- UNIVERZITET
U SARAJEVU-
-FAKULTET ZA KRIMINALISTIKU,KRIMINOLOGIJU KRIMINALISTIKU,KRIMINOLOGIJU I SIGURNOSNE STUDIJE-SARAJEVO-
Adnan Gojak
Vrste silovatelja (seminarski rad)
Predmet: Kriminalistika 6 - Metodike Mentor: prof.dr. Korajlić Nedţad Student: Gojak Adnan
Sarajevo,Januar, 2013
Sadrţaj: 1.Uvod……………………………………………………………………………….…………3 2.Silovanje……………………………………………………………………………………...4 3.Vrste silovatelja………………………………………………………………………………6 4.Serijski silovatelji…………………………………………………………………………….9 5.Zakljuĉak……………………………………………………………………………………11 6.Literatura…………………………………………………………………………………....12
2
1.Uvod
Kroz ovaj rad ću predstaviti vrste silovatelja prema nekoliko autora, njihovu tipologiju i neka psihiĉka obiljeţja i reći nešto o silovanju uopšteno. Kao posebnu vrstu silovatelja obradit ću serijske silovatelje kao posebno opasnu vrstu silovatelja. Namjera mi je da ovaj seminarski rad pre pred dstav stavim im u stru trukturi koja
će imati svoj tok koji bi pokazao sa kriminalistiĉkog stajališta kakve vrste
silovatelja postoje i kako se mogu prepoznati. U ovom seminarskom radu zadatak je da se po pokaţe kako postoji mnogo razliĉitih vrsta silovatelja koji se razlikuju po naĉinu djelovanja i po stepenu opasnosti. Prije nego krenem sa sadrţajem kojeg treba zadovoljiti ovaj seminarski rad, u uvodnom dijelu
što
ću reĉi nešto općenito o
izvršiocima kriviĉnog djela silovanja., silovanju uopsšteno, stavovima u vezi sa silovanjima kao i o tipovima silovanja. Slika
tipiĉnog silovatelja obiĉno se danas povezuje sa devijantnim, upadljivim muškarcima,
asocijalnim tipovima, kriminalcima i poĉiniteljima iz nagona. MeĊutim, stvarnost je sasvim drugaĉija. Ona pokazuje da su silovatelji preteţno normalni po izgledu i ponašanju, ĉak i neupadljivi.
U velikom broju sluĉajeva seksualnost sluţ i kao sredstvo zadovoljavanja ili
rješavanja neseksualnih problema i potreba, te svojim nasiljem i iskazivanjem snage izraţavaju mrţnju, prezir i bijes prema ţenama. Što ţrtva pruţi veći otpor, što joj je teţe, nasilnik se sve više uzbuĊuje i uţiva. Neki od izvršilaca ovih kriviĉnih djela imaju sadistiĉke sklonosti i vrše fiziĉko nasilje na neprijateljski i veoma okrutan naĉin koji ima za poslejdicu povredu ili ĉak smrt ţrtve. Neki drugi izvršioci svoje ţrtve kontrolišu prijetnjama ili fiziĉkom snagom ali im ne uzrokuju trajne fiziĉke povrede. Generalno, izvršioci se mogu podijeliti na one koji poznaju ţrtvu i na one koji je ne poznaju. U prvu grupu spadaju prijatelji, porodica, komšije, a u drugu spadaju oso be koje je policija registrovala u svojim bazama podataka, jer su u prošlosti već izvršili ovakva ili sliĉna djela.(Korajlić, 2012; 631)
3
2.Silovanje
Ne tako davno o silovanjima se ĉitalo samo u senzacionalistiĉkoj štampi li ih se gledalo na u filmovima i TV serijama. Šaputalo se po kuloarima. Jednostavno radilo se o svojevrsnom kolektivnom izbjegavanju. Ovo kolektivno izbjegavanje, kako istice H.D Barlow , ne moţe se
pripisati samo senzitinvnom karakteru teme. Štoviše, neka podruĉja nauke ignori sala su silovanje, smatrajući da taj problem pripada disciplinama koje se bave poremećajem u ponašanju i mentalnom patologijom. Problem silovanja prepušten je policiji , psihijatrima i psiholozima. Bilo je stavova da silovanja nisu tako ĉesta da zahtjevaju veliku paţnju. MeĊutim, poslednjih godina silovanja sve više zaokupljaju paţnju javnosti, j avnosti, postaju savremena tema veoma zanimljiva naućnicima, ali i laicima. Ovaj rast interesa moţe se pripisati osobama koje su uklonile mistiĉnosti mitove oko silovanja i p omogle silovanim osobama. Treba zahvaliti i svim onim anonimnim ţrtvama koje su smogle snage prijaviti kriviĉna djela silovanja i ustrajati do kraja na putu istine i pravde, uza sva poniţavanj a i sekundarne, tercijalne vikitimizacije. (Modly, (Modly, 1998).
