kote se iz kanala

male brzine i taloženje iz otpadnih voda u

oborinskih voda prelijevaju. Kanalima oborinske

suhom razdoblju. Taj je sustav nepovoljan i zbog

vode odvode se oborine veće intenzivnosti.

povećanih protoka na početku oborina i zbog

preljevnim

ima

su

dvije

posebnim

odvodnje

Nepovoljni

povremenog plavljenja ulica i podruma zgrada Izbor sustava odvodnje ovisi o mnogo činilaca

mješavinom otpadne i oborinske vode.

kao što su količina otpadnih i oborinskih voda,

Količina otpadnih voda bitan je podatak za

topografski oblik, klimatske prilike, gustoća

dimenzioniranje svih dijelova kanalizacijskog

stambene gradnje, položaj prijamnika prema

podsustava (mreže, uređaji, ispusti). 51

Kad

nisu

poznate

oscilacije

dobave

u

vodoopskrbnom sustavu, može se maksimalni dotok otpadne vode izračunati iz izraza Industrijske

otpadne

vode.

Količina

industrijskih otpadnih voda ovisi o tehnološkom postupka

Za

postojeće

industrije

količina

otpadne vode može se procijeniti na temelju mjerenja, uzimajući u obzir čitav proizvodni ciklus. Za nove industrije otpadna voda mora se procijeniti

prema

planiranom

postupku,

opsegu

godišnje

tehnološkom proizvodnje

i

predviđenoj

potrošnji

vode

po

jedinici

Mjerodavna količina upotrijebljenih voda ovisi o

proizvodnje.

Kad

procjenjuje

količina

količini

vodovodnog

otpadnih voda, potrebno je utvrditi da li je za

podsustava i iz drugih izvorišta, kao što su

tehnološku rashladnu vodu predviđen zatvoreni

zdenci za individualnu opskrbu stanovnika ili

ciklus, dakle s ponovnim iskorištavanjem vode,

industrije,

vodovoda

ili otvoreni ciklus, bez ponovnog iskorištavanja

Kanalizacija se gradi za vijek trajanja od 50 i

Kad nije predviđena ponovna upotreba vode, 85

više godina. Zbog toga nije ni moguće izmjeriti

- 95% upotrijebljene vode ispušta se kao

dotok otpadnih voda, već je potrebno te količine

otpadna voda Kad se ne raspolaže s podacima

procijeniti na temelju prostornih i gospodarskih

za

razvojnih planova (planiranih kapaciteta).

procijeniti da dotjecanje otpadne vode iznosi 0,5

vode

te

iz

iz

komunalnog

industrijskih

pojedine

se

industrijske

zone,

može

se

- 1,5 L/s po hektaru za industriju koja ne Kućanske otpadne vode. Ukupna količina vode

upotrebljava vodu u tehnološkim postupcima

koja se dovodi u stambeno naselje ne dospijeva

Srednja dnevna potrošnja sanitarne vode po

u kanalizacijsku mrežu. Dio vode ishlapi ili se

zaposlenom radniku u industriji iznosi 30 - 95 L.

procijedi pri pranju ulica i zalijevanju zelenila, a

Oscilacije dotoka industrijske otpadne vode

dio se ispari tijekom kuhanja i pripreme tople

ovise o proizvodnom programu i o broju radnih

vode. Računa se da od ukupne vodoopskrbne

sati na dan.

količine vode za potrebe naselja u kanalizacijsku mrežu dospijeva 70 - 80%. Kućanske otpadne

Procjedne vode jesu podzemne vode koje

vode ne troši se jednoliko u toku dana, tjedna i

prodiru

godine. Veće razlike izražene su u manjim

spojeve, kućne priključke i priključke cijevi na

naseljima, osobito u turističkim područjima ili

ulazna okna. Nadalje, u taj se tip voda, koje se

naseljima s izraženim sezonskim djelatnostima.

mogu nazvati i „ludim“ vodama, ubrajaju i

Godišnje i dnevne oscilacije potrošnje vode

neposredni dotoci oborinske vode koja prolazi

mogu se procijeniti na temelju analize potrošnje

kroz poklopce ulaznih okana kanalizacijske

vode u vodovodnim sustavima.

mreže,

u

kanalizacijske

zatim

drenažne

cijevi

vode

kroz

uz

slabe

temelje

građevina pogrešni priključci krovova i dvorišta zgrada. Procjedne vode nisu prema svojim 52

svojstvima i sastavu otpadne vode, ali se moraju

oblik zemljišta odnosno mogućnost otjecanja po

uzeti

površini, bez opasnosti od gomilanja vode u

u

obzir

kad

se

dimenzioniraju

kanalizacijske mreže radi kontrole propusne

terenskim uvalama.

moći kanala pogotovu za razdjelnu kanalizaciju,

Povratna su razdoblja s kojima se računa:

te za proračun pogonskih troškova crpnih

a) oborinska kanalizacija stambenih naselja i

stanica i uređaja za čišćenje otpadne vode.

industrijskih

Količina procjednih voda ovisi o hidrogeološkim i

uzrokuje veće štete P = 0,5 - 1 god.

hidro-loškim prilikama površini slivnog područja, načinu gradnje i o održavanju kanalizacijske

područja

kad

plavljenje

ne

b) oborinska kanalizacija gradova i naselja u nepovoljnim uvjetima P = 1 - 3 god. c) mješoviti sustav odvodnje naselja i industrije

mreže.

te oborinska kanalizacija u nepovoljnim Oborinske vode mogu se samo uvjetno nazvati

uvjetima i kad plavljenje uzrokuje velike štete

otpadnim vodama Naime, ispiranjem stambenih,

P = 3 – 5 god.

prometnih i industrijskih površina s prvim

d) posebno

nepovoljni

uvjeti

za

odvodnju

oborinama nakon sušnog razdoblja odvode se i

industrijskih područja kad se traži visok

otpadne tvari s površine, pa su prve oborinske

stupanj sigurnosti P = 10 - 50 god.

vode prema sastavu i koncentraciji otpadne tvari

Dotjecanje oborinske vode može se odrediti

slične komunalnim otpadnim vodama

prema empirijskim jednadžbama ili racionalnom

Proračun količine oborinske vode koja dotječe

metodom, te posebnim studijama koje uzimaju u

do kanalizacijske mreže hidrološki je problem.

obzir korelacijske odnose između oborina i

Na

otjecanja.

temelju

podataka

statističke potrebno

obradbe

je

izmjerenih

utvrditi

ovisnost

intenzivnosti oborina o trajanju oborine i o

Oblikovanje kanalizacijske mreže

povratnom razdoblju intenzivnih oborina.

Oblikovanjem kanalizacijske mreže određuje se

Zbog ekonomskih razloga kanalizacijske se

položaj

mreže ne grade za potpuno sigurnu odvodnju

zgradama, oblik i dimenzije poprečnog presjeka

slivnog područja već se unaprijed računa s

kanala, udaljenost ulaznih okana i položaj drugih

plavljenjem zbog nedovoljne propusne moći

građevina

oborinske

kanalizacije.

kanalizacijskoj mreži bitno utječu na izbor

plavljenja

odnosno

Izbor

učestalosti

povratnog

razdoblja

kanala

u

prema

mreži

prometnicama

Pogonske

prilike

i

u

pojedinih elemenata

računske ili mjerodavne oborine trebalo bi izvršiti

Otpadne vode u kanalizaciji otječu djelovanjem

usporedbom šteta koje nastaju od plavljenja i

gravitacijskih sila i razlike tlakova. Tlakovi mogu

koristi

biti veći (pretlak) i manji (podtlak, vakuum) od

zbog

smanjenja

kanalizacijskog proračun

ukupnih

podsustava

troškova

i

U

dobrobiti

troškova se

atmosferskoga Oborinske vode najčešće se

provodi,

odvode samo gravitacijski, a iznimno tlačnim

praksi ne

pogotovo što bi uz pojavu štete trebalo dodati i mogućnost

pojave

zaraznih

bolesti

pogonom (većim od atmosferskog).

kao

posljedice plavljenja, osobito kad se promatra

Kanalizacijske

mješoviti sustav odvodnje.

pogonom

Povratno razdoblje računske kiše procjenjuje se

Oblik

prema

proračunskom protoku i o materijalu od kojeg je

specifičnim

prilikama,

pri

čemu

je

posebno važna namjena površine za odvodnju i

poprečnog

mreže

s

presjeka

gravitacijskim kanala

ovisi

o

izgrađen. 53

Osim okruglih presjeka, za srednje protoke

Uvijek

upotrebljava se jajoliki presjek, a za veće

gospodarsku opravdanost takve kanalizacije.

protoke kapasti, potkovičasti i drugi presjeci

Tlačna kanalizacija pretpostavlja održavanje

sastavljeni od dijelova kruga ili elipse.Minimalan

pretlaka

presjek kanala imaju kanali na početnom dijelu

kanalizacije jedne ili više zgrada iz kojih se voda

kanalizacijske

odvodi gravitacijski su priključene na sabirni

mreže. S

otpadnim vodama

je,

međutim,

u

potrebno

kanalizacijskoj

utvrditi

mreži.

Kućne

dospijevaju u kanalizaciju krupne otpadne tvari,

spremnik.

pa je potrebno predvidjeti takve dimenzije

potiskuje crpkama s usitnjivačima u glavni tlačni

kanala koji se neće začepiti. Presjek uličnog

sakupljač. Budući da su sve otpadne tvari

kanala mora biti jednak ili veći od presjeka

usitnjene i da su u tlačnom glavnom sakupljaču

priključnog kanala kućne kanalizacije, odnosno

brzine tečenja relativno velike, moguće je

skupnog priključka grupe građevina. Minimalan

smanjiti poprečni presjek uličnih kanala Tlačnu

promjer kanala otpadne vode okruglog presjeka

kanalizaciju moguće je primijeniti i za priključak

za razdjelnu odvodnju iznosi 0,20 m, a za

građevina

mješovitu, odnosno za oborinsku kanalizaciju

gravitacijske kanalizacije. Tako se smanjuje

0,40 m.

dubina ukopa uličnih kanala, jer se ne predviđa

Iz

spremnika se

nižih

od

otpadna

glavnog

voda

sakupljača

gravitacijski priključak pojedinih iznimno nisko smještenih građevina. Vakuumska kanalizacija slična je tlačnoj s obzirom na temeljnu shemu, s razlikom da se u uličnim

kanalima

atmosferskoga

održava

U

tlak

sabirnim

manji

od

spremnicima

pojedinih zgrada ili grupe zgrada umjesto crpke postavlja

se

zatvarač

posebne

izvedbe.

Vakuumski zatvarač otvara se kad se sakupi određena količina otpadne vode u spremniku. Zatvarač se zatvara nakon što je usisana otpadna voda i tako se održava sniženi tlak u kanalizacijskoj

mreži.

