TVZ5 Arhitektura Web

Program stručnog usavršavanja ovlaštenih inženjera arhitekture i građevinarstva

TVZ

studeni 2008

Tehničko vleučilište u Zagrebu - graditeljski odjel Program stručnog usavršavanja ovlaštenih inženjera arhitekture i građevinarstva

V. tečaj 14. i 15. studeni 2008. u prostorijama TVZ-GRO, Zagreb, Av. Većeslava Holjevca 15

1


V. tečaj

TVZ

Impressum Nakladnik: Tehničko veleučilište u Zagrebu Glavni urednik: mr.sc. Dražen Arbutina, dipl.ing.arh. Uredništvo: mr.sc. Zorislav Despot, dipl.ing.građ. dr.sc. Krešimir Meštrović, dipl.ing.el. Grafičko oblikovanje i priprema: a.studio.s.potpisom Adresa uredništva: Tehničko veleučilište u Zagrebu Graditeljski odjel - Av. V. Holjevca 15, 10020, Zagreb, Hrvatska Elektrotehnički odjel - Konavoska 2, 10000 Zagreb, Hrvatska e-mail: [email protected] web: seminar.tvz.hr Tisak: Intergrafika-TTŽ d.o.o., Naklada: 300 primjeraka

© 2008 Tehničko veleučilište u Zagrebu

2

a.studio.s.potpisom web: www.astudio.hr e-mail: [email protected]

Zabranjeno je umnožavanje publikacije u cijelosti ili dijelovima bez pismenog odobrenja Tehničkog veleučilišta u Zagrebu

SADRŽAJ

TVZ

studeni 2008


V. TEČAJ 14. i 15. studeni 2008. Program stručnog usavršavanja ovlaštenih inženjera arhitekture i građevinarstva Popis predavača IV. tečaja ovlaštenih inženjera arhitekture i građevinarstva Zaštita od požara i zaštita na radu 1) Vatrootpornost građevnih elemenata i konstrukcija na požar, ispitivanje vatrootpornosti, protupožarna zaštita konstrukcija

Fizika zgrada 2) Sadržaj elaborata zaštite od buke temeljem zahtjeva važeće regulative Prostorno planiranje

3-1) Lokacijska dozvola - komentar obzirom na Zakon o prostornom uređenju Prostorno planiranje

4 5 9

45

83

3-2) Rijeke i otvoreni vodotoci kao dijelovi urbanih cjelina

113

Suvremeni načini proračuna konstrukcija 4-1) Prednapeti beton

123

Suvremeni načini proračuna konstrukcija 4-2) Geotehnika u propisima za projektante (EC 7-1)

183

3

V. tečaj

TVZ


Program stručnog usavršavanja ovlaštenih inženjera arhitekture V. tečaj 14. i 15. studeni 2008. u prostorijama TVZ-GRO, Zagreb, Av. Većeslava Holjevca 15 1) 2)

3)

4)

5)

4

Tema

Predavanje

Upravljanje projektima i dokumentacijom Zaštita od požara i zaštita na radu

Uloga arhitekta u projektu razvopja nekretnine Vatrootpornost građevnih elemenata i konstrukcija na požar, ispitivanje vatrootpornosti, protupožarna zaštita konstrukcija Sadržaj elaborata zaštite od buke temeljem zahtjeva važeće regulative Lokacijska dozvola komentar obzirom na Zakon o prostornom uređenju Radne zone - principi i standardi u planiranju Rijeke i otvoreni vodotoci kao dijelovi urbanih cjelina Principi obnove kulturne baštine nakon elementarnih nepogoda i ratnih razaranja

Fizika zgrada

Prostorno planiranje

Zaštita i obnova kulturnih dobara

Predavač

Broj sati

Bodova iz regulative

Ukupno bodova

Arbutina

2

-

2

KopričanecMatijevac

2

-

2

Keindl

2

-

2

Mrak-Taritaš

2

2

2

Arbutina

2

-

2

Bonacci

2

-

2

Predrijevac, Sudić

2

2

2

Ukupno 14 bodova za slušače IV. tečaja. Ukupno 6 bodova za slušače iz regulative. Bodovi za predavače iznose dvostruki iznos iskazanih bodova za slušače.

Popis predavača V. tečaja ovlaštenih inženjera arhitekture:

1)

2) 3)

4)

5)

Ime i prezme Funkcija mr.sc. Ljerka viši predavač Kopričanec-Matijevac, dipl. ing. građ.

Tvrtka Državna uprava za zaštitu i spašavanje Učilište vatrogastva i zaštite i spašavanja, Zagreb, Ksaverska cesta 107 3K d.o.o. Zagreb

mr.sc. Ranko Keindl, dipl. ing. građ. Ana Mrak-Taritaš, dipl. ing. arh.

ovlašteni revident

prof. dr. sc. Ognjen Bonacci, dipl. ing. arh. Ivana Sudić, dipl. ing. arh.

red. prof. predsjednik biroa IHP-UNESCO Pročelnica Ministarstvo kulture, konzervatorskog odjela Konzervatorski odjel u Osijeku Pročelnica Ministarstvo kulture, konzervatorskog odjela Konzervatorski odjel u Vukovaru viši predavač, Tehničko veleučilište u ovlašteni arhitekt Zagrebu

6)

Zdenka Predijevac, dipl. ing. arh.

7)

mr.sc. Dražen Arbutina, dipl. ing. arh.

načelnik odsjeka za prostorno planiranje

TVZ

studeni 2008


Tema 2) Zaštita od požara i zaštita na radu

3) Fizika zgrada

Ministarstvo zaštite okoliša, 4) Prostorno planiranje prostornog uređenja i graditeljstva Građevinski fakultet u Splitu 4) Prostorno planiranje

Voditelj stručnog usavršavanja ovlaštenih inženjera arhitekture: mr.sc. Zorislav Despot, dipl.ing.građ., prof. visoke škole.

