6. ZDRAVSTVENI RIZICI PRILIKOM RADA NA RAČUNALU predavanja
Sjedeća populacija U prirodi je čovjeka da izbjegne ograničenja koja utječu na njegovu egzistenciju ili prelaze ograničenja njegovog uma ili tijela. Ako su dnevni poslovi ponekad zahtjevniji prema tijelu čovjeka, pogotovo više nego on to može podnijeti tada može doći do povreda i nepovratnih oštećenja. Komforom radnog mjesta bave se eksperti rada, doktori, inženjeri i dizajneri više od 30 godina, da bi pronašli najbolji način sjedenja.
2
Sjedeća populacija (II)
Prosječni djelatnik provede sjedeći za svojim radnim mjestom prosječno 80,000 sati Ako se tome doda objedovanje, transport, sastanci, čekanja , TV, očito je da ljudsko tijelo baš i nema puno gibanja… Stoga se često gotovo svaki drugi žali na bolove u leđima ili napetost mišića. Milijuni ljudi danas imaju stoga kronične tegobe. Nacionalne ekonomije gube milijune zbog odsutnosti s posla ili rehabilitacije. Stoga biznismeni trebaju tome posvetiti puno pažnje i osigurati radni prostor koji će smanjiti popratne pojave i tegobe kod djelatnika. 3
Podešavanje radnog mjesta Operativno s uobičajene radne pozicije Bez posebnih zahtjeva za pojačanim silama kod podešavanja Bez posebnog treninga ili posebnih alata kada treba napraviti podešavanja Radni prostor opremljen s opremom ne smije ometati korisnika ili ga tjerati na bilo koju stranu radne površine ili na sjedenja na krajevima
4
Postavljanje radnog mjesta: neutralni položaj
Slika 1. Rad unutar normalnog opsega kretanja
5
Podešavanje opreme i radnog prostora
Slika 2. Prikaz normalne radne pozicije 6
Linija pogleda u relaksirajućoj sjedećoj poziciji je nagnuta za aproksimativno 35° ispod horizontale Optimalna udaljenost je 600 mm. Potpora (za ruke) može se ostvariti sa dovoljno dodatnog prostora (najmanje 100 mm) na površini ispred ulaznog uređaja.
7
Rizični faktori sjedenja Neutralna poza
Klonula poza Slika 4. Neutralna poza Slika 3. Klonula poza
8
Potencijalni rizici
Slika 5. Potencijalni rizici prlikom rada 9
Potencijalni rizici
Slika 6. Potencijalni rizici prlikom rada 10
Potencijalni rizici
Slika 7. Potencijalni rizici prlikom rada 11
Dugo sjedenje - rizici Osobe koje dnevno sjede duže od osam sati izložene su većem riziku od smrti; Istraživači sa Sveučilišta u Sydneyu dokazali su da dugo sjedenje izlaže muškarce opasnosti od obolijevanja od raznih bolesti; Provedeno anketno istraživanje obavljeno je na uzorku od 200 ispitanika, a rezultati su pokazali da osobe starije od 45 godina koje dnevno sjede 8 ili više sati u roku od samo tri godine suočavaju se sa smrtnim problemima. Smtrnost ljudi koji sjede četiri ili manje sati manja je za čak 40 posto [5].
Ima li tijelo čovjeka dijelove s nedostacima?
Moguće ja da smo u nepovoljnoj fazi evolucije. Možda će sve biti bolje za 2 ili 3 miljuna godina, a do tada će nam leđa stvarati probleme. Najveći problem su kralježnički diskovi podložni ozljedama jer su najneotporniji od svih pokretnih dijelova. Kako se uporaba računala u uredima povećavala tako su se pojavljivale nove bolesti kao što su RSI (Repetitive Strain Injury) (Ozljeda zbog ponavljajućih naprezanja) i CTS (Carpal Tunnel Syndrome) Ovi pojmovi označavaju razne povrede vrata, glave i ruku (bolovi ili gubitak osjeta su alarmirajući simptomi).
