1.PROSVJETITELJSTVO
Pocetkom Pocetkom 18. vijeka vijeka na cijelom cijelom njemacko njemackom m govo govornom rnom podrucju podrucju osjecale osjecale su se tekovine koje su pratile uspon evropske burzoazije. Za naziv ove epohe u Njemackoj se upotrebljava izraz Aufklaerung, koji je u 18v. oznacavao odradjeni process na drustvenom, filozofskom i literarnom planu. radjanstvo radjanstvo je bilo nosilac stremljenja da se stvori stvori stoljece oslobo oslobodje djeno no predra predrasud suda, a, prosve prosvece ceno. no. Prosvj Prosvjeti etitel teljstv jstvoo produz produzava ava ono sto je pok pokren renuto uto humanizmom,renesansom i reformacijom. !ni smatraju da je um prirodno sredstvo i snaga koja stvara svuda red, pomocu uma i razuma moguce je saznati istinu i upravljati stvarnoscu. "ant je za prosvjetiteljstvo rekao# ,,izlaz covjekov iz stanja maloljetnosti. $aloljetnost je nesposobnost nesposobnost da se sluzimo svojom pamecu bez upucivanja. %udi smio da se posluzis svojom pamecu&' to je lozinka lozinka prosvjetiteljstva((. prosvjetiteljstva((. )vjerenje da je ovaj svijet bolji od svih svjetova i da se putem razuma moze steci blazenstvo i sve za cim covjek tezi na zemlji. "ao ideali uzdizu se rad i odmor, zdravlje,blagostanje, obrazovanje. Njemacka knjizevnost knjizevnost prosvjetiteljstva prolazi prolazi kroz * faze# 1. lav lavni ni pred predst stav avni nikk je o ots tsed ed,, a filo filozo zofs fsku ku po potp tpor oruu daju daju "ris "risti tija jann +omazi mazijus jus i "ristijan olf koji stvaraju prosvjetiteljsku terminologiju i popularisu shvatanje da je ovaj svijet bolji od svih svjetova i da treba teziti obrazovanju razuma -. rugu fazu fazu karakte karakterise rise sukob sukob izmedju izmedju otsed otsedaa i njegovih njegovih protivnik protivnikaa *. ) trecoj trecoj fazi javljaju javljaju se pisci pisci kao kao sto su "lopsto "lopstok, k, ila iland nd i /esing /esing Na knjizevnom planu centralna figura je 0ohan "ristof otsed. !bimna otsedova djela obuhvata obuh vataju ju lijepu knjizevnost, knjizevnost, njemacki njemacki jezik i pozo pozoriste riste.. Pokrenuo Pokrenuo je i izdavao izdavao nedjeljne nedjeljne casopise moralistickih tendencija. "ao primjer pred ocima mu je !pic. !n uvidja da u njemackoj knjizevnosti jos nema ni epa ni drama, pa u zelji da pruzi obrazac pojedinih knjizevnih rodova, zagleda se u strane knjizevnosti, prvenstveno u francusku. otsedov poznato djelo je Pokusaj kriticke pjesnicke umjetnosti za Njemce. !n od pisca trazi da raspolaze poznavanjem stvari o kojima pise, ostroumnost 2 poznavanje ljudi. !d svakog djela trazi da poucava 2 zabavlja. Za njega je tragedija visa knjizevna vrsta jer sadrzi plemenitija 2 visa osjecanja. !n cijeni jedino francuske komedije. Zatijeva da drama ima pet cinova 2 samo jednu glavnu radnju. Njegova poznata drama je "atonova smrt.
UOPSTENO O PROSVJETITELJSTVU PROSVJETITELJSTVU (katarinina prezentacija) )slijedio je izmedju epohe baroka i klasike. Pokret koji se uporedo javlja sa prosvetiteljstvom, a predstavlja predstavlja suprotnost suprotnost je 3turm und rang. Prosvjetiteljstvo se suprotstavljalo apsolutizmu, ogranicavanju slobode ljudi, nejednakosti ljudi. 4aposlutizam predstavlja istorijsku pozadinu5. pozadinu5. az azni ni predstavnici su# su#
1.o 1.oltaire 46ran7ois'$arie Arouet5' jedan j edan od najcitanijih pisaca francuskog i evropskog prosvjetiteljstva -.0ohan "ristof otsed *. othold fraim /esing 9. "ristijan 6irhtegot elert :. "ristof $artin iland
Kristijan Firte!"t #e$ert Najistaknutiji saradnik casopisa %remenski prilozi. 3vojevremeno je veoma ugledna i cijenjena licnost, popularan pisac sirokog sloja citalaca. %io je professor poezije, retorike, morala 2 pedagogije na )niverzitetu u /ajpcigu, a medju mnogobrojnim slusaocima njegovih predavanja nalazio nalazio se 2 ete. elert je napisao nekoliko drama, no njegove dram su scenski bile slabe, sa malo dramske radnje, potisnute jos izlivima osjecanja. 3iroku popularnost 2 slavu, elert je stekao kao pisac basni 2 pripovjedaka u stihovima. !n je tako njemackim citaocima pruzio basnu, staru knjizevnu vrstu ,koje u njemackoj literature nije bilo vec dosta dugo. !ve zbirke odlikuju se jasnocom, jednostavnoscu jednostavnoscu 2 izvandrednim poetskim jezikom, poucnim tendencijama 2 prostonarodnim tonom. tonom. Poznat je 2 njegov roman Zivot svedsje grofice fon . ovim romanom dao je obrazac romana o porodici 2 uveo osjecajnost 4mpfindsamkeit5 4mpfindsamkeit5 u prozu njemacke knjizevnosti. knjizevnosti. %rak medju rodjacima, bracni trouglovi, trovanja, kletve itd' roman podsjeca na literature dvorsko galantnog doba. elert je citavim svojim stavom nesvjesno nastojao da izmiri poredak koji se klonio padu sa novim shvatanjem umjetnosti koje polako nastupa. Poeziju je potcinjavao moralnoj filozofiji, ali se cuvao svega sto je moglo zastrasujuce djelovati. Njegov poetski talenta 2 sposobnost da nadje teme 2 rjecnik koji ce svako razumjeti, osigurali su mu citalacku publiku sve do kraja 1;v.