5) Zaštita i obnova kulturnih dobara 5) Zaštita i obnova kulturnih dobara 1) Upravljanje projektima i dokumentacijom 4) Prostorno planiranje 5) Zaštita i obnova kulturnih dobara

5

V. tečaj

TVZ


Program stručnog usavršavanja ovlaštenih inženjera građevinarstva V. tečaj 14. i 15. studeni 2008. u prostorijama TVZ-GRO, Zagreb, Av. Većeslava Holjevca 15 Tema 1) 2)

3) 4)

5)

6

Suvremeni načini proračuna konstrukcija Okoliš u graditeljstvu

Suvremeni načini proračuna konstrukcija Zaštita od požara

Prostorno planiranje i Zaštita i obnova kulturnih dobara

Predavanje

Predavač

Prednapeti beton

Gukov

2

-

2

Milanović

2

-

2

Zlatović

2

-

2

KopričanecMatijevac

2

-

2

Predrijevac, Sudić

2

2

2

Bonacci

2

-

2

Mrak-Taritaš

2

2

2

Zbrinjavanje otpada u Hrvatskoj (regulativa, politika EU, proces usklađivanja) Geotehnika u propisima za projektante (EC 7-1) Vatrootpornost građevnih elemenata i konstrukcija na požar, ispitivanje vatrootpornosti, protupožarna zaštita konstrukcija Principi obnove kulturne baštine nakon elementarnih nepogoda i ratnih razaranja Rijeke i otvoreni vodotoci kao dijelovi urbanih cjelina Lokacijska dozvola komentar obzirom na Zakon o prostornom uređenju

Broj sati

Bodova iz regulative

Ukupno 14 bodova za slušače IV. tečaja. Ukupno 6 bodova za slušače iz regulative. Bodovi za predavače iznose dvostruki iznos iskazanih bodova za slušače.

Ukupno bodova

Popis predavača V. tečaja ovlaštenih inženjera građevinarstva:

1) 2)

3)

4) 5)

6)

7)

8)

Ime i prezme mr. sc. Igor Gukov, dipl. ing. građ. dr.sc. Zlatko Milanović, dipl. ing. stroj. mr.sc. Ivan Cetinić, dipl. ing. stroj.

Funkcija viši predavač, ovlašteni inženjer tehnički direktor

Tvrtka Tehničko veleučilište u Zagrebu ZGOS Zagreb

profesore visoke škole Sveučilište u Zagrebu, HZN/TO 541; Arhitektonski fakultet HZN/TO 147/PO 10; Član stručnog povjerenstva za izradu nacrta tehničkog propisa o provjetravanju i klimatizaciji zgrada dr.sc. Sonja Zlatović, prof. v. šk. Tehničko veleučilište u dipl. ing. građ. Zagrebu mr.sc. Ljerka viši predavač Državna uprava za zaštitu i Kopričanec-Matijevac, spašavanje dipl. ing. građ. Učilište vatrogastva i zaštite i spašavanja, Zagreb, Ksaverska cesta 107 Zdenka Predijevac, Pročelnica Ministarstvo kulture, dipl. ing. arh. konzervatorskog odjela Konzervatorski odjel u Vukovaru Građevinski fakultet u Splitu prof. dr. sc. red. prof. Ognjen Bonacci, predsjednik biroa IHP-UNESCO dipl. ing. arh. Ana Mrak-Taritaš, načelnik odsjeka za Ministarstvo zaštite okoliša, dipl. ing. arh. prostorno planiranje prostornog uređenja i graditeljstva

TVZ

studeni 2008


Tema 1) Suvremeni načini proračuna konstrukcija 2) Okoliš u graditeljstvu

Energetika i graditeljstvo

3) Suvremeni načini proračuna konstrukcija 4) Zaštita od požara

5) Prostorno planiranje i Zaštita i obnova kulturnih dobara 5) Prostorno planiranje i Zaštita i obnova kulturnih dobara 5) Prostorno planiranje i Zaštita i obnova kulturnih dobara

Opaska: Oznaka HZN (Član Hrvatskog zavoda za norme)

Voditelj stručnog usavršavanja ovlaštenih inženjera arhitekture: mr.sc. Zorislav Despot, dipl.ing.građ., prof. visoke škole.

7

V. tečaj

TVZ

8


Zaštita od požara i zaštita na radu

TVZ

studeni 2008

Tehničko vleučilište u Zagrebu - graditeljski odjel Program stručnog usavršavanja ovlaštenih inženjera arhitekture

Vatrootpornost građevnih elemenata i konstrukcija na požar, ispitivanje vatrootpornosti, protupožarna zaštita konstrukcija

Autorica: mr.sc. Ljerka Kopričanec-Matijevac, dipl.ing.građ. viši predavač Državna uprava za zaštitu i spašavanje, Učilište vatrogastva i zaštite i spašavanja

9

V. tečaj

TVZ

10


TVZ

studeni 2008


Osnovne zahtjeve za zaštitu građevine od požara možemo pronaći u članku 14. Zakona o prostornom uređenju i gradnji (Narodne novine 76/07.), a prvi od pet zahtjeva odnosi se na očuvanje nosivosti konstrukcije u slučaju požara tijekom određenog vremena. Ovaj zahtjev provodi se pravilnim određivanjem potrebne klase otpornosti na požar nosive konstrukcije građevine. Pritom se pod nazivom građevinske konstrukcije podrazumijevaju zidovi, međukatne konstrukcije, stupovi, grede, stubišta i slično, a građevinski elementi su protupožarni zidovi, vanjski zidovi (kada nisu nosivi), vatrootporne pregrade, vatrootporna vrata, zaklopke, žaluzine i sl.

11

V. tečaj

TVZ


ISPITIVANJE PONAŠANJA GRAĐEVINSKIH KONSTRUKCIJA I ELEMENATA U POŽARU TE NJIHOVA KLASIFIKACIJA

Otpornost na požar - vatrootpornost (resistance to fire) je svojstvo konstrukcije, odnosno elementa, a ne materijala, da u uvjetima izloženosti normiranom požaru tijekom određenog vremena očuvaju svoju nosivost, spriječe prodor plamena i toplinskog zračenja sukladno zahtjevima norme za ispitivanje otpornosti na požar. To je vrijeme, izraženo u minutama, tijekom kojega građevinske konstrukcije, odnosno elementi, podvrgnuti ispitivanju odolijevaju požaru i ispunjavaju zahtjeve propisane normom. Pod normiranim požarom podrazumijeva se simulirani požar kod kojeg je vremenski prirast temperature u ispitnoj peći određen tzv. normiranom krivuljom požara (standardno temperaturno-vremenskom krivuljom - ETK) koja je određena standardom ISO 834, a preuzeta je i u HRN DIN-u 4102 dio 2. Osim normirane krivulje požara ETK koriste se i druge temperaturno-vremenske krivulje pa se tako pri ispitivanju fasada, vanjskih zidova (uključujući ostakljenje) koristi krivulja koja slijedi normiranu krivulju požara do desete minute tj. do temperature od nominalno 6580 C, a dalje ostaje na toj razini preostalo ispitno vrijeme (HRN DIN 4102 dio 3).