Stavovi u vezi sa silovanjima
Popularna slika o silovajnima
naglašava nasilje muškaraca koji se pojavljuju niodkud i
ostvaruju svoje potisnute seksualne seksualne ţelje silovanjem neke ţrtve. ţrtve. U okviru ovakvog kulturnog stava istiĉe se: 1.
muška dominacija i ţenska ra njivost;
2.
ideja da je ţenino tjelo u vlasištvu muškarca, kao i bilo koja druga imovina, koja moţe biti oduzeta od onog kome pripada;
3.
mišljenja da se „ dobra “ ţena mora braniti po svaku cjenu;
4.
ideja da muškarci ne moraju upotrebljavati silu u svrhu dobijanj a seksualnog vlasništva ţene, jer su nauĉeni da to dobiju i na drugi naĉin itd.
4
Tipovi silovanja obzirom na psihološke motive kojima se silovatelj rukovodi
Groth i Birnbaum djele
silovanja s obzirom na psihološke motive kojima se rukovodi
silovatelj na : Sadistička silovanja. silovanja. Kod njih se seksualna i agresivna energija fuzioniraju u nasilnu
aktivnost. Silovanje se pojavljuje kao pokušaj postizanja zadovoljstva ne iz seksualnog ĉina, već iz tjelesnog muĉenja i okrutnog ozljeĊivanja. Silovanja u bjesu. bjesu.
Seksualni napad obiljeţen je visokim stupnjem brutalnosti i pojavljuje se
kao sredstvo izraţavanja emocija bjesa,mrţnje i neadekvatnosti i projekcija vlastitih frustracija, neuspjeha i stresova u ţivotu. Silovanje dominacije.
Osnovni motiv napadaĉa napadaĉa jeste jeste demonstracija superiornosti superiornosti i moći nad nad
ţrtvom i zbog vlastitog neuspjeha u socijalnim i seksualnim komunikacijama pokazivanje zeni gdje je njeno „pravo mjesto“. Motiv je kompenzatorska kompenzatorska ekspresija moći, snage, kontrole, posesivnosti i maskulinosti. Zavođen je koje prerasta u silovanje.
Do napada dolazi iz tzv. „prihvatljive“ seksualne
situacije u kojoj ţrtva odluĉuje ili je predhodno odluĉila da će se intimnos zaustaviti prije snošaja. Napad kod silovanja ima multidimenzionalan karakter. S druge dr uge strane, pojedinaĉna silovanja
razlikuju sse u kontekstu, naĉinu vršenja (obliku) i posljedicama. (Modly , 1998).
5
3.Vrste silovatelja
Podjele silovatelja variraju ovisno o autorima kriminolozima. Tako neki autori dijele ije (Modly, 1998): silovatelje u sljedeće kategor ije
1.
silovatelji ponovnog osiguranja moći,
2. silovatelji osvete iz bijesa, 3.
iskorištavajući,
4.
sadistiĉki.
