Teorija glazbene umjetnosti.docx

Teorija glazbene umjetnosti – romantizam Johann Strauss: Na lijepom plavom Dunavu - Valcer, troobna mjera(agogički istaknuta prva oba s promjenom tempa - Ugođaj svečan -

Melodija- strofno djela ( stalno se ponavlja)

-

Izvođači: orkestar

Glazbene vrste: - Sklaatelji proužili trajanje simfoniji, sonati, koncertu, komornim jelima i operi (

sve je višestavačno). - Tipične vrste romantizma – romantizma – minijature, solo pjesme, simfonijske pjesme  – nastaju zbog potreba sklaatelja a izrazi ugođaj trenutka i sklonost programnosti. - Jednostavačne nove glazbene vrste: glasovirska minijatura, solo pjesma, simfonijska pjesma i koncertna uvertira.

- Višestavačne nove glazbene vrste: romantička suita i balet. - Višestavačne ramatične glasovirske sonate više nisu popularne kao u klasicizmu. - JEDNOSTAVAČNE VRSTE: o

Glasovirska minijatura: 

 

Kratke skladbe koje traju samo nekoliko minuta, idealne za

opisivanje ugođaja, trenutačnih bljeskova raspoloženja i maštanja. Izvoile su se na intimnijim koncertima u građanskim salonima ili na amaterskom kudnom muziciranju. Obično su sklaane u dvodijelnom ili trodijelnom obliku. Medijske linije – vokalnog karaktera – ističu njihov lirski ugođaj. Glasovir postaje jako popularan , mehanika usavršena. Glazbalo ima vedi opseg tonova i zvukovni volumen te jaču izražajnost. Robert Schumann, Franz Schubert, Frederic Chopin i Franz Liszt  – stvaraju novi glasovirski stil profinjene i bogate izražajnosti.



Sve popularnije.



Često prisutna programnost.



Frederic Chopin: Nocturno u Es- duru 

Melodija se ponavlja 3 puta, dodaje ukrasne tonove u varijacijama kao u talijanskim operama toga vremena.



Prije završnoga smirenja – strastveni vrhunac izražen u forte dinamici.



Ludwig von Beethoven: Für Elise 

http://www.youtube.com/watch?v=_mVW8tgGY_w&list=P Lq-WuIJFDipQkK148Ef7jEp45vBqST3ah



ABACA



Glasovir, rondo.

1



o

Česta nagla promjena tempa kako bi se očarala nestalnost osjedaja u romantizmu.

Solo pjesma:    

Skladba za glas i glasovir . Iealna za izražavanje trenutačnih

promjena raspoloženja. Jedan od simbola romantičkog razoblja. Savršeno je ogovarala salonskom kudnom muziciranju. Način pjevanja rugačiji o vanjskoga sjaja( koloratura i tehničkih bravura u opearma)



Sklaatelji nastoje POTPUNO stopiti poeziju i glazbu prenosedi u glazbu ugođaj i poruku p pjesme. jesme. Tekst može biti uglazbljen na različite načine.



STROFNI OBLIK: 

Ista melodija u svim strofama teksta, melodija lako pamtljiva zbog ponavljanja.



  



Tako se uglazbljuju jednostavniji tekstovi, bliski narodnim, u

kojima nema vedih promjena raspoloženja. Primjerice ječje, božidne i popularne pjesme. p jesme. Glasovirska ionica jenostavna, poređena vokalnoj. Franz Schubert: Ružica u gaju

VARIRANI OBLIK: 

Vatroslav Lisinski: Ribar  o

http://www.youtube.com/watch?v=MwIrhhdH8U8 &list=PLq-WuIJFDipQkK148Ef7jEp45vBqST3ah

o o

o

Autor stihova: Petar Preraovid. Značenje pjesme – buđenje nacionalne svijesti ( satirički priča o političarima) AAB, Preludij – pjesma – interludij – naglasak na B:postludij

o

Sve strofe nisu jednako uglazbljene, ali se ponavljaju.

o

Glasovirski uvo: pokretan i živahan, kao a oslikava ribice koje brzo plivaju u vodi.

o



Melodijska lin ija ima neobične skokove.

