Medicina Rada- Skripta

MEDICINA RADA (skripta) Dr. sc. Štefanac-Nadarević Vesna

Page 0

POVIJEST MEDICINE RADA

-4000. pr. n.e. prvi put se spominje štetan utjecaj nekih zanimanja na zdravlje ljudi -Ruffer je utvrdio postojanje profesionalne bolesti silikoze na egipatskim mumijama -Antičko doba : -podaci o profes. Bolestima rudara u rudnicima zlata, olova i žive; -Hipokrat tvrdi da kod prepoznavanja i prognoze bolesti treba uzeti u obzir zvanje Srednji vijek -Avicena govori o grčevima u trbuhu kod slikara a koje uzrokuje olovno bjelilo -1567. Paracelsus objavljuje prvu tiskanu monografiju o profesionalnim bolestima rudara i topioničara.(U njoj detaljno opisuje simptome «sušice rudara» ( kašalj, nedostatak zraka i mršavljenje).1527. Paracelsus objavljuje članak u kojem opisuje uvjete rada u rudniku žive u Idriji -1665.donosi se prva zakonska odredba u povijesti o skradenju radnog vremena na 6 sati zbog lošeg zdravlja rudara 18.stlj. -1700. Bernardin Ramazzini objavljuje knjigu « De morbis artificum diatriba»(u kojoj su prvi put sustavno opisane profesionalne bolesti kod 40 različitih zanimanja. On se drži ocem medicine rada : « dužnost liječnika koji liječi narod je da pita kakvim se poslom bavi». -1775. god. Percival Pott, engleski kirurg upozorava na ulogu čađe u nastanku raka skrotuma. 19 stlj. -industrijska revolucija i izum parnog stroja dovodi do velikih promjena u društveno gospodarskim odnosima -donose se zakoni koji reguliraju državnu inspekciju i mjere zaštite na radu u rudnicima -u tvornicama se prvi put zapošljavaju tvornički doktori -1883. Bismarck u Njemačkoj uvodi obvezatno zdravstveno osiguranje industrijskih radnika 20. stlj. -u Engleskoj se uvodi zdravstveno osiguranje radnika i namještenika -Washingtonska konvencija regulira obavezno 8 satno dnevno i 48 sati tjedno radno vrijeme, te ograničenja rada žena u svezi sa trudnodom -Osnovan je prvi Institut za medicinu rada u Frankfurtu na Majni -1910. osnovana je prva Klinika za za profesionalne bolesti u Milanu -U New Yorku osniva se prva bolnica za profesionalne bolesti -1929. u Lionu na Šestom međunarodnom kongresu usvaja se pojam medicina rada Hrvatska -varaždinski liječnik J. B. Lalangue je objavio prvu knjigu o profesionalnim bolestima (u njoj opisuje životne i radne uvjete i najvažnije bolesti hrvatskih kmetova.; to je ujedno i prva medicinska klnjiga na hrvatskom jeziku

Page 1

-1925. A. Štampar objavljuje knjigu « Socijalna medicina» u kojoj jedno poglavlje posveduje patologiji rada

Zdravstveno osiguranje prvi oblik osiguranja je kolektivna samopomod rudara na prijelazu 19.u 20. stlj utemeljeno je državno osiguranje za slučaj nesrede na radu i bolesti Institucije 1947. osnovan je Institut za higijenu rada JAZU u Zagrebu 1953. uvodi se specijalizacija iz medicine rada 1963. osnovano je Jugoslavensko udruženje za medicinu rada 1991. osnovano je samostalno Hrvatsko društvo za medicinu rada 1995. održan je Prvi hrvatski kongres medicine rada u Opatiji

TEMELJNI POJMOVI U VEZI S MEDICINOM RADA MEDICINA RADA - grana medicine koja se bavi zaštitom zdravlja radnika -proučava :fiziologiju, patologiju i psihologiju rada, ocjenjivanje radne sposobnosti, profesionalnu orijentaciju i selekciju, ekologiju rada, ergonomiju ZAŠTITA ZDRAVLJA RADNIKA -obuhvada : Očuvanje tjelesnog i duševnog zdravlja, Socijalnu sigurnost radnika, Prilagođavanje čovjeka radu i obratno -CILJ zaštite zdravlja radnika : očuvanje i unapređenje zdravlja, Podizanje psihofizičke i radne sposobnosti, Prevencija bolesti i ozljeda uzrokovanih čimbenicima rada, Adaptacija rada čovjeku i čovjeka uvjetima rada, Ocjenjivanje radne sposobnosti MJERE SPECIFIČNE ZAŠTITE RADNIKA Preventivni pregledi (radi utvrđivanja radne sposobnosti..), Nadzor nad uvjetima rada ( djelovanje buke, prašine rasvjete...), Davanje savjeta (o zdravlju, zaštitnim sredstvima organizaciji), Zdravstveni odgoj i prosvjedivanje, Medicinski programiranio aktivni odmor MJERE SPECIFIČNE ZAŠTITE RADNIKA KOJE MORA OSIGURATI POSLODAVAC : zaštita radnih mjesta, strojeva i opreme; provođenje sigurnosnih mjera za kemijske, fizikalne i biološke čimbenike; propisivanje uporabe zaštitne opreme; pravovremeno obavješdivcanje o opasnostima za zdravlje; mjere za sprečavanje i otkrivanje profesionalnih bolesti i ozljeda na radu; mjere za utvrđivanje zdravlja radnika na poslovima s posebnim uvjetima rada

VRSTE PREGLEDA PRETHODNI PREGLEDI -radi utvrđivanja opde zdravstvene sposobnosti za poslove koje koje de radnik raditi -Utvrđuje se da li boluje od akutnih i kroničnih bolesti -Za poslove s posebnim uvjetima rada pored opde

Page 2

-utvrđuje se i posebna radna sposobnost za dotični posao PERIODIČKI PREGLEDI -radi ranog otkrivanja zdravstvenih promjena -radi poduzimanja mjera zaštita -zakonom obavezni u točno određenim vremenskim razdobljima -Ciljani su što znači usmjereni na organe koji su najviše izloženi KONTROLNI PREGLEDI -provode se kod ved utvrđenih promjena zdravlja. Cilj je utvrditi stupanj bolesti te da li se pridržava uputa i terapije LIJEČNIČKI PREGLEDI ZA PROFESIONALNU ORIJENTACIJU I SELEKCIJU UČENIKA: sistematski pregledi radi utvrđivanja zdravstvenog stanja i sposobnosti za izabrano zvanje. Provode se za učenike 8. razreda osnovne škole. Izvode se pri Zavodima za zapošljavanje. Osim specijaliste medicine rada uključeni su i psiholog, pedagog. Usmjeravanje u zanimanje invalidne djece i djece s posebnim potrebama CILJANI SISTEMATSKI PREGLEDI: radi ranog otkrivanja bolesti PREGLEDI NA ZAHTJEV :HZMO-a, HHZO-A, Osiguravajudeg zavoda, Poslodavca

POSLOVI S POSEBNIM UVJETIMA RADA -Posebni uvjeti koje moraju ispunjavati radnici: životna dob ( ne smije biti manja od 18 godina), spol, stručnu sposobnost, zdravstveno stanje i psihofizičke sposobnosti, -Sadržaj prethodnih i periodičkih pregleda kao i rokovi određuju :Pravilnik o poslovima s posebnim uvjetima rada ( 56 točaka), Pravilnik o utvrđivanju opde i posebne zdravstvene sposobnosti

PROFESIONALNE ŠTETNOSTI -Svi čimbenici koji mogu dovesti do organske ili funkcionalne patološke promjene cijelog organizma ili pojedinog organa. -Čimbenici mogu biti u svezi sa: tehnološkim procesom ( sirovine, međuproizvod, otpadni materijal ), radnim operacijama (strojevi, alati), uvjetima radne okoline ( temperatura, vlažnost, buka ), organizacijom rada ( smjenski rad, nodni rad, prekovremeni ) PROFESIONALNE BOLESTI -Pretežno kronična oštedenja organa ili sustava organa nastala kao posljedica polaganog dugotrajnog neposrednog djelovanja štetne tvari prisutne na radnom mjestu tijekom obavljanja poslova. Zakonski su definirane Listom profesionalnih bolesti. Temeljem njih radnik ostvaruje pravo na mirovinskom osiguranju. -Uvjeti za priznavanje: dovoljno duga izloženost štetnoj tvari( u pravilu 5 i više godina ) i to u dozama iznad dopustivih, odnosno prisustvo štetne tvari u organizmu iznad bioloških graničnih vrijednosti.

Page 3

OZLJEDE NA RADU -Prema zakonu o mirovinsko-invalidskom osiguranju: Svaka ozljeda uzrokovana neposrednim i kratkotrajnim mehaničkim, fizikalnim ili kemijskim djelovanjem , kao i nagli promjenama položaja tijela koje su uzročno vezane za obavljanje određenih poslova. Uvjeti da se povreda ili bolest prizna kao ozljeda na radu: Da postoji uzročna, vremenska i prostorna povezanost između događaja i rada, da je događaj nastupio naglo zbog djelovanja vanjske sile, da je događaj odmah ili u relativno kratkom roku nanio štetu tjelesnom ili duševnom integritetu čovjeka.

ORGANIZACIJA SLUŽBE I PLANIRANJE U MEDICINI RADA -Preduvjet za organizaciju službe i provođenje mjera specifične zdravstvene zaštite radnika su: Kadrovi, prostor i sredstva za rad, mogudnost uporabe laboratorijskih, funkcionalnih i drugih pretraga -Služba medicine rada postoji u svim europskim zemljama. Zakonski je regulirana preporukama SZO (Svjetske zdravstvena organizacije) i MOR (Međunarodne organizacije rada). Europska zajednica donosi brojne zakonske preporuke u svezi zdravstvene zaštite radnika. Agencija za međunarodnu suradnju primjenjuje Projekt PPPM ( Program predpristupnih MATRA projekata ) čiji je cilj pomodi Hrvatskoj u primjeni EU direktiva u području zaštite zdravlja na radu.

