Projekt Zapošljavanje mladih za održivi razvoj Gorskog kotara
UPRAVLJANJE PROJEKTNIM CIKLUSOM I PRISTUP LOGIČKE MATRICE MATRICE
Materijal pripremila: Lidija Pavić-Rogošić ODRAZ - Održivi razvoj zajednice
IMPRESSUM IZDAVAČ: IZDAV AČ: Lokalna raz vojna agencija PINS d.o.o. ZA IZDAVAČA: IZDAVAČA: Danijel B ertović MATERIJAL PRIPREMILA: Lidija Pavić-Rogošić GRAFIČKO OBLIKOVANJE: Kofein d.o.o., Zagreb TISAK: Printera Grupa NAKLADA: 200 Godina izdanja 2012.
UPRAVLJANJE PROJEKTNIM CIKLUSOM
a d a r e t š i m ž i t ć r u o d k u s t b a o v r a h j i c a a z m i m r o n f n b e i r o t n o j l p o v a o m d a n a i t m š e e j N v
a d a r a t š i ž r t a m a b e r t o p s
) O O S ( a k u b o i e j n a v o z a r b o o n v o k u r t S :
a l b a t s g o k s m e l b o r p r e j m i r P
n e đ a l k s u e j i n j o k s t a v r H u O O S v a t s u S
o n t a v k e d a e k i n z a l o p u j a m e r p i r p
e n a m a r g o r p h i n v o z a r b o a b d e v o r p i j o a a s ž r o d p a a S z
e d u n u e j n o e r k b u m b o o n a b m e r a t r o g p o r u p a i r j n o a t a m z i i n n a a g z r a o n i b e r e l o t k o Š p
e u j đ n a e ž m a a m r t i n z o i z e p a z i r e e v d i m e u v b n s a o a l S p n
j o n l a n a a n a m n o t a i j a c n i e d d a t n a u s t r i n s i u j z p t o n u i š l n i o t ž a i n k i s r z e r t k o a N p o l r
v a n t s e u j s e l v i j n O a k a a O j e t j s l a z j j s i h n o c p S i c i p a u u a n a v s d k b m i m e i a r č u r r r r l u e o p b f o t j i f a o n o d n z N i i i p o
a k a O n t e O a ž S d u j e o d n p a a z a a d h a i h z l j i e p n r n j i u t u t n t n n k š a a i o i r v v k r e e ž t p l i a e t l e N z r o r
2. način: Metoda problemske matrice
Postoje više načina provođenja analize problema. Jedan od načina je izrada problemskog stabla, gdje se svi prepoznati problemi ispisuju i slažu/”granaju” u uzročno-posljedične veze. U nastavku je opisana primjena manje poznate metode “problemske matrice.” Ispisivanje i odabir problema “metodom sita” - Ova se analiza obično radi u nekoliko manjih grupa. Svaka grupa raspravlja i ispisuje sve prepoznate probleme. Odabire se do pet najvažnijih i “propušta kroz sito.” Za svaki ispisani problem postavljamo sljedeća pitanja: treba li organizacija riješiti taj problem? želi li ga organizacija riješiti ? zna li / može li ga organizacija riješiti?
Problem
Trebamo
Problem 1
i / n i e a n r n e e i r u j e t i s e i š j j e c u m n m s j s ; v n i i u e s u j t n j u o o i v n v n e r o m a š o j l z e z r p o a a g i v e t v r m r o e b r r a o a o O p p n d n k
r i v k O o i O S k a s r i i j i a j l n c i n j o n a a t s n k fi e a fi d o i o i m p c l i i j n e a a v o a N N k k z
UPRAVLJANJE PROJEKTNIM CIKLUSOM I PRISTUP LOGIČKE MATRICE
Želimo
X
X
Problem 2 Problem 3
i r e n t o a r e m a o u j i p j n i n j i l n a n n o e i v a l v č a m j o j u č i i u c d l l n o e k d a S n u o z
Znamo/možemo
X
X
X
X
X
“Uparivanje” problema - Odabrani problemi, oni koje trebamo, želimo i možemo riješiti, upisuju se u tablicu: horizontalno – slijeva na desno i vertikalno – odozgo prema dolje.