Normirana krivulja požara (ETK) i krivulja za ispitivanje fasada i vanjskih nenosivih zidova (W)

12

NAČIN ISPITIVANJA GRAĐEVINSKIH KONSTRUKCIJA U POGLEDU OTPORNOSTI NA POŽAR TE NJIHOVA

TVZ

studeni 2008


KLASIFIKACIJA PREMA HRN DIN 4102 DIO 2

Građevinska konstrukcija izlaže se djelovanju simuliranog požara (jednostrano ili višestrano) u stvarnoj veličini (ili veličini koju određuju gabariti ispitne peći) i pod projektiranim opterećenjem. Zidovi (širina x visina) Po jednoj osi napregnute međukatne konstrukcije Dvoosno napregnute međukatne konstrukcije Stube predviđene širine Grede Stupovi

2,0 x 2,5 m 2,0 x 4,0 m 4,0 x 4,0 m i 4,0 m duljine 4,0 m duljine 3,0 m visine

Dimenzije konstrukcija za ispitivanje prema HRN DIN 4102 dio 2 Tijekom ispitivanja građevinske konstrukcije u vremenu otpornosti na požar ne smije doći do prekoračenja niti jednog od tri kriterija:

1. Rušenja konstrukcije (vrijedi za nosive zidove, stropove, stupove i grede), ( R ) 2. Nastanka pukotina, naprslina i drugih otvora zbog čega dolazi do prodora plamena (vrijedi za pregradne zidove i stropove) ( E ) 3. Srednja temperatura na neizloženoj strani (zida, stropa, vrata…) ne smije prijeći 1400C više od početne temperature, a najveća temperatura ni na kojem mjestu ne smije biti viša za 180°C od početne (vrijedi za zidove koji razdvajaju prostor i stropove). ( I )

Vatrootpornost se definira vremenom u kojem nije došlo da prekoračenja niti jednog od navedenih kriterija. Kod stupova i greda kriterij za određivanje otpornosti na požara je početak pojave plastičnih deformacija.

13

V. tečaj

TVZ


Prema normi HRN DIN 4102 dio 2 građevinske konstrukcije i elementi dijele se u sljedeće klase (razrede): Klasa otpornosti Trajanje otpornosti na požar na požar u minutama F 30 F 60 F 90 F 120 F 180

t 30 t 60 t 90 t 120 t 180

Klasifikacija vatrootpornosti prema HRN DIN 4102 dio 2

F 90 – A znači da je konstrukcija otpornosti na požar 90 minuta i da je građena od isključivo negorivih materijala klase A F 90 – AB znači da je nosivi, bitni dio konstrukcije građen od negorivih materijala klase A, a ostali slojevi ili dijelovi mogu biti građeni i od gorivih materijala klase B F 90 – B znači da je konstrukcija izvedena od gorivih materijala klase B Oznake klasa vatrootpornosti konstrukcija

14

Osim klasifikacijske oznake F kojom se definira vatrootpornost za zidove, međukatne stupove, grede, nosače i stubišta, prema HRN DIN 4102 imamo i sljedeće oznake:

klasifikacija W

klasifikacija T

klasifikacija K

klasifikacija E

klasifikacija G

klasifikacija I klasifikacija R

klasifikacija S

TVZ

studeni 2008


protupožarni zahtjevi za nenosive vanjske zidove, parapete, fasadne elemente; ograničenje isijavanja topline na suprotnoj strani od vatre protupožarni zahtjevi za otvore na granicama požarnih sektora kao što su vrata, zaklopke, roloi, industrijska vrata ili poklopce na industrijskim transporterima; vatrootpornost zaklopki ventilacijskih i klimatizacijskih kanala vatrootpornost na električnim instalacijama uz zadržavanje njihove funkcionalnosti; vatrootpornost stakla s umanjenim zahtjevima u odnosu na stakla klase F; vatrootpornost instalacija šahtova i kanala; vatrootpornost prodora cjevovoda kroz granične konstrukcije požarnih sektora; vatrootpornost prodora električnih instalacija kroz granične konstrukcije požarnih sektora

15

V. tečaj

TVZ


ISPITIVANJE I KLASIFIKACIJA PONAŠANJA GRAĐEVINSKIH ELEMENATA U POŽARU U OKVIRU EUROPSKOG STANDARDIZIRANJA (CEN) - RESISTANCE TO FIRE (EN 13501-2 I EN 13501-3) Za ocjenjivanje ponašanja u požaru građevinskih proizvoda razvijen je usklađeni postupak kod kojeg se primjenjuju testovi u mjerilu 1:1 ili umanjeni, a koji odgovaraju mjerodavnim scenarijima požara. Proizvodi se ispituju u stanju u kakvom će biti u upotrebi, a u mjerodavne kriterije ponašanja ubraja se zapaljivost, brzina ispuštanja topline, brzina širenja plamena, brzina stvaranja dima ii otrovnih plinova, goruće kapljice/čestice i/ili kombinacija tih kriterija. Proizvodi mogu biti od jednog (homogenog) materijala, od kompozita ili od spoja različitih materijala, npr

proizvodi za zidove, stropove i podove, uključujući njihove površinske premaze, građevinski elementi, proizvodi ugrađeni u građevinske elemente, dijelovi cijevi i vodova (uključujući izvana nanesene izolacije), proizvodi za fasade/vanjske zidove (uključujući izolacijske slojeve itd.).