13
MSDs - povrede mišičino-skeletalnih dijelova
tijela vezanih uz rad
Carpal Tunnel Syndrome (sindrom karpalnog kanala)
Cubital Tunnel Syndrome (sindrom kubitalnog kanala)
Trigger Finger (okidajući prst)
14
6.1. RSI (Repetitive strain injury)
RSI - "Repetitive strain injury" je stanje, odnosno skupni izraz za grupu bolesti koje pogađaju mišiće, ligamente i živce u oštećenom području tijela, a nastaju uslijed dugotrajnog ponavljanja određenih automatiziranih radnji u neodgovarajućem položaju. Postoje dvije vrste RSI-a: - Specifične, imenovane bolesti kao što su: sindrom karpalnog kanala, bursitis, teniski lakat... Difuzni RSI- kad nema jasnih dijagnoza, već samo skup simptoma. Poznato i kao nespecifični sindrom boli [1].
15
RSI - nastavak
Možemo reći, da rad pred računalom bez učestalih promjena položaja dovodi do pojave specifičnih zdravstvenih problema, najpoznatijih pod imenom RSI Osoba koja radi na računalu izložena je dugotrajnom i nepomičnom sjedenju
Koristi samo prste, ruke, oči i um
Sjedi na radnom mjestu duže vrijeme bez prekida, povećavajući rizik pojave prenapetosti mišića i ukočenosti zglobova[2].
RSI - nastavak
Kao rezultat toga dolazi do:
pojave umora i iscrpljenosti problema s očima bolova u vratu glavobolje
problema s koncentracijom i cirkulacijom[2].
Znakovi upozorenja - RSI bolesti demostriraju široku lepezu simptoma. Slijedi lista znakova koji mogu ukazivati na RSI: - Opetovana bol u vratu, ramenima, torzu, zapešću i dlanovima - Trnjenje - Gubitak osjeta - Nespretnost - Podrhtavanje - Osjećaj težine - Ukočenost - Hladnoća - Smanjenje snage stiska (grip-a) - Smanjenje izdržljivosti - Umor - Mišići u rukama i ramenima su tvrdi i napeti - Bol i trnjenje za vrijeme ležanja u krevetu 18
Tegobe prilikom rada s računalom (I) Kategorija
Manifestacija
Vid
• naprezanje, umor i upala očiju • iritacija, suhoća i pečenje • konjuktiva • nejasan vid • smetnje u razlikovanju boja
Sluh
• oglušivanje • oštećenje sluha
Ruke
• grčevi u rukama • bolovi i gubljenje snage • ukočenost zglobova • utrnuće prstiju
Vrat i leđa
• prenapetost i bolovi u vratu • ukočenost vrata i ramena • pritisak u glavi i vratu • bolovi u leđima • oštećenje kralježnice
Tablica 1. Prikaz zdravstvenih tegoba i njihova manifestacija pri radu s računalom [2]
Tegobe prilikom rada s računalom (II) Kategorija Mišićni sustav i krvotok
Psiha
Ostalo
Manifestacija • gubitak snage i energije • prenaprezanje pojedinih mišića • grčenje i oteklina mišića • smetnje u krvotoku • gubljenje koncentracije • depresija, stres, nezadovoljstvo • nervoza, razdražljivost • psihički umor • smetnje radne sposobnosti • sklonost onesposobljavanju uređaja i • programa • osip na koži i druge alergije • pečenje i svrbež kože • glavobolja, nesanica • smetnje u spolnim organima – trbušni • bolovi • epileptički napad
Tablica 1. – nastavak - Prikaz zdravstvenih tegoba i njihova manifestacija pri radu s računalom [2]
Opterećenja pri radu s monitorom vizualna mišićno-
skeletna centralno nervna
Slika 8. Uzroci privremene spriječenosti za rad
Vizualna opterećenja UZROCI
POSLJEDICE
• loša fotometrijska kvaliteta monitora
• maglovit nejasan vid
• nepovoljan izgled prikaza informacija
• suzenje očiju
• zaslijepljivanje
• treperenje očnih kapaka
• psihičko naprezanje i zapostavljanje
• pečenje očiju
• pogrešne ili neprikladne korekturne naočale Tablica 2. Prikaz vizualnih opterećenja [2]