Uspoređuju se svi problemi po dva međusobno (uparujemo ih) – važniji problem upisujemo na mjesto u matrici gdje se ta dva problema ukrštaju. Odabir se zasniva na odgovoru na pitanje “Rješenjem kojeg od dva problema će se brže ostvariti napredak?” Tri do četiri najčešće spomenuta problema su prioritetni za rješavanje. Pitanja koja pomažu pri odlučivanju o važnosti problema su: Koji su problemi najveće prepreke u zajednici/skupini? Koje se odluke mogu donijeti u vezi s problemom? Koji je trošak provedbe određene odluke? Koja je očekivana korist od donošenja određene odluke?
e n b e r u t j o a p e u i m n l e t u j a i a n v m r e e l k e t r e o k d p a Š a o m
Problem 1
a a j j n l t s t e a o i m n d i a / a o r r n a n a i j s i z l j e a a o n r k k v ž e i o a t n e n d r t e n e o i a č a N p z u z
r a d u j / a a k i i m a m n a n n m e t b a m n a v e i o r n o v z e k a t t l l fi o e r o š o e r k d b p j Š a o s v p
a z e e l k fi o u r b p o e e i j v o m o t s a n o r e p g k o e e r N p n
a l o a k l o š a r m m t m i i n j e ć e o j k o r o m a r t a b b d s o g o a a p r l S n i p
15
Problem 2
Problem 3
Problem 4
Problem 1
X
Problem 2
Problem 3
Problem 4
Problem 2
X
X
Problem 3
Problem 2
Problem 3
X
X
X
Problem 4
Problem 4
X
X
X
X
16
2 7
p P r r i e p p r o e r m u a k a t e j k e s d t u a a s l n e i n d a i j o p p r i r e i j j e p d o l p o g u a n p ,i r p o r j e o v k j t a e . r i i d o k r a j a d e fi n i r a l o g i č k a m a t r i c a i d a s e t e k o n d a
L S M l i č m n a o n t o j k m a e v o , p a k o o p s u u n j e s v n i a p , o v t r r l e o b j e n v i l j e o g r o č i j a k i t n e o e l d m a e ć n e t i p p r r o e j e d k s t t z a b v l o j g e n i t o u g a p r b o i j t e i k o t d n b o i m j e n p . r i j e d l o g u , a l i j e
p v o l A o j k g o p e r i i č u t j k e n ,i e j e p v p r r n e o a o z j j e e . e k k t i t n z m s l e e a ć đ b e b u ( n i a j i t k e i t p i p v r r i n o h v v o s a t e ć i d e i e n u n n č p i i n r fi a o n k c a a e n , s c a l k o i r o g a i n r č k , e z i o a u g k l o t a p l t o i i r g n s t u i i č s p k u a p a m r o s a o v m t j š r e i r i c l j l a a j v v m i i a n o i i j ž I e n u b e p r i z o t i n j n a e k a t o e t k k a ) o a , k k a k o o o r i h n e k p e t n r m o o - a
j m A e p k k o š s t e i l o a j j .T b a n e o n j v i a h a j e l š n o n a g p j r i o e z n n č k j e a a o k k g a g t l i u l a v u s o n p t r g i a o o č z j z a k i a o r p p d e r a l a n o ć j j n a a e i . .L k a r o t n a g , i i p o č k o a p s m m u i n š a j l a j t r v e i c a n a n o o j e d m p p o e r o g d č u l e ć o t k a š a v k a a d v o l a ( m o g k r i a i j z č a k r e , a d m a k u o p a t s r r e i t e c c e k i z ) o n j o e r i g a l s i k t s a o l i ž . n e T a t u č k a n i n p e r r m a o z - a -
R i z i c i u p r i m j e n i L M - a
k L u M p j r e o t j e a k k o t a đ p e r r s o r v e j e d r s i t t v i o n j k e o g j o i v m i ć s h e o t d e . i v i i v a š d o n a t o r p r a t i t i i r a z u m j e t i t i j e k p r o j e k t a , t e p o s v r š e t -
r B a z u u d m u ć j i e d t i a i u s v s i p p o r r o e e d j k i t t .i i k o r i s t e i s t i p r e d l o ž a k ( m a t r i c u ) , p r o c j e n i t e l j i m o g u r a z l i č i t e p r o j e k t e b r z o
t a L M t a p s o ( k k a r z a t k u e o j r o l o č g n č i i m k u ) v c e i l z j e u v i i m z m a e p đ r u o j e a k k t t v a i n t e o s p t o i v i e u z č i a n n a o k a s t ( r t i h e z k u l r t a a t t k o a ) r , p o č o n k i h a z c u j i l e j e p v a o v s e z k a r n a j n o s j i m t t i c h i r l e j e z m u . l -
m j L e d k i z o o t g ž n i r č i a e o k p g n a n r o p a m v r č a i n t j e j e i r r i i d .K c t l i o a i g o ( r u a i L s M p u i t e ć n j ) u j e s a e j e g p m r n o o o a v j h c j e n i p a s e n r č a i e i t s n t e d a I l k j i o a v ž p a k n r k o i h o t j e k o d i k o u j e a j i č o l t s i n v a v m i a k i t a .i . k p O o r n a b o j e i p j k o e t k d i m a n z o a u s o j e t a m d v n o g a o s i u ć e b u s v r z j e a o s k p a u r ž i r o a v m z j a e i n n i u r e l j i d o l n o g a s i t k s t i u a g n n p d u r a ć o r a - -
P r i k a z p r o j e k t a
F A Z A P L A N I R A N J A
Interna logika logičke matrice OPĆI CILJEVI
mjereni....
