Udzbenik Univerziteta Singidunum, o Grafickom Dizajnu.Full description
recepti
Full description
Full description
Osnovi Nuklearne Fizike
Значај и циљ заштите од пожара Материјална штета настала пожарима је достигла забрињавајући ниво и последњих година се стално повећава. Пожари се у потпуности не могу уклонити, а најефикасни…Full description
EkonomijaFull description
Osnovi socijalne psihologijeFull description
•~
L-------------------------EJUP HOT
I f
OSNOVI ELE--I
.I
»SVJETlOST« Zavod za udibenike i nastavna sredstva
.... __ .. -:-:-::=-=== ..
Glavni urednik:
Mr. Muhamed Sanjli~ Recenzenti:
Dr. Zijad HlWWiar, redovni profesor EleklrotehniElcog falcu1teta u Zagrebu
Dr. Pavle Jovanovi6. redovni profesor EleictrotehniEkog falrulteta u Sanjevu
LeIctor: , Olivera Babovi
"'-
Za izdavaCa: !;efik Z~vic, direlctor !;tampa:
"BIROGRAFIKA", Sarajevo Za Stampariju: Rizah Mustafit
Tira!: 500 primjeraka
CIP -.Kata.logizacija u publilcaciji
posvef:ujem
Nacionalna i univerzitetska biblioteka Bome i Hercegovine, Sarajevo
BojaTli, Emiri i Aidi i dragim unw:ima lrini, hle-s, Neiri i Redii
rotreba za ovim lzdanjem udzbenika pojavila se sticajem nesretnlh i tragienih okolnosti koje su se odigrale u BosnJ i HercegovinJ. Prvo izdanje udzbenika pojavJ1a se neposredno uoeJ rata, tako da je dospjelo do relatJvno malog braja korisnlka. Ve6i dia izdanja u vihoru surove i ru$ila6ke agresije je unJ$ten. ZahvaJjuju61 sa6uvanom materijaJu i pomo6i mr. Isaka Hota i mr. Igora Hota pripremljeno je ovo novo izdanje. Izvr$ene su korekture zapa1.enih gre$aka a neki djelovi su preuredenl kako bi se dobl10 na preglednosti i jasnoci. Zahvalan sam doc. dr Hariu Alkalaju, asistentu mr. Naimu Logi6u j studentu Softi6 £kremu na detaljnom pregledu prvog l2danja . i upozorenj irna na gre$ke nejasn06e, $to je omogu611 0 potrebne korekture i poboljsanja.
PRE D G 0 V 0 R
P R V 0 M
I Z DAN J U
Ovaj udtbenik je prvenstveno namijenjen student ima £lektrotehniekog fakulteta u SaraJevu J £lektrotehniekog fakulteta u Tuzli, kao J studentima onih elektrotehni6kih fakulteta i drugih visokoSkolskih organizacija na kojimB se nastava 1z predmeta "Osnovi elektrotehnike" odvjJa po sllenim programima. Udt.benik mot.e korisno poslut.iti i svima onima koji se bave izueavanjem fizikalne i teorijske elektrotehnike. U proteklom Stl per iodu ..noge tehnieke nauke a naroeito elektrotehnika do:2ivjeJe eudesno brzi razvoj. U tom periodu broj nautnih dostignu~a znatno Je povecan, uvedena su iii unapriJedena tn110ga tehrdeka rje$enja a veliki broj podrueja razvio Se U zna6ajne nau6ne i struene oblasti. Istovremeno, valorizovana je spoznaja koja je prerasla u preokupaciju druStveno-ekonomskih tokova da se razvoj ; napredak dru$tva mora temelj;!; na brzoj i efikasnoj primjeni nauen;h do ... t ignu6a. Jed,.a od fundamentalnih pre!postavki u za:livljavanju takvih trendova po(:;vala je na nau6nim i struenim kadrovlma, koji su morali bit i obueeni ne samo da brzo i kval Hetno ov ladavaju nauenim otkr le,ma, nego da ih isto tako brzo i efikasno implement iraju u