PROKOMPONIRANI OBLIK 

 

Uvijek nova meloija o početka o kraja teksta, oblikovana prema saržaju teksta. Jeinstvo cjeline više ovisi o tekstu nego o glazbi. Glasovirska pratnja ima važnu ulogu, ravnopravna je s glasom u stvaranju ugođaja. U preluiju ( uvou) stvara

2

opdi ugođaj pjesme, a na kraju zaključuje z aključuje sklabu svojevrsnim komentarom – postludijem. 

Franz Schubert: Der Erlkönig (Vilinski kralj) o

http://www.youtube.com/watch?v=RcxEqn5CQlA&l ist=PLq-WuIJFDipQkK148Ef7jEp45vBqST3ah

o

Napisao u 18. Goini života (do tada skladao 143 solo pjesme)

o

o

Balada s tri lika (otac, ječak i vilinski kralj) i

pripovjeačem Dramatičnost: pjevač glumi četiri uloge  nastanak minijaturne opere

o

Simfonijska pjesma:  

Jenostavačno programno orkestralno jelo. Programna glazba – instrumentalna glazba koja pokušava opisati izvanglazbene saržaje. Sklaatelj sazržaj može naznačiti s pomodu naslova ili objasniti popratnim tekstom koji se naziva program.



Skladatelji romantizma  – naahnude u priroi, vlastitom životu, u

povijesnim ogađajima, u umjetničkim slikama i književnim djelima. 

ORKESTRALNE VRSTE: simfonijska pjesma, programna simfonija i

programna suita. 

Slobodan oblik, oblikovanje tijeka sklabe ovisno o saržaju koji

žele opisati. 

Ime i definitivni oblik simfonijske pjesme dao je Frantz Liszt. Predstavnik je i Richard Strauss.

o

Koncertna uvertira: 

Samostalna orkestralna skladba namijenjena koncertnom

izvođenju. 

Uvertira je orkestralni uvod za glazbeno-scensko djelo (operu, operetu, balet)



Petar Iljič Čajkovski: Uvertira 1812 Izvođači: orkestar Ritam se često mijenja   

http://www.youtube.com/watch?v=u2W1Wi2U9sQ&list=P Lq-WuIJFDipQkK148Ef7jEp45vBqST3ah



-

Ruska nacionalna himna, francuska himna

VIŠESTAVAČNE VRSTE: o Romanička suita:  Stavci više nisu plesovi i nisu obavezno svi u istom tonalitetu 

Pod utjecajem programne glazbe

3



Najpopularnije su: Robert Schuman : Karneval , Motest Petrovič Musorgski: Slike s izložbe, Camille Saint-Saëns: Karneval životinja



http://www.youtube.com/watch?v=li5HG5r6pbQ&list=PLqWuIJFDipQkK148Ef7jEp45vBqST3ah



-

Musorgski: Ples pilida u ljuskama ( iz suite Slike s izložbe)

SOLISTIČKI KONCERT Nije oživio vede promjene za solo glazbalo i orkestar u razoblju o romantizma. o

Obavezna trostavačnost s propisanim onosom ugođaja stavaka brzi polagani-brzi.

o

Romantički koncerti nešto uži o klasicističkih. klasicističkih.

o

Osnovna uloga koncerta: pokazati virtuozitet solista.

o

Novost: ravnopravniji onost između solista i orkestra u iznošenju tema.

o

Dvostruka ekspozicija

o

Solistička kaenca: najčešde pre kraj stavka, isticanje virtuoziteta solista

o

F. Mendelssohn: Violinski koncert 

http://www.youtube.com/watch?v=li5HG5r6pbQ&list=PLqWuIJFDipQkK148Ef7jEp45vBqST3ah o

P.I. Čajkovski: Čajkovski: Klavirski koncert   Ritam se često mijenja  Cikličnost forme: tema koja se javlja u više stavaka. 

http://www.youtube.com/watch?v=sIyQU3gudVg&list=PLqWuIJFDipQkK148Ef7jEp45vBqST3ah

o

Nicolo Paganini: Koncert za violinu i orkestar u h-molu 

http://www.youtube.com/watch?v=yhve5jT4xmM&list=PLqWuIJFDipQkK148Ef7jEp45vBqST3ah

o

Frantz Liszt: Žensko luilo – luilo  – virtuozitet na klaviru

Glazbeno – scenske vrste -

OPERA o

Opera seria i opera buffa i alje važne glazbeno -scenske vrste namijenjene

širokom krugu pubilike. o o

o

Podijeljene na operne brojeve kao i opere prethonoga stoljeda.