FIZIOLOGIJA RADA Fiziologija rada proučava funkciju organizma povezanu s radom. Ona proučava funkciju organizma neposredno prije rada, tijekom rada , nakon rada i pod utjecajem rada. Tjelesna aktivnost je posljedica aktivnosti sustava za kretanje, mišidno – koštanog sustava ili lokomotornog aparata. U mišidima se oslobađa energija , koja djeluje na kosti koje se ponašaju kao mehaničke poluge. Mišidna stanica je važna zbog toga što se u njoj odvija pretvaranje kemijske energije u mehaničku. Neke tvari iz kojih se oslobađa energija u mišidima mogu se razlagati isključivo bez prisustva kisika ili isključivo uz prisustvo kisika, a neke druge tvari kao što je glukoza mogu se cijepati uz prisustvo kisika, dakle aerobno, ali i bez prisustva kisika, dakle anaerobno. Zbog toga govorimo o aerobnim i anaerobnim energijskim procesima. Osnovni i jedini izvor energije koji koristi stanica je tvar adenozintrifosfat (ATP). ATP se u stanici razlaže na adenozin difosfat(ADP),anorganski fosfat i E. ATP → ADP + PO4 + E Količina ATP – a u stanici je ograničena, pa bi se on pri intenzivnoj mišidnoj aktivnosti brzo potrošio. To znači da je u stanici mali kapacitet energije. Ali ATP se izvanredno brzo obnavlja i to energijom koja se oslobađa pri razgradnji drugog fosfatnog spoja kreatinin fosfata (CP KP)

Page 4

Oba ova izvora energije poznata su pod nazivom fosfogeni. Oni omogudavaju organizmu da pri maksimalnoj aktivnosti oslobode energiju za svega desetak sekundi. U mirovanju energija se u mišidnim stanicama oslobađa u mitohondrijima ( energane – stanica) iz hranjivih tvari : šedera, masti i bjelančevina uz prisustvo kisika. Tijekom aktivnosti oslobađa se prvo iz glukoze, zatim iz masti a tek kada su zalihe ugljikohidrata vrlo niske iz bjelančevina. Kako možemo mjeriti energetsku potrošnju? Ne možemo direktno, ali možemo indirektno i to tako da mjerimo primitak kisika. Primitak kisika je količina kisika koju organizam potroši u jednoj minuti. Maksimalni primitak kisika je najveda količina kisika koju organizam može potrošiti u jednoj minuti. Taj maksimalni primitak kisika ujedno je i mjera aerobnog energetskog kapaciteta. On se odnosi na brzinu stvaranja energije, a ne na njenu ukupnu količinu kao što je slučaj kod anaerobno kapaciteta.. Zalihe ATP- a u mišidu tijekom mirovanja iznose oko 6 mmol/ kg, što je dovoljno za jednu do tri kontrakcije u trajanju od 1 do dvije sekunde. To znači da bismo mi morali svake dvije sekunde zastati, ali to se ne događa zahvaljujudi izvanredno brzom procesu anaerobne resinteze ATP- a iz KP, što omogudava organizmu kontinuiranu aktivnost Energijska potreba za rad namiruje se iz anaerobnih i aerobnih izvora. Količina anaerobne energije potrebna za aktivnost na početku rada naziva se deficit kisika. To je razlika između potrebe i potrošnje kisika na početku rada. Iako se energija dobiva iz anaerobnih izvora, ona se ipak izražava u litrama kisika. Deficit kisika ujedno je i mjera za anaerobni energijski kapacitet. On se kod netreniranih krede između 5 i 8 litara kisika ili 25 – 40 kcal. Kod treniranih osoba on je vedi, a kod vrhunskih sportaša i do 20 litara kisika ili 100 kcal. Osnovni oblici motoričke aktivnosti: Razlikujemo 5 osnovnih oblika motoričke aktivnosti: Jakost, brzina, izdržljivost, koordinacija i savitljivost. Jakost: Posljedica mišidne kontrakcije je sila. Ona je jedan od osnovnih parametara funkcije koštanomišidnog sustava. Razlikujemo statičnu silu koja je posljedica izometrične kontrakcije mišida ( nema produljenja duljine mišida, nema pokreta ). Dinamična sila je posljedica izotonične kontrakcije ( mijenja se duljina mišida, a napetost ostaje jednaka ili se povedava) Rezultat te sile je pokret. Što je mišidna sila ? To je napetost koju nastaje na tetivama i preko kojih se prenosi na kost. I u mirovanju postoji određena napetost u mišidima koju zovemo mišidni tonus. Brzina: Brzina je rezultat djelovanja sile na masu. Fizički je brzina pređeni put u jedinici vremena. Brzina pokreta ovisi o brzini mišidne kontrakcije, koja pak ovisi o biokemijskim i morfološkim karakteristikama mišida ( udio bijelih i crvenih vlakana). U brzini imaju važnu ulogu i živčani procesi. Izdržljivost: sposobnost da se zadano opteredenje podnese što duže. Također možemo redi da je izdržljivost sposobnost odupiranju umoru, iz čega proizlazi da je umor baš taj čimbenik koji ograničava

Page 5

izdržljivost. Razlikujemo lokalnu i opdu izdržljivost. Obje se dijele na aerobne ili anaerobne ovisno o dominantnom obliku energetskog procesa. Opda izdržljivost je sposobnost maksimalnog mogudeg izvođenja zadanog opteredenja , pri kojem je angažirano više od šestine ili sedmine mišidne mase. Funkcionalana sposobnost je odnos između nekog zahtjeva na organizam i njegovog kapaciteta za izvršenje tog zahtjeva. Što je sposobnost za adaptaciju na promijenjene uvjete veda, to je funkcionalna sposobnost bolja. Opda radna sposobnost ovisi prvenstveno o funkcionalnoj sposobnosti mišidnokoštanog sustava u kojem se energija pretvara u vanjski rad.

PSIHOLOGIJA RADA Psihologija rada je jedna grana primijenjene psihologije koja se bavi psihološkim problemima u radu. Rad se definira kao svjesna i svrhovita djelatnost kojoj je cilj postizanje korisnog učinka. Za mnoge je koristan učinak naknada odnosno plada. No posao koji radimo nije vezan samo na našu ekonomsku sigurnost nego utječe i na naše socijalno i psihičko blagostanje. Posao osim što je izvor materijalne sigurnosti , posao nam daje i društveni status i zadovoljava našu potrebu za pripadnost grupi. Neka američka istraživanja su pokazala da bi vedina zaposlenika nastavila raditi i kad im to ne bi bilo materijalno potrebno. Analiza poslova: Analiza poslova je prikupljanje podataka o karakteristikama samog posla, uvjetima u kojima se on obavlja i karakteristikama koje mora izvršitelj posla. Analiza posla je važan preduvjet za dobru profesionalnu orijentaciju. U svijetu postoje različiti sustavi za analizu posla i vedinom su svi deskriptivni. Mjerenje osobina radnika: Da bi se neki posao uspješno obavljao potrebno je ,nakon što se utvrde zahtjevi posla, utvrditi i karakteristike izvršitelja . Na koji se način mogu ispitati te karakteristike izvršitelja ? Neke karakteristike možemo doznati iz ved postojedih dokumenata kao što su : svjedodžba o obrazovanju, potvrde o radnom iskustvu, preporuke , životopis. Za ispitivanje drugih osobina psiholog mora izraditi druge mjerne instrumente. Obično su to upitnici iz kojih doznajemo osobine ličnosti, interese i radne vrijednosti. Svi ti testovi moraju biti objektivni,osjetljivi, pouzdani i valjani. Poznato je npr. Da je za uspješno obavljanje nekih poslova od važnosti osobina ličnosti. Danas se osim osobina ličnosti mjere i oblici ponašanja. Prilagodba rada radniku -Prilagodba rada radniku najčešde se ostvaruje preko: Oblikovanja radnog mjesta, alata i opreme. Oblikovanja fizičkog radnog okoliša koji uključuje svjetlo, temperaturu, vlagu, razinu buke. Oblikovanja vremenskog radnog okoliša koji se odnosi na trajanje rada, raspored rada unutar 254 sata, tjedna smijenski rad. Brojna istraživanja su pokazala da poboljšanje radnih uvjeta nije nužno povezano s vedim uspjehom u obavljanju poslova i vedim zadovoljstvom radnika