Pri ispitivanju koristi se normirani ISO-požar budući da u normiranom ispitivanju otpornosti na požar nije predviđeno simulirati temperature i naprezanja kakva se pojavljuju kod prirodnih požara. Ispitivanja predstavljaju mjeru za relativno ponašanje konstrukcija i materijala unutar kapaciteta i dimenzija normiranih peći. Općenito se nesigurnosti glede nosivosti kod prirodnih požara uzimaju u obzir time što se odrede konzervativni zahtjevi vatrootpornosti. Scenarij prirodnog požara može se primijeniti kao alternativa za normirani požar i svrhovit je posebice u onim slučajevima gdje ne dolazi do razbuktavanja ili ako su građevinski dijelovi izloženi neravnomjernom zagrijavanju. [1]

16

Temeljni kriteriji za opisivanje otpornosti na požar (vatrootpornosti) jednog proizvoda i/ili građevinskog elementa su: ZNAČENJE

OZNAKA

IZVEDENO (IZ FRANCUSKOG)

kriterij nosivosti

R

Resistance

kriterij prostorne cjelovitosti

E

Etancheite

kriterij toplinske izolacije

I

Isolation

TVZ

studeni 2008


Oznake su uvijek dopunjene zabilježenim vremenima učinkovitosti u minutama i primjenjuju se za opis prema normiranoj krivulji požara (standardnoj temperaturno/vremenskoj krivulji ETK). Građevinske konstrukcije koje imaju samo nosivu funkciju (npr. stupovi) moraju udovoljavati kriteriju R, dok građevinske konstrukcije koje imaju samo razdjelnu funkciju (npr. pregradni nenosivi zidovi) moraju udovoljavati kriterijima E i I. Građevinske konstrukcije koje imaju i nosivu i razdjelnu funkciju (npr. protupožarni zidovi) moraju zadovoljiti kriterije R, E i I.

Klase (razrede) vatrootpornosti treba razlikovati:

za nosive građevinske dijelove: REI – tt: najkraće vrijeme u kojem su ispunjeni svi kriteriji (nosivost, prostorna cjelovitost i toplinska izolacija), RE – tt: najkraće vrijeme u kojem su kriteriji nosivosti i prostorne cjelovitosti ispunjeni, R – tt: najkraće vrijeme u kojem je kriterij nosivosti ispunjen.

17

V. tečaj

TVZ


za nenosive građevinske dijelove: EI – tt: E – tt:

najkraće vrijeme u kojem su kriteriji prostorne cjelovitosti i toplinske izolacije ispunjeni, najkraće vrijem u kojemu je ispunjen kriterij prostorne cjelovitosti.

Vrijeme tt u kojemu je postignuta učinkovitost izraženo je jednim od sljedećih brojeva: 15, 20, 30, 45, 60, 90, 120, 180, 240, 360.

Prema gore navedenom, mogu se utvrditi sljedeće mjerodavne klase: REI 15, REI 30, REI 45, REI 60, REI 90… RE 15, RE 30, RE 45, … R 15, R 30,…

Tako se građevinski element s nosivošću od 165 minuta, funkcijom prostorne cjelovitosti od 75 minuta i toplinskom izolacijom od 56 minute klasificira kao R 120/RE 60/REI 30.; građevinski dio s nosivošću 85 minuta i funkcijom prostorne cjelovitosti od 45 minuta klasificira se kao R 60/RE 30;.

Prednja klasifikacija se može proširiti sa: WMCS-

ako se izolacija kontrolira na osnovi emitiranog zračenja, ako se posebno obrati pažnja na mehanička djelovanja, za vrata koja imaju opremu za samozatvaranje, za građevinske dijelove s posebnim ograničenjima u pogledu propusnosti dima.

Kod nesimetričnih vatrorazdjelnih građevinskih dijelova s funkcijom prostorne cjelovitosti zasniva se klasifikacija vatrootpornosti na djelovanju požara s bočne strane, gdje je vjerojatno otpornost na vatru slabija, osim ako je smjer djelovanja požara poznat.

18

ODREĐIVANJE STUPNJA OTPORNOSTI GRAĐEVINA PREMA POŽARU Određivanje stupnja otpornosti građevine prema požaru temeljna je preventivna mjera kojom određujemo niz ostalih mjera zaštite od požara za određenu građevinu, primjerice potrebnu količinu vode za gašenje, veličine požarnih sektora ili potrebu ugradnje stabilnih sustava za gašenje požara, ukoliko posebnim propisima nije drugačije određeno.

TVZ

studeni 2008


Poštujući propisane postupke kod određivanja mjera zaštite od požara pridonosi se optimalnom odnosu između sigurnosti građevine i investicijskog ulaganja. Naime, naknadno pregrađivanje građevine ili njezina sanacija u pogledu zaštite od požara ima za posljedicu veće troškove ulaganja i vrlo često nedosljedno provedene mjere zaštite. Prema vrijedećim propisima podatak o potrebnoj klasi otpornosti na požar građevine dobiva se u postupku ishođenja lokacijske dozvole u okviru tzv. posebnih uvjeta građenja iz područja zaštite od požara, a koje daje Ministarstvo unutarnjih poslova.

ODABIR GRAĐEVINSKIH KONSTRUKCIJA KOJE IMAJU TRAŽENU KLASU OTPORNOSTI NA POŽAR Nakon određivanja potrebne klase otpornosti na požar nosive konstrukcije građevine, potrebno je odabrati nosivu konstrukciju koja ima traženu klasu otpornosti na požar. Temeljem važeće hrvatske normativno-tehničke regulative ovaj odabir je moguće obaviti na sljedeće načine: 1. pomoću tablica i pratećeg proračuna, 2. ispitivanjem sukladno vrijedećim normama 3. određivanje vatrootpornosti temeljem hrvatskih propisa 1) ODABIR GRAĐEVINSKE KONSTRUKCIJE POMOĆU TABLICA Odabir odgovarajuće građevinske konstrukcije s potrebnom otpornosti na požar pomoću tablica praktično je i ekonomski opravdano jer se izbjegavaju skupa ispitivanja. U Njemačkoj se već sedamdesetak godina razvijaju norme iz područja zaštite od požara (skupine DIN 4102) i provode ispitivanja građevinskih konstrukcija svih vrsta u laboratorijskim uvjetima izloženosti požaru, a dobiveni rezultati su svrstani u tablice dane u normi DIN 4102 dio 4.