Predgovor
\
Osnovl eJektrotehnlke
Osnovi eIektrotehnike
tehn16ko-tehnolo~ka rje~enja. Posebna odgovornost u edukacljl kadrova. prlpala Je vlsoko§kolsklm obrazovnim Instltucijama, na kojima Je utemeljen reformski princlp po kome Je postoje~i specljalistlt5ki koncept studlja SIlpstltuisan fundament-aini.,. Ovim modeloD! ~eforD!isanl su programski sadriaj1 fundamentalnih teorijskih i stru6nlh dlscipllna, 61jo., je revlz1joD! 1 llIodernlzacljo., reallzovan kancept stud!ja., 'koji je S'Vojolfl f1eksibl1no§~u omogucavao kva.1i tetno j eflka.sno pr lla.godavanje IZliZovl_ savre_nIh tokova nauke. Ova nastoja.nja. SIl zna.tno utlca18. 1 na flz10nomiju i programske sadrtaje predmeta 'Osnovl elektrotehnike", kojJ. je u okvfru "Teor i jske elektrotehnlke" leao posebno mjesto I zna6aj u obezbjedlvanju adekvatn1h fundamentalnih znanja u procesu obra.zovanja Intenjera elektrotehnlke. Upravo Z8.to 1 zbog stainog Mastojanja da se nastava na predmetu "Osnov1 elektrotehnlke" osavrelJeni, unaprljedl 1 olak~a objektlvizirana je potreba za ovakvlm udtbenlkom. Prj utvrd1vanju strukture udZbenlka., autor se rukovodio savremenim koncepto.. u obl1kovanju programskih sadriaja predmeta "Osnovi elektrotehnlke" 1 61tavu materlju podljello u trl knjlge. U prvoj knj1z1 obradena je elektrostatika, teorlja stalnlh jednosmjern1h struja 1 sistemi jedlnlca. U drugoj knjizl obradena Je magnetostatika, eiektrollll'!gnetna Indukcija, na1zlfljen16ne s.truje 1 magnetno spregnuta kola, dok su u tre~oj knjizl obradene: vi~efazne struje 1 slmetri6ne h.ponente, krutn1 dljagraml, nesinusoldalne siruje i nelinearna kola. U okvlru teorijske obrade odgovaraju~lh metodolo~klh jedlnica Izraden je dovoljan broj egzemplarnih zadataka raznovrsnih po sadr2aju 1 slo:!!enost1 pitanja za salOOsta.lnu provjeru znanja, koja kompatlbllno komplementarno zaokruiuju materlju udtbenika, omogu~uju~i, n.a taj n.a~in, laMe potpunije aktivnije njeno ov ladavanje. Autor 2e11 da izrazi zahvalnost doc.dr Izudinu Kapetanovi~u na korisnim sugestljama 1 prijedloz1ma u faz1 lzrade ud2benika. U kOl'lClpl ranju , oblikovanju i obradi materlje ud2ben1ka autor je 1mao dragocjenu pomo~ 1 podr~ku od mr Isaka Hota i I1Ir Igora Hota. U kona6noj obradi vrijedll<.$ pomo~ pruti11 su I saradn1ci doc.dr Ha.rio Aiakalaj, mr Narcis Behl110vi~ i Viatko Hlinarevl~. Posebnu zahvalnost autor lzraZava i recenzentir«l prof. dr Z1 jadu Haznadaru i prof.dr Pavlu Jovanovl~u. Na kraju autor Se zahvaljuje 1 sporrzorima ko)1 su f1nansijskom podr~kom olaMali izdavanje ovog udtbenlka. , odgovaraju~a
SliD R :2: A J
Glava 1. ELEKTROSTATlKA Elektrl~no
1.
1. 2.
Uvod Sastav materlJe, kvant elektrlcnog opterecenJa
1. 3.
Zakon
1.4.
RaspodJela elektrlcnog opterecenJa
1.1.
0
odrfanju kolicir.e elektrlciteta
4 10 10
14 2.
Kulonov zakon
3.
Eleklri~no
Jac~na
3.2.
LlnlJe elektrlcnog polja
3.3.
Homogeno elektricno polje
3.4.