Središnja

crpna

vakuumska stanica kojom se održava sniženi tlak u mreži smještena je obično blizu uređaja za čišćenje otpadnih voda. Građevine kanalizacijske mreže Kanalizacijski

podsustav

sastavljen

je

od

Kanalizacijske mreže s unutrašnjim tlakom

cijevnih vodova i građevina posebne namjene:

U

topografskim

ulazna (revizijska, kontrolna) okna, priključne

prilikama, kad je visoka razina podzemne vode

građevine, okna za prekid pada, preljevne

ili kad su nepovoljne geomehaničke prilike,

građevine, spremnici za oborinsku vodu i crpne

grade se kanalizacijske mreže s unutrašnjim

stanice.

područjima

s

nepovoljnim

tlakom, i to samo za odvodnju otpadnih voda 54

Cijevni vodovi (kanali) jesu osnovni dijelovi svake kanalizacijske mreže. Kanalizacije se u načelu

grade

kao

zatvorene,

podzemne

građevine, a samo se iznimno pojedini dijelovi kanala

(najčešće

izvan

naseljenih

mjesta)

izvode kao otvoreni tokovi. Kanali moraju biti vodonepropusni, kako bi se spriječilo

onečišćenje

istjecanjem

otpadnih

podzemnih voda

i

kako

voda bi

se

onemogućilo procjeđivanje podzemnih voda u kanal jer se tako smanjuje propusna moć kanala i povećavaju pogonski troškovi. Otpadne vode mogu sadržati tvari koje nagrizaju stijenke kanala, pa cijevi moraju biti otporne na agresivne otpadne podzemne vode. Stijenke kanala moraju biti glatke, a spojevi izvedeni tako da hidraulički otpori budu što manji kako bi se s malim hidrauličkim gubicima postigli povoljni

Priključne građevine grade se na spoju dvaju ili

uvjeti

najčešće

više kanala. U načelu pojedine tokove treba tako

upotrebljavaju za gradnju kanala jesu keramika,

voditi da se ne uništi energija i da su

beton,

pijezometarske linije svih kanala na istoj visini.

tečenja.

Materijali

armirani

polivinilklorid,

beton,

polietilen,

koji

se

azbestni poliester,

beton, lijevano

željezo i čelik. Ulazna (revizijska) okna omogućuju pregled, čišćenje i održavanje kanala Ulazna okna postavljaju se na svim mjestima gdje se mijenja presjek, pad dna i smjer kanala, te na većim ravnim potezima tako da njihov razmak ne bude veći od maksimalno dopuštenoga. Ulazno okno sastoji se od silaznog dijela i radnog prostora (komore). Silazni dio mora biti toliko velik da radnik može proći-(najmanji otvor 0,6 - 0,7 m), a radni prostor treba biti tolik da omogućuje upotrebu potrebnog alata. Najmanji promjer radnog prostora iznosi 1,0 m, a povoljnije je predvidjeti promjer od 1,2 m. Visina radnog prostora ovisi o dubini kanala i tipu okna, a preporučuje se da bude ~ 1,8 m. Ulazna okna grade se od betona i armiranog betona, a često se postavljaju montažna okna od betona fli azbestnog betona.

Primjeri izvedbe priključnih građevina

55

Kanali se spajaju bez oštrih skretanja i mrtvih

za njihovo oblikovanje, kad se računa s većim

kutova gdje bi voda mogla mirovati Kad se

količinama

spajaju veći presjeci kanala, priključna je

preporučuje se ispitivanje na modelima.

građevina proširenje kanala, a

Spremnici za oborinsku vodu mogu biti:

armiranog

betona.

Kanali

izvodi se od

i

oborinskih

voda,

presjeka

a) zadržni spremnici - pune se za vrijeme

spajaju se u dnu ulaznih okana. Kućni priključci

oborina dijelom otpadne i oborinske vode, a

poseban su tip priključnih građevina.

prazne postupno nakon prestanka oborina. Iz tih

Okna za prekid pada grade se na strmim

spremnika voda se ne ispušta u prijamnike.

terenima gdje je nagib zemljišta veći od nagiba

b) preljevni spremnici - dopuna su preljevnih

dna kanala. Na mjestima gdje se prekida

građevina. Spremnici se dimenzioniraju tako da

kontinuirani pad dna kanala za više od 0,5 m

prihvate dio oborinskih i otpadnih voda prije

grade se posebna okna. Za veće presjeke

početka prelijevanja, zadrže ih do prestanka

kanala, što je često u oborinskoj i mješovitoj

oborina, a zatim se spremnici postupno prazne.

kanalizaciji,

s

Pomoću tih građevina poboljšava se kvaliteta

velike

preljevne vode, pa se tako smanjuje opterećenje

grade

kontinuiranim

se

padom

manjih

otpadnih

posebna

dna.

Za

okna

vrlo

presjeke kanala (promjeri veći od 1,0 m)

prijamnika

odnosno kad je prekid visina veći od 1,5 m,

jednoličnije

treba

kanalizacijske

predvidjeti

poništenje

posebne

energije.

Takve

elemente se

za

građevine

otpadnom

tvari

i

hidrauličko mreže

osigurava opterećenje

nizvodno

od preljeva

uređaja za pročišćavanje. Odvodni c) spremnici

hidraulički ispituju na modelima.

za bistrenje vode - služe za mehaničko čišćenje

Preljevne građevine (kišni preljevi) primjenjuju

oborinskih voda.

se za mješovitu i polurazdjelnu odvodnju. One

Crpna stanica (prepumpna stanica)

služe da se smanji dotok obo-rinskih voda u

Crpne stanice služe za podizanje vode iz

uređajima za čišćenje ili crpnim stanicama.

građevina ili područja koja su niža od kanala s

Preljev

gravitacijskim

nastaje

nakon

povećanog

dotoka

pogonom,

oborinske vode te se veći dio oborinske vode (i

dovođenje

otpadne vode u mješovitoj odvodnji) ispušta u

povišenom razinom vode.

prijamnik,

a manji

dio oborinske vode

odnosno

za

oborinskih voda u prijamnike s

s

otpadnom vodom u uređaj za čišćenje. Kad se određuje položaj kišnih preljeva u kanalizacijskoj

mreži,

potrebno

je

utvrditi

učestalost preljeva, trajanje preljeva, količinu u

S obzirom na sastav otpadnih voda u kanalizaciji

preljevnoj vodi, te sanitarne i ekološke prilike u

se upotrebljavaju crpke u kojima je smanjena

prijamniku

mješovitu

mogućnost začepljenja. Crpke u kanalizacijskoj

odvodnju preljevni su pragovi tangencijalni ili

mreži moraju biti otporne na habanje i korozija

okomiti na ulazni tok s prigušenjem ili bez njega

Upotrebljavaju se centrifugalne, propelerne i

u odvodnom kanalu.

pužne crpke. Prema smještaju crpke u crpnoj

preljevne

Za

vode,

količinu

preljevne

odvajanje

otpadne

vode.

prvih

Za

oborinskih

tvari

voda

u

stanici razlikuju se mokra i suha ugradba.

se

Zbog nejednoličnog dotoka otpadne ili oborinske

poskočni preljevi. Preljevne su građevine često

vode u crpnim stanicama grade se spremnici za

vrlo složene. Grade se od armiranog betona, a

zadržavanje vode (crpni spremnici). Vrijeme

polurazdjelnoj

odvodnji

upotrebljavaju

56

zadržavanja otpadne vode u spremnicima ne

Kad

su

prometnice

smije biti dugo (10 - 25 minuta), kako bi se

kanalizacijske cijevi (razdjelne ili mješovite

izbjegla razgradnja organske tvari i tako izbjegli

odvodnje) najčešće se postavljaju sredinom

neugodni mirisi. Crpke se uključuju i isključuju

prometnice. Kad su prometnice šire, treba

automatski prema razini vode u spremniku.

razmotriti mogućnost gradnje kanala s obje

Problem jednolikog dotjecanja vode u većim

strane ulice, a kad su potrebni vrlo veliki presjeci

crpnim stanicama može se riješiti ugradnjom

kanala, postoji mogućnost gradnje paralelnih

više crpki, koje se uključuju prema količini

sabirnih

dotoka. U malim crpnim stanicama u kojima se

poprečnom presjeku prometnice treba odrediti

ugrađuju dvije crpke (radna i rezervna) postoji

na

opasnost od prečestog uključivanja crpki, pa je

priključnih i paralelnih kanala.

radni ciklus potrebno utvrditi kao funkciju dotoka

Najmanja

otpadne vode.

mogućnosti gravitacijskog priključka podruma

Prema veličini crpne stanice i sastavu otpadne

zgradi, odnosno najnižih izljevnih mjesta, o

vode pred crpnim spremnikom ugrađuju se

zaštiti kanala od smrzavanja i prometnog

rešetke ili usitnjivači radi zaštite crpki od

opterećenja, te o mogućnosti izvedbe poprečnih

začepljenja.

spojeva ostalih komunalnih instalacija iznad

kanala.

temelju

široke

Položaj

i

usporedbe

dubina

do

broj

30,0

kanala

troškova

ukopa

kanala

m,

u

gradnje ovisi

o

tjemena kanala Dubina ukopa kanala ne bi smjela biti manja od 1,5 m. Najveća dubina

Ulica Položaj

kanala

prometnice

treba

u

poprečnom uskladiti

s

presjeku ostalim

ukopa ovisi o hidrogeološkim prilikama i iznosi 7,0 - 8,0 m.

instalacijama koje se tamo smještaju (vodovod,

Najveći razmak ulaznih (revizijskih) okana na

toplovod, plinovod, električni i telefonski kabeli),

ravnim dionicama kanala određuje se prema

ali i s javnim zelenilom, stupovima javne rasvjete

poprečnom presjeku kanala, odnosno prema

i temeljima drugih građevina.

mogućnosti pregleda, čišćenja i održavanja kanalizacijske mreže. Razmak okana neprohodnih kanala (promjera do 0,6 m) iznosi 40 - 50m. Kad se kroz kanale može puzati (promjeri 0,6 - 1,4 m), razmak je okana 50 – 80 m, a za prohodne kanale (promjer veći od 1,4 m) najveći razmak iznosi 100 – 150 m. Kućna kanalizacija Kućna

kanalizacija

dio

je

kanalizacijskog

podsustava od izljevnih mjesta otpadne vode do priključka

na

komunalnu

(uličnu,

javnu)

kanalizacijsku mrežu. Otpadna voda prikuplja se Smještaj kanala ispod prometnica:

na izlijevnim mjestima pomoću sanitarnih i

a) ulica manje širine;

drugih izljeva kao što su umivaonici, zahodske

b) ulica veće širine: S glavni sakupljač. S1 i S2 bočni

školjke, kade za kupanje i sudoperi, priključci za

sakupljači

57

strojeve za pranje rublja i posuđa, podne

Vertikalne cijevi prikupljaju vodu iz ogranaka i

rešetke, priključci spremnika i strojeva.

odvode je do podruma, odnosno horizontalnih

Kućna kanalizacija treba zadovoljiti sljedeće

kanala Kako bi se omogućila ventilacija kućne

zahtjeve:

kanalizacije, vertikalne cijevi sežu iznad krova (∼

a) otpadne vode od izljevnog mjesta do ulične

0,5 m). Vertikalni su kanali cijevi od lijevanog

kanalizacije moraju se odvesti na najbrži

željeza,

mogući način bez zaustavljanja otpadne

plastičnih masa (najčešće od polivinilklorida).

tvari;

Minimalni promjer vertikalnih cijevi za priključak

b) ne

smije

se

mikroorganizmi

dopustiti iz

da

plinovi

kanalizacijske

i

mreže

dospiju u radne i stambene prostorije;

keramike,

azbestnog

cementa

ili

otpadnih voda bez krute tvari iznosi 50 mm, a 100 mm za priključak zahodske školjke. Horizontalna ili temeljna kanalizacija prikuplja

c) kućna kanalizacija mora biti dovoljno čvrsta i

otpadnu vodu iz svih vertikalnih cijevi. Kad je

elastična tako da ostane vodonepropusna i

predviđena mješovita odvodnja, mogu se na

kad se sliježu i pomiču građevine ili njezini

temeljnu kanalizaciju priključiti i kišne vertikalne

dijelovi

cijevi, odnosno cijevi kojima se odvodi oborinska

Kućna se kanalizacija sastoji od priključnih cijevi

voda s krovova Kad se izvodi razdjelna

(ogranaka), vertikalnih cijevi i horizontalne cijevi

odvodnja, kišne vertikalne cijevi priključuju se na

(temeljna kanalizacija).

posebnu

Na priključku svih izljeva postavlja se na

kanalizacije.

ogranke vodeni zatvarač (sifon). Kad se na

dimenzionira

ogranak priključuju otpadne vođe koje sadrže

principima kao i ulična kanalizacija Temeljna

znatne količine masti ili mineralnih ulja, mora se

kanalizacija gradi se cijevima od lijevanog

postaviti mastolov prije priključka na ogranak.