19

V. tečaj

TVZ


Primjena ovih tablica traži poznavanje određenih utjecajnih veličina, kao što su način izloženosti konstrukcije požaru (jednostrano, višestrano), građevinski materijal od kojeg je konstrukcija izrađena, konstruktivni sustav, naprezanje, i dr. Temeljem navedenih veličina u tablicama DIN 4102, dio 4 odabire se odgovarajuća građevinska konstrukcija koja ima traženu otpornost na požar. Normu s oznakom HRN DIN 4102 dio 4 moguće je i kod nas primjenjivati, ali uz određena ograničenja vezana za razlike u materijalima te ona može sasvim dobro poslužiti kao orijentir pri odabiru građevinske konstrukcije tražene otpornosti na požar.

2 ) ODREĐIVANJE OTPORNOSTI NA POŽAR GRAĐEVINSKIH KONSTRUKCIJA ISPITIVANJEM Ispitivanje otpornosti na požar nosive konstrukcije neophodno je provesti kad god nije moguće odrediti otpornost preko tablica i proračuna. Otpornost na požar tipnih građevinskih elemenata i konstrukcija utvrđuje se ispitivanjem prema Pravilniku o obveznom atestiranju tipnih građevinskih konstrukcija na otpornost prema požaru elemenata tipnih građevnih konstrukcija te o uvjetima kojima moraju zadovoljiti pravne osobe ovlaštene za potvrđivanje tih proizvoda ("Sl.list", 24/90.) te Pravilnikom o izmjenama i dopunama Pravilnika o obveznom potvrđivanju otpornosti na požar elemenata tipnih građevnih konstrukcija te o uvjetima kojima moraju zadovoljiti pravne osobe ovlaštene za potvrđivanje tih proizvoda (Narodne novine 47/1997. i 68/2000.) sukladno preuzetim hrvatskim normama iz skupine HRN U.J1., kao na primjer: 1. HRN U.J1.090 - Tehnički uvjeti zaštite od požara u graditeljstvu. Ispitivanje otpornosti zidova prema požaru. 2. HRN U.J1.100 - Tehnički uvjeti zaštite od požara u graditeljstvu. Ispitivanje otpornosti stupova prema požaru. 3. HRN U.J1.110 - Tehnički uvjeti zaštite od požara u graditeljstvu. Ispitivanje otpornosti međukatnih konstrukcija prema požaru. 4. HRN U.J1.114 - Tehnički uvjeti zaštite od požara u graditeljstvu. Ispitivanje otpornosti nosača prema požaru.

20

Za određivanje otpornosti na požar građevinskih elemenata i konstrukcija primjenjuju se i hrvatske norme iz područja zaštite od požara i to: HRN DIN 4102 dijelovi 1 do 18 te HRN DIN 18 095 dio 1 i 2., kao na primjer:

TVZ

studeni 2008


1. HRN DIN 4102, dio 2 - Ponašanje građevinskim materijala i građevinskih elemenata u požaru- Građevinski elementi-Pojmovi, zahtjevi i ispitivanja 2. HRN DIN 4102, dio 3 - Ponašanje građevinskih materijala i građevinskih elemenata u požaru- Požarni zidovi i nenosivi vanjski zidovi-Pojmovi, zahtjevi i ispitivanja 3 ) ODREĐIVANJE VATROOTPORNOSTI TEMELJEM HRVATSKIH PROPISA Nažalost, samo za manji dio građevina, ovisno o njihovoj namjeni, mogu se u hrvatskim propisima naći točno određene klase otpornosti na požar nosive konstrukcije. Prema Pravilniku o zaštiti od požara u skladištima (Narodne novine 93/2008.) prostor skladišta, koji je smješten u objektu druge namjene, mora biti odvojen od te namjene (ili tog dijela objekta) požarnim zidom minimalne otpornosti na požar od najmanje 90 minuta. Otpornost na požar građevinskih elemenata na granici požarnih sektora te nosivih građevinskih elemenata prostora različite namjene skladišta, a koje se smatraju dijelom jedne tehnološke cjeline, ili su požarni sektori manjih skladišta, treba biti:

najmanje 30 minuta kod odvajanja prostora s niskim požarnim opterećenjem, 60 minuta kod odvajanja prostora sa srednjim požarnim opterećenjem odnosno 90 minuta kod odvajanja prostora s visokim požarnim opterećenjem.

Kod elektroenergetskih postrojenja i uređaja za proizvodnju, prijenos i distribuciju električne energije traži se da zidovi i stropovi na granici požarnih sektora elektroenergetskih postrojenja visokog napona smještenih u građevinama za druge namjene imaju klasu otpornosti na požar od najmanje 90 minuta, odnosno 120 minuta ako se navedeno postrojenje postavlja u stambene ili poslovne zgrade, bolnice, vrtiće, škole, robne kuće, zatvorene velike garaže ili športske objekte (prema Pravilniku o temeljnim zahtjevima za zaštitu od požara elektroenergetskih postrojenja i uređaja (Narodne novine 145/2005.)

21

V. tečaj

TVZ


Kod visokih objekata (građevine s prostorima za boravak ljudi čiji su podovi najvišeg kata 22 m iznad najniže kate terena na koju se može pristupiti i intervenirati uz uporabu automehaničkih ljestava) određeno je da nosivi i pojačani vanjski zidovi moraju imati klasu otpornosti na požar od najmanje 90 minuta. Za velik broj građevina, kao što su stambene (izuzimajući visoke građevine), bolnice, industrijske građevine, športske dvorane, domovi umirovljenika, dječji vrtići, trgovine, hoteli, moteli, garaže, kazališta, koncertne dvorane, muzeji, biblioteke, aerodromi i mnoge druge, ne postoje hrvatski propisi prema kojima se može odrediti potrebna klasa otpornosti na požar nosive konstrukcije te se na njih primjenjuju strani propisi kao priznata pravila tehničke prakse.