Fluks vektora jacine elektricnog polJa
~._
4.
polje
3.1.
elektricnog polJa
.Gausova teorema
Eleklricni potencijal 1\.1.
PotenclJal, potenclJalna razllka I napon
4.2.
Konzervatlvnl karakter eiektrostatlckog polJa
4.3.
Odnos potencljala 1 Ja~lne polja.
Autor 4.4.
Predgovor
opterecenje
SadrZaj
Grafickl prlkaz polja Proracun potenciJala prl zadatoJ raspodJell opterecenJa
20 22 33 35 36
39
50 50 56
59 63
Osnovi elektrotehnike Osnovi elek!rolehnlke 8. 5.
6.
Provodnici
eleklroslallckom polju
71
5.1.
Raspodjela elektriciteta na povrsini provodnika. elektrostaticka ravnoleza
5.2.
Provodno tijelo u elektroslatlckom polJu pojava elektrostatlcke indukciJe .
74
5.2.1.
Efekat siljka
79
71
5.3.
Metoda ogledanja
82
5.3.1.
Polje dva nejednaka i suprotno naelektrisana punktualna opterecenJa
84
5.3.2.
Polje dvozlcnog elektrlcnog voda
87
Elektricni kapacitet
95
6. l.
Eleklrlcni kapacitet usamljenog provodnog liJela
95
6.2.
Kapaeltet 1zmedu dva provodna tiJela
96
6.2.1.
Plocast1 kondenzator
97
Energija uzajamnog dJelovanja naelektrisanlh t1jala
140
8.2.
Ene.g!ja elektroslatickog polja
142
Mehanicke s11e koje dJeluju u elektrostatickom polJu
Vezana elektricna opterecenja i vex tor polarlzaeije
115
7.3.
Vektor
7.4.
Granicnl uslov1 na granic1 dvlje dlelektricne sredine
elektrl~ne
140
8.1.
6.2.2.
6.3.
7.
u
Energija, sile 1 prillsak u elektrostatickom polju
IndukciJe, Maksvelov postulal
4.
119
elementi kola
180
184
3.1.
Jacina elel
3.2.
Gustina struje
187
3.3.
Efekti elektricne struje
189
Termitko djelovanJe elektricne struje
191
4.1.
Dzulov zakon
191
122
4.2.
Elektricni otpor
193
4.3.
UticaJ temperature na eleklricnl otpor
195
7.4.1.
Granicni uslovi na povrsinl naelektrisanog provodnlka
125
7.4.2.
Polje elektricnog opterecenja u b11zini rayne granicne povrslne dvlje dielektrlcne sredine
126
7.5.
Elektrlcne osobine dlelektrlka
137
5.
201
Osnovni zakoni jednosmjernih struja 5.1.
OlnOV zakon
201
5.2.
Omov i Dzulov zakon u lokalnom obliku
203
---_.--_._--------------Sadrzaj II
Sadrfaj
- ...
184
III
ii i
i; ~1"I
il h,
Osnovl elektrotehnike
Osnovl elektrotehnlke
6.
-'
7.
5.3.
Pry! Kirhofov zakon
207
5.4.
Granicn! uslovi na g.aniei dVije provodne sredlne
209
5.5.
AnalogiJa elekt.icnog polJa JednosmJernih struja 1 elekl.ostalickog polja
213
Healjsko djelovanje eleklrien& elektrl~ energije
~truje.
9.
Me.tode r jesavanja linearnih elektrll:nih kola jednoSllljerne struJe
274
9.1.
Metoda dlrektne prlmjene Kirhofovlh zakona
275
9.2.
Metoda konturnih struja
282
9.3.
Metoda napona cvorova
290
9.4.
Postupak transfiguracije
300
217
9.5.
Princip superpozlcije
305
hemijskl izvorl
6.1.
Eleklroliza
217
9.6.
Metoda eKvlvalentnog generalora
310
6.1.1.
Faradejevl zakoni elektrolize
219
9.7.
Princip uzajamnosti
318
6.1.2.
Pri=jena elektrolize
223
9.8.
Teorema kompenzacije
322
6.2.
Elektrohe=iJski potencijali
225
9.9.