Fri%ri #"t$i& K$"pst"k %io je prvi klasik u njemackoj njemackoj knjizevnosti. rlo rlo rano je postao slavan i unistio otsedovo ucenje ucenje o poeziji. poeziji. Pokazalo Pokazalo se da se ne mora pjevati pjevati samo o antickim antickim junacima, junacima, da je za pjesnistvo potreban 2 talenat, a da predmet poezije ne mora da bude samo realnost koju je moguce rukama opipati. Poznat Poznat je kao pisac pisac oda oda,, od ko kojih jih su najpoz najpozna natije tije Cirisko jezero, Dvije muze, Herman I Tusnelda..itd . poslije smrti svoje zene on se udubljuje u studiranje daleke germanske proslosti proslosti a narocito germanske mitologije. !dusevljava se junackim podvizima mitskih germanskih junaka 2 velica ih.
3voja najdublja najdublja ljudska osjecanja osjecanja prikazuje prikazuje u svojoj svojoj odi Moja otadzbina. Napisao je 2 tri Teutoburskoj sumi, Herman I knezevi, Hermanova smrt. ) dramama povezuje drame# Bitka u Teutoburskoj scene sa pjevanjem, nazivajuci takve drame barditima. !n svjesno pravi razliku prema dramama u uzem smislu 2 tragedijama, kako antickim tako 2 klasicnim. "ao rezultat rezultat njegovog njegovog razmisljanj razmisljanjaa u %ecu nastaje nastaje djelo Njemacka republika naucnika,od koga je izasla samo prva sveska 2 koje je dozivjelo veliki uspjeh. ) njegovoj republici nema vise mjesta za naucnike, ali u njoj mogu biti svi patriotski elementi koji su sposobni da doprinesu napretku, bez obzira koje profesije bili. !n brani dostojanstvo pjesnika, svojim stavom da poezija ne predstavlja nikakvo podrazavanje' on se nasao na liniji 3turm und ranga. "ada je izbila francuska revolucija, u njemu je svom snagom progovorio gradjanin, protivnik aristokratskog drustva, pa je taj istorijski dogadjaj odusevljeno pozdravio 2 posvetio mu odu Oslobodila Oslobodilacki cki rat. 6rancuzi mu dodjeljuju mjesto pocasnog gradjanina, medjutim kada je saznao za razvoj francuske revolucije on biva duboko razocaran ishodima 2 pise odu Moja zabluda.
Za svoje savremenike "lopstok je bio pjesnik Mesije 2 liricar liricar koji koji je unio unio nove nove tonove tonove 2 motive u njemacku poeziju. ) Mesiji se jedan dio radnje zbiva na zemlji, jedan dio izmedju zemlje 2 neba, izvjesne scene se odigravaju u raju ili paklu, te tako pjesnik opisuje cas culni, cas sasvim vanculni svijet. 3 obzirom da je na ovom epu radio -: godina, da ga je poceo kao mladic a zavrsio kao covjek koji ulazi u pedesetu godinu zivota, nije kroz njega mogao da provede jedinstven jedinstven ton. Zasluzan je za potiskivanje aleksandrinca 2 upotrebu heksametra.
'artin Krist" Vi$an% 3matra se za najboljeg pjesnika njemackog rokokoa, bar po jednom dijelo njegove poetske djelat djelatnos nosti ti ko koja ja je bila bila obimna obimna.. %avio %avio se prevod prevodjen jenjem jem i u svo svojih jih 8 svesa svesaka ka prevod prevodii -3ekspirove drame. Znacajan je njegov roman u prozi Don ilvio, koji se naslanja na evropska predanja o on "ihotu. +o je satira protiv vaspitanja na osnovu romana onoga doba, vaspitanja koje ne pravi razliku izmejdu zivotne stvarnosti 2 stvarnosti bajke, 2 koje podrzava vjerovanje u vile 2 vanprirodna bica, protiv cega su se borili prosvjetitelji. +ako je ovaj ilandov roman dobio vaspitne elemente, pa kao %ildungsroman predstavlja pretecu Agatona. Agaton' u ovom djelu iland radnju prenosi u staru 0eladu, zaodjeva ljudi 2 dogadjaje u anticko grcko ruho ali mu klasika sluzi samo kao maska. "roz Agatona pisaca u neku ruku pokazuje svoj sopstveni put vaspitanja 2 formiranja# od misticarskog zanesenjaka, zanesenjaka, on postaje covjek koji zivi 2 uziva u zivotu.
reci da je naisao na opsti povoljni prijem. =rkveni 2 prosvjetiteljski krugovi osjetili su se pogodjeni, a u %ecu %ecu 2 =irihu djelo je bilo bilo cak 2 zabranjeno. zabranjeno. ) djelimu !latno o"ledalo izlozio je 2 razradio jendu prosvjetiteljsku misao apsolutisticke monarhije, po kojoj je dobar samo onaj suvjereni kome je prva 2 najvaznija briga da stvori sto bolje uslove za zivot svojih podanika. iland ne glorifikuje njemacke vladare 2 njihove male drzavice, njegov ideal je velika apsolutisticka drzava sa svim njenim institucijama, kao sto su poreski sistem, zakoni, drzavne drzavne ustanove za vaspitanje, vaspitanje, klasno uredjenje, stalna vojska vojska itd..on smatra da svi moraju biti korisni clanovi drustva. iland iland je napisao 2 nekoliko drama ali njego dramski rad nije bio od velikog znacaja. Znaca Znacajan jan njegov njegov pod poduhv uhvat at je pok pokret retanj anjee 2 izdav izdavanj anjee casopi casopisa sa Merkur . =asopis nije bio iskljucivo njemackog karaktera, nego je donosio priloge iz raznih oblasti# filozofije, politike, ekonomje, prirodnih nauka itd.. iland je okupio, mada ne trajno, znatan broj saradnika. =asopis je zastupao tendencije vaspitanja u prosvjetiteljskom duhu 2 djelovao je ne na