Silovatelj ponovnog osiguranja moći
se još naziva i kompenzacijski silovatelj. Najmanje je
nasilan i agresivan od ostalih tipova. Najmanje je i sposoban i pati od ekstremno niskog
samopouzdanja i osjećaja nesposobnosti. Većina njih dolaze iz domova gdje su otac i majka prisutni, mnogi su im ali
manje probleme u školi, a njihov prosjeĉan stepenj obrazovanja je
osnovna škola. škola. Za njega silovanje znaĉi poloţaj vaţnosti. vaţnosti. Upotrebljava onoliko snage snage koliko je potrebno da moţe kontrolirati ţrtvu. Brine se za fiziĉko zdravlje ţrtava i neće im namjern o nauditi. Djeluje pod pretpostavkom da ţrtva uţiva u silovanju. Kao i većina silovatelja nastavit ĉe sa silovanjima dok ne bude uhvaćen. Silovatelj osvete iz bijesa
ima opću namjeru da ozlijedi ţenu. Ţeli silovati kako bi se osvetio
ţenama za nepravde, stvarne ili izmišljene. Ovi tipovi silovatelja su preteţno fiziĉki zlostavljani tijekom djetinjstva. Zbog tih iskustava ovi silovatelji su usvojili negativne i
nepriateljske osjećaje osjećaje prema ţenama. ţenama. Oni sebe smatraju smatraju atletama i muţevnima muţevnima i u većini sluĉajeva su oţenjeni i nisu agresivni prema partnerici. Imaju nekontrolisani impuls da siluju. Napadi su nagli, nagli, što pokazuje da malo planiraju u svojim svojim silovanjima. Silovatelj koji dokazuje moć
se još naziva i iskorištavajući silovatelj, i za njega je silovanje
pokušaj pokazivanja muţevnosti i lićne l ićne dominacije. On siluje jer vjeruje da ima pravo na to. Napad je mješavina verbalnog i fiziĉkog nasilja Ĉesto dere odjeću ţrtava i moţe imati usporenu ejakulaciju tako da moţe natjerati ţrtvu da izvede oralni seks da bi se dovoljno uzbudio da bi je mogao silovati.
Silovatelj koj dokazuje moć ne siluje radi seksa već kao ĉin
vrebanja i tipiĉno ima stabilnog seksualnog partnera.
6
Sadistički silovatelj je najopasniji od svih tipova. t ipova. Cilj ovog silovatelje je primarno ekspresija
njegovih seksualno agresivnih fantazija. Namjera mu je nanošenje fiziĉke i psihiĉke boli svojim ţrtvama. Mnogi silovatelji ove kategorije su antisocijalne liĉnosti i popriliĉno su agresivni u svakodnevnom ţivotu. Većina silovatelja je patila od zlostavljanja u djetinjstvu, a mnogi dolaze iz domova gdje postoje dokazi o seksualnoj devijaciji.( npr. oĉevi su bili silovatelji). Njegova inteligencija i paţljivo planiranje silovanja ga ĉine posebno teškim za hvatanje. Koristi svoj automobil da bi uhod io
ţrtve koje pomno bira. Veoma je ritualan.
Svako silovanje mora ići po planu. Ćesto u svom autu nosi opremu za silovanje . Ne osjeća kajanje zbog svojih ţrtava i nastavlja dok ne bude uhvaćen, a nije neobiĉno da poveća svoje nasilje do taĉke gdje silovat elj postaje ubica.
Prof. dr. Duško Modly silovatelje dijeli na (Modly, 1998) : 1. agresivni silovatelj-
to je silovatelj koji iznuĊuje seks prijetnjama, grubošću, silom.
On tuĉe ţrtvu ako se odupire, agresivan je, impulzivan. Obiĉno je rijeĉ o serijskim silovateljima.