Page 6

Prilagodba radnika radu -Problem prilagodbe radnika rada rješava se u psihologiji povezivanjem odgovarajudih zaposlenika sa odgovarajudim poslovima. -To se ostvaruje na 2 načina: 1.)Prvi je izbor radnika čije sposobnosti, znanje , vještine , interesi i motivacija omoguduju uspješno obavljanje posla. 2.)Drugi je način prilagodbe radnika radu profesionalno obrazovanje i trening za obavljanje određenih poslova. Procjenjivanje i mjerenje radne uspješnosti Zbog čega se to radi ? -Radnu uspješnost potrebno je mjeriti ili procijeniti: radi planiranja daljnjeg obrazovanja i razvoja kadrova. i radi nagrađivanja za rad.Informacije o kriterijima uspješnosti možemo dobiti indirektno iz podataka o izvršenom poslu, iz evidencije o zakašnjavanju , bolovanju, napredovanju i fluktuaciji kadrova. -U praksi se kao kriterij uspješnosti najčešde primjenjuju radni učinak, prisutnost na radu, staž, napredovanje i uspješnost u stjecanju novih znanja. -Osim radnih uvjeta postoji i jedna skupina individualnih psiholoških faktora koji se nazivaju psihološkim radnim uvjetima.To su pospanost, dosada i umor. Pospanost: je doživljaj niskog stupnja aktivacije organizma. Pospanost se dovodi u svezu s radom u nodnoj smjeni. Tada dolazi do pomicanja faze rada u razdoblje koje je normalno namijenjeno za spavanje i faze spavanja u razdoblje koje je namijenjeno za budnost.No pospanost se može pojaviti i u nekom drugom razdoblju tijekom 24 sata. Na to utječe više čimbenika: 1.)unutrašnji biološki sat : Između ponodi i 8 sati ujutro čovjek je najpospaniji. Također je pospanost naglašena i u razdoblju između 13 i 17 sati. 2.)vrijeme proteklo od prethodnog spavanja. (Što je više vremena proteklo od buđenja , to je stupanj pospanosti vedi) Kvaliteta i kvantiteta prethodnog spavanja: Loše i plitko spavanje povedava razinu pospanosti tijekom dana. Sve vedi broj obaveza i slobodnih aktivnosti smanjuje fond sati za spavanje, radnik odlazi na spavanje kasnije, a budi se ranije. Biološki potrebno vrijeme spavanja kod različitih ljudi je različito, a prosječno iznosi od 7 do 8 sati. Dosada i monotonija: -Dosada se može definirati kao stanje u kojem prevladava doživljaj zasidenosti i bezvoljnosti te gubitak zanimanja za zbivanja u okolini. -Dosada se javlja kod : poslova koji su jednolični i repetitivni, koji sadrže mali broj podražaja ,koji radniku nisu zanimljivi. -Monotonija označava stanje ili doživljaj dosade, zasidenosti, nelagodnosti i smanjene motivacije za rad koji se pojavljuje pri jednoličnom i repetitivnom radu. Glavne posljedice dosade i monotonije su: smanjenje radnog učinka, fluktuacija radnika., --Radnici koji su motiviraniji osjedaju manju dosadu na poslu. Istraživanja su pokazala da postoji « sklonost dosadi».

Page 7

Opdenito govoredi inteligentniji radnici češde napuštaju dosadne repetitivne nezahtijevne poslove. Sklonost dosadi je i neka od osobina ličnosti koja je obično povezana s opdim nezadovoljstvom životom. Umor -Razlikujemo psihički i fizički umor: Psihički umor sličan je doživljaju dosade. Fizički umor uzrokovan je mišidnim naprezanjem. -U novije vrijeme istražuje se jedan poseban poremedaj poznat pod nazivom sindrom kroničnog umora. -Umor ovisi o: Vrsti, trajanju i intenzitetu rada, fizikalnim uvjetima i socijalnom sredinom, karaktristikama radnika kao što su dob, spol,zdravstveno stanje, uvježbanost, motivacija -Glavni pokazatelji umora su : pad količine i kvalitete rada, pojava spontanih odmora, sporije shvadanje situacije i donošenje odluka, Umor dovodi do promjena raspoloženja, povedane razdražljivosti, sklonost nesredema, vedem broju izostanaka sa posla. -Prevencija umora je :odmor uzeti prije pojave prvih znakova umora, Bolje je uzeti više kratkih odmora nego jedan dugi, -Pasivni odmor ( ležanje i spavanje ) uzima se nakon napornog tjelesnog rada, a aktivni odmor ( druga vrsta aktivnosti) nakon mentalnih naprezanja.

ERGONOMIJA -Riječ ergonomija dolazi od grčke riječi ergos – rad i nomos – zakon. -Postoji više definicija ergonomije. -Prema stavu klasične industrijske psihologije Ergonomija se sastoji u prilagođavanju stroja, radnog mjesta, radne okoline, organizacije i uvjeta rada čovjeku. -Prema drugom stavu Ergonomija obuhvada prilagođavanje čovjeka radu u onim slučajevima kada se radni uvjeti ne mogu mijenjati. -Ergonomija se dakle bavi prilagodbom radnih mjesta, radnog okoliša čovjekovim psihofiziološkim sposobnostima. -Ergonomija dakle uzima u obzir čovjeka i njegove mogudnosti, kao i granice u kojima se neki zahtjev može postaviti pred čovjeka, a da pri tom ne strada njegovo tjelesno i mentalno zdravlje. -Prva ergonomska načela nalazimo još kod Ramazzinia u početku 18 st.,ali se ocem ergonomije smatra Čeh Jastrzebovski , koji je u 19 stlj prvi upotrijebio pojam ergonomija u današnjem značenju -Ergonomija ima svoje razvojne stadije: 1950. -vojna ergonomija, 1960.- industrijska, 1970.- potrošačka, 1980.- međudjelovanje ljudi i računala, 1990.- spoznajna i organizacijska ergonomija, 2000.komunikacijska ergonomija -Razlikujemo tradicionalnu ergonomiju koja se bavi odnosom radnik – radno mjesto – radni okoliš. -Spoznajna ergonomija koja se koja se bavi odnosom uma i rada. Ova spoznajna ergonomija predviđa situacije pri kojima mogu nastati problemi na radu i nalazi načine kako da ih izbjegne.

Page 8

-Osnovni ciljevi ergonomije su: 1.-poboljšanje uvjeta rada, 2.-poboljšanje proizvoda rada, 3.-smanjenje opasnosti od ozljeda, 4.- zaštita životnog i radnog okoliša. -Ljudski organizam je prilagodljiv, ali moramo voditi računa da postoje i granice prilagodljivosti i da postoje velike osobne razlike. -Čovjek ne smije postati karika u tehnološkom procesu. -Radni sustav čovjek – stroj—okoliš. -Temelj ergonomije je međudjelovanje ovog sustava. -Zadade su prilagodba posla čovjeku na način da se oblikuje radno mjesto, oprema i radni postupci. -I prilagodba čovjeka poslu na način da se on obrazuje ili premjesti na odgovarajude radno mjesto. Čovjek kao dio radnog sustava -Ako promatramo čovjeka kao dio radnog sustava tada demo redi da: ◦ Ljudsko se tijelo sastoji od mišida, kostiju , veziva, osjetnih organa, mozga i živčevlja te izvršnih organa. ◦ Izvršni organi su ruke, stopala i glas. ◦ Osjetila su posrednici preko kojih smo svjesni okoliša ( vid, sluh,, okus, njuh, opip, osjet prostora i vremena). ◦ Za izvršenje fizičkog rada čovjek treba energiju, a za izvršenje umnog rada ( planiranje, odlučivanje, rješavanje problema ) treba i mozak. ◦ Čovjek istodobno i stvara i koristi energiju. ◦ Pri tom treba paziti da napor pri radu ne bude vedi od mogudnosti jer se tada javlja umor, ozljede i greške pri radu. ◦ Da bi ovaj radni sustav djelovao svrhovito i učinkovito valja voditi računa o čovjekovoj motivaciji. Stroj kao dio radnog sustava -Stroj u jednostavnom sustavu prima naredbe – obavlja rad i daje znak izvršitelju -Ergonomska načela u sustavu čovjek- stroj- okoliš su: ◦ 1.-radni prostor mora biti veličinom primjeren čovjeku ◦ 2.-rad se mora obavljati bez suviše zamora ◦ 3.-raspored radnih elemenata mora omoguditi rukovanje uz najmanje pomake tijela i pri tom biti siguran i učinkovit. ◦ 4.-upravljački elementi moraju biti ugodni za hvat i ne smije biti sklizak ◦ 5.-položaj pri radu mora biti dobar ( prikladno sjedalo) ◦ 6.-obavijesni uređaji se moraju lako i ispravno odčitati ◦ 7.-omoguditi ekonomičnost pokreta ( za manje snage i brže pokrete upotrijebiti manje mišidne mase, a za vede sile i manje brzine upotrijebiti vede mišidne mase ◦ 8. pokreti ruku moraju biti simultani i bez trzaja ◦ 9.-ritam rada mora biti lagan i prirodan ◦ 10.- radni prostor mora biti prikladno osvijetljen

Page 9

◦ 11.-mikroklima, buka i vibracija unutar dopuštenih granica ◦ 12.-strojevi i alati moraju biti konstruirani da se sa njima sigurno rukuje -Ergonomski program je postupak utvrđivanja karakteristika i zahtjeva radnog mjesta. ◦ On se provodi s ciljem da se utvrde rani znaci mišidno koštanih poremedaja i da se spriječi da ti poremedaji ne postanu kronični. -Ergonomska analiza ◦ Uključuje obilazak radnog mjesta, usmjereni razgovor, primjenu standardnih upitnika, studij vremena i pokreta, psihofiziološku analizu i mjerenje fizičkih karakteristika radnog mjesta i okoliša. -Oblikovanje radnog mjesta za rad s videoterminalom ◦ Prije 15 godina samo je 1 od 4 zaposlenika radio sa računalom, a danas se procjenjuje da tri četvrtine radne populacije služi računalom. -Kod rada na računalu dolazi do opteredenja. ◦ 1.-Vidnog sustava i osjetila ◦ 2.- mišidno-koštanog sustava. -Vidni napor povedava ◦ Istraživanja su pokazala da operater u tijeku radnog dana učini od 8000 do 25 000 pokreta očiju između zaslona i dokumenta. ◦ razlika u osvijetljenosti radnih površina ◦ reflektirajude blještanje ekrana ◦ zahtjev za brzinom i točnošdu. -Preopteredenje mišidno koštanog sustava javlja se zbog: ◦ Dugotrajnog, prisilnog položaja glave, ramenog obruča i ruku ◦ Zbog ponavljanja pokreta. ◦ Sve to dovodi do boli ukočenosti i nateknuda zglobova i mišida, ◦ Rad na računalu nerijetko je vezan i uz umor , stres. -Za zdravstvene smetnje radnika na računalima značajno je da se one sporo razvijaju i teško otkrivaju u ranoj fazi. -Početni zdravstveni problemi se ne smiju zanemariti, jer se vedina može spriječiti. -Zaštitne mjere za rad na računalu: ◦ dobar izbor opreme ( zaslon, tipkovnica. Printer i miš ) ◦ izobrazba o načinu rada: gledanje u zaslon treba prekidati položaj tijela treba mijenjati tjelesnu aktivnost treba promijeniti u radno i slobodno vrijeme --◦ sudjelovanje u organizaciji rada : odrediti raspored rada i odmora suradnja s kolegama i pretpostavljenima