elitnu publiku, nego na na srednji stalez 2 prosjecne prosjecne citaoce. ) $erkuru, iland pored ostalog objavljuje #bdericane, koji sa prekidima tokom nekoliko godina izlaze u odlomcima, a tek kasnije u konacnoj obradi izlaze kao posebna knjiga. Pisuci Abdericane, iland se posluzio starijim knjigama za narod, u kojima se ismijavaju pojedini njemacki stalezi, ali mnogi karakteristicni momenti ovog humoristickog romana su poetski prikaz pjesnikovih licnih dozivljaja. $ada je oaj roman zaodjeven u grcko ruho, citava satira odnosi se u stvari na stanovnike =iriha, %erna, %iberaha, rfurta, ajmara itd.. edrim humorom iland iland se nasmijao razumu, idolu svog doba 2 prikazao svijet luda. ) Abderu, posle niza godina godina svraca svraca emokrit, emokrit, pa njegovi dozivljaju dozivljaju u tom gradu gradu cine prvi dio romana. ) drugom dijelu javalja se >ipokrat, a u trecem nastupa uripid, te tada je pisac imao prilike da podvrgne kritici kritici njemacko pozoriste.. pozoriste.. Znacajan je 2 njegov ep Oberon, koji se sastoji od 1- pjevanja 2 prikazuje ilandovo nastojanje da stvori sintezu razuma 2 osjecanja. !vo nastojanje predstavlja ilanda kao pjesnika koji spaja spaja barok sa romantikom. romantikom. "ada je izbila francuska revolucija, iland je pozdravio 2 nalazio njeno puno opravdanje. !n je u vecoj mjeri od bilo bilo kog njemackog njemackog klasika bio svjestan svjestan potrebe gradjanske gradjanske revolucije. ) usponu njemacke klasicne knjizevnosti, u praskozorje klasike etea 2 3ilera, iland zauzima znacajno mjesto. !n je najznacajniji pjesnik njemackog rokokoa, ali tematski 2 stilisticki stilisticki njegov njegov rad objedninj objedninjuje uje pijetizam pijetizam,, osjecajn osjecajnost, ost, anakreont anakreontiku, iku, prosvjetit prosvjetiteljst eljstvo, vo, klasiku 2 romantiku. 2mao je visokorazvijenu gradjansku gradjansku svijest , koja se ogleda 2 u njegovim knjizevnim djelima. 2mao je mnogo ogorcenik neprijatelja. jerovao je u snagu razuma, idealizovao prosveceni apsolutizam 2 zalagao se za izgladjivanje sukoba.
#"t"$% Erai Lesin!
*. PROSVE+ENI PROSVE+ENI ,PSOLUT ,PSOLUTI-,' I-,' U ,USTRIJI ,USTRIJI I PRUSKOJ PRUSKOJ . Fri%ri II Ve$iki Ve$iki
) 18.veku vropu je zahvatio duhovni pokret, koji zovemo epohom prosvje?enosti 4prosvjeti 4prosvjetiteljst teljstva5, va5, koji negira negira tradiciona tradicionalne lne autoritete autoritete i teolo@ke teolo@ke dogme. dogme. Prosvetite Prosvetiteljstvo ljstvo je kao najvi@e vrijednosti proklamovalo# slobodu ovjeka, gradjansku jednakost, pravo ovjeka na kritiko mi@ljenje a razum se smatra pokretakom snagom. 0edan od duhovnih vodja ovog pokreta bio je 6ransoa $ari olter, francuski filozof. fi lozof. !n je kritikovao vladarsku samovolju, feudalni poredak i dominantan uticaj crkve na duhovni i dru@tveni Bivot, on je vjerovao u savez Ckraljeva i filozofaD . Primjena odredjenih ideja prosve?enosti u apsolutistikoj politici dovela je do pojave prosve?enog apsolutizma. C%oBansko pravoD vladara na@lo se na udaru kritikog razuma. )mesto vjerskog opravdanja apsolutne monarhije, pojavilo se uenje da vladar svojom vladavinom treba da obezbijedi blagostanje i red podanicima. ladar vi@e nije CboBiji CboBiji namjesnik namjesnikD, D, ve? Cprvi slugaD drBave. drBave. ladari ladari prosvje? prosvje?enog enog apsolutizma apsolutizma su svojim svojim reform reformama ama nastoj nastojali ali da eko ekonom nomski ski,, vojno vojno i kultur kulturno no ojaa ojaaju ju svo svoje je drBave drBave . Prosvj Prosvje?e e?eni ni apsolutizam pojavio se pre svega u drBavama sa slabijom gradjanskom klasom, zbog ega su vladari morali da preuzmu ulogu reformatora. Prosvje?eni apsolutizam bio je karakteristian za Prusku, Austriju i
absburga, koji su istovremeno bili i njemaki carevi. Najznaajniji car bio je "arlo , koji je nasljednim putem objedinio brojne drBave 4Austrija, juBna Nemaka, Ee@ka, )garska, Nizozemska, Fpanija, sa posjedima u Americi, juBna 2talija, 3icilija, 3ardinija5 .!n je pred kraj vladavine podijelio svoje zemlje, tako @to je sinu 6ilipu 22 dao na upravu @panske posjede, a bratu 6erdinandu 2 je ostavio austrijske posjede i krunu 3vetog rimskog carstva, tako se dinastija >absburg podijelila na @pansku i austrijsku granu. >absburzi su od kraja 1G.veka poeli da @ire svoje granice prema jugoistoku, na raun oslabljenog !smanskog 4turskog5 carstva. Po@to "arlo 2 nije imao mu@k mu@kee po poto tomk mke, e, on je 1G 1G1* 1*.g .god od.. izda izdaoo Prag Pragma mati tin nuu sank sankci ciju ju,, ko kojo jom m je omog omogu? u?en enoo nasljedjivanje prestola i po Benskoj liniji. Najznaajniji austrijski vladari 18.veka, predstavnici prosve?enog apsolutizma bili su# $arija +erezija i njen sin 0osif 22. $ariji +ereziji je osporeno pravo na nasljedjivanje prijestola, kao Beni, @to je dovelo do olandija, tradicionalni protivnici 6rancuske.