Centralno-nervna opterećenja UZROCI • psihička opterećenost i podopterećenost • socijalno i materijalno okruženje • razumijevanje suradnika • “behavior setting” (izolacija, otuđenje) • odnos osoba-sistem • jako opterećenje kratkotrajnog pamćenja • nepovoljan izgled prikaza informacija • nepovoljno držanje tijela i kretanja
POSLJEDICE • utučenost
• prijevremeni umor • glavobolja • razdražljivost • nesanica • srčane i bolesti krvotoka • teškoće s probavom
Tablica 3. Prikaz centralno-nervnih opterećenja [2]
Poremećaji pri radu s računalom
Nepravilan rad na računalu može dovesti do različitih bolesti i oštećenja
Medicina nas izvještava o novodefiniranim “kompjuterskim” bolestima
Nove vrste ozljeda na radu odnose se na rad osoba koje provode puno radno vrijeme za računalom
Poremećaji pri radu s računalom
Posljedice dugotrajnog rada za računalom mogu varirati od umora, ukočenosti i nelagode pa do ozbiljnih zdravstvenih problema
Ozbiljni zdravstveni poremećaji mogu nastati zbog: Učestalih ozljeda – CTD (cumulative trauma disorders) Povreda izazvanih stresom uslijed učestalog ponavljanja istih pokreta – RSI (repetitive strain injuries)
RSI - nastavak
Primjeri učestalog ponavljanja iste radnje RSI su:
sindrom karpalnog tunela CTS (carpal tunnel syndrome ili tzv. kompjuterska šaka)
tendonitis “teniski lakat” [2].
Najčešći načini sjedenja
Slika 9. Mjesta na tijelu gdje mogu nastupiti ozbiljni zdravstveni problemi [2]
6.2. Sindrom karpalnog tunela
Novija istraživanja pokazuju da dugotrajno tipkanje uzrokuje i probleme sa zapešćem
Čak 15 % korisnika koji puno radno vrijeme provode za tipkovnicom računala imaju sindrom karpalnog tunela (CTS, Carpal tunnel syndrome), odnosno ponavljajuće stresne ozljede (RSI, Repetitive Strain Injury) koju još nazivaju i “RAČUNALNA ŠAKA”
Sindrom karpalnog tunela (1)
Karpalni kanal je prolaz kroz zapešće u dlan, kojeg formira osam karpalnih kostiju te jaki poprečni karpalni ligament, koji čini strop kanala. Unutar kanala nalaze se tetive koje se pružaju od mišića u podlaktici do prstiju i služe za upravljanje prstima. Osim tih tetiva, kroz kanal prolazi i živac "medijan", duljine otprilike kemijske olovke, koji upravlja prstima i prenosi natrag informacije o podražajima u prvih četiri prsta [6]. Kod ove bolesti, medijan je pod pritiskom, često zbog oticanja tetiva u tunelu. Simptomi su tupilo, nedostatak osjeta, trnjenje, gorenje itd., a najčešće se osjećaju u prva tri prsta ruke, te u unutrašnjosti četvrtog (prstenjaka). Mali prst i vanjska strana ruke nisu pogođeni ovim poremećajem [2]. 30
Sindrom karpalnog tunela (II)
Šaka je sposobna obavljati 6 vrsta pokreta, od kojih svaki uključuje drugačiju grupu mišića. Tipkanjem je obuhvaćena samo jedna od tih grupa pa njihovom dugotrajnom upotrebom dolazi do određene vrste stresa zbog neuravnoteženog korištenja ostalih grupa mišića [7].
Mišljenja stručnjaka su da je glavni razlog RSI-a u nelogičnom rasporedu tipki, ravnog oblika i niskog položaja
Sindrom karpalnog tunela (III) KAKO DOLAZI DO SINDROMA KARPALNOG TUNELA I KOJI SU SIMPTOMI?
Karpalni tunel je mali kanal ili tunel blizu zapešća gdje je živac okružen sitnim kostima ručnog zapešća, tetivama mišića koje pokreću prste i ligamente [8].
Sindrom karpalnog tunela javlja se kao posljedica ukliještenog živca (nervus medianus) u zapešću, a dogodi se kad postoji pritisak na nervus medianus ili kada je on upaljen.