željeza, keramike, azbestnog betona, betona,

Radi

vodeni

plastičnih masa. Najmanji promjer horizontalnih

zatvarači priključuju se na ventilacijske cijevi

kanala iznosi 100 mm kad su vertikalne cijevi

koje se spajaju na vertikalne cijevi. Ogranci su

promjera 50 mm, a 150 mm kad priključne

od

vertikalne cijevi imaju promjer od 100 mm.

sprečavanja

olova,

isisavanja

lijevanog

željeza

vode,

ili

plastičnih

mrežu

horizontalne

Horizontalna se

i

konstruira

oborinske kanalizacija prema

istim

materijala.

58

ČIŠĆENJE OTPADNIH VODA

precipitacija,

još

uvijek

se

istražuju

nove

mogućnosti za čišćenje otpadnih voda. Čišćenje (kondicioniranje, tretiranje) otpadnih voda postupak je za smanjenje onečišćivača do

Temeljni

onih

fizikalno-kemijski i biološki postupci.

količina

ili

koncentracija

s

kojima

su

postupci

čišćenja

mehanički,

pročišćene otpadne vode ispuštene u prirodne

Uklanjanjem suspendirane, koloidne i otopljene

vodne sustave postaju neopasne za život i

tvari iz vode dobiva se koncentrirani otpad koji

ljudsko

se zove mulj. Sirovi mulj neugodna je izgleda i

zdravlje

i

ne

uzrokuju

neželjene

mirisa, opasan za ljudsko zdravlje i okoliš, te se

promjene u okolišu. voda

ne smije ispuštati iz uređaja za čišćenje prije

počinje u XIX stoljeću, iako su postupci

prethodne obradbe. Mulj se obrađuje fizikalno-

ispuštanja otpadnih voda u lagune bili poznati i

kemijskim, biološkim i termičkim postupcima.

primjenjivani u Aziji već više stoljeća

Za razvoj postupaka čišćenja otpadnih voda

Kochova i Pasteurova otkrića upozorila su na

sedamdesetih i osamdesetih godina našeg

opasnost od otpadnih voda. Međusobna veza

stoljeća

otpadnih voda i zaraznih bolesti naslućivana je i

smanjenje nepoželjnih učinaka otpadne tvari na

ranije, ali su se tek razvojem mikrobiologije

okoliš, ponovno iskorištenje otpadne tvari kao

mogli utvrditi patogeni mikroorganizmi, njihovo

sekundarne sirovine i istraživanje tehnoloških

porijeklo,

postupaka s najmanjom potrošnjom energije.

Razvoj

postupaka

čišćenja

mogućnost

otpadnih

razvoja

i

prijenosa

karakteristični

su

sljedeći

ciljevi:

otpadnim vodama.

Čišćenje otpadnih voda, kao dio općeg napora

Postupak anaeorobne razgradnje istraživan je

za zaštitu okoliša, utječe na raspodjelu BDP.

od 1850. godine, a prvi digestor napravio je

Zbog troškova gradnje i održavanja uređaja

1860. godine H. Mouras u Francuskoj. D.

primjena čišćenja otpadnih voda ovisi o stupnju

Carncron je opazio metan u plinovima koji su

razvijenosti zemlje. U nas je gradnja uređaja za

nastali anaerobnom razgradnjom pn gradnji

čišćenje otpadnih voda u fazama pripreme

prvog spremnika za anaerobnu razgradnju u

dopkumentacije i izgradnje uređaja (od većih

Engleskoj 1895. god On je sakupio plin i

gradova Zagreb ima izgrađen uređaj za čišćenje

iskoristio ga za javnu rasvjetu u blizini uređaja

gradskih otpadnih voda).

Prokapnik ili biološki filtar primijenjen je prvi put u Engleskoj 1893. god. Biološki postupak

Mehanički (prethodni) postupci se dijele na:

čišćenja aktivnim muljem razvijan je u Engleskoj

- Izdvajanje na rešetkama (rešetanje);

od 1914. god. (Ardern i Lockett). Fizikalno-

- Usitnjavanje (dezintegracija);

kemijski

- Izjednačivanje (egalizacija)¸.

postupci

čišćenja

otpadnih

voda

razvijali su se za potrebe čišćenja industrijskih otpadnih voda.

Fizikalno-kemijski postupci

Od polovice XX st. naglo se razvijala kemijska

- taloženje (sedimentacija);

industrija,

- Isplivavanje (flotacija);

pa

se

od

tada

biološki

teško

razgradljivi i nerazgradljivi spojevi sve više

- zgrušavanje (koagulacija);

pojavljuju

- pahuljičenje (flokulacija);

u

otpadnim

vodama

industrije,

poljoprivrede i stambenih naselja. Uz mnoge

- cijeđenje (filtracija) – mikrosita, vakuumski

poznate postupke, kao što su inverzna osmoza,

filtar, cjediljke pod tlakom, trakaste cjediljke,

adsorpcija,

dubinske cjediljke;

ionska

izmjena,

kemijska

59

- centrifugiranje

Učinak

- adsorpcija

vremenskim prilikama tijekom godine. U ljetnom

- ionska izmjena

razdoblju može se postići smanjenje organske

- membranski postupci

tvari u kućanskim otpadnim vodama za 80-

- inverzna osmoza

"95%.

je

laguna

promjenljiv

jer

ovisi

o

- elektrodijalizom - ultrafiltracija

Toplinski postupci

- kemijsko obaranje

Toplinski postupci primjenjuju se za čišćenje

- neutralizacija

otpadnih voda i preradbu mulja, i to za

- oksidacija i redukcija

smanjenje obujma i povećanje koncentracije

- dezinfekcija.

otpadne tvari u vodi ili mulju. - isparavanje

BIOLOŠKI POSTUPCI

- toplinska obrada mulja

Biološki postupci primjenjuju se za čišćenje

- toplinsko smanjenje obujma mulja (sušenje,

kućanskih

otpadnih

voda

i

za

čišćenje

industrijskih otpadnih voda ako su otpadne tvari

spaljivanje i piroliza najčešći su postupci za toplinsko smanjenje obujma mulja).

biološki razgradljive i ako ne sadrže opasne tvari u kritičnim koncentracijama. Biološki postupci osjetljivi su na sastav vode koja se čisti te na prilike u staništu, a pogotovu na količinu hranjivih

tvari,

otopljeni

kisik,

temperaturu,

koncentraciju vodikovih iona i otrovnih tvari. Procesi biološkog čišćenja ovise o temperaturi kao i svi biokemijski procesi. Povećanjem temperature oni se ubrzavaju. - prokapnik (biološki filtar) - biodisk - lagune

Zbog niskih investicijskih i pogonskih troškova lagune su prikladne za mala naselja, ali se mogu upotrijebiti i za industrijske otpadne vode koje su biološki razgradljive.

60

traži veće troškove čišćenja iskorištenih voda,

ISPUŠTANJE OTPADNIH VODA I MULJA

pa se neke industrije odlučuju za primjenu Ispuštanje otpadnih voda posljednja je operacija

zatvorenih ciklusa tehnoloških i rashladnih voda.

upravljanja kanalizacijskim sustavom. Istodobno

Primjenom

s ispuštanjem otpadnih voda treba kontrolirati

vodama ne mogu se dopuštati pojedinačni

stanje vodnih sustava u koje se ispuštaju

međusobno neovisni ispusti na području sliva

otpadne

sve

Stupnjevi čišćenja otpadnih voda prije ispuštanja

nepoželjne promjene. Otpadne vode mogu se

i s tim u vezi troškovi kanalizacijskih sustava,

ispuštati u vodotoke, jezera, more ili na

kad se racionalno gospodari vodama, trebaju biti

zemljište. Uvjeti ispuštanja otpadnih voda ovise i

optimalni za cijeli vodni sustav, uz uvjet da se

o svojstvima otpadne vode i o svojstvima

postignu najmanji mogući troškovi u cijelom

prijamnika Poremećaji koji nastaju u ekološkim

slivu. Pri tom treba razmotriti i mogućnost

sustavima

tvari

povećanja najmanjih protoka vodotoka (gradnja

dugotrajni su, a njihov utjecaj na okoliš pojavljuje

akumulacija) uz sniženje troškova za čišćenje

se i sa zakašnjenjem od više godina Zbog toga

otpadnih voda, te drugih postupaka kojima se

se uvjeti ispuštanja ne mogu odrediti prema

povećava sposobnost samočišćenja prijamnika.

povratnim informacijama, jer bi nakon nastalih

Dakako da se mora zabraniti ispuštanje opasnih

promjena već bilo prekrasno za promjenu načina

tvari u okoliš

upravljanja kanalizacijskim sustavom. Zbog toga

Ispuštanje

se

moraju

kanalizacija naseljenih mjesta i industrijskih

primijeniti određeni kriteriji, odnosno propisani

pogona smještenih uz riječne obale. Rijeke tako

standardi kojima se zaštićuju ekološki sustavi od

postaju glavni sakupljači svih otpadnih i oborin-

nepoželjnih promjena

skih voda, a istodobno su izvorišta vode za

Svi standardi za zaštitu voda mogu se svrstati u

vodovode, ribnjake i rekreaciju. Razgradnja

dvije grupe: standardi koji se odnose na

organske tvari mikroorganizmima u površinskim

prijamnike i standardi koji se odnose na

vodama naziva se samočišćenjem voda. Procesi

ispuštene vode.

mineralizacije organske tvari u vodotoku i u

Standardima koji se odnose na prijamnike

uređajima za čišćenje vode odvijaju se prema

određena je namjena ili način iskorištavanja

istim

prijamnika

pojedinih

razgradnje u vodotoku razlikuju se samo po

pokazatelja kvaliteta prijamnika Standardima

tome što se mineralizacija odvija na duljini od

ispuštene vode određeni su dopušteni dotoci

nekoliko kilometara, dok se u uređajima za

pojedinih

čišćenje

pri

vode

kako

zbog

se

ispuštanja

ispuštanju

i

bi

otpadnih

granične

onečišćivača,

spriječile

otpadnih

voda

vrijednosti

odnosno

potrebni

temeljnih

u

biološkim

načela

vodotoke

zakonima.