Pruska se kao drBava razvila iz %randenbur@ke grofovije, pogranine marke, osnovane na zeml zemlji ji@t @tuu po poko kore reni nihh po pola laps pski kihh slov sloven ensk skih ih plem plemen ena. a. Njem Njema aki ki prod prodor or bio bio je pra? pra?en en pokr@tavanjem i germanizacijom germanizacijom polapskih 3lovena. !d 191:.god. 191:.god. brandenbur@ki brandenbur@ki grofovi bili su iz dinastije >oencolerna. 2stovremeno, u 1*.veku tevtonci su zauzeli teritoriju baltikih Prus Prusa, a, po poko koril rili, i, po pokr krst stil ilii i germ german aniz izov oval alii Prus Prusku ku.. 1I 1I18 18.g .god od.. bran brande denb nbur ur@k @kii grof grof je nasledstvom postao pruski vojvoda, ime je ostvareno ujedinjenje %randenburga i Pruske, sa prestonicom u %erlinu 4Potsdam5. Pruska je bila luteranska zemlja, u kojoj su glavnu re vodili vod ili krupni krupni zemlj zemljopo opose sedni dnici, ci, junke junkeri, ri, oni su inili inili pruski pruski oficir oficirski ski kadar kadar.. Pruska Pruska je 1GH1.god. postala kraljevina. ) drugoj drugoj polovini polovini 18.veka 18.veka u Pruskoj Pruskoj je vladao vladao Fri%ri II Ve$iki , predstavnik prosve?enog apsolutizma. !n je jaao vojsku, podsticao razvoj industrije, bio je veoma obrazovan, odrBavao je bliske veze sa olterom, koji je u njemu vidio pravog Ckralja filozofaD. ) vrijeme njegove vladavine Pruska postaje velika sila, sa Austrijom se bori za prevlast u Njemakoj, zajedno sa Austrijom i ohenfriedberger $arsch. 6ridrih 22 je Beleo da postane filozofski filozofski vladar kao $arko Aurelije, Aurelije, @to se moze videti i u velikom broju filozofa, muziara i umetnika koje je okupljao oko sebe, npr. alamber, olter, "ant, ete, %ahL %a hL Po Pore redd ne nema mak kog og go govo vori rioo je i en engl gles eski ki,, fr fran ancu cusk ski, i, @p @pan ansk ski, i, po port rtug ugal alsk ski, i, italijanski, maderan i antiki grki, razumeo je latinski i hebrejski. !n je imao vremena da se bavi kulturom sve do smrti njegovog oca, posle ega je postao "ralj pruske 4tanije kralj u Pruskoj5. "ada je do@ao na presto 6ridrih je raspolagao sa nepovezanim provincijama koje su davale veoma ogranienu koliinu sirovina. a bi ojaao svoju drBavu on je osvojio Fleziju, veoma bogatu i vaBnu austrijsku provinciju, u Prvom @leskom ratu. !vim je povezao svoju drBvu, drB vu, a Au Austri strija ja je nar naravn avnoo pok poku@a u@ala la da pov povrat ratii Fle Flezij zijuu u ru rugom gom @leskom @leskom rat ratu, u, ali bezuspe@no.. Njegova reforma sistema regrutacije, i uvodjenje 6rederike pesadije, elitne bezuspe@no vojne jedinice koja je u mnogome nadma@ivala vojske tog vremena je toliko uzburkala stanje u vropi da su se stari rivali Austrija i 6rancuska udrBzili protiv njega, u ovom savezu su bili jo@ i anovera. !vaj sukob je postao poznat kao 3edmogodi@nji rat i iz njega Pruska je izasla kao pobednica. +okom njega 6ridrih je ratovao na svim granicama, i jahao je od jednog fronta do drugog, odnose?i pobedu za pobedom sa samo nekiloko poraza. 0edina kriza ovog rata je bila kada su
je 6ridirh na svojoj strani strani imao sre?u i naslednika naslednika
/. LU0VI# V,N ETOVEN
/udvig van %etoven je njemacki kompozitor, jedan od najistaknutijih stvaralaca u istoriji muzike. jetinjstvo je proveo u rodnom mjestu %onu, a ostatak zivota u %ecu kao muzicar'gradjanin koji nije bio u sluzbi feudalne vlastele, ziveci iskljucivo od slobodnog umjetnickog stvaranja. Njegovo stvaralastvo ujedinjuje zreli klasicni stil i nagovjestava romantizam. )savrsio je muziku novim najizrazajnihim sredstvima, obogatio i produbio postojece oblike, doveo do vrhunca klasicnu sonatnu formu. )niverzalnost njegovog muzick muzickog og izraz izrazaa ogled ogledaa se u nepos neposred rednos nosti ti i dub dubini ini kojom kojom poe poetsk tskii slika slika prirod priroduu 42 simfonija5 simfonija5,, izrazava izrazava lirska raspoloze raspolozenja nja 4ciklus 4ciklus pjesama pjesama Dalekoj dra"oj$ tumaci herojske podvige i stradanja 4222 simfonija %roika, opera &idelio5 i opste covjecansko bratstvo 42 simfonija5. $nogi kasniji kompozitori razvijali su elemente njegovog stvaralastva, ali nijedan nije njegov pravi sljedbenik sljedbenik.. "omponova "omponovaoo je ; simfonija# simfonija# Peta 4poznata 4poznata kao udbinska$, 3est 3estaa 'astoralna, ev eveta eta 4 sa horom horom na tekst tekst 3ilero 3ilerove ve Ode radosti$, klavirske sonate, od
kojih su neke poznate i pod pojedinacnim nazivima #ppassionata, Mondsc(ein, 'etet(i)ue, *aldstein itd.,zatim gudacke kvartete, sonate za violinu i orkestar 4br. * ='mol, br. 9 'dur, br. : 3'dur5 , +oncert za violinu i orkestar u Dduru, Missa solemnis i dr. "a Napoleonu i eteu ali i prema 3ileru bio je od samog pocetka usmjeren pogled %etovena. Njegova muzika je trajno pokorila vropu. vropu.