vodi prema
SPECIFIČNI CILJEVI
mjerena...
uz pretpostavku
vode prema
REZULTATI
mjereni...
uz pretpostavku
vode prema
AKTIVNOSTI 2 9
i sredstva
uz pretpostavku Preduvjeti Ukoliko su preduvjeti ispunjeni, mogu započeti projektne aktivnosti
F A Z A P L A N I R A N J A
IZRADA PRORAČUNA
UPRAVLJANJE PROJEKTNIM CIKLUSOM I PRISTUP LOGIČKE MATRICE
Ukupni godišnji troškovi za zaposlenike na projektu tijekom 12 mjeseci iznose 5 8.800 € Na projekt otpada 19.200 €, što iznosi cca 32%.
U oba slučaja udio u projektu je cca 30%. Stoga je razumno 30% troškova ureda pripisati projektu. Ne zaboravite da u izravne troškove možete prikazati samo ako se radi o novom uredu. Ako se radi o postojećem uredu, troškove možete pokriti iz stavke Neizravni troškovi . Uz pomoć izračunatog postotka, udio troškova ureda u projektu može se rasporediti na slje deći način: Godišnje €
Najamnina
Mjesečno €
%
Mjesečno za projekt €
Ukupno za projekt (12 mjeseci) €
4.800
400
30
120
1.440
Struja
420
35
30
11
126
Voda
120
10
30
3
36
Plin
600
50
30
15
180
Odvoz smeća
120
10
30
3
36
Telefon
1.440
120
30
36
432
Čišćenje
1.200
100
30
30
360
Fotokopiranje
600
50
30
15
180
Potrošni materijal
600
50
30
15
180
Rezervni dijelovi
720
60
30
18
216
Bankovne naknade
240
20
30
6
72
Ukupno
3.258
Ukupni prijedlog proračuna - svi se detalji kombiniraju - prikazuje sve pojedinosti projekta i mora pokriti sve aktivnosti prikazane u opisnom obrascu - služi za praćenje provedbe i upravljanje projektom U nastavku je prikazan ukupan proračun projekta čije smo nastajanje pratili. Izračunali ste sve troškove i sada ih rasporedite u obrascu proračuna Europske komisije.
PRORAČUN PROJEKTA Kol. Troškovi zaposlenika – ljudski resursi Voditelj projekta 6 Asistent 2,4 Web dizajner 3,6 Asistent (partner) 3 Ukupno Priručnik Strani ekspert u Zagrebu 1 Dnevnice za stranog trenera 4 dana 4 Prijevod 20 stranica 20 Uređivanje 3 Dizajn 3 Tisak priručnika 700 Ukupno 15 radionica za 20 sudionika (3 x 2 dana u 5 regija): trošak prostorije za obuku na 5 lokacija x 3 dana 15 Hotelski smještaj 600 Putni troškovi 300 Honorar trenera (30 dana x 2 trenera) 60 Materijali 1 Ukupno Troškovi opreme Laptop 1 Stolice 4 Ukupno Troškovi ureda - 30% udjela x 12 mjeseci Najamnina 12 Struja 12 Voda 12 Plin 12 Odvoz smeća 12 Telefon 12 Čišćenje 12 Fotokopiranje 12 Potrošni materijal 12 Rezervni dijelovi 12 Bankovne naknade 12 Ukupno UKUPNI trošak projekta
Jedinica
Mjesec Mjesec Mjesec Mjesec
Jed. cijena € Ukupno €
1.500 1.200 1.200 1.000
9.000 2880 4.320 3.000 19.200
let dnevnica stranica dan dan primjerak
300 150 15 100 100 2
300 600 300 300 300 1.400 3.200
po danu smještaj troškovi dan nabava
20 30 34 200 200
300 18.000 10.200 12.000 200 40.700
1.000 200
1.000 800 1.800
120 11 3 15 3 36 30 15 15 18 6
1.440 126 36 180 36 432 360 180 180 216 72 3.258 68.158
kom kom
Mjesec Mjesec Mjesec Mjesec Mjesec Mjesec Mjesec Mjesec Mjesec Mjesec Mjesec
Na sljedećoj ćete stranici naći još jedan primjer proračuna, ovaj put u obrascu Europske komisije. 45
46
o d r ž i v o s t i ( n a k o n z a v r š e t k a p r o j e k t a )
4 9
u č i n k a ( d o p r i n o s a o p ć e m c i l j u k r o z r e a l i z a c i j u p r o j e k t a )
e f e k t i v n o s t i ( o s t v a r i v a n j a p l a n i r a n i h r e z u l t a t a i s p e c i fi č n i h c i l j e v a p r o j e k t a )