mineralizacija

gospodarenja

uobičajeno

Biološki

odvija

na

je

iz

procesi

putu

od

stupanj čišćenja otpadnih voda. Primjenom

nekoliko metara Optimalni uvjeti za razvoj

standarda koji se odnose na vodotoke u

mikroorganizama teže se održavaju u vodotoku

povoljnijem su položaju potrošači vode koji

nego

otpadne vode ispuštaju u veću vodenu masu

odvijaju se istodobno s ribolovom, rekreacijom,

prijamnika Takvi standardi dopuštaju besplatno

navodnjavanjem i vodoopskrbom. Zbog toga je

iskorištavanje postupaka samočišćenja vodnog

potrebno da se ispuštanjem otpadnih tvari što

sustava Standardima koji se odnose na1

manje poremeti prirodna dinamička ravnoteža.

ispuštene otpadne vode postiže se stroža

Kisik

kontrola ispuštenih otpadnih tvari i energije. To

održavanje

u

je

uređajima.

jedan

Procesi

samočišćenja

od

temeljnih

činilaca

za

životnih

zajednica

(biocenoza) 61

vodnih sustava O aerobnim prilikama u vodi

vodom koja ispire slivno područje) povećava se

prijamnika ovisi ograničenje ispuštanja biološki

masa hranjivih soli u jezeru, što pogoduje

razgradIjivih

eutrofikaciji jezera

otpadnih

tvari.

Za

kontrolu

ispuštanja biološki razgradljivih otpadnih voda u

Problemi ispuštanja otpadnih voda u jezera vrlo

vodotoke upotrebljavaju se matematički modeli

su složeni. U praksi se primjenjuju složeni

kojima se pojednostavljeno opisuju složeni

dinamički

odnosi otopljenog kisika i biokemijske potrošnje

opsežna istraživanja, i jednostavniji modeli.

kisika.

Ispuštanje u more - način i mjesto ispuštanja

ekološki

modeli,

koji

zahtijevaju

ovise o hidrografskim prilikama obalnog mora, te o količini i svojstvima otpadne vode, uzimajući pri lom u obzir razgradnju otpadne tvari u moru. Razgradnjom dijela otpadne tvari u moru (samočisćenje) smanjuju se troškovi čišćenja otpadne

vode.

Povećanje

sposobnosti

samočišćenja postiže se razrjeđivanjem otpadne vode i naknadnom disperzijom. Može se ispuštati razrijeđena otpadna voda samo u onim dijelovima mora gdje postoje povoljna

dinamička

izmjena

morske

vode,

povoljno

strujanje,

dovoljna

dubina

mora,

prozirnost

i

oligotrofni

stupanj

biološke

proizvodnje. Zbog toga nije povoljno ispuštati otpadne vode u poluzatvorene dijelove obalnog Otpadne

vode

ispuštaju

se

u

vodotoke

mora kao što su zaljevi, uvale, estuariji i kanali

građevinama koje se nazivaju ušćima kanala.

sa

Povoljnije miješanje otpadne i riječne vode

samočišćenja u moru mogući su samo kad

postiglo bi se upotrebom difuzora postavljenih

otpadne vode sadrže biološki razgradljive tvari

okomito na maticu vodotoka To često nije

Razrjeđenje otpadne vode u omjeru 1:10 ima

moguće ostvariti zbog plovidbe, pa se difuzori

isto značenje kao učinak čišćenja otpadne vode

polažu uz obalu kako bi se otpadna voda

od 90% i ima smisla samo ako postoje svi uvjeti

pomiješala sa što većom masom riječne vode.

za razgradnju razrijeđene otpadne tvari Kad se

Ispuštanje u jezera primjenjuje se kad nije

ispuštaju opasne i nerazgradljive tvari koje se

moguće ispustiti otpadne vode na drugi načia

gomilaju u organizmima, razrjeđenje nema

Kad će se ispuštati otpadne vode u jezero, ovisi

vrijednosti jer se ispuštena masa otpadnih tvari

o hidrografskom režimu jezera. Na mala jezera s

smanjuje. Zbog toga kad se proračunava

povoljnom izmjenom ukupne mase vode i sa

ispuštanje otpadnih voda stvarno mjerilo za

strujanjima koja omogućuju miješanje vode po

otpadnu tvar nije koncentracija, nego količina

dubini moguće je primijeniti modele slične

otpadnih tvari u jedinici vremena.

modelima vodotoka Velika i duboka jezera su

Moguća su dva načina ispuštanja otpadnih

slojevita u ljetnom i zimskom razdoblja

voda: obalnim ili kratkim podmorskim ispustom i

Unošenjem organskih tvari otpadnom vodom

dugim podmorskim ispustom. Kad je obalno

(komunalnom, poljoprivrednom, ali i oborinskom

more namijenjeno kupanju, sportovima na vodi i

slabom

izmjenom

vode.

Procesi

62

rekreaciji, otpadne se vode ispuštaju dugim

Ispuštanje

podmorskim ispustom.

ispuštene na zemljište mogu se iskoristiti za

na

zemljište.

navodnjavanje

Otpadne

poljoprivrednih

vode

površina.

pašnjaka i šuma. za povećanje izdašnosti podzemnih

voda,

po\ršinskih

za

povećanje

vodotoka

protoka

prihranjivanjem

podzemnim vodama, za postizanje višeg stupnja čišćenja otpadnih voda i za iskorištenje hranjivih soli iz otpadnih voda u poljoprivredi. Raspored koliformnih bakterija u

morskoj

vodi

kod

primjene kratkog i dugog ispusta za odvođenje otpadnih voda.

zemljište, najčešće poljoprivredno, da bi se

Početno

hidrauličko

strujanjem

razrjeđenje

otpadne

vode

iz

nastaje

otvora

cijevi

smještene na dnu mora Zbog početne izlazne brzine otpadne vode ona se turbulentno miješa s morskom vodom, a zbog razlike u gustoći tih voda mlaz mješavine vode usmjeren je prema površini Kad ne postoji slojevitost po dubini zbog razlika gustoće morske vode, mješavina će vode isplivati na površinu, a kad postoji slojevitost, što je često u ljetnom razdoblju, mješavina će biti zadržana ispod gornjeg sloja manje gustoće, odnosno

isplivat

će

samo

do

termokline

(temperaturnog skoka). istodobnu

turbulentnu

difuziju

nastaje

disperzija otpadne tvari u uzdužnom, poprečnom i vertikalnom smjeru. ispuštene vode količina koliformnih organizama u litri vode. Pri razmatranju bakteriološke koncentracije koeficijent razgradnje K definira se vremenom potrebnim da ugine 90% bakterija. Vrijeme potrebno da ugine 90% bakterija određuje se ispitivanjima. U Sredozemnom moru ono iznosi 2-:4 sata.

više kvalitete za druge namjene. Vraćanjem hranjivih soli u biokemijski ciklus poboljšava se poljoprivredno tlo, a smanjuje se potreba za umjetnim gnojivima Otpadne vode koje se upotrebljavaju za navodnjavanje potrebno je prethodno očistiti fizikalno-kemijskim i biološkim postupcima Koje postupke treba primijeniti, ovisi o namjeni zemljišta koje se navodnjava Navodnjavanje otpadnim vodama može biti opasno za zdravlje ljudi. Otpadne vode mogu donose na zemljište, i opasne tvari, koje se mogu procijediti do podzemnih voda. Sve se to može prenijeti i na plodove. zaštitu

od

patogenih

mikroorganizama

potrebno je dezinficirati otpadne vode. Osim toga, treba predvidjeti zaštitne zone širine ~ 200 m oko zemljišta koje se navodnjava, te kontrolu opasnih tvari u otpadnoj vodi i plodovima koji služe za prehranu (npr. zabrana navodnjavanja onih zemljišta na kojima se uzgaja povrće i voće koje se jede sirovo). Količine voda koje se ispuštaju na zemljište

Otpadne vode ispuštaju se u more najčešće podmorskim

otpadnih voda za navodnjavanje štedi se voda

Za

Jedan je od kriterija za određivanje kvalitete

dugim

iskoristila voda i hranjive soli. Upotrebom

sadržati patogene mikroorganizme, koji se

Mješavinu otpadne vode nosi morska struja, a uz

Navodnjavanje je ispuštanje otpadnih voda na

ispustom

s

difuzorom.

Difuzori su završni dijelovi cjevovoda s otvorima za ispust otpadne vode promjera 5 – 20 cm.

ovise o klimatskim i pedološkim prilikama Pri tom treba uzeti u obzir i oborine, isparivanje, transpiraciju

biljki

i

procjeđivanje.

Srednje

količine voda koje se ispuštaju na zemljište iznose od 2,5 - 40 cm tjedno. Vrlo je često 63

potrebno predvidjeti akumulacije u kojima se

To su pjeskovita i šljunkovita zemljišta Potrebno

voda zadržava kad nije potrebno ili kad nije

je da razina podzemne vode bude 3 m ili više

moguće navodnjavati.

ispod površine tla.

Navodnjava

se

rasprskivanjem

(kišenjem),

plavljenjem ili kvašenjem iz brazda.

Vode se ispuštaju prskanjem ili kroz upojne spremnike koji na dnu imaju sloj šljunka, pijeska ili zelenila da bi se smanjio utjecaj začepljivanja. Povećane količine podzemne vode procjeđuju se prirodno u površinske vodotoke ili pomoću drenažnih cijevi i bunara Procijeđene

vode

mogu

se

iskoristiti

za

navodnjavanje poljoprivrednih površina ili za industrija Akvakultura

-

pod

nazivom

akvakultura

razumijeva se čišćenje otpadne vode, ali i uzgoj biljnih i životinjskih organizama To je moguće ostvariti na močvarnom zemljištu, u ribnjacima i u moru, pa je to istodobno mogućnost za ispuštanje otpadnih voda na zemljište i u vodne Procjeđivanje primjenjuje

se

(infiltracija) za

otpadne

povećanje

vode

izdašnosti

podzemnih voda, odnosno za povećanje protoka površinskih voda prihranjivanjem iz podzemnih voda.

sustave. Močvare su tla koja predstavljaju prijelaz iz vodnih sustava u kopno. U njima obično ima previše biljaka, premalo vode da bi bili dio vodnog sustava, a previše vode da se smatraju kopnom. Ispuštanjem otpadne vode, prethodno očišćene u lagunama, u prirodne ili umjetne močvare moguće je povećati proizvodnju biljki koje za svoj rast upotrebljavaju hranjive soli Tako se dobivaju jaka proteinska stočna hrana i organska gnojiva, odnosno poboljšivači tla Otpadne vode ispuštaju se u niz laguna, od kojih posljednja može biti ribnjak. Kontrola je opasnih tvari u otpadnim vodama koje se dovode akvakulturama posebno važna, jer postoji opasnost za zdravlje ljudi i životinja Dosadašnja

iskustva

s

uzgojem

riba

u

ribnjacima pokazuju da nema opasnosti za zdravlje ljudi. Upotreba muljeva otpadnih voda - ostatak Može se primijeniti na zemljišta kroz koja se dnevno procjeđuje stupac 'vode veći od 10 cm.