2. STUR' UN0 0R,N#
3turm und drang je knjizevni pokret koji je karakteristican za njemacko govorno podrucje. !buhvata razdoblje od pojave >erderovih &ra"menata do pocetka pocetka klasicnog klasicnog perioda 1G8:. 3avremenici su ovu epohu nazivali pokretom genija zato sto su njene pristalice slavile i velicale originalne i silovite genije koje su isticale kao uzor visih ljudi i umjetnickih stvaralaca.!snovna teznja ovog pokreta, iniciranog >erderovim i >amanovim idejama, bila je oslobadjanje licnosti od drzavnih, religioznih i estetskih stega. enijalnost, nesput nesputana ana slobod slobodaa osjeca osjecanja nja,, origin originaln alnost ost,, narod, narod, gradja gradjanst nstvo vo razoca razocaran ranoo socija socijalni lnim m prilikama u njemackim sitnim drzavicama. !dbacuju se normativne poetike prosvetiteljstva, a od odlu lucu cuju juca ca inst instan anca ca je stva stvara rala lac, c, geni genije je.. )z )zor oree nala nalaze ze u naro narodn dnoj oj po poez eziji iji,, djel djelim imaa >omera,3ekspira i
11.I',NUEL K,NT jum 4svo znanje o svijetu potie iz ulnog iskustva5 Postavljana su dva pitanja# 1. a li je svijet potpuno takav kakvim ga mi opazamo -. a li je svijet takav kakvim se oslikava u nasem razumu "ant smatra da opazanje i razum igraju vaznu ulogu kada saznajemo svijet. 3matrao je da se racionalisti previse oslanjaju na razum ali i da empiristi preveliku paznju poklanjaju culnom iskustvu. "ant se slaze sa empiristima da nasa znanja o svijetu poticu iz culnih iskustava ali slazuci se sa racionalisstima, smatra da se i u nasem razumu nalaze vazni preduslovi koji uticu na to kako cemo mi shvatiti svijet. 3vijet koji se dozivljava van nas, ali nacin na koji taj svijet dozivljavamo zavisi od nas. "ant je smatrao da u nasem razumu postoje odredjenje predispozicije koje oznacavaju sva nasa iskustva. %ez obzira sta vidimo mi cemo to shvatiti kao pojavu u vremenu i prostoru. rijeme 2 proctor ' kant je nazvao dvijama ljudskim oblicima shvatanja jer se oni javljaju u nasoj svijesti prije svakog iskustva. rijeme rijeme 2 proctor su osobine naseg razuma, a ne osobina svijeta. /judski razum nije pasivan 2 ne prima samo culne utiske spolja. !n aktivno oblikuje svijet. Ne samo da se svijest upravlja prema stvarima, vec se 2 stvari upravljaju prema svijesti' "ant to naziva kopernikanskim obrtom. Zakon uzrocnosti- vazi
uvijek 2 apsolutno zato sto ljudski razum shvata sve sto se dogadja kao odnos uzroka 2 posledice. "ant je podvukao jasnu razliku izmedju stvari po sebi 2 stvari za mene, odnosno mi ne mozemo nista sigurno znati o tome kakav je svijet po sebi vec samo mozemo ponesto znati o tome kako taj svijet izgleda nama. Po kantu je zakon uzrocnosti, prosto dio nase svijesti.
"ant tvrdi da postoje jasne granice onoga sto covjek moze spoznati razumom. Postoje neka pitanja pred kojima razum ostaje bespomocan bespomocan jer ono sto se culima ne moze dozivjeti, ne moze ni razum obraditi. +amo gdje su 2 iskustvo 2 razum nedovoljni, nastaje prazan proctor koji ispunjava religijska vjera. 3matra da je nuzno za ljudski moral pretpostaviti da covjek ima besmrtn besmrtnuu dus dusu, u, da po posto stoji ji %og 2 da covje covjekk ima slobodnu slobodnu volju. volju. +u vjeru vjeru je nazvao nazvao
prakticnim postulatima a postulate su nesto sto se ne moze dokazati. Prakticni postulati su nuzni za covjeka jer je zbog morala potrebno pretpostaviti postojanje %oga. Kantova etika- Po
"antu svi ljudi imaju prakticni um odnosno razumsku sposobnost koja nam u svakom trenutku govori sta je ispravno a sta ne na podrucju morala. +o je urodjeno te je svima pristupacan isti univerzalni moralni zakon. +aj zakon prethodi svakom iskustvu tj. kazuje kako treba postupati u svakoj situaciji. "ant je formulisao moralni zakon kao kategoricki kategoricki imperativ. Pod tim podrazumijeva da je moralni zakon kategorican, tj vazi u svim situacijama.Ni moralni zakon se ne moze dokazati razumom. "ad "ant opisuje moralni zakon, on onda govori o ljudskoj savjesti. "ada radimo nesto nesto zato sto osjecamo da je nasa duzn duznost ost da djelamo djelamo u skladu skladu sa moralnim moralnim zakono, zakono, onda mozemo govoriti o moralnom cinu. Zato se "antova etika zove etikom duznosti. "ada radimo nesto osjecajuci da je to ispravno, onda djelamo ispravnim duhom. Zato kantovu etiku zovemo etikom duha. "ant je umro 18H9.kada je pocela epoha romantizma. Na njegovom nadgrobnom spomeniku pise# zvjezdano nebo nada mnom i moralni zakon u meni. !ni su za mene dokazi da iznad mene postoji %og i da u meni postoji %og. jela# kritika cistog uma , kritika prakticnog uma, kritika rasudne snage. "antova estetika# lijepe stvari trebaju da postoje jednostavno zato sto su lijepe. +akva +akva stvar je i sa umjetnoscu.
1*. JO3,N #OTLI FI3TE
0ohan otlib 6ihte roJen je 1;.maja 1GI-. godine. )mro je sa :- godine'-G. januara 1819. godine. 6ihte je roJen u siroma@noj seljakoj porodici i te@ko se @kolovao. $eJutim, 6ihte je tokom mladosti dosta razvijao ljubav prema filozofiji. 3tudirao je teologiju. e? 1G;-. godine, sa *H godine objavio je delo K"ritika objaveC za koju je kritika mislila da ju je napisao "ant. 6ihte je veoma rano postao profesor u 0eni, ali je katedru morao da napusti zbog optuBbi za ateizam. 2pak, posle izvesnog vremena, 6ihte dolazi u %erlin gde pokazuje neverovatnu hrabrost, drBe?i vatrene patriotske govore Kovori nemakom naroduC 418HG' 18H85 u kojima budi nacionalnu svest. osta je doprineo osnivanju berlinskog )niverziteta, postav@i njen profesor i rektor 4181H5. Eetiri godine kasnije umire zaraBen u epidemiji tifusa. . 6ihteova filozofija je zapravo nastavak "antove filozofije stvari' samo tu filozofiju
stvari 6ihte zamenjuje sa drugom' filozofijom f ilozofijom jastvaQ zapravo "antov transcendalni idealizam zamen zamenjuj jujee 6ihteo 6ihteovv sub subjek jektiv tivni ni ideali idealizam zam.. +u filozo filozofiju fiju jastva jastva 6ihte 6ihte izgraJ izgraJuje uje pomo?u pomo?u ekartovog
K=ogitoC
i
"antove
transcendalne
aperce rcepcije
4svet
uop@te5.