Page 10

-Prva ergonomska pravila potječu još iz 19. stlj iz Engleske a odnose se na zakonska ograničenje radnog vremena i zabrana iskorištavanja rada djece kao i poboljšanje uvjeta rada. -U SAD-u Državna služba za zaštitu zdravlja i sigurnost pri radu predložila je 1993. godine ogledni ergonomski program za prevenciju mišidno koštanih bolesti. -U Hrvatskoj za sada ne postoji zakonska obveza, ali su ergonomske preporuke sastavni dijelovi Zakona o zdravstvenoj zaštiti, Zakona o radu , Zakona o zaštiti na radu i Pravilnika o procjeni opasnosti na radnom mjestu.

ANTROPOMETRIJA -Antropometrija je jedna od metoda istraživanja koja se koristi u medicini rada. -Antropometrija obuhvada sva moguda mjerenja što ih možemo izvršiti na ljudskom tijelu. -Zbog čega to radimo? -Antropometrijska mjerenja se provode uglavnom na radnoj populaciji da bismo doznali morfološke i funkcionalne karakteristike radne populacije. -Poznavajudi te karakteristike možemo postidi ispravnu akomodaciju ljudskog tijela stroju s kojim radi i prostora u kojem radi. -Zahtjev je naravno i obrnut. -Potrebno je prilagoditi stroj i radni prostor osobitostima ljudskog organizma. -Cilj dobre akomodacije je : poboljšanje radnog učinka, smanjenje potroška energije i očuvanje psihološkog kapaciteta. Antropomertrijskim mjerenjima utvrđujemo: -1. morfološke karakteristike tijela-kontinuirane varijable –: linearne dimenzije, kutovi što ih zatvaraju pojedini dijelovi ljudskog tijela, tjelesna težina i volumeni. -2.dinamička ili biomehanička svojstva tijela: utvrđujemo međuovisnost pojedinih antropometrijskih varijabli kao i mogudnost izvođenja pojedinih pokreta. -Antropolog nikad ne radi sam ved u timu s specijalistom medicine rada, fiziologom, psihologom. Samo tako može se uspješno procijeniti radni kapacitet pojedine skupine. -Antropometriju dijelimo na : Statičku i dinamičku. -Podaci dobiveni statičkom antropometrijom služe određivanju prostora u kojem radnik boravi kao i oruđa i kontrolnih uređaja. -Zadada dinamičke antropometrije je odrediti dimenzije ljudskog tijela prilikom izvođenja radnih zadataka, izmjeriti veličinu kutova što ih zatvaraju pojedini dijelovi ljudskog tijela. -Pri izvođenju neke radnje pojedini dijelovi tijela ne funkcioniraju zasebno ved kao dio mozaičke funkcionalne cjeline. -Primjer: --Mjerenje dosega ruke pri izvođenju radnog zadatka.

Page 11

--Ovisi ne samo o duljini gornjeg ekstremiteta, ved i o pokretljivosti ruke, ramenog pojasa, lakatnog zgloba, pokretljivosti gornjeg dijela tijela, mogudnosti pokretanja kralježnice. -Rezultati antropometrijskih mjerenja primjenjuju se izravno na : -Industrijsku proizvodnju uporabnih predmeta --Za projektiranje radnih prostora, sjedišta i radnih površina --Projektiranje za ljude koji se prema dobivenim antropometrijskim varijablama grupiraju u skupinu « Krajnjih osoba « ( manje od 5 i više od 95 percentila ), «prosječnih ljudi» ( od 5 do 95 percentila) za «odabranu skupinu» ( Za izvođenje određenog radnog zadatka ), za hendikepirane osobe. Projektiranje radnih prostora: -Razlikujemo: ◦ Radni prostor sa stabilnim radnim mjestom – aktivnost se odvija sjededi. Tu je radnik neposredno okružen radnom okolinom kao da je u koverti.. Radni prostor u tom slučaju mora biti podređen funkcionalnim mogudnostima pokretanja ruku ili dijelova tijela. Pažnju treba posvetiti kutu udobnosti ( kut pod kojim neki zglob tijela funkcionira najudobnije.Npr. otklon leđa od okomito postavljenog naslona 15 – 25 st. ◦ Ograničeni radni prostor- onaj u kojem se radnik ne zadržava duže vrijeme ( vozila, dizala, kanali, rovovi, tuneli rudnici. Projektiranje radnih površina: -Treba procijeniti koji je najpogodniji položaj tijela s obzirom na preglednost radne površine i mogudnosti izvođenja određenog pokreta gornjim i donjim udovima. -Razlikujemo vodoravne, okomite i koso postavljane radne površine, te radne površine u dvije ili više razina. -Važno je odrediti odnose visine radne površine i sjedala ili visine radne površine kod uspravnog stava. Površine s više razina namijenjene su ako se istovremeno služimo i gornjim i donjim udovima. Tehnika antropometrijskih mjerenja -Antropometrija koju primjenjujemo u medicini rada zahtijeva nešto drugačija mjerenja nego pri antropološkim populacijsko-genetičkim mjerenjima. -U medicini rada kao i ergonomiji sva mjerenja parnih varijabli izvodi se na desnoj strani tijela. U klasičnoj antropometriji na lijevoj strani jer se vjeruje da je lijeva strana više genetski uvjetovana. -Sva mjerenja se izvode prema jasno definiranim antropometrijskim točkama. -One mogu biti fiksne- to su one koje nalazimo uvijek na istom dijelu tijela . One su jasno uočljive i lako ih pronađemo. -Virtualne antropometrijske točke su one koje se mijenjaju s položajem tijela . One često ovise i o ravnini na kojoj čovjek stoji ( često nije u potpunosti ravna).Te točke se teško odrede i njihovo utvrđivanje ovisi o iskustvu ispitivača.

Page 12

-Svim antropometrijskim točkama položaj mora biti utvrđen u standarnom položaju tijela. Uspravan položaj tijela pri kojem su ruke ispružene uz trup, a glava se nalazi u položaju frankfurtske horizontale. -Sva antropometrijska mjerenja valja vršiti barem 3 puta i uzeti u obzir prosječnu vrijednost. -Lista temeljnih antropometrijskih mjera koja se primjenjuje u medicini rada sastavljena je od 17 različitih varijabli. -Za prilagođavanje radnog prostora radniku treba mjeriti. -Visina tijela, sjededa visina, sjededa visina u relaksiranom položaju, duljina natkoljenice, duljina potkoljenice, visina zdjelice, visina bedra, dubina potkoljenice, duljina natkoljenice,širina u području lakatni zglobova,širina pri sjedenju,tjelesna masa. -Za prilagodbu dimenzija oruđa i kontrolnih uređaja treba mjeriti duljinu nadlaktice, duljinu podlaktice, duljinu šake, širinu šake i promjer stisnute šake. -Za ocjenu funkcionalnog stanja lokomotornog aparata važno je odrediti mjere: obujma i duljine ekstremiteta -Važno je uspoređivati obujme obiju strana tijela ili pratiti smanjenje odnosno povedanje obujma nakon rehabilitacije. -Za ocjenjivanje radne sposobnosti važnije je mjerenje duljine donjih ekstremiteta. -Najbolje je mjeriti u ležedem položaju na leđima i to na tvrdoj podlozi. -Anatomska duljina je između vrha trohantera i vrha vanjskog maleola ( ako je ona smanjena to je onda stvarno skradenje ekstremiteta ) -Klinička duljina mjeri se između spine iliake anterior superior ili pupka i unutrašnjeg ili vanjskog maleola.( ako je ona smanjena onda je to funkcionalno skradenje.