Teorema
323
6.3.
Healjski izvorl elektricne energije
228
6.3.1.
Galvanskl element!
229
6.3.2.
Akumulatorl
233
Elektricni prijeanici u elektrieni. kolima
239
7.1.
Otpornici
239
7.2.
Vezlvanje otpornika
240
7.2.1.
Redna - serijska Veza
240
7.2.2.
Paralelna - otocna veza
242
7.2.3.
Mjesovita veza
244
0
odrzanju snage
326
10. Elektricna kola sa kondenzatorlma 10.l.
Staclonarnl refim u Kolima sa kondenzatorima
326
10.2.
Prelaznl rezlmi u kollma sa kondenzatorima
336
10.2.1. Oplereclvanje kondenzatora
337
10.2.2. Rasterecivanje kondenzalora
339
Pltanja 1 zadaci za samostalno vjefbanje
Dodatak. SISTEK! JEDINICA 349
1. Flz1cke veliclne 8.
Izvori EMS u elektricnlm kolina i potencijalna razlika
341
251
2. Dimenzlone jednacine
350 351
8.l.
Redna veza generatora
253
3. Sisteml jedinica
B.2.
Paralelna veza generatora
255
4. Internacionalni (SI) sistem jedinica
353
B.3.
Potencijal u elektricnom kolu. Potencijalni dijagrallli
5. Cinioci decimalnih mJernih jedinlca
361
256
8.4.
Naponski 1 strujni generator! 1 njihova ekvlvalencija
260
LlTERATIlRA
8.5.
Drugi Klrhofov zakon
266
ABECEDNI INDEX
IV
Sadrfaj
Sadriaj
362 366
v
Elektrostatlka
OSllOvi
e 1ektrotet>Jlik.e
Pru:GLI:D ZAW.TAn.
CLAVA 1. EUJe-moSTATIKA CLAVA 1. ELDCnIOSTATIlCA
Pr. Pr. Pr. Pr. Pr. Pr. Pr. Pr. Pr. Pr. Pr. Pr. Pr. Pr. Pr. Pr. Pr. Pr. Pr. Pr.
1.11.2. - Pr. 1.4. - Pr. La. - Pr. 1.15. 1.16. - Pr. 1.22. 1.23. 1.24. 1.25. - Pr. 1.3l. 1.32. - Pr. 1.34. - Pr. 1.36. 1.37. - Pr.
9 12 16 2S 38 42 55 5a 61 64 80 86 90 98 101
~.3.
1.7. 1.14. 1.21-
1.30.
1. 33. 1.35. 1.38.
1.39. 1.40. 1.41. - Pr. 1.49. 1.50. - Pr. 1.58.
1.59. - Pr. 1.60.
1.1. WOD
NaJstarlJe spoznaJe
elektrlcltetu. kao uostalom 1 enoge druge &ode-
rno IdeJe, potlcu joil od star!h Grk .... r pored toga. sto su :f1lozofl lz
108 127 152 165
GrClee 1_11 vIlle slclonostl za re.zmlS1Janje nego za eksperlment, on! su
CLAVA 2. STJJJIE ~ STRUJE
600.
188 198 204 211 215 222
godlne
prlje
na&e
ere prlmljetlll cia komad
cl11bara,
kada se
protrlJa lerzno .. 111 tkanlno .. (slika 1.1), prlvlW::l sltna tiJela, a prl
Pr. 2.1Pr. 2.2. - Pr. i.6. Pr. 2.7. - Pr. 2.10. Pr. 2.11. - Pr. 2.12. Pr. 2.13. - Pr. 2.14. Pr. 2.15. Pr. 2.16. - Pr. 2.2l. Pr. 2.22. - Pr. 2.23. Pr. 2.24. - Pr. 2.25. Pr. 2.26. - Pr. 2.30. Pr. 2.31- - Pr. 2.34. Pr. 2.35. - Pr. 2.38. Pr. 2.39. - Pr. 2.44. Pr. 2.45. Pr. 2.46. Pr. 2.47. Pr. 2.48. - Pr. 2.51. Pr. 2.52. - Pr. 2.53. Pr. 2.54. - Pr. 2.SS. Pr. 2.56. - Pr. 2.60.