u č i n k o v i t o s t i ( p r a v o v r e m e n o g o s i g u r a v a n j a p o t r e b n i h r e s u r s a u z m i n i m a l n e t r o š k o v e )
r e l e v a n t n o s t i ( c i l j e v a u o d n o s u n a p o t r e b e k o r i s n i k a )
P r o c j e n a p r o j e k a t a s a s p e k t a :
E k s t e r n o u o d n o s u n a p r o j e k t
V r e d n o v a n j e p r o j e k t a ( E v a l u a c i j a )
s e O m p o o g s t i u g ć n a v u a t i p r o e z k u e r l t t a a t n i j z e n r a e n z t e n o r v r n i a z h l i k m u e h j u a o n d i z p a m r v o a b u i k t n o o l i k g o p o l č a n e a k v p i r a o n v i e e r d z b u e t p a r t i o n j i e s k u t a p o s t i g n u t i i l i
k S a u l p ž r o i k j e a k o t a m u e h o a d n n i z o a s u m n u a p r p a l v a l n j a i n r a j n a u p r d o i n j e a k m t o i k m u o d n o s n o z a r e d o v i t u i s u s t a v n u p r o v j e r u n a p r e t -
O d v i j a s e i n t e r n o u o d n o s u n a p r o j e k t
P r a ć e n j e p r o v e d b e ( M o n i t o r i n g )
U K R A T K O O P R A Ć E N J U I V R E D N O V A N J U
U K R A T K O O P R A Ć E N J U I V R E D N O V A N J U
PRILOZI
Analiza problema
UPRAVLJANJE PROJEKTNIM CIKLUSOM I PRISTUP LOGIČKE MATRICE
Analiza ciljanog stanja
Pogoršani uvjeti života lokalnog stanovništva
Česte bolesti među konzumentima riba
Smanjen prihod stanovništva
Loša kvaliteta riječne ribe
Poboljšani uvjeti života lokalnog stanovništva
POSLJEDICA
Manji ulov ribara
Smanjene stope bolesti zbog konzumiranja riječne ribe
Smanjena atraktivnost za turizam
Povećan prihod stanovništva
Kvaliteta riječne ribe u skladu sa standardima
Stabiliziran lov ribara
Kvaliteta vode u rijeci opada
Ponovno uspostavljena atraktivnost za turizam
Poboljšana kvaliteta vode u rijeci
KLJUČNI PROBLEM Nekontrolirano odlaganje otpadau rijeku
Nema kontrole zagađivača
Stanovništvo nije svjesno opasnosti odlaganja otpada
Većina kućanstava i tvornica ispušta otpadne vode izravno u rijeku
Otpadne vode u pogonima ne obrađuju se u skladu sa standardima
Poticaji za izbjegavanje visokog zagađenja otpadnih voda nisu operativni
Propisi ne osiguravaju sprječavanje ispuštanja otpadnih voda
Smanjeno nekontrolirano odlaganje otpada u rijeku
Kontrola zagađivača redovita i djeluje
UZROK
51
52
Stvorena svijest stan. o opasnosti odlaganja otpada
Smanjeno izravno ispuštanje otpadnih voda kućanstava i tvornica
Poticaji za izbjegavanje visokog zagađenja otpadnih voda djeluju
Povećani kapaciteti obrade otpadnih voda
Pravna regulativa je poboljšana i prati se
Osiguran priključak kućanstava i tvornica na mrežu odvodnje
i z d a j e g l a đ u j v e i a č a r e d o v i t a
K o n t r o l a
o s S t d t v l a n o a g . e r a o n n o a j p a a s o s v i t n j p e s a o t d s t a i
d o v i P z o i b t s j e p t j l a o i e c u k g d j o a a u n g j i i v h z a z v a n a o g j e d a a đ e n j a
p j P r r e a a p v t i o n b s a e o r l e j š a g n u l a a i t i v a
o d v o d n j e
5 3
t v o r n i c a n a m r e ž u
k O u s ć i a g n u r s a t a n v p a r i i k l j u č a k
o S d m l a a g n a j n e n j e o o n t e p k a o d n a t r u o r l i i r j e a k n u o
k s i S u p m ć u a a š n n t s a j t n e n a j v o a e i o i t z r t v p a v o a d n r n n o i i h c a v o d a
o P b o r v a e d ć e a o n t i k p a a p d a n c i i h t v e o t d i a