MORFOLOŠKI PARAMETRI FIZIČKOG RADNOG KAPACITETA I SOMATOTOPIRANJE Morfološki parametri fizičkog radnog kapaciteta -Težina tijela ◦ prva i temeljna antropometrijska mjera pomodu koje ocjenjujemo stanje uhranjenosti. ◦ Mjeredi težinu tijela mjerimo: kostur, mišide , mast, tjelesne tekudine. Prehranom ne možemo utjecati jednako na svaki od ovih dijelova. Najneovisniji od prehrane je kostur. Kostur je određen visinom i genetskim faktorom, a ne toliko vanjskim faktorima. Nakon završetka rasta , promjena u prehrani gotovo ne utječe na veličinu kostura. -Zbog toga se kod ocjenjivanja stanja uhranjenosti kod ljudi kod kojih je završen rast, koristimo indeksima, tako da u nazivnik stavimo tjelesnu visinu. -Visina se ili kvadrira ili kubira ili vadi 3 korijen i tek tada stavi u odnos sa težinom. To se radi iz razloga jer je duljina jednodimenzionalna, a težina trodimenzionalna varijabla, pa se mora nadi matematičko opravdanje za njihovo uspoređivanje. -Najčešdi je indeks Težina (kg) x 1000 / visina (cm)

Page 13

-Postoji tablica po Davenportu koja klasificira uhranjenost na izrazito mršav, mršav, srednji, krupan i debeo. -Drugi način određivanja stanja uhranjenosti je izražavanje tjelesne težine kao relativne – postotak od standardne težine -Standardna težina uzima u obzir dob, spol i visinu. Postoje razne tablice, a jedna od njih je po Lorenzu. -Ovakvim načinom određivanja stanja uhranjenosti uklanja se utjecaj razlika u građi kostura na tjelesnu težinu. -No ne može se dobiti uvid koliki udio u tjelesnoj težini otpada na mišide, a koliki na masti. -Tako relativna težina od 115 % u osoba koje nisu fizički trenirane može značiti početak gojaznosti, a relativna težina od 120% u aktivnih osoba može biti odraz razvijenog mišidnog tkiva. -Zbog čega je važno razlikovati ta dva tkiva ? ◦ Zbog toga što to ima preventivno značenje kod razvoja nekih bolesti kao što su hipertenzija, dijabetes, kardiovaskularne bolesti. Procjenjivanje i određivanje sastava tijela -Tjelesna masa se sastoji od bezmasnog i masnog dijela, od kojih svaka ima svoju funkciju. -Mast: One se dijele na bitnu i nebitnu mast. ◦ Bitnu mast čine lipidni sastojci stanica ( to je gradivna mast. Taj dio je prisutan u tijelu i kod gladovanja. ◦ Nebitna mast zove se i rezervna. Ona se nalazi u potkožnom masnom tkivu, žutoj koštanoj srži i abdominalnoj šupljini. Ova mast se ili troši ili akumulira što ovisi o potrošnji. -◦ Što utječe na odlaganje masti? ◦ Prehrana, posebno u djetinjstvu ◦ Osobna sklonost -Masno tkivo kod mlađe osobe lakše otpušta masne kiseline i glicerol. -Starenjem slabi lipolitička aktivnost pa se masti lakše akumuliraju. -Valja naglasiti da mast koju mjerimo raznim metodama predstavlja nebitnu ili rezervnu mast. -Nemasna sastavnica ◦ Čine mišidi, kostur i unutrašnji organi. -Razvoj nemasne sastavnice ovisi o: ◦ genetičkom faktoru ( visina, konstitucija tijela) čimbenicima okoline ( prehrana, fizička aktivnost) -Bezmasna masa tijele doseže svoj najvedi udio oko 20 godine. Od 30 godine života ona se prosječno gubi za 6,3% svakih deset godina,. Ona se gubi i kad tjelesna težina ostaje stalna. Određivanje sastava tijela: -Određuje se izravno, ali često i neizravnim metodama. ;-Neizravne metode su jednostavnije, lakše izvedive, a jednako su ispravne i pouzdane. ;--Postotak tjelesne masti najčešde izračunavamo mjerenjem jednog ili više kožnih nabora. Što se više nabora mjeri to su rezultati točniji. Obično se mjeri 3 ili 4 kožna nabora – tricepsa, subskapularni, aksilarni i suprailijakalni ili infraumbilikalni.

Page 14

-Kožni nabori mjere se pravom koja se zove kaliper i to na desnoj strani tijela. Mjeriti treba barem tri puta i onda izračunati prosječnu vrijednost. -Postotak masnog tkiva se izračunava jednadžbama koje uzimaju u obzir kožni nabor i obujam. -Izračunavanje bezmasne mase tijela: Ona se određuje tako da se od 100 oduzme postotak masti. Somatotopiranje: -Somatotipija je određivanje genetski definiranih konstitucijskih tipova na temelju izgleda i mjera njihovog tijela. ;-Somatotipiju valja razlikovati od fenotipa – izgled tijela. ;-Izgled tijela se tijekom života mijenja, pa u medicini rada, kod izbora zvanja, treba više voditi raduna o somatotipu, nego fenotipu. ;-Konstitucija čovjeka – je strukturna i funkcionalna manifestacija neke osobe, po kojoj se ona razlikuje od ostalih sebi srodnih bida. Zbog čega je konstitucija važna u medicini rada ?: Iz konstitucije možemo saznati:Kako de osoba reagirati na vanjske agense, ;Koje de imati sposobnosti životnog i radnog djelovanja, ;Kojim de bolestima biti sklona, ;Koje liječenje de za nju biti najprikladnije. ;Konstitucija se tijekom života mijenja. Definitivni konstitucijski tipovi definiraju se oko 20 godine života. - Na konstituciju djeluju: Endogeni čimbenici ( dob, nasljeđe, rasa, spol, unutarnji bioritmovi), ;Egzogeni čimbenici ( geografski položaj, psihički i socijalni čimbenici) - Postoje različite klasifikacije konstitucije: Prema Sheldonu razlikujemo:endomorfni, mezomorfni i ektomorfni tip. ;Prema Kretschmeru razlikujemo:piknički,atletski i astenički tip. Karakteristike endomorfa: Gojazni opušteni, ekstrovertirani, uživaju u hrani, ;U građi dominira trup, odnosno trbuh, širokog su i okruglog lica, ;Po temperamentu su flegmatični, ;Sposobni za monotoni, sjededi posao bez velikog fizičkog naprezanja. Mezomorfi: Mišidave građe, krupnih kostiju i čvrstog veziva, ;Gornji dio tijela je razvijeniji od donjeg, lice je četvrtasto, ;Ekstrovertirane, energične i ponekad agresivne, ;Sposobni su za grube fizičke poslove i polagani duševni rad - Ektomorfi: Mršavi, izduženog lica i ekstremiteta; Introvertirane, povučene, napete, ; -Sposobni za intelektualni rad i nisu dugo fizički izdržljivi - Postupak po Sheldonu kao rezultat daje 3 brojke: Prva se odnosi na ocjenu izraženosti endomorfne, Druga na ocjenu izraženosti mezomorfne, Treda na ocjenu izraženosti ektomorfne sastavnice somatotipa. ; Ocjene se kredu od 1 do 7 s tim da je 1 najslabija a 7 najjača izraženost. Tako postoje tri polarna tipa: Endomorf 71, ; Mezomorf 171, ; Ektomorf 117, ; Najčešdi su tipovi u populaciji 344,433,352. Zaključak:Poznavanje dimenzija tijela i njegovih temeljnih biomehaničkih značajki nužno je u suvremenoj medicini rada.

Page 15

MEDICINA PROFESIONALNE ORIJENTACIJE MPO započinje s radom u Hrvatskoj 1931. Zavod za unapređenje obrta u Zagrebu ◦ tijelo kojemu je zadada bila: savjet mladidima pri izboru zvanja, ispituje njihovu fizičku, psihičku i tehničku sposobnost. Cilj toga je bio da ih se spriječi da odaberu pojedina zanimanja za koja nemaju sposobnosti. Nakon II. svjetskog rata MPO veže se za Zavode za zapošljavanje. Savjetovalište za izbor zanimanja. ◦ 1951. godine u Zagrebu ◦ Na temelju liječničkog pregleda i psihološkog ispitivanja daje savjete mladima za izbor zvanja. MPO je preventivna i primijenjena grana medicine. ◦ Ona se bavi ocjenom i prognozom radne sposobnosti učenika. Ta ocjena se temelji na rezultatima antropometrijskih , funkcionalnih i kliničkih pregleda. U timu sudjeluje: pedagog , psiholog i liječnik Pedagog ◦ informira učenike o školama , sadržaju programa i uvjetima školovanja, zanimanjima i mogudnosti zaposlenja. ◦ Ovo informiranje se može provoditi individualno i grupno. Psiholog ◦ ispituje intelektualne i emocionalne sposobnosti učenika. ◦ Provodi testiranja i intervjue također grupno ili individualno. Liječnik medicine rada ◦ mora utvrditi radnu sposobnost učenika ◦ Radnu sposobnost čini sklad: fizičkih, fizioloških, kliničkih i psihičkih sposobnosti ispitanika ergonomskih zahtjeva zanimanja Pregled čini: ◦ otvaranje zdravstvenog kartona ◦ uzimanje osobne, obiteljske anamneze ◦ Uzimanje socio-ekonomskog statusa Pregled uključuje: ◦ antropometrijska mjerenja ◦ funkcionalnu dijagnostiku koja uključuje EKG, ergometriju, spirometriju, dinamometriju. Dinamometrijom se mjeri jačina stiska obiju šaka.