6ihte filozofiju 0astva izgraJuje i razvija posredstvom trijade 4teza'antiteza'sinteza5# 0A jesam jesam ili kako stoji u K!dreJenju ovekaC# ) svakom opaBanju opaBa@ samo svoje vlastito stanjeCQ 0A uspostavlja N'0A, da bi prema kontrastu samo moglo da se konstitui@e i odrediQ 0A uspostavlja u sebi samome kao ogranienom i neodreJenom, ogranieno i neodreJeno N' 0A. 0A. Zato Zato se 6iht 6ihtee osla oslanj njaa na Fope Fopenh nhau auer erov ovuu ree reeni nicu cu## K3ve K3vett je moja moja pred predst stav ava. a.CC 6ihte polazi od stava da je najbitnije ono apsolutno 0A koje se deli na individualna 0A. Na osnovu toga, on tvrdi da je najbitnija samosvest# ono kako mi duhovno doBivljavamo svet i sebe. A umesto ekartovog K$islim, dakle jesamC 6ihte postavlja tezu# KEinim, dakle jesam.C Za njega je zato zato najbitnije ono vezano lino lino za nas' ko smo, @ta smo, smo, @ta inimo itdQ a to je ono apsolutno 0A. +akoJe, vezano za 0A, kretanje je ono delatno u Bivom i ulnom svetu a volja u duhovnom. Po 6ihteu, to 0a utie na sve' na primer njegova reenica# K"akvu ko filozofiju bira zavisi od toga kakav je ko ovek.C Zato se 6ihte upravo i direktno osvr?e na nas same' on ponovo uzdiBe oveka kao pojam u filozofiji @to je pre njega poku@ao i ekart. !n se osvr osvr?e ?e i na mora moralQ lQ 6iht 6ihteo eovv uve uveni ni mora moraln lnii zako zakonn glas glasii jedn jednos osta tavn vno# o# K%ud K%udi& i&CC lavna 6ihteova dela su# K!snovo celokupnog uenja o nauci, )vod u uenje u nauci, 3istem uenja
o
moralu,
!dreJenje
oveka,
Zatvorena
trgovaka
drBavaC
itd.
)pravo zato je 0ohan otlib 6ihte vaBan filozof. !n je, kao i poput
1. FRI0RI3 4ELIN#
6ridrih Feling rRdiR se 1GG:. godine u /ebnbergu 4irtemberg5. 4irtemberg5. SR zavr@enoj latinskoj @koli i seminaru studira na univerzitetu u +ibingenu, gdje sklapa prisno prijateljstvo sa >elderlinom i >egelom. "lasino obrazovanje, koje su tu dobili, imalo je presudnog
uticaja na svu trojicu. Feling i >egel mire se na polju filozofije nemakog i klasinog genija. a bi dopunio svoje humanistiko obrazovanje Feling napu@ta teolo@ku'karijeru i predaje se studijama prirodnih nauka u /ajpcigu. Za to vrijeme on se upoznaje potpuno sa spinozizmom, kao i sa "antovim i 6ihteovim uenjem i izdaje niz spisa u kojima razvija 6ihteovo shvatanje transcendentalnog idealizma unose?i u to spinozistike misli. Zatim uspijeva da primjeni Tissenschafslehre Tissenschafslehre na filozofsko poimanje prirode. odine 1G;8. je, pored 6ihtea, vanredni vanredni profesor na 0enskom 0enskom univerzitetu, univerzitetu, i to sa vrlo mnogo mnogo uspjeha. Felingovo postupno preobraBavanje 6ihteove filozofije, naroito pod uticajem romantiara, izazvalo je uskoro rascjep izmeJu 6ihtea i Felinga. +aj +aj rascjep je bio vrlo zaot@tren i pra?en uzajamnim sumnjienjima i klevetama. 2sti sluaj je bio i sa Felingom i >egelom. Posle odlaska 6ihteovog iz 0ene, Feling ostaje tu jo@ neko vreme, ali naskoro napu@ta i on 0enu i odlazi u ircburg. ircburg. Potom djeluje na $inhemskoj akademiji nauke, u Ftutgartu, predaje u rlangenu i na $inhenskom univerzitetu. Naposletku drBi u %erlinu svoja predavanja sa ciljem da izloBi novi filozofski sistem, koji bi oborio >egelov racionalizam i zadovoljio religiozne potrebe. Ali predavanja nisu imala uspjeha i on se potpuno povlai iz javnosti j avnosti 18:9. godine. )mro je u %anji
15. RO',NTI-,' U KNJI-EVNOSTI
Njemacka romantika proteze se otprilike otprilike na tri 2 po decenije' od od pojave a akenroderovih Izliva srca, odnosno od pojave prve sveske casopisa #teneum-/01$ pa do julske revolucije
18*H. remenski remenski period romantike jeste istovremeno 2 razdoblje r azdoblje u kome je aristokratsko drustvo politicki rascjepkane rascjepkane Njemacke, vodilo vodilo ogorcenu borb protiv francuske gradjanske gradjanske revolucije 2 Napoleona, 2 ta borba je imala svoje faze. +i istorijski uslovi 2 burne promjene u socijalnim strukturama ostavili su svoj pecat ne samo na knjizevnost doba romantike, nego 2 na filozofiju, pravne nauke, istoriju, slikarstvo, muzikuL
12. RO',NTI+,RSKO SLIK,RSTVO
*6. RO',NTI+,RSK, 'U-IK, 'U-IK,
$uziki romantizam se naje@?e dijeli na dva perioda# rani i pozni. Njen pravi simbol je njemako'austrijski njemako'austrijski kompozitor, kompozitor, porijeklom >olandjanin, >olandjanin, /udvig van %etoven 41GGH'18-G5. ajdna, ostati do kraja Bivota. Njegova Nj egova teBnja za slobodom i dostojanstvom nadovezuje se na >ajdna i $ocarta. !snovne novine koje je %etovine uveo u odnosu na >ajdna i $ocarta jesu ne@to izmijenjeni sonatni oblik i drugaiji odnos prema instumentaliji. %etoven je poeo gubiti sluh, a od 181;. bio je potpuno gluv. gluv. "omponovao "omponovao je simfonije, uvertire,kvartete, jednu operu. Eudesna +re?a +re?a simfonija u s'duru ili roika najavila je vijek romantizma. %etoven ju je posvetio Napoleonu 2 %onaparti. %onaparti. %eki kompozitor 6ranc Peter Fubert 41G;G'18-85 prikljuio se podmlatku ,,>ora bekih djeakaUU 418H85, a nedugo zatim obuavao ga je italijanski kompozitor Antonio 3alijeri. e? 181;'18-H komponovao komponovao je uveni kvintet Pastrmka, a 18-1. komponovao je operu u tri ina Alfonso i zvijezda. Poslednjih pet godina, Fubert stvara solo pjesme iz ciklusa /ijepa mlinarnica i Zimsko putovanje. 2talijansku muziku u prvoj tre?ini 2 vijeka obiljeBio je /uidji "erubini, kompozitor opera, crkvene i kamerne muzike. Najpoznatije djelo mu je opera Anakreon, Anakreon, a poznate su mu i opere odono@a, liza i emofon. rugi italijanski kompozitor toga doba bio je in?enco in?enco %elini. "omponovao je opere Pirat, Zaira, Puritanci i druge. 2talijanski romantiarski kompozitor opere Voakino