Sindrom karpalnog tunela (IV)
Najčešći simptom je osjećaj kao da trne cijela ruka, a ustvari trnu samo palac, kažiprst i srednji prst;
Drugi su simptomi ispadanje stvari iz ruke ili osjećaj impulsa iz zapešća u ruku;
Svi ga mogu dobiti, no najpodložnija skupina su žene između 40 i 55 godina [8].
Sindrom karpalnog tunela (V)
Područje zahvaćeno sindromom karpalnog tunela
Sindrom karpalnog tunela (VI)
Sindrom karpalnog tunela (VI)
Žuti živac se križa ispod pregibnog mišića ( flexor retinaculum).
36
Sindrom karpalnog kanala (VII) Postoje dva testa koja možete i sami obaviti da ustvrdite da li bolujete od CTS-a:
1) Phalenov test -okrenite vanjske strane dlanova jedan prema drugom kao prema datoj slici. Savijte ih koliko god možete bez ikakvog pritiska. Ukoliko nakon 60 sekundi osjetite "utrnulost" i "bockanje" zasigurno patite od CTS-a. Ovaj test daje točne rezultate kod 80% ispitanika [9].
Slika 10. Izvedba Phalenovog testa
37
Sindrom karpalnog kanala (VIII)
2) Tinelov test -pritisnite jednim prstom zapešće "sumnjive" ruke. Ukoliko nakon 30 sekundi osjetite "bockanje" zasigurno patite od CTS-a. Ovaj test daje točne rezultate kod 94% ispitanika [10].
Slika 11. Izvedba Tinelovog testa
38
6.3.Tendonitis (tendinitis)
Tendonitis je upala ili iritirano stanje tetive tkiva koje povezuje mišiće i kosti
Ovo stanje, koje uzrokuje bol i nelagodu oko zapešća, je najčešće oko ramena, laktova i koljena, i može se dogoditi na bilo kojem zapešću tijela
Najčešći su uzroci tih problema - ponavljanje istih pokreta[11].
Tendonitis - nastavak
Odnosi se na oticanje tetiva koje su struktura nalik konopu i spajaju mišiće s kostima, te na taj način omogućavaju funkcioniranje zglobova u tijelu. Kad se skupina tetiva preoptereti, pojavljuju se mikro-puknuća koja uzrokuju upalu. Nakon toga i manja naprezanja pripadajućihz mišića, mogu rezultirati daljnjim ozljedama i iritacijom.
U RSI-u, tendonitis najčešće pogađa zglobove zapešća, ruke, laktova i ramena, iako se može pojaviti bilo gdje na tijelu. Druge bolesti, također mogu pogađati tetive, a najčešće ime dobivaju po specifičnim tetivama koje pogađaju[11].
40
Tendonitis - nastavak
upala mjesta povezivanja kraja mišića s kostima Zbog pritiska kapilarni dotok krvi se prekida Kada se krv povrati dolazi do oticanja.
Slika 12. Upala mjesta povezivanja kraja mišića s kostima
41
Tendonitis - nastavak
6.4.Teniski lakat
Teniski lakat (Tennis elbow) je upala spoja tetive s kosti. To je stanje kada vanjski dio lakta postane bolan i osjetljiv, obično kao posljedica istegnuća, preforsiranja ili direktnog udarca [12].
kod takvog stanja svako pomicanje lakta je bolno
Slika 13. Teniski lakat
Teniski lakat - nastavak
Najčešći uzrok je preforsiranje mišića koji su pričvršćeni za kost na tom dijelu lakta, tj. mišića koji povlače ruku prema natrag - ekstenzora
Svi ekstenzori ruke pričvršćeni su za lakat na vanjskom dijelu. Ako su istegnuti ili preforsirani upale se, što znači da nateknu i da su osjetljivi na dodir i pokret
Liječenje se provodi odmorom, hladnim oblozima i lijekovima protiv upale, a nakon smanjenja bolova postupnim vježbama istezanja u svrhu jačanja mišića
6.5. Sindrom Kubitalnog kanala (Cubital tunnel syndrome) Kubitalni kanal je prolaz u unutrašnjosti lakta (lakat je cubitus na latinski). "Ulnarni" živac jedan je od velikih živaca ruke. Upravlja kretanjem podlaktice, dlana i prstiju i prenosi podražajne informacije od malog prsta i prstenjaka. Ulnarni živac prolazi kroz lakat sa stražnje strane(znate kad ga pogodite?). Tunel je obložen ovojnicom od tkiva čija je funkcija da štiti ulnarni živac u prolazu kropz koščati kubitalni kanal. Sindrom kubitalnog kanala pojavljuje se kad je ovaj živac pritisnut ili ozlijeđen [3].