koncentrirane otpadne tvari naziva se muljem. U mulju su upravo oni onečišćivači zbog kojih se otpadna voda razlikuje od čistih voda. Svi 64

muljevi sadrže vrlo visok postotak vode (više od

Upotreba mulja u poljoprivredi ovisi, osim o

90%) koja povećava obujam mulja, povisuje

svojstvima mulja, i o geološkim, pedološkim i

troškove dalje preradbe i prijevoza do mjesta

klimatskim prilikama te o vrsti biljke koja će se

ispuštanja Uklanjanje vode iz mulja jedna je od

muljem prihranjivati Kad se mulj upotrebljava za

temeljnih

Ostali

poboljšanje plodnosti zemljišta, dopuštena masa

postupci obrade ovise o porijeklu i vrsti mulja te

mulja po jedinici površine računa se prema

o njegovoj konačnoj namjeni

količini dušika što ga biljke mogu potrošili

Muljevi industrijskih otpadnih voda često sadrže

tijekom codmc Kad postoji višak dušika, postoji

opasne tvari, pa se ne mogu nekontrolirano

opasnost od procjeđivanja nitrata u podzemnu

ispustiti u okoliš. Osim toga, mnoge se tvari

vodu.

mogu

kao

Mulj se može upotrijebiti kao gorivo, o čemu je

sekundarne sirovine ili iskoristiti kao gorivo. Kad

bilo riječi kad su opisivani toplinski postupci

se otpadne tvari iz mulja ne mogu iskoristiti, mulj

čišćenja voda.

se

operacija

daljom

kemijski

obradbe

preradbom

skrućuje.

mulja

upotrijebiti

Dodatkom

kemijskih

reagensa mulj postaje krut i postojan te se može odlagati u lagunu. Muljevi kućanskih otpadnih voda sadrže visok postotak organske tvari. Dio tih organskih tvari moguće je iskoristiti za proizvodnju plina anaerobnom di-gestijom. Mulj

komunalnih

otpadnih

voda

može

se

iskoristiti za poboljšanje neplodnih zemljišta. Ispušta se u tekućem obliku, nakon cijeđenja sa sadržajem vode do 50% i u obliku suhog granulata (sadržaj vode do 10%). Primjenjuje se i

zajednička

obradba

i

ispuštanje

mulja

komunalnih otpadnih voda i krutog gradskog otpada (smeća), i to najčešće kao kompost. Patogeni mikroorganizmi koje sadrži i obrađeni mulj opasni su za zdravlje ljudi i životinja Često je

potrebna

prethodna

dezinfekcija

mulja

pasterizacijom i pomoću vapna ili klora Jedino je sušeni

mulj

(granulat)

potpuno

siguran

u

higijenskom pogleda Mulj komunalnih otpadnih voda ponekad sadrži teške

metale

i

druge

opasne

tvari

u

koncentracijama koje su opasne za biljke, životinje i ljude. To se pojavljuje kad se nedovoljno

kontroliraju

industrijske

otpadne

vode koje se dovode na komunalni uređaj za čišćenje. Sadržaj je teških metala i drugih opasnih tvari u mulju bitan kad se odlučuje o odlaganju i upotrebi mulja 65

ENERGETSKA INFRASTRUKTURA GRADA

Plin se ukopava najpliće - radi brže sanacije i da

/plinoopskrba,

ne bi došlo do oštećenja uzrokovanih drugim

toplovod,

električna

energija,

produktovod-energovod/

instalacijama (kao što se dogodilo u Puli gdje se pomiješao sa plinom iz kanalizacije), i zato što

PLINOOPSKRBA

nije podložan smrzavanju.

Do nedavno plin se, za potrebe kućanstava,

Iznimno, zbog očuvanja ambijentalnih kvaliteta

proizvodio iz ugljena u posebnim postrojenjima.

prostora, u povjesnim jezgrama gradova plin se

Niža cijena zemnog plina i njegova veča

koristi i za javnu rasvjetu.

kalorična vrijednost dovele su do obustave proizvodnje

„gradskog

plina“

i

distribuciju

TOPLOVODI

zemnog plina koji se, budući da je ekološki

(Zagreb, Rijeka, Osijek, Split)

prihvatljiv energent, koristi za:

Vodovi u kojima se nalazi topli medij – parovodi

1. napajanje domaćinstava (najveći zagađivači

(para) i vrelovodi (voda) kojima se distribuira toplinska energija do krajnjeg korisnika. Danas

ako troše ugljen ili naftu); 2. centralni sustavi gradskog grijanja (gradske

se u pravilu planiranju kao vrelovodi, parovodi ssamo kao zadržavanje zatečenog stanja.

toplane, toplinske stanice); 3. industrijske potrebe.

Racionalnije iskorištenje energije. U toplanama

U prostornimplanovima razlikujemo:

se energija dobivena izgaranjem energenta

- postrojenja za proizvodnju;

(plin, mazut i dr.) koristi osim za pripremu

- postrojenja za transport i skladištenje plina i:

(zagrijavanje) medija i za dobivanje električne

- postrojenja za distribuciju plina potrošačima.

energije – tako se postiže najbolji omjer

Postrojenja za proizvodnju ne ovise o volji

dobivene energije u odnosu na vrijednost

planera već o geološkom sastavu tla, ono što je

energenta

najčešće

jesu

Povoljan sustav koji treba isporučiti veliku

postrojenja za transport i skladištenje plina i

količinu toplinske energije odjednom - provodi se

distributivna mreža u naseljima.

do velikih naselja (malo prostora, a puno

Plin se transportira visokotlačnim plinovodima,

stanovnika) i industrijske zone (veliki potrošači)

dok se razvod unutar naselja vrši srednjetlačnim

Stari sustavi vođeni su u armirano-betonskim

i niskotlačnim razvodom.

koritima, u blagom padu, tražili su puno prostora

Za prelaz sa visokog tlaka na srednji i niski tlak

zbog tehničkog rješenja kojim se omogućavao

rade

temperaturni rad toplovoda – tzv. lire.

se

predmet

posebna

prostornih

planova

postrojenja

–

plinske

redukcijske stanice.

Danas je tehničko rješenje poboljšano – traži se

Srednjetlačni razvod ima prednost u odnosu na

koridor širine 1,0 m, koji je poželjno voditi ispod

niskotlačni zbog manjih gubitaka tlaka u mreži –

parkirališta u koridoru prometnica ili preko

čime je osigurana kvalitetnija distribucija.

zelenih površina na kojima nije planirana sadnja

Razvod

plinskih

instalacija

realizira

se

viskog zelenila.

podzemno, u pravilu u koridorima prometnica i

Radi

optimalnog

uvažavjući minimalne udaljenosti od najbližih

postojanja više toplana poželjno je njihovo

građevina (10 m za visokotlačni plinovod,.....)

međusobno spajanje kako bi se omogućilo selektivno

iskorištenja

isključivanje

sustava

pojedine

kod

toplane

u

ljetnim mjesecima radi redovnih remonta.

66

ENERGOVODI / PRODUKTOVOD

U Zagrebu se termoelektrane nalaze na Žitnjak i Trešnjevci ujedno i toplane -

Ovo je specifičan tip komunalne infrastrukture koji nije namjenjen javnom korištenju već

opskrbljuju veći dio Zagreba. - solarne elektrane

omogućuje tehnološko povezivanje proizvodnih,

Kod nas su slabo razvijene zbog nestalnosti

uslužnih i drugih cjelina.

vremenskih

Energovod – magistralni opskrbni pravci – npr.

individualne sustave (npr. hotel, manja

Plinovod ili naftovod polažu se van naseljenih

stambena zgrada), a ne na javno korištenje.

područja,

rješava

Iako se solarna energija ne koristi u velikoj

najkraćim mogućim pravcem uz uvažavanje svih

mjeri za proizvodnju električne energije,

siguronosnih zahtjeva. Problemi nastaju kod

njeno iskorištavanje je znatno u domeni

potrebe za opskrbljivanjem velikih potrošača u

pripreme sanitarne tople vode.

a

opskrba

naselja

se

središtima gradova – siguronosni koridori za

prilika

-

ograničeno

na

- vjetro elektrane

ovaj tip vodova traže koridore koje nije moguće

Lokacija

vjetroelektrana

je

vezena

ostvariti, pa se primjenjuju skuplja tehnička

lokalitete s jakim i učestalim vjetrom – otok

rješenja.

Pag, zaleđe Šibenika.

Produktovod povezuju dva ili više industrijska

b) Distribucijska postrojenja

objekta (moraju biti što kraći, nužno su zlo i ne bi

Distribucijska postrojenja se dijele na:

smjeli prolazit kroz stambene zone. Kratki su da

- magistralna:

se smanji rizik mogućeg oštećenja (primjer u

- dalekovode,

Radničkoj cesti u Zagrebu, gdje vodovi prolaze

- podzemne kablove;

iznad ceste).

- trafostanice (110, 35, 20 kV);

uz

- distribucijska - električni vodovi visokog, srednjeg i niskog

ELEKTRIČNA ENERGIJA Povijesno

gledano

mlada

infrastruktura

(u

Hrvatskoj se javlja tek početkom 20. st.), čine je:

napona; - trafostanice 10 (20) 0,4 kv Magistralna

a) Proizvodna postrojenja:

postrojenja

povezuju

elektroenergetski sustav cijele države ili regije i

- hidroelektrane Lokacije na srednje brzim ili brzim rijekama

osiguravaju dostatne količine električne energije

sa znatnim padom pogodne su za gradnju

u svim magistralnim distribucijskim pravcima.

hidroelektrana.

Dalekovodi povezuju proizvodna postrojenja, te

Program za budućnost Zagreba je da se

regije i gradove. Dalekovodom se transportira

izgradi više manjih hidroelektrana na rijeci

električna energija visokog napona - 110 - 400

Savi , a njihove brane bi ujedno mogle

KV.

poslužiti kao regulatori vodostaja te bi se

Dalekovod dolazi do grada i na ulazu u grad

mogao uspostaviti promet Savom.