0
104
tom
CovJeC1Ja
ruka ne
dodlruje.
Ovu
poJavu
kraJe..
16.
cia lh
v!Jcka
prouCavao Je D21lbert (1/1111 .... Gilbert) i ustanovl0 da analogne osoblne cl11bara posJeduju 1 drug! materlJal!, na primjer staklo leada se protrlja svllenom kr'polll (sl ika 1. 2).
244
257 264 269 278 285 293 302 308 312 320 324 329
-
sl Uta. 1. 1.
s11ka 1.2.
D2!1bert Je' predlo210 da se ova pojava nazove elektrtc!tet. grCkoj rljeCl elektron,
prema
koJa znaCl C1l1bar. TiJela koJa su dovedena u
stanJe da aogu prlvlaCltl sitna tljela nazvao Je naelektrlsana. pri Cemu je podruUllijeVII.o d.a takva tlJela u
BVOIIII
sastavu sadr2e elektrlCna
opterecenja. OGtala tlJela koJa nlsu poSJedovala ovu oBoblnu. Jednostavno je nazvao neel.ktriCn& t!jela. VI
Sadr:!aJ
Nakon toga. z& narednih sto godina. uglavnoM se nlJe nista deaavalo,
1. ElektriCno opterecenJe
ElektrostatIka
Elektrostll.tlka
sve do 1733. godlne, kada Je u FraneuskoJ Di FeJ nae1eJctrisanj!l
~i libara,
lcojl.
(Ou
je protrljan lcrZnolll,
Fayj utvrdio da se
metalna
Jcugla
~e se
naelektrlsatl. i to taleo sto ~e se na stranl prema
I. stale la,
naelektrlsanoj
!l!pld
·poJ...v!tl.
koje Je
protrljano svl1oM, medusobno razllkuJu. Ako se dviJe lagane naeleklrlsane ~lplce,
na prhljer od stalela,
prlbli2e"
uo1:ava 5e de. se one medusobno
odbljaju (sIlka 1.3a). Medusobna odboJna sila zapa2a se I u slu1:aju kada 5e prlb112avaJu 1 dvije lagane, naeleklr!sane !l\pke od ~11Ibara.
(slU,a
negaa na
negatlvnth se
optereCenja.
pozitlvna
elektrlCna
1.4).
ElektriCna
(sllka
koja se uspostavljaju na sUka 1. 4.
ovaJ naCin nazlvaju se lndulcovanim. a
Nezavlsno od Dl FeJa. Benj9.Dln
1847.
godlne,
je
ustanovl0
Franklin
razl11:itlh .....terijala. postoje optere~enja:
Sl!.JllO
ameriCkl pol! ti1:a!', da,
bez
obzlra.
£110zof I na
IIUlOStvo
dvlje vrste naelelctrlsanja. odnosno
optereeenje koje se pojkvlJuje na stalelu. kada
se protrlja svl1enom JcrPOIll ! koje je nazvao pozltlvnlm naelektrlsanJem I optere~enje
pojavi~e
optere~enja
(~ll1bar).
elektrlCnlh
pomjerenlh optere~enja
Ove dvlje vrste eIektrklteta Dl FeJ je nazvao vHreoznl (stalelo) 1
£1z1
0l>tere~enJa.
nJenoJ suprotnoJ stran!.. zbog manJka
od stalela pribllZava
~Ipki
(slib 1.3<:). rezlnoznl
naeleklr!aana
uoCava se da Se one medusobno prlvlace
1.3b). Medutlm, aleo se laganoj. naelektrlsanoJ naelektrlsana Sipka od
~ll1bara
. tl vno
koje se poljavljuje na
~Illbaru
kada
se
protrlja
krznenom
proces elektroatatl~ka Indukclja. "---"Bilo b!. pogrellno shvatltl. koli~lnu
elektriCnog
kol1Clnu neJcog fluida 111 neke druge _terlJe.
opterecenJa
kao
KoI1~inu elektriciteta
Jcaraleterll!le elektrl
optere~enJe iIi naelektrlsanJe, ali Be korlste Za indentifiJca.cl.ju I
i nazlvl lovar 111 naboJ.
gradaclju elektri~nog optereeenja korlstl
se
elektrometar (sllka 1.5). Upro~tena konstrukciJa elektrometra 5e sastoji od Jcratke vertlkalne ....talne !!lipke. na ~ljem ae gornjem kraJu nalazl metalna lopta 111 ploca. a na donjem dva llsti~a. koji viae vertlkalno
~ .~ ~~ ~,,-.<.\P
(alik... 1.5a).