On oblikuje svoj razvojni put devijantnim ponašanjem prema društvu i
smatra se nedruštvenom osobom. 2. kontakt silovatelj -
to je silovatelj koji uspostavlja neki oblik kontakta sa ţrtvom
(tzv.randevu silovanja). Ĉesto se javljaju a rijetko prija vljuju. 3. silovatelj oprtunista - kod njega je silovanje popratni rezultat nekih drugih kaznenih
aktivnosti, npr. provale, razbojništva, kidnapovanje i sl. Nadalje, neke grupe autora dijele silovatelje na (Modly, 1998; 498): 498):
1. prigodne- zbog okoline, okoline, 2. hiperseksualne ( satiriasis ), 3. degenerike.
7
Smatra se da osobe koje su poĉinile seksualni delikt pate od nekog oblika seksualnog poremećaja. Teza Teza o tome da su silovatelji mentalno poremećene osobe i socijalni “marginalci” “marginalci” nema empirijsku potporu. Istraţeni sluĉajevi i dobijeni podaci govore da je rijeĉ o osobama koje su dobro adaptirane i dobro funkcionišu. Moţe se reĉi da su seksualni prestupnici emocionano pormećene pormećene osobe koji svoje seksualne prakse ne mogu ukljuĉiti u legalne okvire i odbojaju da se ponašaju diskretno. Seksualni delikt šesto ukazuje na loše ili nepoţeljne prilike, a ne na individualnu abnormalnost. abnormalnost. (Modly, 1998)
Ima seksualnih prestupnika, prigodnih, koji su ţrtve svog samopouzdanja. MeĊu njima prevladavaju neurotiĉari. U sluĉajevima kada se kod njih zdruţe slaboumnost slaboumnost i neurotska nesigurnost, moţe doći do impulsivnh reakcija kratkog spoja koje nekad amogu biti vrlo opasne.
Obiljeţja vezana za liĉnost delikventa neke grupe kriviĉnih djela mogu se klasificirati na razne naĉine. Tako se moţe govoriti o sociološkim, demografskim,kriviĉnopravnim, kriminalistiĉkim, uţe psihološkim i sliĉnim obiljeţjima. Sve navedene klasifikacije su relativne i ako je negdje teško napraviti neku ĉistu klasifikaciju onda je to ovdje kada je rijeĉ o silovateljma. Ipak, sva ova obiljeţja, nezavisno kako se kvalificiraju imaju kriviĉnopravni i kriminalistiĉki znaĉaj.
8
4.Serijski silovatelji
Društveno vrlo opasni poĉinitelji kriviĉnih djela su serijski silovatelji. Pod serijskim silovateljem se podrazumjeva poĉinioc koji je izvršio ili vrši više silovanja na odreĊenom podruĉju, u razliĉitim vremenskim intervalima, ĉesto na razliĉitim mjestima i nerijetko nebirajući ţrtve s obzirom na dob i izgled. Oni napadaju iznenada iznenada i u pravilu vrlo ofanzivno i grubo, ĉesto maskirani što oteţava njihovu i dentifikaciju. Oko 40-50% serijskih silovatelja je oţenjeno ili je bilo oţenjeno jedanput ili više puta ( Simonović, 2004). Prema istraţivanjima, serijski slovatelji su pokazali visok nivo opće inteligencije.