) predstavnike francuske muzike iz epohe romantizma spadaju 6ransoa anijel !ber, sa operama Nijema iz Portiija, 6ra iavolo i rnani, i tjen Nikolas $eil koji je napisao operu 0osif u giptu. ) Njemakoj je njegovana ista simfonija. +ada +ada je 6eliks $endelson 418H;' 189G5 napisao svojih pet romantiarskih simfonija. ) vrijeme kada je stvarao $endelson stvara i
**. JO3,N #EOR# 3,',N
%io je najdublji mislilac njemackog prosvetiteljstva i ujedno najostriji kriticar prosvetitelja kao laznih laznih proroka. 3uprotstavio 3uprotstavio im je svoje nove nove neobicne ideje ideje i na njegovim mislima durgi su izgradili citave poetike, sisteme i filozofije jezika. 0ezik je culan i razuman u isti mah i tek on cini i oblikuje svaku misaoQ jezik i poezija su stariji od svog pojma a poezija je maternji jezik covjecanstva. covjecanstva. >aman ispituje ispituje granice razuma i govori da je nerazumno nerazumno sasvim se osloniti na razum jer on ne moze sve da objasni. ) djelu "rstaski ratovi jedno filozofa zabranjuje da se %iblija cita i tumaci racionalno. >aman kaze da jezik nije sredstvo formulisanja prethodno oblikovanih misli ili iskustava, nije ni sredstvo sporazumijevanja vec razumljivost svijeta po sebi, cin neposredne otvorenosti prema svijetu. 3vijet je rijec.
) svojim religioznim tekstovima kaze da istina govori u zagonetkama. zagonetkama. Zato i postoje sva ona pitanja o smislu covjekovog postojanja i stvaranja institucija koje covjek gradi i mnogih drugih pitanja koja ga muce kao drustveno kulturno bice. 4 enijalni stvaralac je onaj kome umjetnost nije i ne moze biti samo zanat5
*. I-'E0JU REST,UR,+IJE I REVOLU+IJE
7%ecki kongres je sazvan posle Napoleonovog pada 1819. god a zasijedao je od septembra 1819. o juna 181:. 3azvale su ga velike sile pobjednice. !dlukom %eckog kongresa 181:. nisu obnovljene male drzave, nego samo vece. Njih *: i 9 slobodna grada obrazovali su tzv Njemacki savez pod predsjenistvom Austrije, a mnogi njemacki vladari morali su da daju ustav ili da ga obecaju. Poslije %eckog kongresa razvijaju se manufaktura, industrija i trgovina, ali su tom razvitku smetali feudalni drustveni odnosi i politicka rasparcanost. rasparcanost. 3eljaci se tesko tesko i sporo oslobadjaju oslobadjaju kmetstva, oglavnom oglavnom otkupom. Pod Pod uticajem burzoazije koja se snazila,politicka rasparcanost rasparcanost ublazena je 18*9. osnivanjem tzv =arinske unije njemackih drzava pod vodjstvom Pruske, ali bez Austrije, cime je Pruska pocela dobijati prevlast. prevlast. )poredo sa razvitkom kapitalizma razvijao se i njemacki radnicki pokret, vec 1899. Planuo je radnicki ustanak , zvan usanak sleskih tkaca, osnivaju se i prve radnicke organizacije i djelatnost pocinju $arks i ngles. 3a revolucionarnim pokretima u vropi 1898. oslo je do liberalno'burzoaskih revolucija u njemackim drzavama, ukljucujuci Austriju. O$eternih' austrijski kancelar, cjelokupni cjelokupni kulturni i politicki zivot u zemljama njeackog govornog podrucja odvijao se pod budnim okom ovog protivnika ustavnosti, liberalizma i ideja francuske revolucije. Zivotnim djelom je smatrao s matrao "arlsbudske odluke koji su pod strogu prismotru stavili studente, profesore i univerzitete. !stvario je ideal apsolutne monarhije oslanjajuci se na feudalce. )veo je sistem cenzure i drakonskog kaznjavanja. $eternihova restauracija 4181:.' 1898.5'period bidermajera dugo je smatran prelaznom epohom izmedju romantizma i realizma. Protiv $eternihove reakcije najprije su ustali $adjari u Pozunu *.$arta, zatim =esi i Njemci u Pragu 11.$arta, najzad i %ec. 3tudentske 2 radnicke demonstracije srusile su $eterniha, koji je pobjegao u nglesku, 2 nagnale cara 6erdinanda da izda ustav 2 potvrdi osnivanje narodne garde. Pod pritiskom beckog stanovnistva, vlada je dala gradjanske slobode 2 pristala da sazove rvati 2 3rbi. indisgrec indisgrec je ugusio revolucionarni pokret u Pragu, a
2 pocela je pripremati vojsku protiv $adjara. +o je dovelo do novih pobuna beckih demokrata I. 3eptembra, natjeralo 6erdinanda da 2 treci put napusti %ec 2 da se povuce u !lmuc. Pobunjenicima su pritekli u pomoc $adjari, ali ih je 0elacic potukao potukao kod 3vehata *H. !ktobra a zatim se s indisgrecom indisgrecom uputio u %ec koji su %ranili $esenhauer, %lum 2 poljski general %em. Posle krace opsade 2 krvavih osmodnevnih borbi, %ec je osvojen *1. !ktobra, vodje revolucije pohvatane 2 strijeljanem ,a %em je pobjegao u $adjarsku. +ri dana poslije pada %eca, 6erdinand 6erdinand se odrekao odrekao prijestolaa u korist korist svog sinovca sinovca 6ranca 0ozefa 0ozefa 2. %ecki djecaci, hor internacionalnog renomea koji ima dugu istoriju, jos od renesansnog doba, nastupao je u katedrali, ucestvujuci u izvodjenju polifonih kompozicija.