Metalna !llpka prl1:vr!l~ena
je pogodnom
masom ze. otvor
stalelene posude, koJa ~tltl It.-lUte od vazdUSnog struJanJa. Ako
se
neka
JcollClna elektrlCnog optere~enja dovede do lopte. odnosno ploCe. onda se
Sl'-ikl.o
8)
b)
ona metal nom 1l1pko" prenosl do ..... talnlh llstlea,
c)
naelektrlsanl
slike. 1.3.
elektriCnlm optere~enjem
pe.
istog znaka.
pollto su listie! on!
se Medusobno
odblJaju Jedan od drugoga I. ostaju razmaknutl (sllka 1.Sb). krpom.
koje
Je
nazvao
negativnim
Ovi
naelektrisanjem.
nazi vi.
kojl
oznaeavaju suprotna stanJa medunarodnorn Jconvencijom su prlhvaCenl ter.lnolo!lJcl se koriste I. u savremenoj korespondencijl. Uo
uspostavljanje
elektrl1:nog
optere~enja
pomo~u
trenja
lma
formalnl karakter. Eksperl»entalno je zapravo utvrdeno cia se elektrl
_teriJala.
ustvarl.
uspost ...vlJa
prl Cemu se
nepoaredni~
dodirom
trenjem obezbjeduje kvall tetniJl
razll.Citlh kontalet
na
dodirnoj poVI'Slni. DalJnja
ekaperlmentalna
b)
a) lstraZivanja
su
naelektrlsanja. odnosno proces uspostavlJanja
pokazala
da
optere~enja
se
proces
maZe ostvarlti
pomoCu taleozvane 1_~!1;!:~~l~~ .. ~.~~c:.::'~; odnosno eleJctrlCne influence. ProceS naelektrlsavanja elektrostatl~kom lndukciJom ostvaruje
s11ka 1. 5. da Mnogobrojna islrR21vanja rezultlrala su zna
slobod~ pomJeratl. odnosno tijela koja provode eleklrlCno optere~enje I.
se bez neposrednog dodlra. na odstoJanju. Ako se. na primJer. pozHlvno
tlJela kod kojlh se elektrl.Cna optere~enja zadr2avaju na mjestu nastanka.
naelektrisana staklena aipka prinese
Prvu vrstu materijala cine provodnlcl a drugu dleleklrlcl. U provodnike
lcoJe nlsu sastsvljene od druglh pr.ostiJih Cestlel!..
be.zlraJu se na eksperl .... nlalno.. odredlvanju sile medusobnog djelovanJa pozltlvnlh
su uslijedlla ollerlCa 1 drugih Cestle ...:
eleKientarnlm. Kvantom
n.egativnog elektr1citeta.
pa se s .... tra
.
1 ozna.t:e..V& se sa. Q
Jednostavno e.
Q
osobinaaa eleBentarnih Cestlea. odnosno elektronskoJ teorlJl.
•
s
Posto
e ~ -1,602 10- 19 C
Je
elektrl¢no
III
(1. 1)
optereCenje
elelctrona
najaanja
kollCina
elelctrleltet& koja 5e susre¢e 1 predstavlJa kvant elektrlclteta, prlrodno se BOglo usvoJitl za Jedlnleu kol!clne eleletrlelteta.
Medutla, usvajanje
ove kol1Ch.... elelctriciteh. l
kojea
naruA!lo bi
I
usyoJenl
HlCSA slst.... Jedlnle....
u
!