PONAŠANJE GRAĐEVINSKIH KONSTRUKCIJA I ELEMENATA U POŽARU I NJIHOVA ZAŠTITA PONAŠANJE GRAĐEVINSKIH KONSTRUKCIJA I ELEMENATA U POŽARU Kao što je poznato većina građevnih materijala tijekom promjene temperature u požaru nije stabilna. Zagrijavanjem su građevni materijali podvrgnuti fizikalno kemijskim promjenama koje izazivaju transformacije njihove mikrostrukture, a time i promjene njihovih svojstava, pri čemu nije presudno da li su materijali gorivi ili negorivi. Uslijed gubitaka čvrstoće pojedinih materijala može doći do velikih deformacija, ali i do rušenja pojedinih dijelova konstrukcije pa i čitavih građevina. Urušavanje pojedinih dijelova konstrukcije može povećati statičko opterećenje na preostalom dijelu građevine, a pri rušenju međukatnih konstrukcija i zidova, konstrukcije, koje se nalaze ispod njih, mogu biti izložene i dinamičkom opterećenju. Naprezanja, koja pritom nastaju, mogu dovesti do urušavanja cijele građevine ili djelomičnog urušavanja objekta. Do pojave dinamičkih opterećenja može doći i zbog djelovanja tlaka koji se javlja pri gorenju pojedinih materijala u požaru. Opasnost od nastajanja dinamičkog tlaka naročito je velika u prostorijama u kojima može doći do stvaranja eksplozivnih smjesa u zraku, kao na primjer u prostorima gdje se čuvaju lako hlapljive i zapaljive tekućine. Nastanak požara u takvim prostorima praćen je snažnim eksplozijskim udarima uslijed kojih se pojedine konstrukcije u građevinama ruše, dolazi do nesmetanog širenja požara na susjedne prostorije, a može doći i do prijenosa požara s građevine na građevinu.

22

Ovisno o materijalu iz kojeg su izgrađene, rasponu, statičkom opterećenju i mnogim drugim čimbenicima nosive konstrukcije se različito ponašaju u požaru.

TVZ

studeni 2008


Statički neodređeni sustavi pokazuju puno bolje ponašanje u požaru jer zagrijavanjem dolazi do preraspodjele naprezanja dok statički određeni sustavi gube svoju nosivost na znatno manjim temperaturama. Ispitivanja su pokazala da čelična greda s krutim osloncima može izdržati znatno više temperature od 5500 C jer se ne može slobodno širiti, ali će dio naprezanja predati na stup. Za razliku od nje, greda koja ima slobodan oslonac tj. spoj sa stupom pomoću kutnih nosača, izgubit će nosivost na 5500 C jer se može širiti, a ne može predati naprezanja na stup (na temperaturi od 5500 C nosač duljine 15 m produži se 115 mm.). Otpornost cijele građevine prema požaru ovisi o vatrootpornosti pojedinih konstruktivnih elemenata te iste građevine, a pritom se često dešava da zbog male vatrootpornosti pojedinih konstrukcija, cijela građevina ima manji stupanj otpornost prema požaru. Stoga građevinske konstrukcije ili elemente, koji ne posjeduju dostatnu otpornost na požar, treba dodatno zaštititi.

23

V. tečaj

TVZ


ZAŠTITA GRAĐEVINSKIH KONSTRUKCIJA I ELEMENATA ZIDOVI U uvjetima djelovanja požara od zidova se zahtijeva da sačuvaju svoju nosivost, da spriječe širenje požara iz jedne prostorije u drugu te da što dulje odolijevaju različitim čimbenicima koji potpomažu širenje. Djelovanjem visokih temperatura materijali od kojih se izvode zidovi mogu pretrpjeti velike promjene što na kraju može rezultirati rušenjem zida. Kako će se zid ponašati u požaru te kako će ispuniti zadaće koje su mu namijenjene ovisi od osobina uporabljenog građevnog materijala, debljine zida, dijelom i osobinama uporabljenog vezivnog sredstva. Zidovi od opeke pokazuju najmanje teškoća u pogledu otpornosti na požar jer je opeka u procesu proizvodnje već prošla temperaturnu obradu. Kod zidanih konstrukcija od opeke; moguće je i s manjim debljinama postići visoke klase otpornosti na požar primjerice, zid od pune opeke debljine 12 cm ožbukan s obje strane ima otpornost na požar 120 minuta, dok zid izveden od pune opeke debljine 38 cm ima vatrootpornost čak 11 sati. U požaru se znatno bolje ponašaju zidovi izvedeni od pune opeke u odnosu na šuplju opeku.

Zid od opeke debljine 12 cm obostrano ožbukan - vatrootpornost 120 minuta

24

Zid od opeke debljine 25 cm - vatrootpornost 360 minuta

Zidovi od kamena u požaru se također ponašaju dobro, a stvarno ponašanje zida u požaru ovisi o vrsti kamena iz kojeg je izgrađen. Raspadanje kamenog zida događa se površinski te što je konstrukcija od kamena masivnija bit će i otpornija na požar.

TVZ

studeni 2008


Zidovi izvedeni od betona i armiranog betona, uz dovoljnu debljinu, pokazuju brojna pozitivna svojstva jer poznato je da se betonske i armiranobetonske konstrukcije u pravilu ne ruše u požaru. Međutim, činjenica je da djelovanjem visokih temperatura dolazi do velikog pada tlačne čvrstoće betona. Da bi zidovi ispunili zahtjev pregrađivanja prostora, odnosno razdjelnu funkciju, potrebno je postići određenu debljinu. NORMIRANA POŽARNA OTPORNOST (MIN)

NAJMANJA DEBLJINA ZIDA (MM)

EI 30

60

EI 60

80

EI 90

100

EI 120

120

EI 180

150

EI 240

175

Okvirne vrijednosti najmanjih debljina nenosivih (pregradnih) zidova i njihova vatrootpornost [10]

25

V. tečaj

TVZ


Kod armiranobetonskih nosivih zidova, osim o debljini samog zida treba voditi računa i o osnom razmaku (a) koji je razmak od osi armature do najbližeg lica betona izloženog požaru,ali i načinu izloženosti požaru, vrsti agregata, vrsti cementa, vlažnosti betona, zbijenosti betona, poroznosti betona. količini armature i dr. Normirana požarna otpornost