U ranoromantičkim operama mnogih talijanskih sklaatelja nastavlja živjeti slavni BEL CANTO stil! Najslavniji: Gioacchino Rossini, Gaetano Donizetti i Vincenzo Bellini.  TALIJANSKI TROLIST!

o

S omermorska a Gaetano Donizetti: Lucija Somermorsk 

III čin, arija Il olce suo no ( slatki zvuk)



http://www.youtube.com/watch?v=AyEtkMWmFL4&list=PLqWuIJFDipQkK148Ef7jEp45vBqST3ah

o

Nacionalna opera:

4



Početkom 19.st., tematika iz naronih priča ili povijesnih zbivanja.



Libreto: na narodnom jeziku, jeziku, radnja u prirodi, prirodi, na selu ili na



značajnim povijesnim mjestima. Likovi: ljui iz naroa ili povijesne ličnosti. Sklaatelji se koriste meloijama, ritmovima i ostalim obilježjima



tradicijske glazbe. 

Prva nacionalna opera nastala je u Njemačkoj: Der Freischütz (Strijelac vilenjak), Carl Maria von Weber 



Najbrojniji predstavnici nacionalne opere: skladatelji slavenskih

nacionalnih škola. 

Prva ruska nacionalna opera: Ivan Susanjin,skladatelj Mihaila Glinka



Prva hrvatska nacionalna opera: Ljubav i zloba(1846.) Vatroslava Lisinskog, zatim Porin(1851.) istoga skladatelja. Ivan pl. Zajc ja skladao operu Nikola Šubid Zrinjski (1876.).

o

Dva operna velikana: Guiseppe Verdi i Richard Wagner (1813. Rođena oba) 

2 najsjajnije zvijete romantičke opere istoobno i vije krajnje suprotnosti romantizma.



Guiseppe Verdi: 

Teži prironosti, jenostavnosti i intimnosti, pomaganju drugim ljudima početak gl. realizma.



Blizak je narodu, uveo je likove iz naroda



Nastavio tradiciju talijanskog bel canta.



Skladao Latinsku trilogiju: o

Rigoletto: radnja se odvija u 16.st. na dvoru vojvode

od Mantove. Glavni lik je grbava dvorska luda,

njegova jeina sreda je ljubav prema kderi Gili. Arija vojvoe iz 3. Čina, La onna e mobile ( Žena je varljiva)

http://www.youtube.com/watch?v=8A3zetSuYRg&li st=PLq-WuIJFDipQkK148Ef7jEp45vBqST3ah



o

Traviata: gl. lik Violeta

o

Trubadur: zbor Vigana, Ciganka Azucena? 

Richard Warner: 

Reformirao operu



Die Walküre – druga opera ciklusa Prsten Nibelunga.



Težio je ostvariti jeinstvo svih umjetnosti



Isticao dramsku radnju kao nositelja cijele opere.



Najznačajniji elementi njegove operne reforme: o

Spajanje glazbenih brojeva u cjelovite prizore

5

o

Uvođenje lajtmotiva ( glazbenih motiva koji simboliziraju orežene likove, premete, ieje za opernu radnju)

o

Simfonizacija orkestra ( više nije pratnja, nego ujedinjuje i vodi cijelu glazbenu dramu)

6

NEOKLASICIZAM

-

Spaja obilježja starog razoblja sa suvremenim

-

Suvremen: odnos prema vrsti, traje kratko, rog glavni

-

1° u širem smislu : o 20.st. Bruno Bjelinski: Concertino za rog i guače 

http://www.youtube.com/watch?v=zeWjcOQ6EOA&list=PLqWuIJFDipQkK148Ef7jEp45vBqST3ah



I. Stavak cca 2 min



Allegro

Motoričan ritam 2° u užem smislu: Sergej Prokofijev: Klasična simfonija u D -duru o  I. Stavak – dramatski u brzom tempu ( Allegro); sonatni oblik 

-



Izvodi simfonijski orkestar



Traje 20-40 minuta



http://www.youtube.com/watch?v=pCDHv1jzR4s&list=PLqWuIJFDipQkK148Ef7jEp45vBqST3ah



var

Ekspozicija ( T 1 ~ T2 codetta), provedba (T 1

var

T2 ~), repriza (T 1 T2

coda  bez mosta između T 1 i T2 jer su u istom tonalitetu)

7