(prolazi

kroz

trafostanicu

gdje

se

napon

smanjuje) Zaštitni koridor - ovisi o naponu

- termoelektrane (toplane) Lokacije u blizini nalazišta energenta (plin,

dalekovoda (od 15 – 50 m, od osi dalekovoda -

ugljen

zabranjena gradnja i visoka sadnja).

i

dr.)

temoelektrana. iskorištavanje

pogodne

su

Također, enrgije

za

gradnju

povoljno

je

Unutar naselja distribucija električne energije se

toplana

za

vrši od NTS (niskonaponske trafostanice) do

iz

proizvodnju električne energije.

krajnjeg potrošača. Distrubucija se vrši putem 67

zračnog

(u

pravilu

podzemnog

za

manja

razvoda

naselja)

električne

ili

energije

suncu manje zagrijava i da noću daje više refleksnog svjetla)

položenih unutar ulica ili javnih površina, ne

Tipovi javne rasvjete:

preko privatnih parcela! (nekad se izvodilo preko

- funkcionalna javna rasvjeta (osvjetljenje)

privatnih krovišta)

- akcentna (svečana) za osvjetljavanje skulptura

Kod zračnog razvoda postoji problem sigurnosti mreže zbog niza prirodnih uvjeta koa što su npr.

i reprezentativnih zgrada; - signalna

rasvjeta

(svi

svjetleći

elementi

krošnje stabala, opterećenja koja se javljaju kod

prometne signalizacije) semafor, pokazivači

jakog vjetra, idr.

smjera, temperature, brzina vjetra, (neki rade 24 h a neki u određeno vrijeme pomoću tajmera) Shematski prikaz postave ulične javne rasvjete

Kod većih gradova doprema električne energije se vrši putem većeg broja transformatorskih stanica koje su međusobno povezane. Također i

Ovješena rasvjeta – najstariji tip

unutar naselja NTS se međusobno povezuju gradskom magistralnom mrežom, na taj način se osigurava njihovo stabilno napajanje i opskrba potrošača električnom energijom. Danas se uglavnom distribucija vrši putem podzemnog razvoda vodova električne energije

Konzolna rasvjeta - kod ove izvedbe se javljao problem

visokog i niskog napona (gradska magistralna

privatnog interesa (zbog ovjesa na fasadu). Danas samo u

mreža je od 3,5-10 KV ), te vodova javne

manjim perifernim ulicama.

rasvjete. U uličnim koridorima unutar naselja vodovi električne enrgije se polažu u pločnik, i za njih je potrebno osigurati koridor od najmanje 1,0 m (0,75 samo iznimno). Kod ulica sa obostranim pločnikom potrebno je osigurati koridor u oba pločnika.

Dvostruka rasvjeta - zbog visokog raslinja (drvoreda) se postavlja i ulična i pješačka rasvjeta

c) Javna rasvjeta Kvaliteta osvjetljenja ovisi o: - kategoriji prometnice; - podlozi

(crni

asfalt

ili

svjetlija

podloga)

reflektivne površine: - boji pročelja i partera. Količina svijetla se izračunava u Luxima- Lx, (crni asfalt se obogaćuje kvarcitom da se na

Veći broj rasvjetnih stupova - kod uličnih koridora širih od 20 m najmanje dvostruki red rasvjetnih stupova, a moguć je i veći broj - do četverostrukog. 68

Kod širokih ulica sa rubnih drvoredima, središnja postava rasvjetnih stupova.

U uzdužnom smjeru razmak rasvjetnih stupova je 10 -15m za pješake, odnosno 15 – 30 m za osvjetljenje kolnika.

Kod dvostruke postave stupova posmaknuta

U naseljima vodovi javne rasvjete se vode

postava rasvjetnih stupova bolje osvjetljava

zajedno

kolnik od paralelne postave.

kablovima (zračni ili podzemni razvod).

sa

ostalim

elektroenergetskim

TELEKOMUNIKACIJE Najmlađa infrastruktura, sa veoma intenzivnom stopom

rasta.

Ovom

infrastrukturom

obuhvaćene su telefonija, radijska i TV mreža. Transport telekomunikacija odvija se zračno – putem tzv radijskih koridora i manjim dijelom putem zračne telefonske mreže ili podzemno putem optičkih kabela. Također osim navedenih sustava poseban tip građevina su antenski stupovi i telefonske centrale. U naseljima, u koridorima prometnica, uglavnom ćemo

se

susretati

s

distributivnom

telekomunikacijskom kanalizacijom. Distributivna telekomunikacijska kanalizacija (DTK) gradi se s montažnim betonskim zdencima i PVC cijevima profila ∅110, ∅ 50 i ∅ 40 mm, u koje se uvlačiti 69

TKC

kabeli.

Uobičajeno

je

da

se,

osim

potrebnog broja cijevi za polaganje TKC kabela, osiguraju

dvije

dodatne

cijevi

za

prijenos

radijskih, televizijskih i drugih signalnih kabela, te položi i dodatnu rezervnu cijev. Trase

distributivne

telekomunikacijske

kanalizacije u pravilu se vode u pločnicima planiranih ulica obostrano. Najmanja širina koridora kojeg je potrebno osigurati za vođenje DTK je 1m. U području javnih telekomunikacija u pokretnoj mreži potrebno je osigurati lokacij za gradnju antenskih

stupova,

građevina

ili

na

kao

slobodnostojećih

psotjećim

ili

planirnim

građevinama. Pri odabiru lokacija za gradnju antenskih stupova prenstvo imaju građevine poslovne namjene. POLOŽAJ

VODOVA

INFRASTRUKTURE

U

KOMUNALNE KORIDORIMA

PROMETNICA

Ako je moguće toplovod postavlja se ispod

Svi vodovi komunalne infrastrukture vode se u

pločnika jer se onda na tom mjestu po zimi ne

koridoru ulice, a ne preko privatnih parcela

stvara led i ne prima snijeg. (uvijek postoje barem mali toplinski gubitci na cijevima)

Instalacije nisu točno jedna ispod druge, već se polažu u pomaku stepenasto zbog mogućnosti servisiranja. Instalacije se obično postavljaju u koridoru kolnika. Ako su prazni zeleni potezi bez planova za sadnju visokog bilja onda su to idealni prostori za postavljanje instalacija, ali nikako ne u blizini stabala zbog korijenja koje može oštetiti instalacije, ali i zbog mogućeg negativnog

utjecaja

instalacija

na

stabla

(visokonaponski vodovi električne energije).

Prikaz načelnog rasporeda vodova komunalne infrastrukture u koridoru prometnice

70

MJERE ZAŠTITE

površina za sanitarna odlagališta (deponije) i

/zaštita okoliša, stanovništva/

spalionice otpada.

U najšrem smislu mjere zaštite obuhvaćaju niz

Prikupljanje i reciklaža otpada odvija se u

aktivnosti koje se provode kako bi se osigurao

Kompostanama

život i održivi razvoj naselja.

zbrinjavanju organskog otpada koji se nakon

U komunalnoj infrastrukturi grada posebno

nekog vremena pretvore u humus.

mjesto zauzima sustav zbrinjavanja otpada, no u

U svijetu se organski otpad prikuplja odvojeno,

mjere zaštite okoliša još se provode kroz

kod nas još nije zaživilo.

sustave gradskih groblja, zaštite od požara,

Reciklaža (reciklažno dvorište) – prikupljanje,

vjetra, poplava, ratne zaštite i dr.

odvajanje

U najširem smislu mjera zaštite spada i sustav

(usitnjavanje i dr. Mjere kojima se omogućuje

pročišćavanja otpadnih voda i načini njihova

ponovno

ispuštanja u prirodu. O ovim sustavima više je

proizvodnom procesu)

i

–

odlagališta

prerada

korištenje

namjenjena

sekundarnih prikupljene

sirovina

sirovine

u

rečeno u prethodnom poglavlju – ODVODNJA Za sigurno odlaganje neobnovljivih ostataka

OTPADNIH VODA.

služimo MJERE

ZBRINJAVANJA

KOMUNALNOG

se

sanitarnim

odlagalištima

i

spalionicama.

OTPADA

Sanitarno

Povećani standard stanovanja u gradu rezultirao

deponij) – mjesto odlaganja na tlo kod kojeg se

je „proizvodnjom“ povećane količine otpada.

koristi

Zbrinjavanje

otpada na tlo na način da se utjecaj na okoliš

tog

otpada

postao

je

gorući

odlagalište

inžinjerski na

(deponij,

pristup

najmanju

sanitani

ispuštanja

problem svakog grada.

svede

Ukupan komunalni otpad možemo podijeliti na

razastiranjem

gradski otpad i industrijski otpad, koji se prema

zbijanjem

svojim značajkama dijele na opasan otpad,

obujma i prekrivanjem otpada slojem zemlje na

neopasan otpad i inertan otpad.

završetku radnog dana.

Sustav mjera za gospodarenje otpadom zasniva

Izbor mjesta za kontrolirano odlaganje otpada

se na tri osnovna cilja:

bitan je prethodni postupak u gospodarenju

a)sprečavanje otpada - u sustavu održivog

otpadom.

otpada

otpada

do

moguću u

mjeru

krutog

tankim

najmanjeg

i

to:

slojevima, mogućeg

razvoja smanjenje komunalnog otpada može

Odlagališta otpada mogu se podjeliti u tri

se

skupine:

postići

„na

izvoru“

kroz

promicanje

ekoloških proizvoda (stavaraju manje otpada

- odlagališta opasnog otpada;

ili ga uopće ne stvaraju);

- odlagališta gradskog i neopasnog otpada;

b)ponovna uporaba i recikliranje otpada - sustavi selektivnog

prikupljanje

ili

selekcije

- odlagališta inertnog otpada. Kod donošenja odluke o podobnosti mjesta odlagališta

prikupljenog otpada;

potrebno

je

provesti

postupak

vrednovanja velikog broja čimbenika. U načelu

c) sigurno odlaganje neobnovljivih ostataka.

povoljna su ona mjesta koja: U sustavu planiranja najčešće ćemo se susresti sa

zahtjevima

za

osiguranje

površina

za

prikupljanje i reciklažu sirovina, te osiguranjem

- nisu

u

suprotnosti

sa

korištenjem

ili

planiranom namjenom zemljišta za druge svrhe; 71

- omogućavaju pristup prometnim sredstvima za prijevoz otpada,kod svih vremenskih prilika;

aktivnosti

stanovništva

–

stočarstvo,

poljoprivredu i sl.).

- ne zahtjevaju povećane troškove za nabavu i korištenje pokrivnog materijala;

Određivanje podobnosti lokacije odlagališta vrši

- izazivaju najmanje moguće učinke na okoliš.

se na temelju izvršene analize navedenih

Lokacije koje nisu podobne su:

čimbenika, pri čemu se u postupku izbora

- arheološka nalazišta;

razmatra više variajnti mjesta odlagališta, a

- povijesni centri;

najpodobnija je ona koja najbolje zadovoljava

- zemljište namjenjeno za razvoj naselja;

sve navedene ciljeve.

- poljoprivredna tla; - zaštitna vodoopskrbna područja;

Utjecaj sanitarnog odlagališta na okoliš i ljudsko

- močvare i estuariji.

zdravlje

Čimbenici koji bitno utječu na podobnost lokacije

izazvanu prometom, pojavu neugodnih mirisa,

su:

prašinu,

a)topografija i uvjeti tla:

insekata, narušene estetske vriejdnosti krajolika.

očituje

se

procjedne

kroz: vode,

povećanu plinove,

buku razvoj

- nagibi tla ne veći od 15 – 20%;

Posebno ugroženi dijelovi okoliša su: podzemne

- propusnost tla – nepropusna tla su povoljnija;

vode, tlo i zrak.

- pH vrijednost tla;

Kako bi se izbjegle neželjene posljedice na

- kationski kapacitet izmjene.

okoliš u postupku donošenja odluke o primjeni

b)geološke i hidrološke prilike - geološki sastav i

sanitarnog odlagališta na određenoj lokaciji

tektonske značajke zemljišta (slojevi zemljišta,

nužno je prethodno izraditi procjenu utjecaja

njihovo pružanje, nagib i smjer nagiba:

sanitarnog odlagališta na okoliš.