46
Sindrom Kubitalnog kanala (Cubital tunnel syndrome) - nastavak
Sindrom kubitalnog kanala može imati brojne uzroke, mnoge vezane za RSI, dok drugi uključuju artritis ili direktnu ozljedu tog područja od udarca i sl. Simptomi su trnjenje u prstenjaku i malom prstu, bol u nadlaktici i gubitak pokretljivosti i snage u prstima. Liječenje se sastoji u izbjegavanju aktivnosti koje uključuju repetitivno savijanje lakta, te antiupalne tretmane. Moguća je pomoć i kroz kirurški zahvat za smanjivanje pritiska na živac ili premješanje živca na drugo mjesto u laktu.
47
6.6. Trigger finger
U doslovnom prijevodu "Prst okidač", je bolest koja je pogađa savitljive tetive ruku koje upravljaju savijanjem prstiju. Kad je prst bolesnika ispružen, zakočit će se i neće ga se moći pomaknuti, iako ga se fizički(drugom rukom) može bez problema maknuti. Pri korijenu pogođenog prsta, može se nekad uočiti mala kvržica, koja može biti lagano bolna na dodir. Liječenje uključuje anti-upalne tretmane i kirurški zahvat [13]. 49
6.7. Problemi s očima
Kad se govori o zdravlju i radu s računalom, najčešće se spominju problemi s vizualnim organima. Oči su one koje najviše trpe, tj. one bi to trebale biti, ali se javljaju i drugi problemi koji su vezani uz nepravilno sjedenje, nepravilan položaj tijela i sl. Budući da rasvjeta ima utjecaj na stanje vizualnog sustava čovjeka, ovdje je predočen dio koji se odnosi na vizualni sustav.
Problemi s očima - nastavak
Sušenje oka (Dry Eye) ako se simptomi pojačavaju tokom rada s računalom, tada se ova smetnja smatra vezana u rad na računalom. Nedostatak konvergencije (Convergence Insufficiency): Za ovu vrstu smetnje postoji više izvora i smatra se da osobe koje imaju ovaj simptom, a rade s računalima, da je on u potpunosti povezan s radnim mjestom. Heteroforija ili sklonost škiljenju (Heterophoria): Ova pojava ako se javlja kod osoba koja se koriste računalima smatra se isključivo vezana uz korištenje računala (VDT-a). Astigmatizam (Astigmatism) zbog posebnih vizualnih zahtjeva pri radu s računalom ponekad i osobe s niskom razinom astigmatizma trebaju korekciju vida za rad s računalom. Naočale za korekciju nisu potrebne osim u slučaju kada se koristi računalo. Miopia (Myopia) ili kratkovidnost: Naočale za potpunu korekciju kratkovidnosti se ne smatraju povezanim s radom s VDT-om. Hiperopia ili dalekovidnost (Hyperopia) su uzrokovani radom s VDT-om ako: Osoba inače ne traži sredstva za korekciju vida, tj. nisu joj potrebna u svakodnevnoj upotrebi.
Najčešći simptomi Redoslijed
Simptomi
1
Glavobolja
2
Mutan pogled
3
Sporo fokusiranje
4
Dvostruka slika
5
Bol i umor uočima
6
Blještanje
7
Iritacija očiju (peckanje, suhoća oka, crvenilo)
Povezanost bolova u očima i vremena provedenog pred VDT-om Sati provedenih pred VDT
% korisnika koji osjećaju bolove
1-2
63.9%
2-4
72.7%
4-6
76.7%
6-8
80.4%
Računala, smartphoneovi i tableti uzrokuju ubrzano starenje očiju Povećano korištenje iPadova, računala i smartphoneova uzrokovalo je u mnogo mladih ljudi probleme s očima koje obično imaju stariji. Milijuni imaju problema s takozvanim „suhim okom“, stanjem koje se manifestira upalom i svrbežom, zbog sati provedenih pred raznim ekranima [4].