R E Z U L T A T I
S o t r t p a t a e d g a j i a
r i j e c i
P o b o l j š a n a k v a l i t e t a u
o S t v t p r o a a e d d t a n g i i h j a S P E C C I L I F J Č I N I
s k K v l a a l d t i u e t s a a r s i t e a j n č n d e a r r d i b i m e a u
r i z S m j e b o a č g n n e k j o e r n n i b z e e u s m t o i r p a e n b j a o l e s t i
S t a b i l i z i r a n l o v r i b a r a
a P t r o n a k o v t i n v o n o u s s t p z a o s t t u a v r l i j z a e n m a
N E
D A
A n a l i z a s t r a t e g i j a
l P o k o a b o l n l o j š g a n s i t a u n v o j v e n t i i ž š i v t v o a t a
p r i h o d s t a n o v n i š t v a
P o v e ć a n
C O I L P J Ć I
P R I L O Z I
PRILOZI
Primjer 2: Problemsko stablo za jedno ruralno područje
UPRAVLJANJE PROJEKTNIM CIKLUSOM I PRISTUP LOGIČKE MATRICE
Primjer 2: Stablo ciljeva u odnosu na problemsko stablo za jedno ruralno područje
POSLJEDICE
Iseljavanje ruralnog mlađeg stanovništva
Smanjiti stopu iseljavanja mlađe ruralne populacije
Loš standard života
Poboljšati standard i kvalitetu života
Povećati prihode poljoprivrednika da zadovoljavaju životne potrebe
Nedostatni prihodi za osnovne životne potrebe
Povećati prinose Loš prinos
Povećati produktivnost poljoprivredne proizvodnje
Niska produktivnost poljoprivredne proizvodnje
Neplodna zemlja
Česte poplave
Nema državnih poticaja
Nema poduzetničkog duha
Nedovoljno znanje poljoprivrednika
Povećati plodnost zemlje
UZROCI
55
56
Spriječiti poplave zahvaljujući vodoprivredi
Uvesti državne poticaje
Povećati znanje o poduzetništvu kroz poduzetnički inkubator
Povećati znanje poljoprivrednika uz pomoć poljoprivredne savjetodavne službe
PRILOZI
UPRAVLJANJE PROJEKTNIM CIKLUSOM I PRISTUP LOGIČKE MATRICE
BIBLIOGRAFIJA
Primjer 2: Dogovorena strategija za jedno ruralno područje
Niska produktivnost poljoprivredne proizvodnje
1. Priručnik za NVO-e: Kuharica za udruge, ODRAZ 2. Priručnik za organiziranje zajednice «Naša zajednica naša odgovornost», ODRAZ, 2004 3. Project Cycle Management, European Commission-Europe Aid, 2004.
Nema poduzetničkog duha
4. Priručnik o upravljanju projektnim ciklusom i izradi logičkog okvira «Uokvirite svoju ideju», SMART, 2005.
Nedovoljno znanje poljoprivrednika
5. Trening materijal za radionice u okviru CARDS programa: Pružanje socijalnih usluga od strane neprofitnih organizacija, Ramboll Management, 2004. 6. Trening materijali za seminar «Upravljanje projektnim ciklusom», MEI, 2004. 7. Trening materijali za trening trenera «Pripremanje projektnih prijedloga za PHARE», CARDS Projekt podrške EU NAK u koordinaciji i upravljanju pomoći iz EU», 2005.
Primjer 3: Problemsko stablo - Koordinacija aktivnosti u zdravstvenoj zaštiti djece (Izvor: www.global.finland.fi) Loša kvaliteta i neadekvatno korištenje zdravstvene zaštite djece
POSLJEDICE
Neadekvatna i nedovoljna koordinacija i integriranje aktivnosti u zdravstvenoj zaštiti djece
KLJUČNI PROBLEM
Nedovoljni koordinacijski mehanizmi
UZROCI
8. Zajedno za održivi razvoj ruralnih područja, Priručnika za provedbu pristupa LEADER u Hrvatskoj, ODRAZ i HMRR, 2010.
Nedovoljna transparentnost donatora i nacionalnih dionika
Loši podaci za planiranje i praćenje
Nedovoljno razvijen sustav za praćenje i vrednovanje
Nema koordinacije -mnogo različitih donatora i preklapanja aktivnosti
57
58