Page 16

Najčešde se izvodi Collinsovim dinamometrom na pero, ali može i vigorimetrom na živu. Postoje tablice dinamometrijskih normi za adolescente ◦ Ocjenjuje se rezultat mjerenja s obzirom na dob i spol ispitanika. Iznadprosječan - - - - - vrlo loš, Somatotip nosi genetičke informacije koje su značajan indikator prognoze radne sposobnosti Posebnu pažnju treba posvetiti ispitivanju vidnih i slušnih funkcija U MPO ispitanika se ne smije promatrati izolirano ◦ ved unutar njegovog obiteljskog i društvenog konteksta koji utječu na izbor zanimanja. Dosadašnji rad MPO temeljio se isključivo na: ◦ utvrđivanju medicinskih indikacija i kontraindikacija za određeno zvanja. Moderni pristup MPO ◦ utvrđivanje relativnih i apsolutnih kontraindikacija. ◦ Čimbenici koji mijenjaju medicinske indikacije za izbor zanimanja: napredak medicine, poboljšanje uvjeta rada razvoj moderne tehnologije !!! Glavno pravilo kod ocjenjivanja: ◦ nitko tko je sposoban živjeti nije nesposoban za barem nekoliko profesionalnih aktivnosti, kao što i nitko nije sposoban baš za sva zanimanja bez obzira na njegovu nadarenost i vitalnost. !!! Zanimanja danas treba promatrati kao dinamičan proces. ◦ Zahtjevi se mijenjaju. ◦ Uvode se nove tehnike rada ◦ Poslovi se stalno modificiraju, ◦ mijenjaju se radni zahtjevi i mogudnosti prilagodbe na te zahtjeve. Poseban čimbenik kod profesionalne orijentacije je motivacija. ◦ Motivirane osobe često postižu dobre profesionalne rezultate iako često imaju lošije zdravstvene mogudnosti! Liječnik koji se bavi medicinom profesionalne orijentacije mora: ◦ posebnu sklonost ◦ poznavati medicinu opdenito ◦ Poznavati profesiju i uvjete rada, ◦ Biti upuden u razvoj tehničkih i ergonomskih znanosti. ◦ Mora poznavati medicinsku psihologiju ◦ sklonost za timski rad

Page 17

MPO započinje u osmom razredu osnovne škole ◦ Za sve učenike koji se odluče za: obrtnička zanimanja prometna zanimanja ( zračni, željeznički, cestovni, pomorski) zanimanje s posebnim uvjetima rada ◦ Sve učenike sa težim zdravstvenim poteškodama ◦ Sve učenike sa poteškodama u razvoju ◦ Sve neodlučne i nadarene učenike. Također treba pregledati i učenike srednje škole: ◦ koji traže prekvalifikaciju ◦ studente koji se upisuju na fakultete za koje se traži liječnička svjedodžba o zdravstvenoj sposobnosti Nesposobnost i kontraindikacije u MPO Razlika između: ◦ nesposobnosti ----- kontraindikacija Nesposobnost je nedostatak koji sprečava osobu da obavlja određene poslove. ◦ Taj deficit može biti motorički, senzorni ili psihički. U osnovi su svi ti deficiti funkcionalni. ◦ Osim toga deficit može biti potpun ili djelomičan. Na osnovu funkcionalnog ispitivanja specijalist medicine rada daje popis nesposobnosti ispitanika. Praksa: Problem funkcionalnog deficita kojemu se ispitanik izvrsno prilagodio. ◦ Tada je mnogo teže donijeti ocjenu, ali valja misliti da ta prilagodba za određeno zanimanje ne znači istodobno i prilagodbu u svim radnim uvjetima. Kao primjer možemo navesti osobe koje imaju anomaliju raspoznavanja boja, koja može izvrsno kompenzirati svoj nedostatak, ali ne može u svim uvjetima, npr. u magli. Osnovne kategorije nesposobnosti ◦ Nesposobnosti za statičke uvjete rada različiti položaji tijela pri radu ◦ Nesposobnost za dinamičke uvjete rada vezana za sjededa zanimanja i zanimanja koja zahtijevaju dugotrajne napore muskulature, kostiju i zglobova, dišnog i srčano-žilnog sustava. Nesposobnost za motilitet ◦ otkrivamo je neurološkim pregledom ◦ ocjenjuje se za zanimanja koja zahtijevaju: bimanualnu spretnost ◦ preciznost u radu ◦ zanimanja u kojima se može ugroziti vlastita sigurnost ili sigurnost drugih osoba (npr. epilepsija) Senzorne nesposobnosti

Page 18

◦ Poseban problem ◦ Ambliopi ili monokulusi su nesposobni za zanimanja u kojima se traži binokularni vid ili stereoskopski vid. ◦ Osobe sa visokom miopijom, pa čak koja je dobro korigirana nesposobna su za zanimanja u kojima nije dopušteno nositi očna pomagala. ◦ Osobe sa anomalijama u raspoznavanju boja nisu sposobna za zanimanja u prometu ( vozači, strojovođe, pomorci, nautičari ) ◦ Osobe sa gluhodom, djelomičnom ili potpunom nisu sposobni za posao urara, poslove sa strankama ili za rad u buci. Kontraindikacije Bolesti na koje posebni uvjeti rada ili štetnosti mogu djelovati tako da dovedu do nesposobnosti. Za postavljanje kontraindikacija su potrebni: ◦ dodatni specijalistički pregledi. ◦ Potrebno je jasno definirati stupanj patološkog stanja ◦ Potrebno je odrediti da li je stanje stacionarno ili progresivno. Npr. povišeni krvni tlak ◦ patološko stanje, treba odrediti da li se radi o pravoj hipertenziji ili je krvni tlak trenutačno povišen Treba odrediti i stupanj hipertenzije (na osnovu visine RR i postojedih komplikacija) ◦ Ne mogu raditi: teške fizičke poslove poslove u nepovoljnim mikroklimatskim uvjetima, u prometu ◦ Slična je situacija i kod dijabetesa ili epilepsije. ◦ Posebnu teškodu u pravilnom usmjeravanju čine djeca alergičari. Profesionalna selekcija Postupak koji u prvom planu ima radno mjesto ◦ zahtjevi radnog mjesta diktiraju odabir kandidata i opseg psihofizičkih karakteristika kandidata Koji su to poslovi za koje je potrebno provoditi selekciju? poslovi sa posebnim uvjetima rada poslovi na kojima se traži posebna odgovornost za sigurnost i materijalna dobra poslovi u zrakoplovstvu, željezničkom i pomorskom prometu vojsci poslovi s visokim električnim naponom. Težište PO je humanije od postupka profesionalne selekcije. Postupkom selekcije odabiru se kandidati koji imaju najbolje psihofizičke karakteristike za te poslove, a svi ostali kandidati unatoč velikoj želji otpadaju.

Page 19

Problemi profesionalne selekcije su: ◦ Kako točno odrediti psihofizičke karakteristike ispitanika ◦ Kojim se mjernim instrumentima koristiti ◦ Koliko de dobiveni rezultati biti valjani kod kasnije procjene radne uspješnosti. ◦ U tome nam pomaže samo timski rad, ali nikad nedemo biti sto posto sigurni da smo izvršili idealnu selekciju. Stručni tim kod MPO i PS izdaje: ◦ mišljenje u pisanom obliku ◦ preporuku za daljnje školovanje ◦ mišljenje o postojanju kontraindikacija ◦ mišljenje za učenike sa posebnim teškodama u razvoju koje ujedno omoguduje i pravo direktnog upisa. Osim u pisanom obliku savjet se može dati i u usmenom obliku. U psihološkom profilu traži se: Normalna inteligencija Sposobnost lakog čitanja teksta Pedantnost Strpljenje Urednost Čistoda i pokoran duh Sposobnost za inicijativu Uravnotežen karakter Diskrecija, Dobar kontakt i prilagođavanje Visok stupanj moralnosti

PROFESIONALNE BOLESTI I BOLESTI VEZANE ZA RAD Zdravlje Definicija zdravlja prema rimskom liječniku Galenu ◦ Zdravlje je stanje u kojem ne trpimo bol niti smo ometani u obavljanju funkcija svakodnevnog života. ◦ Definicija Svjetske zdravstvene organizacije iz 1948 . godine ◦ Zdravlje je stanje potpunog tjelesnog , duševnog i društvenog blagostanja , a ne samo odsustvo bolesti i iznemoglosti. ◦ Pitamo se:„Tko je zdrav?“ Pojam potpunog blagostanja je nerealan i nedostižan ideal. Bolest Definicija

Page 20

1. Bolest je poremedaj harmonične ravnoteže u građi i funkciji organizma i u psihičkom doživljavanju sa smanjenom radnom sposobnosti , sniženjem životnog užitka i s duševnim opteredenjem. 2. Bolest je odsustvo zdravlja. Biti bolestan znači trpjeti i zbog toga bolest treba liječiti. Ali to nije dovoljno ved treba spriječiti da se bolest pojavi. To provodi preventivna medicina, u koju spada i medicina rada. Preventivne mjere Primarna prevencija ◦ sprječava ili smanjuje uzročnike bolesti ili stresa te potiče zdravi radni odnos. ◦ Administrativne mjere koje provodi poslodavac s ciljem smanjenja štetnih uvjeta na radu ◦ Tehničke mjere provode se s ciljem nadziranja izloženosti štetnosti ◦ Medicinske mjere – medicinski pregledi, zdravstveno prosvjedivanje, preporuke za poboljšanje uvjeta rada ◦ Interventne medicinske mjere- primjena liječenja i nadzora kroničnih smetnji Sekundarna prevencija ◦ cilj je zaustaviti razvoj bolesti nastalih na radnom mjestu ( npr. premještaj na drugo radno mjesto) Tercijarna prevencija ◦ provodi se kada su ljudi ved oboljeli. Znači mi tada ne odustajemo od njih ved ih treba liječiti, ali je jednako važno i rehabilitirati u obiteljskoj, radnoj i socijalnoj sredini. Podjela bolesti a) prema trajanju ◦ Akutne bolesti - nastaju naglo, imaju buran tok i traju kratko. ◦ Kronične bolesti – počinju polako, imaju mukliji tok, i traju cijeli život. b) prema uzročniku ◦ Bolesti uzrokovane živim uzročnikom ( bakterije, virusi gljivice,paraziti ) ◦ Bolesti uzrokovane neživim uzročnicima ( u pravilu nisu zarazne ) c) prema pojavi u populaciji ◦ Sporadične ili pojedinačne ( trbušni tifus ) ◦ Endemske bolesti – su u pravilu vezane za određeno područje ( npr. endemski sifilis u Bosni, endemski nefritis ◦ Epidemija – pojava bolesti u vedem broju od očekivanog ( gripa) ◦ Pandemija – je epidemija koja obuhvada cijeli svijet. Moramo biti svjesni da unatoč primjeni svih zaštitnih mjera na radnom mjestu i kod radne populacije ipak se bolest javlja i to u obliku ozljede, profesionalne bolesti i bolesti vezanih za rad. Profesionalne bolesti bolesti uzrokovanje jednim uzročnim čimbenikom radnog mjesta za koji je dokazano i poznato da uzrokuje upravo tu bolest.