Kad upotrebljavamo spomenute uređaje mozak je toliko usredotočen da „zaboravljamo“ treptati, pojasnili su specijalisti oftamologije. To utječe na sustav vlaženja očiju. Inače u minuti trepnemo između 12 i 15 puta, ali pred ekranima ta brojka može pasti na sedam do osam puta u minuti. Zbog toga suzna presvlaka – koja čuva površinu oka – ne funkcionira kako bi trebala. „Kao nacija starimo, odnosno raste broj onih što pate od suhog oka koje je inače povezano sa starenjem, a sloj suza preko površine oka smanjuje se što smo stariji. Mladi ljudi susreću se s ovim problemom zbog modernog načina života i poslova koji uključuju računala i klime [4].
Kralježnica i leđni mišići
Kralježnički stup ima 24 pokretna kralježnička diska, sa elementima za povezivanje između (među kralježnički diskovi kao prigušivači). Idelana konfiguracija je oblika dvostrukog slova S. Kralješci su izbalansirani i masa je jednoliko raspoređena. Dugotrajni stres i opterećenje među kralježničkim diskovima izazivaju trošenje što izaziva nepovratne ozljede. Naša kralježnica je i složen mehanizam različitih grupa mišića. Nekorektan položaj izaziva tenzije i ograničenja protoka kisika što izaziva nenormalno funkcioniranje leđa. 56
Kralježnički disk
57
Kralježnica – glavni problem Sjedenje je često način relaksacije poslije određenog perioda hodanja ili stajanja. No čovjek nije stvoren za dugotrajno sjedenje. Među kralježnički diskovi koji funkcioniraju kao prigušivači šoka (elastični ublaživači) hrane se jedino difuzijom kada nisu pod naprezanjem. Dugotrajno naprezanje i sušenje fluida mogu dovesti do nepovratnih povreda. Bilo koja preporuka za neki posebni položaj je uvijek samo kompromis.
58
Različite razine opterećenja
Slika uspoređuje različite razine opterečenja na kralježnicu. Mjera pritiska na unutrašnji dio među kralježničkog diska razlikuje se za razne poze.
Slika 14. Različite razine opterećenja
59
Rješenje - (1) –Dinamičko sjedenje Dinamičko sjedenje s čestim promjenama poze, na najbolji način štiti od ozljeda među diska. Opći princip je da nema jedne dobre sjedeće poze. Treba mijenjati položaj sjedenja. To će povećati efikasnost i produktivnost.
Slika 15. Primjer dinamičkog sjedenja
60
(2) Uporaba sinhro mehanizma
Konstrukcija stolice može osigurati dinamičko sjedenje i optimizira položaj u bilo kojoj poziciji. Pomicanjem naslona naprijed ili nazad sjedalica ostaje u sinkronoj vezi aproksimativno 1: 2.5, pri čemu je središnja točka u razini koljena. Time se izbjegava stvaranje krvnih ugrušaka. Ovaj mehanizam jako dobro štiti i podržava prirodno micanje tijela.
Slika 16. Primjer stolice sa sinhro mehanizmom 61
(3) Korektan položaj kralježnice Optimalno je da kod sjedenja kralježnica formira dvostruko S. Kao rezultat prsa su uzdignuta i disanje je olakšano, te je bolja potpora težini glave (glava je 9% težine tijela). U ovom položaju manji je stres na vratne mišiće.
Slika 17. Primjer dvostrukog S 62
(4) Otvoreni kut sjedenja Sjedeći položaj s kutem većim od 90 stupnjeva između gornjeg dijela tijela i bedra podržava održavanje uspravne poze što također olakšava disanje i efikasniju opskrbu kisikom. Nagib od 3 do 5 stupnjeva je optimalan za dugo sjedenje. Veći kut izaziva previše naginjanje naprijed, gubi se kontakt s naslonom i nije osiguran položaj kralježnice u dvostruko S.
Slika 18. Otvoreni kut sjedenja 63
(5) Ispravno podešavanje Ni najbolja stolica ne znači ništa ako nije ispravno podešena. Dobro sjedite kada vam gornji dio ruku i donji dio ruku čini pravi kut a preostali dio ruke je na slobodnoj površini radne površine. Stopala moraju biti ravno položena na pod. Dobro je imati podešavanje naslona za laktove. Dobro je imati podešavanje radnog stola. Za niske ljude treba dodati još i podmetač na pod. Naprezanja leđa se podešava sukladno masi tijela.