Najmanje izmjere (mm) debljina zida / osni razmak (bmin / a) Pfi = 0,35

Pfi = 0,7

Izložen s Izložen s jedne strane dvije strane 1

2

3 *

*

Izložen s jedne strane

Izložen s dvije strane

4

5 *

120/10*

REI 30

100/10

REI 60

110/10*

120/10*

130/10*

140/10*

REI 90

120/20*

140/10*

140/25

170/25

REI 120

150/25

160/25

160/35

220/35

REI 180

180/45

200/45

210/55

300/55

REI 240

230/60

250/60

70/70

360/70

120/10

120/10

*

obično će biti mjerodavan zaštitni sloj prema normi HRN ENV 1992-1-1 Okvirne vrijednosti najmanjih izmjera i osnih razmaka za nosive armiranobetonske zidove [10]

26

STUPOVI Stupovi su u požaru, u većini slučajeva, izloženi djelovanju visokih temperatura sa svih strana, za razliku od zidova koji su najčešće izloženi samo s jedne strane. Takva izloženost požaru je vrlo bitna budući su stupovi konstrukcije uglavnom manjih dimenzija, a otpornost konstrukcija prema požaru i visokim temperaturama uvelike ovisi upravo o dimenzijama. Veličina poprečnog presjeka stupa također utječe i na njegovu stabilnost, jer pod djelovanjem vode za gašenje dolazi relativno brzo do hlađenja, što izaziva znatna unutarnja naprezanja.

TVZ

studeni 2008


Stupovi od kamena, betona ili opeke slično se ponašaju u požaru kao i zidovi od tog materijala, iako su stupovi u pravilu neotporniji zbog izloženosti vatri sa svih strana. Čelični stupovi već u početku samog požara izgube nosivost i potpuno se deformiraju. Zbog toga, ako se želi postići i minimalna vatrootpornost, treba ih zaštititi. Zaštita se postiže na taj način da se spriječi direktni kontakt vatre i visokih temperatura s čelikom. Na taj način će temperatura postupno prodirati kroz zaštitu i povisivati temperaturu čelika jer u trenutku kad se temperatura popne na 5500 C, dolazi do gubitka 50% početne čvrstoće. Najstariji načini zaštite čeličnih konstrukcija izvodili su se ubetoniranjem ili obzidavanjem čeličnih profila, a u novije vrijeme češće se koriste oblaganja negorivim pločama i premazivanje zaštitnim sredstvima kojima se može osigurati tražena vatrootpornost. Najjednostavnije je čelični stup zabetonirati i na taj način se, zbog debljine betona oko čelika, dobije betonski stup s čeličnom jezgrom. Ovisno o debljini sloja betona, vatrootpornost se kreće od 30 minuta, za sloj betona debljine 2.5 cm pa do 180 i više minuta za deblje slojeve betona. Pritom je dobro postaviti žičanu mrežicu oko stupa koja će spriječiti opadanje betona na povišenim temperaturama.

27


V. tečaj

TVZ

a) kvadratna zaštita zidovima iste debljine sa svih strana b) pravokutna zaštita zidovima iste debljine sa svih strana c) potpuna ispuna betonom Stup se može obzidati opekom. Eventualno nastala šupljina može se ostaviti ili zapuniti toplinskom izolacijom ili betonom. U svaki treći sloj morta treba ugraditi čeličnu sponu radi povezivanja obzida.

Zaštita obzidavanjem opekom; d= 5 cm – vatrootpornost 120 minuta; d= 7.5 cm – vatrootpornost 240 minuta; d= 12 cm – vatrootpornost 360 minuta

28

Danas se često čelični stup zaštićuje oblaganjem gipsanim, mineralnim ili sličnim negorivim pločama. Ovisno o vrsti ploča, debljini te načinu pričvršćenja postiže se vatrootpornost od F 30-A do F 180-A.

TVZ

studeni 2008


Hrvatske norme, prema kojima je moguće odabrati odgovarajuću zaštitu za nosivu čeličnu konstrukciju, odnose se na čelične konstrukcije koje su zaštićene negorivim mineralnim pločama. Ovim normama obuhvaćena je zaštita čeličnih greda opterećenih na savijanje (HRN U.J5. 701) i čeličnih stupova (HRN U.J5.702) negorivim pločama. Preostali načini zaštite (prskanjem i premazivanjem zaštitnim premazima, potpunim oblaganjem i dr.) obrađeni su u preuzetoj hrvatskoj normi HRN DIN 4102 dio 4. Za određivanje potrebne debljine obloge potrebno je prethodno izračunati faktor profila f=U/A pri čemu je U opseg profila u m, a A površina poprečnog presjeka u m2, nakon čega se iz grafikona ili tablica odredi potrebna debljina obloge (negorive mineralne ploče). Načelno vrijedi da uz isti opseg vitki profili pokazuju visoku, a masivni profili nisku U/A vrijednost te su zbog toga kod vitkih profila potrebne veće debljine obloge.

29

V. tečaj

TVZ


Uz jednostavnu izvedbu dobra zaštita čeličnih stupova postiže se i nanošenjem zaštitne cementne žbuke, mineralnih vlakana i drugo. Ukoliko se u mort dodaju vermikulit ili perlit dobije se vrlo dobra zaštita jer su to materijali s izvrsnim termičkim svojstvima.

Zaštita čeličnog stupa perlit betonom; d= 25-30 mm – vatrootpornost 120 minuta; d= 30-40 mm – vatrootpornost 180 minuta; d= 40-50 mm – vatrootpornost 240 minuta

30

Ako je vidljivost čelične konstrukcije bitna zbog estetike, stup se može premazati posebnim premazima u debljini od 1 do 2 mm. To su premazi koji na povišenim temperaturama ekspandiraju, tj. stvaraju nezapaljivi sloj debljine 3 do 4 cm, a koji usporava zagrijavanje čeličnog stupa. Prednost takve zaštite je što se lako nanosi, isto kao i svako drugo bojanje čelika, lijepo izgleda i ne kvari vizualni i estetski dojam, štiti čeličnu konstrukciju od negativnih atmosferskih utjecaja. Mana je što se postiže zaštita od samo 60 minuta, u odnosu na druge zaštite

TVZ

studeni 2008


Protupožarni premaz nakon djelovanja požara

31

V. tečaj

TVZ


Čelične stupove možemo štititi i sofisticiranijim sustavima unutarnjeg hlađenja profila vodom (vrijedi isključivo za zatvorene cijevne profile).