Page 21

Težina kliničke slike ovisi o razini i duljini izloženosti. Javljaju se nakon višegodišnje izloženosti kemijskim ili fizikalnim štetnostima. Najčešde su profesionalne bolesti: silikoza kod pjeskara kremenim pjeskom azbestoza kod izolatera azbestnim materijalom akustična trauma kod minera vibracijska bolest kod sjekača motornom pilom alergijski dermatitis kod građevinskih radnika Profesionalne bolesti su zakonski definirane Listom profesionalnih bolesti. Na temelju njih radnik ostvaruje pravo iz invalidsko mirovinskog osiguranja. Bolesti vezane za rad bolesti koje se češde pojavljuju u određenoj radnoj populaciji. One su za razliku od profesionalnih bolesti, uzrokovane s više čimbenika radno mjesto je samo jedan od mogudih uzročnika. ( stalno stajanje i hodanje može biti jedan od uzročnika proširenih potkoljeničnih vena ) Za nastanak ovih bolesti nisu odgovorni samo radni uvjeti jer se one javljaju samo kod onih osoba koje imaju predispoziciju za nastanak tih bolesti. Ove se bolesti ne mogu smatrati profesionalnim jer radni uvjeti nisu jedini uzročnik tih bolesti U tu grupu bolesti spadaju npr. visoki krvni tlak kod osoba koje su izložene stresu, degenerativne bolesti kralježnice kod fizičkih radnika. Bolesti pogoršane radom bolesti koje nisu uzročno vezane za radne uvjete, ali ih oni mogu bitno pogoršati. Važno je zapamtiti da bolesti vezane za rad nisu zakonski priznate kao profesionalne bolesti, što znači da oboljeli nemaju dodatna prava u smislu materijalne naknade. Ove bolesti su međutim veliki problem u pogledu bolovanja. Primjeri: astma uzrokovana alergenima iz svakodnevnog života (pelud, kudna prašina ). Rad na poslovima gdje postoji izloženost dišnim nadražljivcima sigurno de uzrokovati pogoršanje bolesti. Pogoršanje se može javiti čak i ako izloženost štetnostima ne prelazi dopuštene granice. psorijaza kod radnika koji rade s vodom i detergentima. Sigurno de dodi do pogoršanja bolesti, ali se ne može smatrati ni profesionalnom niti spada u grupu bolesti vezanih za rad. Dijagnostika profesionalnih bolesti Dijagnostika profesionalnih bolesti obuhvada:

◦ Dokazivanje kliničkog entiteta bolesti ◦ Dokazivanje štetnosti u radnom procesu

Page 22

◦ Utvrđivanje neposredne povezanosti između radne štetnosti i nastanka bolesti. Dokazivanje bolesti Dokazivanje profesionalne bolesti donekle se razlikuje od dokazivanja ostalih bolesti. Anamneza je jednako važna ali za razliku od postavljanja dijagnoze ostalih bolesti , osim osobne, obiteljske anamneze , presudnu ulogu ima radna anamneza. Radna anamneza nam daje precizne podatke o načinu, trajanju i uvjetima rada. Druga razlika je da se dijagnoza kod ostalih bolesti može ved postaviti samo na temelju anamneze. ◦ Npr. dijagnoza angine pectoris može se postaviti samo na temelju izjave pacijenta da osjeda pritisak u grudnom košu. To nije mogude kod dokazivanja profesionalne bolesti. Naime profesionalna bolest se uvijek mora potvrditi nekom dijagnostičkom metodom, koja može objektivno utvrditi oštedenje zdravlja. ◦ Npr. oštedenje jetre mora se uvijek potvrditi povišenim jetrenim enzimima, oštedenje sluha, audiometrijskim nalazom, a astme odstupanjem u spirometrijskom nalazu. ◦ Kod dokazivanja profesionalne bolesti važno je i utvrditi uzročno-posljedičnu povezanost. ◦ Tako kod dijagnoze profesionalne astme moramo imati: ◦ pozitivnu radnu anamnezu ◦ odstupanja u spirometrijskom nalazu, ◦ povezanost sa izloženošdu na radnom mjestu ◦ Tako se dišne funkcije mjere ◦ za vrijeme rada ◦ izvan vremena rada ◦ vrše se i bronhoprovokativni testovi sa profesionalnim alergenima iz radne okoline. ◦ Tek tada možemo odlučiti da li se radi o profesionalnoj astmi ili astmi vezanoj za rad. ◦ Kod dijagnoze profesionalne bolesti važno je i povezivanje kliničke slike sa radnim štetnikom. ◦ Npr. ◦ otrovanje olovom de izazvati oštedenje perifernih živaca ◦ slabokrvnost koja je uzrokovana benzenom je makrocitna i hiperkromna, ◦ slabokrvnost zbog nedostaka željeza koja je mikrocitna i hipokromna. ◦ Isto tako može se jasno razlikovati oštedenje sluha izazvano akustičnom traumom, od oštedenja sluha izazvanog upalom uha Intenziteta i trajanja izloženosti štetnosti Važno je znati da izloženost nekom otrovu čija koncentracija ne prelazi 30% maksimalno dopustive koncentracije , uz povremenu kratkotrajnu izloženost ne može uzrokovati trajna oštedenja. Svakodnevna izloženost iznad granice maksimalno dopustive sigurno uzrokuje oštedenje. Dokazivanje štetnosti u radnom procesu Profesionalnu bolest se može dokazati samo ako smo dokazali prisutnost štetnosti koja je izazvala bolest.

Page 23

Nije dovoljno utvrditi samo prisutnost štetne tvari nego i intenzitet i trajanje izloženosti. Npr. kod razine buke iznad 90 db dopustivo je krade vrijeme izloženosti a da ne dođe do oštedenja sluha. Podatke o prisutnosti i intenzitetu štetnosti dobit demo iz podataka o mjerenju ili neposrednim uvidom na radnom mjestu. Sama potvrda profesionalne bolesti ne znači istodobno da je u zaposlenika izmijenjena radna sposobnost, ili postoji invalidnost ili tjelesno oštedenje. Tako npr. ljevač sa dijagnosticiranom silikozom , a uredne pludne funkcije može ostati raditi na svom radnom mjestu, ali uz primjerene mjere zaštite. Profesionalne štetnosti fizikalne, kemijske i biološke štetnosti koje se mogu nadi na radnoj sredini i koje uzrokuju organske i funkcionalne smetnje. Ozljeda na radu svaki iznenadni događaj na radnom mjestu koji ima za posljedicu ozljedu radnika. Prema zakonu o mirovinsko invalidskom osiguranju: ◦ Svaka ozljeda uzrokovana neposrednim i kratkotrajnim mehaničkim, fizikalnim ili kemijskim djelovanjem, kao i nagli promjenama položaja tijela koje su uzročno vezane za obavljanje određenih poslova. Uvjeti da se povreda ili bolest prizna kao ozljeda na radu: ◦ da postoji uzročna, vremenska i prostorna povezanost između događaja i rada ◦ da je događaj nastupio naglo zbog djelovanja vanjske sile ◦ da je događaj odmah ili u relativno kratkom roku nanio štetu tjelesnom ili duševnom integritetu čovjeka.

Radna sposobnost ◦ Stanje zaposlenika koje mu omogudava rad u punom radnom vremenu uz napor koji mu ne ugrožava zdravlje. Promijenjena radna sposobnost ◦ Nastupa kada radnik zbog trajnih promjena zdravstvenog stanja ne može raditi svoj dosadašnji posao, ali može raditi ostale poslove koji odgovaraju njegovoj stručnoj spremi. Privremena nesposobnost za rad bolovanje ◦ Kada trenutačno zdravstveno stanje radnika ne dozvoljava obavljanje njegovog posla ◦ Ona može trajati do izlječenja ili zalječenja ◦ Treba imati na umu da svaka bolest ne zahtjeva istodobno i bolovanje. To ovisi o radnom mjestu. Invalidnost Invalidnost se ocjenjuje kada kod radnika dolazi do trajnih promjena zdravlja koje se ne mogu više ukloniti liječenjem ili rehabilitacijom. Prema novom Zakonu MIO-a razlikujemo: ◦ invalidnost zbog profesionalne nesposobnosti za rad

Page 24

◦ invalidnost zbog opde nesposobnosti za rad. Cilj ocjenjivanja invalidnosti: ◦ što ranije uključivanje u redovni život i rad prema njihovim preostalim radnim sposobnostima. ◦ Valja težiti za što manji broj invalidskih umirovljenika ved za njihovu potpunu resocijalizaciju i rehabilitaciju. Iskustva Centra za profesionalnu rehabilitaciju 3. Maj: ◦ samo 35 % invalida rada bilo zainteresirano za stručno osposobljavanje ◦ 54% ih je bilo zainteresirano za premještaj na drugo radno mjesto bez stručnog osposobljavanja. Razlozi tome vide se u niskom stupnju obrazovanja, skromnih intelektualnim sposobnostima, životnoj dobi i materijalno socijalnim uvjetima.