Slika 19. Ispravno sjedenje 64
(6) Dinamički rad
Bez obzira koliko sjedili korektno, tijelo treba povremene promjene. Zato treba organizirati radno mjesto da ne možemo dohvatiti bilo što iz sjedeće pozicije. Treba se ustatu do printera, kopirke i prostora za sastanke. Treba prošetati tijekom pauze.
Slika 20. Dinamički rad 65
Gimnasticiranje na radnom mjestu
Stolica se može koristiti kao fitness uređaj.
Slika 21. Gimnasticiranje na radnom mjestu
66
Vježbe istezanja
Slika 22-24. Primjeri vježbi istezanja [2]
Vježbe istezanja
Slika 25-27. Primjeri vježbi istezanja [2]
Stolice za odmor i masažu
Slika 28 i 29. Primjer stolica za odmor i masažu [2]
Vježbe za vratne mišiće
Slika 30. Primjeri vježbe za vratne mišiće [2]
Vježbe za ramena
Slika 31. Primjeri vježbe za ramena [2]
Vježbe za podlaktice i dlanove
Slika 32. Primjeri vježbi za podlaktice i dlanove [2]
Što možemo učiniti da bi si sami pomogli? Možemo učiniti mnogo toga!
iskoristiti sve mogućnosti za prilagođavanje monitora i radnog okruženja prilagoditi svoju stolicu i monitor tako da imamo najugodniji položaj za rad (ruke što vodoravnije, oči u razini s vrhom monitora) osigurati dovoljno mjesta pod stolom za kojim sjedimo izbjegavati prevelik napor u listovoma i koljenima osigurati dovoljno prostora za dohvatiti bilo koji dokument postaviti svoj stol i monitor tako da se svjetlo ne reflektira u ekranu monitora uvjeriti se da su oblici na našem računalu jasno određeni i lako čitljivi s monitora otkloniti sve naslage nečistoće i mrlje od prstiju sve probleme za koje sumnjamo da mogu biti povezani s našim uvjetima rada, pokušajmo rješiti u suradnji s rukovoditeljem i stručnjakom zaštite na radu [2].
LITERATURA [1] http://web.zpr.fer.hr/ergonomija/2004/nakic/index.htm [2] Tadin,V.: Ergonomija, sigurnost i prevencija pri projektiranju radnog mjesta na računalu, Zagreb.
www.bznr.org/uploads/sc/10.ppt [3] Shafic A. Sraj, MD, Charbel D. Moussallem, MD, and James B. Stafford, MD: Cubital Tunnel Syndrome Presenting With Carpal Tunnel Symptoms: Clinical Evidence for Sensory Ulnar-to-Median Nerve Communication, The American Journal of Orthopedics, New York, 2011. http://www.marin.stancic.eu/documents/2000-MARINACC-2009-CUBITALT.pdf [4] http://www.index.hr/mobile/clanak.aspx?category=xmag&id=607348 [5] http://nasevijesti.com/priroda-i-zdravlje/3904-dugo-sjedenje-je-lose-pozdravlje.html 10.04.2012. [6] http://www.scipion.hr/n/78/Kalcifikati--tendinitis-calcarea----Scipionfizioterapija.wshtml 01.03.2012. [7] ahyco.ffri.hr/seminari2005/tipkovnice/tekst/Tipkovnice.doc [8] http://ahyco.ffri.hr/seminari2005/tipkovnice/osnovni_zdravstveni_rizici.htm [9] http://www.physio-pedia.com/Phalen%27s_Test
LITERATURA [10] www.studioimpuls.net/karpalnikanal.pdf [11] web.zpr.fer.hr/ergonomija/2005/dilber/tendonitis.htm
[12] http://www.plivazdravlje.hr/aktualno/clanak/18834/Teniski-lakat-latlateralni-epikondilitis.html [13] www.arithera.hr/arithera-kirurgija-vrste-operativnih-zahvata [14] [15] [16] [17]
[18] [19] [20] [21] [22]