Postoji 5 vrsta serijskih silovatelja (Aljević, 2010) :
1.Utjeha uz korištenje snage-
njegova metoda napada je iznenaĊenje.Uvjerava ţrtvu da joj
ne ţeli nauditi. Nedostaje mu samopouzdanja i moţda neće tjerati ţrtvu da se fiziĉki pokori. Ako ţrtva odbije njegove zahtjeve moţda prestane ili poĉne razgovarati. Temeljna maštarija koja motivira ovog silovatelja je da će ţrtva uţivati i zatim se zaljubiti u njega. Silovanj vraća pouzdanost silovatelju silovatelju pa je iz toga seksualno i emotivno emotivno utješno. 2.Agresivan uz korištenje snage-
Metoda napada je iznenaĊenje i uglavnom ne ţeli da je
ţrtva verbalno ili na neki drugi naĉin ukljuĉena u silovanje. Puno psuje, daje seksualna uputstva i uĉiniće što ţeli ţrtva. Dob ţrtve je uglavnom ista, a ţrtva moţe biti zarobljena za vrijeme silovanja. Smatra da je silovanje pra vo
koje ima kao muškarac. Sve je sigurniji sa
vremenom jer je njegova egocentriĉnost veoma velika. Ne ţeli nauditi ţrtvi nego je posjedovati, a njegov cilj silovanja je seksualno s eksualno osvajanje i kontrola. Zbog toga upotrebljava
moć za koju on misli da je potre bna tokom silovanja. 3.Osvetoljubiv ljutnjom-
Metoda napada je blic. Ovaj tip silovatelja je verbalno sebiĉan.
Seks je agresivan sa produţenjem fiziĉkog napada. TakoĊer je seksualno sebiĉan. Moţe natjerati ţrtvu da izvede nešto što on smatra poniţavajućim. Koristi veliku snagu nad ţrtvom i nanosi velike ozljede, ne planira napad koji veoma kratko traje. Ţeli se preko ţrtve osvetiti za nepravde i njegova agresivnost se moţe povećati od verbalno uvredljivih e piteta do hiperagresivnog ubice. 9
4.Uzbuđenost izazvana ljutnjom-
povjerenje dok ih
On ĉita ţrtvu i govori stvari sa kojima dobija ţrtvu na
udaljuje od sigurnog mjesta. Za vrjeme silovanja moţe zahtjevati da ga se
zove odreĊenim imenom koji ukazuje na ţrtvinu podanost.Upotrebljava brutalnu sn agu na odreĊenim dijelovima ţrtvinog tijela, a brutalnost se povećavakako raste njegov bijes.Silovanja planira planira u najmanje detalje.Vrlo detalje.Vrlo je vjerovatno da će će ubiti ţrtvu. Najalarmantnija Najalarmantnija ĉinjenica u pogledu ovog tipa silovatelja je da pokazuje karakteristike ponašanja jednog sociopate. 5.Oportunističan- Zainteresiran je za brzo zadovoljenje. Upotrebljava minimalnu snagu a
fiziĉke ozljede su minimalne. Silovanje traje veoma kratko, a moguće je korištenje alkohola ili droge u svrhu onesposobljavanja ţrtve.Nepaţljiv je i nepripremljen. Općenito se misli da takvi silovatelji pate od ekstremno slabe kontrole nagona..
10
5.Zaključak
Većina silovatelja vrši kriviĉna djela ne zato što imaju problema sa bijesom ili osjećajem nadmoći, već zato što to mogu. U trenutku kada poţele seks, krenu s ciljem da ga pronaĊu. Ponekad se jednostavno radi o tome
da zli, hedonistiĉki orijentisani ljudi usmjeravaju svoj
hedonizam protiv slabijih pojedinaca. Ne postoji mentalni sklop ili fiziĉki tip osobe koja se po automatizmu
moţe eliminisati kao seksualni prestupnik. Seksualni izvršioci potiĉu iz svih
društvenih grupa; mogu biti oţenjeni, imati porodice i dobre poslove, završen fakultet i biti naizgled poboţni ljudi.
11
6.Literatura
Istraţivanje kriviĉnih djela; Prof.dr.sc. Nedţad Korajlić, Sarajevo 2012. Kriminalistiĉka metodika; Prof. dr. Duško Modly, Sarajevo 1998 . Kriminalistiĉko profiliranje serijskih silovatelja : završni rad ; Aljević Adis, Fakultet za kriminalistiku, kriminologiju i sigurnosne studije, Sarajevo 2010.
Kriminalistika; Branislav Simonović, Beograd 2004. Priruĉni kriminalistiĉki leksikon; Prof. dr. Duško Modly 1998 .
12