*8. I0ER',JER
Pojam %idermajer nastao je od cestog njemackog prezimena $ajer 2 rijeci %idermann' sto znaci postenjacina. Pod tim imenom je j e njemacki knjizevnik /udvig Ajhrot zajedno sa svojim prijateljem Adolfom "ausmalom ismijavao price svapskog seoskog ucitelja 3amuela 6ridriha 3autera. 2sprva su realisti koristili ovaj pojam kao kritiku literature perioda restauracije a kasnije se povezuje sa predstavom o dobrom starom vremenu, povucenoscu u privatni milje, porodicnom zivotu. Pisci %idermajera ne nastoje da djelo zaodjenu uzvisenom simbolikom, simbolikom, vec pisu o zavicaju, prilikama u kojima se nalaze, ljubavi prema prema domovini. 2storijska pozadina# !vaj period pun je konflikata izmedju njemackog plemstva 2 mlade njemacke. Nakon sto je uvedena cenzura, razocaranje $lade Njemacke je dovelo do $artovske revolucije /iteratura# Poezija bidermajera tezi harmonizaciji. /irika oslikava okrenutost prema narodnoj pjesmi. a azne teme su# ljubav, ljubav, religija, prolaznost, odricanje i porodicna porodicna sreca. 2 u bidermajeru su cesti cesti ciklusi pjesama kao kao npr kod rilparcera. rilparcera. pika preferira kratke forme forme kao sto su novele i kratke price. %ez obzira na to, u ovom period nastala su velika djela $erikea, rilparcera 2 dr. rama' sva tri najznacajnija dramaticara poticu iz Austrije# rilparcer,
O$lada Njemacka' posle Napoleonovog sloma u vodecim zemljama vrope, nasaje vracanje na staro drustveno uredjenje 2 gusenje nacionalnih 2 slobodarskih ideja francuske revolucije. Nove ideje sirile su se uprkost suzbijanju. suzbijanju. Politicki oblik koji koji je becki kongres dao dao njemackim zemljama, nije zadovoljio ljude. Pocetkom *H. odina javlja se jedna drupe liberalno'revolucionarsih pisaca, poznata pod imenom $lada Njemacka. Njih su sjedinjavali zajednicki ciljevi u knjizevnosti 2 drustvu, a kasnije 2 cenzura njihovih spisa. Pisci $lade Njemacke borili su se ptiv politicke 2 kulturne kulturne reakcije 2 svake ortodokcije, a za slobodu misljenja 2 savjesti, za emancipaciju zena 2 0evrea, za ustavnosti 2 demokratiju. Nastojali su da knjizevnost 2 umjetnost sto vise priblize zivotu, zahtijevajuci od umjetnika sadasnjost kao gradju a realizam kao stil. 2 u literature su gledali orudje za moralnu obnovu drustva. !sima >ajnea, pisci $lade Njemacke nisu uspjeli da stvore djela trajnog karaktera. 2dejni osnivaci mladonjemacke knjizevnosti knjizevnosti bili su %erne 2 >ajne sa svojim politicko'kritickim spisima, svojim dopisima iz Pariza. Zurnalist 2 kriticar /udvig %erne ustajao je protiv svakog ugnjetavanja. Njegov polemicki duh istakao se u njegovom djelu Pisma iz Pariza koje je ubrzo savezna skupstina zabranila. Pisano dobrim stilom ovo djelo je prikaz francuskih drustvenih prilika i jednak napad na stanje u Njemackoj. Predstavnici# "arl uckov, >ajnrih labe, +eodor +eodor $unt. !pasan protivnik pisaca $lade Njemacke bio je i uticajan kriticar olfgang o lfgang $encel. OPredmartovsko doba' ovaj pojam odnosi se na neuspjelu gradjansku revoluciju iz *H. odine koja se dogodila u martu i kojoj je prethodilo upravo to martovsko doba. !va odrednica je odrednica jedne epohe koja je mnogo vise sociolosko kulturoloska nego knjizevna epoha, to je predmartovsko vrijeme 2 odnosi se na vrijeme izmedju 18*H 2 1898, izmedju dvije revolucije, od toga obije neuspjele.
*9. E+KO N,RO0NO PO-ORISTE Najpoznatiji becki autor autor bio je 6ranc rilparcer' rilparcer' napisao je veliki broj drama 2 ujedno ujedno je bio pisac %urgteatra. %urgteatra. +e drame su pune vrijednosti za koje koje je smatrao da fale njegovom njegovom vremenu. vremenu. ) tom vremenu javlja se velika razlika izmedju dva oblika teatra u %ecu# burgteatar i folksteatar. %urgteatar 4nacionalno pozoriste5 u kojem nije svako mogao da izvede svoju dramu. %ilo je namjenjeno visem sloju drustva. 6olksteatar 4narodno pozoriste5 pozoriste5 pozoriste namijenjeno narodu. narodu. rata rata 6olksteatra bila s otvorena svima, u svom gledalistu ovo pozoriste je j e imalo sve slojeve gradjanstva.
*:. POETSKI RE,LI-,'
Nadu u politicko oslobodjenje, predstavnici njemackog poetskog realizma zamjenili su vjerom u oslobodilacku snagu umjetnosti. Pjesnici su se povukli u konteplaciju sto je otupio ostricu drustvene kritike. Za razliku od angazovane poezije u ngleskoj i 6rancuskoj, Njemacka je bila dobrodusna dobrodusna i nekoristoljubiva nekoristoljubiva domovina pjesnika i filozofa 4"eler, 4"eler,