U
Je jedln!ca leoliCine elelctrlclteta kulon
oznacav..
lie
sa. C·.
odnosu na gornJl lzraz Jedan kulon i~ preko ~est trl110na elektrona
IC " 6,24196 1018 e
( 1.2)
Pomo¢u Tompaonovo~ eksper!aenta eoZe Be odredltl odno& e/a. pa se lz poz""te U proUostl DOd.II ...
0
su ula.gan!
ogrozanl
aast"yu _terlJe. Tako
SU,
na uspostaVljanj'J pogodnog
""l"'rl
na prlllljer. u peto.. vljeku p,·lje naSe
ere fl10zofl Leuklp I njegov ucenllc De.akrlt, osnlvaC! grClce ato .. lstlcke ~kol .. ,
"'0 -
Hedutl .. ,
tek u 19.
vljelcu.
razvoJe .. bealj" ,
II!(!
bealj&lel
....
t .. rlj&
s .... toJI
od
..,.,dJeljlvlh "'.sUe,," -
ele_nata. ..to_
a
od
vrlo
Ist1h h"mlj"klh osoblna.
Ovakvo
optereCenja.
~===o=====-
!i-(+f'
pre_ sltnlh
el .. ktriCnog
u alroVLnJu
.
II _ _
transfonolsa.n Je peJu
elementi
el"_ntarnog msB&
(9,1093534 : 0,000047) 10- 31 kg
lI_tral1 d& Je _terlja aastavlJena 00. sitnlh nedJeljlvlh Cestlea;
.. to .... cd neodl'-fldenog fllozofslcog poj_ do lOaterijalne stv&rnosti.
kvanta.
koJ~ se. pre ... teorlJ! relatlvno&tl, aiJenja u funkelji brZlne v.
koJe au nazvall ato .. lma - pre_ grcleoj rljeci ...tomos - nedJelJlv.
lcojoj
vrlJ"dnosti
elektrona., DOZe odredlti nJegoV&
gdje Je c Pod
m
3 10
1
mlB brzln& BVjetlosti u vakuuau.
pnotpom;t ..vltoll dII. je elektN>n u obllku "f.. re.
njegov pr .. cnlk Je
shvatanJe 0 strukturl _terlje odrz.. lo se u Il&uci sve do kraJ'" l"olllog vl,jen,
t~n!Je
.. lektron, elja Je
1879. MSII.
gcdlne,
ka.da
Je
TOlOSOn
(J.J.
Tho_on)
otkrio
1840 puta aanJ" cd ....se ato_ vcdon!ka. Naknadno
1. Elektrlfno oplereCenje
• U l«SA .. l .. t ....u. Jedan kulon predst&vlj& onu kol1cinu elektrlelteta. lcoj.... kad prot,,\cnm kroz pN!liIjek provodnllr.a. u Jednoj liI .. k~l. obrazlAJe .. truJu cd .)
5
Elektr'oS't .. t!1ul 10- 13
1.9
prostire
c... u
""--..uoperi_ntalno
vldu
~
USllUtOvlJeno
all~no
de.
snop el .. letrona
Bohr). obl1ku
svoJe
neutrona 1 pozitivho Je n...elektrisano"
spin
elelelrona,
posjeduje
odnosno model strukture aloma ponudio je danskl fizicar Nils Bor (Nils
interferenclje i dif'!"&kcije. Ustanovlj.mo Je cia Be elektron obr6e 1 oleo lakozVilml
Bvjetlostl
lIIe
oBoblnu
OBoviM,
tal.....
Elektrostatlka
de.
zbog
e.ga
elelctron,
pored
elelctrlCnlh, posJeduJe 1 ~tne osoblne.
Prema BorovoJ teorljl jezgro ato ...... koje se ..oze predsta v ltl 11 sfere precnika 10-
Elektroni,
Proton Je pozltlvno naeleletrlsanA elementarna ~est1c... , Clje elektriCno optere6en.je Istog izno
cijl
je
12
em, aastoJl se od odredenog broja protona
oroj
jednak
broju
protona.
rasporedenl
au
u
je
elelctronskom omotacu, koji je negatlvno naelektrisan. Znaci, elelctronskl