PRILAGODBA KRVOŽILNOG SUSTAVA Pokazatelji promjena kardiovaskularnog sustava: veličina srca srčana frekvencija (puls) arterijski krvni tlak (RR) udarni volumen (UV) minutni volumen (MVS) Veličina srca Normalno je srce veliko poput stisnute šake. Kada se izloži opteredenju, srčani mišid jednako kao i skeletni mišidi hipertrofiraju. ◦ To se posebno odnosi na lijevu kljetku Srčana frekvencija ili puls u mirovanju iznosi od 70-80 udaraca u minuti, a može dostidi razinu od 100 udara u min. Ona je jedna od najpromjenjivijih fizioloških veličina. Mijenja se iz minute u minutu, a ovisi o brojnim faktorima. ◦ Unutrašnji čimbenici koji utječu na puls su strah, uzbuđenje, san, smirenost… ◦ Vanjski čimbenici su fizička aktivnost, temperatura i vlaga, nadmorska visina…. Arterijski krvni tlak Normalne vrijednosti kredu se od 120/80 do 140/90 mmHg. ◦ Sistolički ( gornji tlak ) se javlja kao posljedica srčane kontrakcije. Kod fizičkog napora on može porasti za 40 do 70 mmHg. ◦ Dijastolički (donji ) tlak nastaje zbog opuštanja srčanog mišida. On pri fizičkom naporu poraste najviše do 10 mmHg. Kod osoba sa normalnim RR treniranost ne utječe na promjene RR-a.

Page 25

Kod osoba sa graničnim RR ili lagano povišenim,nakon fizičkog opteredenja, dolazi do promjena RR u mirovanju i to sniženje sistoličkog tlaka za 11 mmHg i dijastoličkog za 8 mmHg. Vrijednosti sistoličkog i dijastoličkog tlaka mogu biti jako razmaknute.( Npr. 190/80 ) i to zovemo divergentni tlak. Ako su vrijednosti preblizu (120/110) to zovemo konvergentni tlak. Ortostatska hipotenzija je pojava kada krvni tlak pada kod naglog ustajanja, promjene položaja tijela. Udarni volumen Količina krvi koju srce istisne u jednoj kontrakciji (sistoli). On se jako razlikuje s obzirom na utreniranost osoba. Krede se od 50 ml u netreniranih do 90 ml u treniranih osoba. Minutni volumen Količina krvi koju srce istisne u cirkulaciju u jednoj minuti. Ovisi izravno o udarnom volumenu i srčanoj frekvenciji. MVS = UV x FS 70 x 70 = 5 l u min. Minutni volumen srca raste proporcionalno fizičkom opteredenju. Reakcija kardiovaskularnog sustava na rad Kod statičkog rada (izometričkih kontrakcija mišida) ◦ srce brže lupa ◦ raste frekvencija ◦ raste srčani tlak i to podjednako sistolički i dijastolički ◦ udarni volumen se neznatno mijenja. Kod dinamičkog rada (izotoničnih kontrakcija) ◦ frekvencija srca jako raste ◦ udarni volumen se mijenja. Kod uvježbanih osoba jači je udarni volumen. ◦ Kod fizičkog napora treniranih osoba udarni volumen se povedava, ali puls raste puno manje nego kod netreniranih. Krvni tlak manje raste kod treniranih osoba. ◦ Kod fizičkog napora sistolički RR raste i to do 40 mmHG što se smatra normalnim. ◦ Dijastolički tlak isto raste, ali manje. On ne smije rasti više od 10 mmHg kod zdravih osoba u opteredenju. Infarkt srca i moždani udar Svaki organ ima krvne žile: ◦ arterije koje ga hrane, donose kisik i hranjive tvari ◦ vene koje odvode krv sa štetnim produktima. ◦ Kod zdravih osoba su te žile dobro prohodne.

Page 26

◦ Kod starijih osoba ili bolesnih, stijenke žila nisu više glatke, ved se u njih talože masnode. Tako nastaju ateromi i prohodnost žila se smanjuje. ◦ Ako se žile potpuno začepe , dolazi do infarkta tkiva koje ta krvna žila snabdijeva sa krvlju. Žile koje hrane srce zovu se koronarne arterije. ◦ Ako se one začepe, nastaje infarkt srca. ◦ Infarkt se može dogoditi u svakom organu. Ako se to dogodi u krvnim žilama mozga, govorimo o moždanom udaru. Krvne žile su kod mladih osoba elastične i glatkih stijenki, a kod starijih su sklerotične – gubitak elastičnosti. Zbog ateroma i skleroze razvija se bolest poznata kao ateroskleroza. Ljudi rijetko dobiju infarkt u mirovanju. Obično se javlja u naporu fizičkom ili psihičkom opteredenju. Liječi se u bolnici- primarno liječenje je hitna koronarografija i umetanje stenta.

PRILAGODBE RESPIRATORNOG SUSTAVA Temeljna funkcija pluda ◦ izmjena kisika i ugljičnog dioksida između krvi i atmosfere. Dišni sustav je prva karika u lancu prijenosnog sustava za kisik. Razlikujemo dvije osnovne funkcije: ◦ ventilacija zraka omoguduje izmjenu plinova između atmosfere i pluda. ◦ alveolarna difuzija omoguduje predaju kisika iz pluda u krv, odnosno prijem CO2 iz krvi u pludne alveole. Ventilacija pluda Pojmovi: 1. MVD (minutni volumen disanja) ◦ količina udahnutog odnosno izdahnutog zraka u jednoj minuti. ◦ Mjeri se u L/min. ◦ MVD dobijemo tako da pomnožimo dišni volumen (DV) sa frekvencijom disanja (FD). MVD = DV x FD DV u mirovanju iznosi oko 500 ml, frekvencija disanja između 12 i 20 Prema tome MVD u mirovanju iznosi između 6 i 10 litara zraka u minuti. 500 ml x 16 min = 8 l/min Postoji velika razlika u disanju kod opteredenja, kod treniranih i netreniranih osoba. ◦ Netrenirani mogu povedati dubinu disanja najviše do 3 puta, a trenirani čak 8 do 9 puta. 2. Ventilacijski ekvivalent (VE) ◦ količina proventiliranog zraka u odnosu prema primitku kisika.

Page 27

◦ Što je taj omjer manji, učinkovitost ventilacije je veda, što znači da je manja količina proventiliranog zraka za 1 litru kisika. Razlikujemo pludne volumene i pludne kapacitete. Kapaciteti su kombinacije 2 ili više pludnih volumena. Osnovni pludni volumeni su: 1. DV – dišni (respiratorni ) volumen = 500 ml 2. IRV – inspiratorni rezervni volumen = 3000 ml 3. ERV – ekspiratorni rezervni volumen = 1100 ml 4. RV- rezidualni volumen = 1200 ml Pludni kapaciteti su: 1. TPK-totalni pludni kapacitet (DV+IRV+ERV+RV) 5800 ml 2. VC – vitalni kapacitet (DV+IRV+ERV) = 4600 ml ◦ To je količina zraka koja se može izdahnuti nakon maksimalnog udisaja. To su sve statički volumeni i kapaciteti. Mjerenjima se mogu odrediti i dinamički volumeni ili kapaciteti, a to su oni koji se određuju u jedinici vremena (min ili sek) - npr dinamički volumen je MVD. Alveolarna difuzija Pod pojmom alveolarne difuzije podrazumijeva se mehanizam prijenosa dišnih plinova ( kisika i ugljičnog dioksida ) između prostora u pludnim mjehuridima i krvi u alveolarnim kapilarama. Difuzijski koeficijent (o kojem ovisi brzina difuzije ) je za CO2 dvadeset puta vedi od onog za kisik. ◦ Zahvaljujudi tome, i kod ozbiljnih zdravstvenih teškoda ili ekstremnih vanjskih uvjeta, organizam de uspjeti izbaciti suvišak CO2.

Difuzijska konstanta je količina kisika koja u jednoj minuti prođe iz pluda u krv pri razlici parcijalnih tlakova od 1mm Hg. ◦ Normalno iznosi 20 ml O2, a pri radu se povedava do 60-80 ml O2. Spirometrija Spirometrija je jedna od osnovnih metoda koja se koristi kod postavljanja dijagnoze profesionalnih pludnih bolesti ◦ Čimbenici poput prašina, štetnih plinova i pare, ošteduju upravo ventilacijsku funkciju pluda. ◦ Na osnovu spirometrijskih mjerenja procjenjujemo ventilacijsku funkciju pluda, koja je odraz mehaničkih svojstava pluda. Uobičajeni testovi ventilacijske funkcije pluda su: FVC – forsirani vitalni kapacitet FEV 1 – forsirani ekspiracijski volumen u prvoj sekundi PEF – maksimalni vršni protok FEF 50% i 25% - maksimalni ekspiracijski protok pri 50 ili 25 % izdahnutog vitalnog kapaciteta.

Page 28

Bududi da na veličinu ventilacijskih volumena utječu dob i tjelesna visina, dobivene se vrijednosti prikazuju kao postotak od očekivane referentne vrijednosti. Patološke su vrijednosti FVC i FEV1 niže od 80%, a za protoke FEF 50 i 25 % niže od 60%. Način izvođenja testa spirometrije: 1. Svakog ispitanika treba detaljno uputiti u način izvođenja testa 2. treba energično poticati ispitanika da uloži maksimalni napor 3. testiranje se izvodi u stojedem stavu, pacijent gol do pojasa, uz uporabu štipaljke za nos 4. svako testiranja se izvodi najmanje tri puta, a predlaže se da se uvaži najbolja vrijednost 5. veličine pojedinih volumena i kapaciteta ne bi se smjele razlikovati za više od 150 do 200 ml

Spiroergometrija - metoda kojom se određuje pludna ventilacija i maksimalna potrošnja kisika pri opteredenju. Ona uključuje i statičke i dinamičke testove.

Page 29