- zone rasjeda su nepovoljne; - područja prihranjivanja vodonosnika nisu

Planiranjem

podobna;

potrebno je utvrditi:

c) klimatski i hidrološki uvjeti:

i

projektiranjem

odlagališta

- količinu i sastav otpada;

- padaline;

- kapacitet odlagališta i učestalost odlaganja;

- vjetrovi;

- opis mjesta odlaganja;

- temperatura

- plan rada i kontrole na odlagalištu;

d)korištenje zemljišta – sadašnje i planirano

- plan

zatvaranja

i

konačnog

uređenja

korištenje zemljišta ograničava izbor mogućih

odlagališta (zemljište iznad odlagališta može

mjesta odlagališta otpada.

se

e)troškovi gospodarenja

koristiti

za

poljoprivredno

ili

šumsko

gospodarenje ili kao uređen ikrajolik;

- troškovi pripreme i uređenja zemljišta;

- plan motrenja imjerenja utjecaja na okoliš;

- stalni godišnji troškovi;

- procjenu utjecaja na okoliš;

Gospodarski je opravdano planirati odlagalište

- procjenu

za vrijeme od najanje 5 godina.

troškova

(izgradnje,

zatvaranje).

f) sociološka gledišta

Osim ovih planova potrebno je ozraditi i niz

- utjecaj koje odabir lokacije može imati na

inžinjerskih projekata:

pstojeće

- pristupne prometnice i ulazni prostor;

stanovništvo

odlagališta

na

pogona,

(preseljenje,

dotadašnje

utjecaj

gospodarske

- interne prometnice, parkirališta; - ograde (mogući nasipi, plan sadnje drveća); 72

- zgrade za smještaj osoblja; - zgrade za smještaj i održavanje mehanizacije;

- mjere zaštite okoliša – brtvljenje temeljnih slojeva, kao i pokrivnog sloja; - sustav

prikupljanja,

čišćenja

i

ispuštanja

procjednih voda;

Tipovi temeljnih slojeva Sustav prikupljanja procjedina

- sustav hvatanja plinova i njihovo možebitno korištenje ili spaljivanje; - sustav

odvodnje

površinskih

POGONSKI POSTUPCI Odlaganje otpada se provodi primjenom jednog

voda

odlagališta; - interna mreža komunalne infrastrukture.

sa

od slijedećih postupaka: - površinskim odlaganjem (u ravnicama, kada uvjeti smještaja ne dozvoljavaju iskop jaraka, npr. Zagreb – Jakuševac);

- odlaganjem u jarcima; - punjenjem uvala, gudura klanaca.

Završni pokrovni sloj 73

ZAGREB, Jakuševac. Nakon sanacije temljnog sloja, napravljen je plan sanacije, uređen sustav odvodnje pocjednih i oborinskih voda. Više desetaka godina stari slojevi smeća piramidalno su oblikovani (oblik stepenaste piramide) i obloženi s humus i raslinjem.

Jakuševac – nakon djelomično proveden sanacije

Spalionice - koriste se i kao termoelektrane, smanjuje se količina (kubikaža) smeća, ostaje samo pepeo. Beč ima spalionicu u samom centru grada i nema potrebe za pojačanim transportom otpada kamionima).

Beč - spalionica Jakuševac – u toku sanacije

Gradska groblja - detaljnije u poglavlju o zelenim površinama 74

OSTALE MJERE ZAŠTITE U ostale mjere zaštite okoliša i stanovništva spadaju

svemjere

zaštite

od

elmentarnih

nepogoda i ratnih opasnosti, te zaštita od onečišćenja okoliša koja može biti uzrokovana havarijom u proizvodnom procesu ili koja je rezultat antropogenog utjecaja (npr. promet) a) protupožarni sustavi - hidranti, sirene itd. b) protupotresna zaštita (Zagreb - srednje jaki potresi, Dubrovnik - jaki potresi, Slavonija slabi); - ne smije se graditi na rasjedima i klizištima; c) zaštita od vjetra, vjetrozaštita (podvelebitska zona) d) poplave-gradovi na rijekama (grade se nasipi visine

daje

teoretska

mogućnost

poplave

jednom u 1000 g. - inženjerski proračuni) e) civilna (ratna) zaštita - sedamdesetih g. protuatomska

skloništa

(izgradnja

javnih

skloništa) Skloništa osnovne (prizemlje ili ojačani podrumi kuća, zgrada) i dopunske namjene (podzemni objekti od kojih nastaju zemljani humci koji zimi služe djeci za sanjkanje) Moguća su ograničenja u visini gradnje u blizini strateških objekata (zbog mogućeg rušenja)

f) zaštita od zagađenja - tlo - zrak - buka

75

GRADSKO ZELENILO Saznanje

o

EKOLOŠKA VAŽNOST ZELENIH POVRŠINA

ekološkom

(higijenskom

i

zdravstvenom) utjecaju gradskog zelenila na

1. BILJKA – FILTER ZA PRAŠINU

stanovanje, ali i njegovom estetskom doprinosu

Na cesti s drvećem prašine ima 70% manje

uređivanju

nego na cesti bez drveća. Odraslo stablo veže

prostora

rezultiralo

je

njegovim

uvrštenjem u šest temeljnih funkcionalnih zona

na sebe tijekom 1 godine oko 68 kg prašine i

grada. Također, naučna saznanja o ekološkom

prihvati količinu ispušnih plinova koliko ih

utjecaju na stanovanje postavila su zahtjeve

proizvede vozilo na putu od 25.000 km.

prema

određenju

optimalnog

odnosno

minimalnog udjela zelenih površina u gradskom

2. BILJKA – ZAŠTITA OD BUKE

tkivu. Tako je u strukturi grada uobičajeno da

Nasadi uz cestu mogu smanjiti buku za 10 – 13

zelene

Db (75 - 85 Db je vrijednost buke na jačim

površine

zauzimaju

oko

15

%

cjelokupnog gradskog teritorija (ponegdje i do

prometnicama, iznad 80 Db smetnje kod ljudi).

50%). Normativ za postojeće i stare dijelove

Nasadi sa svrhom zaštite od buke:

2

grada je ∼ 5 - 15 m / po stanovniku, dok je

- gusti sklop od dna do vrha;

normativ za nove gradove i naselja ∼ 45 - 60 m2

- odlučujuća struktura, a ne širina pojasa

/ po stanovniku.

nasada;

Zelenilo je jedina vrsta gradske funkcionalne

- najbolji učinci kombinacija nasip + nasadi;

zone međusobno spojive i poželjne u svakom

- odabir biljnih vrsta bitan – biljke s većim listom

dijelu grada i sa svakom drugom funkcijom.

bolje apsorbiraju buku:

Odnos zelenih površina i graugih funkcionalnih

- Velelisna lipa do 9 Db;

zona grada (Z - zaštitno zelenilo E - estetsko

- Malolisna lipa do 4 Db.

zelenilo R — rekreacijsko zelenilo): 1. STAMBENE ZONE GRADA (idealna simbioza sa zelenilom, estetsko i rekreativno zelenilo, dječja igrališta) - E i R; 2. INDUSTRIJSKE ZONE (zaštitno zelenilo) - Z; 3. CENTRALNE ZONE (parkovi u centrima gradova, koji služe za odmor i bijeg od prometa i buke, estetski obogaćuje grad) - E; 4. SPORTSKO REKREACIJSKE ZONE – R; 5. PROMETNE ZONE I KORIDORI - Z;

Mađarska, Szombathely - Zalaegerszeg

3. BILJKA – MODIFIKATOR KLIME Biljke neposredno utječu na klimu u gradu, naročito u pogledu hlađenja i vlaženja zraka. Tako npr. Drvored srednje veličine krošnje (javor, lipa,...) ljeti smanjuje temperaturu zraka do 3,5 ºC i povećava vlažnost zraka.

GUP Grada Zagreba (2003.)– gradsko zelenilo

76

4. BILJKA – PROIZVOĐAČ KISIKA

- drveće na trgu;

Osrednje veliko stablo proizvede godišnje kisika koliko treba jednom čovjeku tijekom godine dana. Biljke smanjuju broj patogenih bakterija u zraku. Istraživanja u Parizu su pokazala da 1 m3 zraka sadrži slijedeći broj bakterija: 4.000.000 - zrak u robnim kućama; 88.000

- Champ Elysees (platane)

1.000

- Park Montsouris

55

- Park šuma Fontaonebleau

Frankfurt n/M, Zeil

- drveće u ulici; 5. KONSOLIDACIJA TLA Korijenje drveća sprečava eroziju zemlje na nagibima, što je financijski jeftinije, ekološki i vizualno

prihvatljivije,

od

drugih

tehničkih

rješenja (uz pokose brijega - bagrem, uz obale vodotoka - vrba) Također moguće je drvećem neutralizirati manja klizišta (česti su slučajevi pojave klizanja tla na lokacijama gdje je posječena šuma). 6. ESTETSKA KOMPONENTA Oplemenjavanje ambijenta sadnjom drvoreda - drvored u pješačkoj ulici

Kod postave drvoreda u ulicama potrebno je BEČ,

Kärtnerstrasse

voditi računa da se on postavi udaljen od

Postavlja se u pravilu u središnjem dijelu ulice, udaljen

od

pročelja

(osigurano

osunčanje

prizemlja i katova zgrada), veličina krošnje ovisi o profilu ulice, ali i drugim propisima - mora biti osiguran

pristup

interventnim

pročelja (osigurano osunčanje prizemlja i katova zgrada), da veličina krošnje bude usklađena s profilom ulice, te da se, ukoliko je to moguće, osigura prakiranje u drvoredu.

vozilima

(vatrogasci najmanje 5,5 m širok pristup).

77

- drveće na izdvojenim parkirališnim površinama

Drvoredi - problemi i ograničenja u sadnji drvoreda: a) brzina, tempo prirasta Cesta sa svim popratnim sadržajima se izgradi za nekoliko mjeseci, dok stablima do zrelog uzrasta

trebaju

godine

da

ga

stvore

reprezentativan i estetski dojmljiv ambijent) Bogatiji gradovi pri izradi parkova i drvoreda

- koridor od 5 m je povoljan za sve vrste i ne

sade već osam godina stara stabla.(umjetno

zahtjeva dodatna zalijevanja i korijen ne

uzgojena u kontejnerima za transport)

ugrožava pločnike

b) plodovi (problem cesta i parkirališta) Uz prometnice, a naročito na parkirališnim mjestima se ne bi smjelo saditi drveće čiji plodovi otpadanjem mogu prouzročiti štetu na vozilu ( orah: mrlje od jodnog soka, divlji kesten: teški i tvrdi plod itd.). c) bogate listače ( problem cesta i parkirališta) Zbog

stalno

popunjenih

parkirnih

mjesta,

nemoguće je čistiti i odvoziti otpalo lišče (neuklonjeno lišće sa prometnica smanjuje faktor sigurnosti u prometu, truli i postaje

e) krošnje

klizavo).

Uz prometnice u gradu moraju biti podrezane

d)

tako da prve grane budu na visini od 3.8 m od

korijenje

Prilikom sadnje drveća mora se voditi računa o

podloge zbog neometanog prolaska visokih

širini koridora predviđenog za sadnju i koja će se

vozila - kamiona, autobusa, vatrogasnih vozila

vrsta saditi, jer pojedine vrste bi na uskom

itd.)

koridoru mogle prouzrokovat svojim korijenjem

f) sol

pucanje asfalta) također postoji i problem

Biraju se vrste koje su otporne na sol koja se

podzemnih instalacija

posipava zbog zimskih uvjeta na prometnici

- raspon zelenog koridora od 1,5 do 5 m

g) cvat

- vrste posađene u koridor širine manje od 1,5

U stambenim koridorima drveće koje izaziva

m zahtijevaju dodatno umjetno zalijevanje

česte alergije kod ljudi se ne bi smjelo saditi u

78

stambenim četvrtima (npr. kanadske topole, lipe itd.)

- kisele

kiše

izazivaju

umiranje

drveća

i

nestajanje šuma, onečišćenje cijele sjeverne hemisfere, mijenjaju kiselost tla (pH).

Položaj jednostranog drvoreda u koridoru ulice:

b) Nepovoljna prirodna struktura tla:

- ulica u smjeru Z - I - drvored na sjevernu

- tlo je puno žbuke i građevinskog otpada;

stranu - da štiti pročelje od južnog sunca - ulica u smjeru S - J - drvored na istočnu stranu - da štiti pročelje od „neugodnog“ zapadnog sunca.

- uz prometnice je biloški osiromašeno tlo; - tlo je zbijeno uslijed parkiranja (smanjenje kapilara i pora u tlu); - sol zimi povećava osmotski tlak (smanjuje se mogućnost primanja vode iz tla);

UVJETI RASTA GRADSKOG ZELENILA

- štetno djelovanje komunalnih instalacija –

Životni uvjeti drveća (ali i svih biljnih vrsta) su

visoka temperatura (toplovod, snopovi

izmjenjeni i nepovoljni, što za posljedicu ima

električnih kabela), kemijske aktivnosti

oštećenje biljaka, njihov slab razvoj te njihovu

(plinovod), oštećenje korijena zbog popravaka

bolest i neotpornost.

instalacija. c) Razina podzemne vode je preniska, biljeke žive od oborinske vode koja se procjedi u tlo: - s asfaltnih površina ∼ 10%; - kroz nabijeno tlo ∼ 50%; - u kućnim vrtovima ∼ 85%; - u perivojima ∼ 85-100%. d) Prosječna godišnja temperatura zraka u gradu je ∼ 0,5-2 C više od temperature zraka u okolici. Postotak zračne vlage u gradu je manji. U gradu ima manje mraze, leda i snijega. Smog smanjuje sunčevo zračenje za 30%.

Problemi koji imaju negativan utjecaj na zelelnilo u gradu su: onečišćenje zraka, nepovoljna struktura tla, nedostatak vode u tlu, te gradska klima. a) Onečišćenje zraka je najopasnije onečišenje: - štetni plinovi SO, SO2, NO2, NH3 oštećuju list. - prašina

se

zaustavlja

na

listu,

otežava

asimilaciju i transpiraciju, a u dodiru s vodom stvara štetne spojeve.

ZAGREB, Prilaz Đure Deželića

Svi ovi negativni utjecaji grada rezulturali su skraćenjem životnog vijeka drveća u gradu u odnosu na iste biljne vrste u prirodnim uvjetima – npr. životni vijek Lipe (Tilia parvifolia, T. Grandifolia) iznosi: 79

300 - 400 god. U šumi ili u prirodi;

- čim

100 - 150 god. u perivojima; 40 - 80 god.

dalje

od

stambenih

zona,

bučnih

prometnica i industrijskih zona

u uličnim drvoredima.

- na najviše točke

grada

(suha povišena

Sve biljne vrste nisu jednako otporne na život u

mjesta),

gradskim uvjetima, tako su npr. listače otpornije

mogućnosti procjeđivanja u podzemne vode,

od četinjača.

dalje od vodozaštitnih zona

na

porozno

tlo,

gdje

nema

Nepovoljni uvjeti života traže pojačanu skrb u

Normativi po umrlima kod prosječnih gradova - u

vidu dodatne zaštite, prihranjivanja, zaljevanja i

prosječnim gradovima godišnja smrtnost iznosi

sl.

1,5 % ukupne populacije 3,3 m2 zauzima jedno grobno mjesto (uključivo i prilazne staze)

ZELENE POVRŠINE GRADA SE DIJELE:

Grobni ukopni ciklus je 30 do 50 g. (toliko traje

1. po funkciji

"sjećanje" na pokojnika)

2. po formi (pojavnom obliku)

Izračuni za groblja - npr. grad od 100 000

3. po visini uzgoja

stanovnika (Osijek), 1,5 % = 1500 godišnje x 3,3

4. po režimu korištenja

m2 = 5000 m2 što je 0,5 ha / godišnje, odnosno = 25 ha za ciklus od 50 godina je dovoljna

1. PREMA FUNKCIJI

površina za grad te veličine.

a) ukrasno zelenilo

Normativi po živom stanovniku = 2,5 m2

Oplemenjuje i oblikuje neizgrađene površine

U odabiru biljnih vrsta crnogorica ima prednost

(estetski doprinosi cjelokupnom dojmu grada):

zbog svog korijena koji urasta vertikalno, a ne

- parkovi, cvjetnjaci;

kao kod listopadnog drveća čiji se korijen širi

b) zaštitno zelenilo (zaštita od buke, prašine,

horizontalno te uzrokuje štetu na stazama i

sunca, itd.):

grobovima

- postavljaju se oko industrijskih zona i uz

e) prezentacijsko zelenilo:

prometnice;

- zone spomen parkova;

- krošnje stabala amortiziraju (upijaju) prometnu

- arheološki

buku;

(Šćitarjevo

-

Zagreb,

Varaždinske toplice - Rimski grad);

- lišće apsorbira prašinu (prihvaća i zadržava na

- edukativno zelenilo - botanički vrt;

sebi prašinu jer je vlažno, nekada ljepljivo ili

- zoološki vrt;

ima dlačice);

- arboretum;

- krošnje pružaju zaštitu od sunca;

- opći kriteriji, ne vrijedi za sve gradove i

- korijenje drveća sprečava zemlju od erozije na sa

uzgojenom

naselja; f) rezerve zelenih površina - neiskorišteni zeleni

klizištima i odronima; - buseni

parkovi

travom

učvršćuju

pokose zemljišta od klizanja i ispiranja;

prostori na kojima je predviđena izgradnja, pa se može ostavljati za rezervu.

c) rekreativno zelenilo Nema vizualnu niti reprezentativnu funkciju;

2. PREMA FORMI -javlja se u obliku:

d) grobno zelenilo;

a) parkovnih površina - geometrijski definirane ili

Prilikom smještanja groblja mora se voditi

slobodno komponirane - zonsko plošne

računa o ambijentalno - psihološkom kriteriju,

b) drvoreda - geometrijski, linearno definirani

stoga se ona smještaju:

c)

soliternog

zelenila-

točkasto

zelenilo

(pojedinačna dominantna stara stabla) 80

d) razne slobodne grupacije - manje omeđene

U stambenom naselju površine 20 ha trebalo bi

grupe zelenila (nešto između prethodne tri)

se nalaziti 5 do 10 takvih igrališta b) srednja dječja igrališta za djecu od 3 do 7 g.

3. PREMA VISINI UZGOJA

(čine 6 % ukupne populacije) - vrtički uzrast,

a) visoko zelenilo - stabla

normativ 5 m2 po djetetu

b) srednje visoko - grmoliko zelenilo

- dozvoljeni su svi elementi igrališta (ljuljačke,

c) nisko ili parterno zelenilo

tobogani,

- zatravljene površine ili tratine;

pješčanici, itd.);

- cvjetnjaci (u manjim količinama zbog visoke cijene

održavanja,

stalno

se

izmjenjuje

vrtuljci,

penjalice,

klackalice,

- paziti na meku oblogu partera. Radijus gravitacije 150 - 250 m

sezonsko cvijeće, samo u reprezentativnim

P = 300 do 500 m2

prostorima).

U stambenom naselju površine 20 ha trebalo bi

Cvjetnjaci su pristupni u max. lO % zelenih

se nalaziti 2 do 3 takva igrališta.

površina, dok preostalih 90 % čine stabla,

c) velika igrališta za djecu od 7 do 14 g. (čine 10

grmoliko zelenilo i tratine.

% ukupne populacije) - školski uzrast (osnovna

d) puzajuće

škola), normativ 6 m2 po djetetu - sportski tereni ( staze za trčanje, tereni za

4. PREMA REŽIMU KORIŠTENJA

košarku, nogomet, odbojku, itd.) - često se

a) javno zelenilo — gradski parkovi, dječja

školska

igrališta (održavaju ih komunalna poduzeća);

aktivnosti

igrališta

koriste

za

izvanškolske

b) polu-javno zelenilo - zelenilo koje je zatvoreno

U stambenom naselju površine 20 ha trebalo bi

(čuvano) ogradom, kontrolirano, naplatno (npr. -

se nalaziti jedno takvo igralište.

botanički vrt, SRC, zoološki vrt, memorijalne zone sa spomenicima itd.); c) privatno zelenilo - privatne parcele, vrtovi hotela, okoliš zgrada, itd. ZELENILO STAMBENOG NASELJA Za dimenzioniranje sadržaja (dječjih igrallišta) unutar parkovnih površina stambenog naselja i određivanje njihovog položaja u mreži zelenih površina naselja primjenjuje se slijedeće. Dječja igrališta se dijele na: a) malo dječje igralište za djecu od 1 do 3 g. (čine do 3 % ukupne populacije) djeca jasličke dobi. Normativ za određivanje potrebne površine dječjeg igrališta iznosi - 1 m2 po djetetu. Opremu čine samo pješčanik + klupe i koševi za otpatke,

bez

sprava

za

igranje.

Radijus

gravitacije igrališta je od 50 do 100 m (mala djeca ne mogu daleko hodati), a uobičajena veličina - 100 m2 81

LITERATURA: 1. Bacon E.N. "DESIGN OF CITIES", The Viking Press, New York 1974. 2. Giedeon

S.

"PROSTOR

ARHITEKTURA",

VREME

Građevinska

knjiga,

Beograd 1969. 3. Marinović-Uzelac

A.

"SOCIJALNI

PROSTOR GRADA", Liber, Zagreb 1978 4. Marinović-Uzelac

A.

"PROSTORNO

PLANIRANJE", Dom i svijet, Zagreb 2001. 5. Milić B.

"RAZVOJ

GRADA

KROZ

STOLJEĆA I, II i III", Školska knjiga, Zagreb, 2002 6. Mirković B. "OSNOVI URBANIZMA 1a, 1b, 2a i 2b" Građevinska knjiga, Beograd 1976 7. Mumford L. "GRAD U HISTORIJI", Naprijed, Zagreb 1968. 8. Pegan

S,

graditeljskog

„Osnove

urbanističkog

zakonodavstva“,

i

Acta

architectonica, Zagreb 2006. 9. Wenzler F. „PROSTORNO PLANIRANJE I UREĐIVANJE PROSTORA – 2 Razvoj gradova kroz povijest“ – skripta, Građevinski fakultet, 1987.

82