Princip hlađenja čeličnih profila vodom DRVENI STUPOVI Iako je drvo gorivi materijal, poznato je da je ponašanje drvenih nosivih konstrukcija u požaru povoljnije od čeličnih. Rezultati ispitivanja te iskustva stečena u uvjetima stvarnih požara pokazuju da klasični konstruktivni elementi od drva imaju 20 do 70 minuta otpornost u požaru. Pougljenjeni sloj, što se stvara u požaru oko presjeka drvenog nosača, toplinski je izolator koji određeno vrijeme štiti jezgru presjeka od visokih temperatura.

Usporedba prijenosa topline kod drvenog i čeličnog presjeka

32

Ispitivanja provedena u laboratoriju CSTB u Parizu (rezultati prikazani u tablici) pokazuju znatnu otpornost na požar nezaštićenog i zaštićenog drvenog stupa u odnosu na ogovarajući čelični stup, pod istim statičkim opterećenjem od 100 kN, u istom požarnom ispitivanju. Vrsta zaštite

TVZ

studeni 2008


Otpornost na požar (min) Stup od tvrdog drva b/d = 15 x 15 cm, h = 230 cm

Stup od valjanog čeličnog profila HN = 100 mm, h= 250 cm

Nezaštićeni stup

52

10

Stup zaštićen oblogom od gipsa d = 1.0 cm

81

69

Stup zaštićen oblogom od gipsa d = 2.0 cm

118

95

Analiza otpornosti na požar drvenog i čeličnog stupa Osnovna prednost drvenih konstrukcija u požarnom opterećenju je činjenica da u presudno vrijeme (F 30, F 60 ili više) ne dolazi do rušenja konstrukcije.

33

V. tečaj

TVZ


Drveni stupovi mogu se štititi na više načina, kao što je impregnacija, premazivanje, žbukanje i oblaganje. Impregnacija se provodi tako da se otopina neke soli tlači u drvo. Ovaj način zaštite je vrlo skup i ne primjenjuje se često. Premaz se nanosi površinski i pokriva površinu drva. Postoje razni premazi koji pri povišenim temperaturama ekspandiraju i na taj način štite drvo. Premazivanjem specijalnim bojama drvo prema HRN DIN 4102 dio 1 iz klase B2 prelazi u klasu B1.

Zaštita drvene konstrukcije protupožarnim premazom PROMADUR Promat Drveni stupovi se mogu zaštititi i žbukanjem, ali nakon takve zaštite drvena konstrukcija nije više vidljiva pa se taj način zaštite ne primjenjuje često.

34

Za oblaganje drvenih stupova mogu se koristiti razne gipsane, kalcij-silikatne, vermikulitnatrij-silikatne, mineralno vlaknaste i slične ploče, koje se lako obrađuju, a postiže se određena vatrootpornost.

TVZ

studeni 2008


Oblaganje drvenih stupova i greda – Promat F 30-B do F 90-B Općenito, problem zaštite drvenih konstrukcija i dijelova znatno poskupljuje izvedbu, a naročito mijenja izgled konstrukcije. To kod raznih dekorativnih obloga može biti vrlo važno jer bi žbukanjem ili premazivanjem potpuno uništili tu oblogu.

35

V. tečaj

TVZ


ARMIRANOBETONSKI STUPOVI Vatrootpornost ovisi znatno o presjeku stupa, tj. što je presjek veći to je i vatrootpornost veća. Kod armiranobetonskih stupova, kao i kod zidova, najvažnije je zaštititi armaturu od prevelikog zagrijavanja. U slučaju popuštanja, lom armiranobetonskih stupova je postupan i sporiji, negoli onih koji su napravljeni od čelika. Zabilježeni su slučajevi kada je kod armiranobetonskih stupova, izloženih visokim temperaturama u požaru, došlo do otpadanja dijelova zaštitnog sloja betona u tolikoj mjeri da se vidjela armatura, ali i pored toga oni nisu izgubili puno na svojoj nosivosti. Da bi se neki stup smatrao vatrootpornim treba imati dimenzije presjeka najmanje 20 cm te minimalni zaštitni sloj betona. Ako se želi postići veća vatrootpornost treba osigurati deblji zaštitni sloj. Da ne bi došlo do pucanja i otpadanja zaštitnog sloja u požaru, potrebno je po sredini takvog debljeg zaštitnog sloja staviti žičanu mrežicu. GREDE Grede su u požaru u nešto povoljnijem položaju od stupova zbog toga što su one zaštićene barem s gornje strane te su tako s tri strane izložene djelovanju visokih temperatura. Čelične grede, da bi postigle određenu vatrootpornost, treba dodatno zaštititi. Zaštićuju se na sličan način kao i čelični stupovi, tj. možemo ih ožbukati, obložiti negorivim pločama ili premazati specijalnim bojama.

Zaštita čeličnih greda žbukanjem

36

Zaštita čeličnih greda oblaganjem

Drvene grede mogu se također štititi na više načina, kao i stupovi, a to je impregnacija, premazivanje, žbukanje i oblaganje.

TVZ

studeni 2008


Kod premazivanja drva zaštitnim premazima postiže se zaštita drva od požara najviše 30 minuta s tim da premaz mora odgovarati zahtjevima norme HRN D.T4.039. U odnosu na brzinu izgaranja drva, što ovisi o gustoći i vlažnosti drva, presjeku elementa itd., ali i o statičkom opterećenju i značajkama nosača (presjek, vitkost itd.) moguće je izračunati potreban presjek nosača koji će imati traženu otpornost na požar. U postupku određivanja na raspolaganju stoji preuzeta norma HRN U.C9.500, a potrebna otpornost na požar drvenih nosača postiže se povećanjem statički potrebnog presjeka nosača ili njegovim oblaganjem negorivim materijalima. Za oblaganje drvenih greda mogu se koristiti razne gipsane, mineralne i slične ploče, koje se lako obrađuju i čime se postiže određena vatrootpornost. Kod armiranobetonskih greda, kao i kod armiranobetonskih stupova, pozornost treba obratiti na zaštitni sloj betona oko armature pa pri projektiranju i izvođenju novih objekata potrebno je o tome voditi računa. MEĐUKATNE KONSTRUKCIJE Međukatne konstrukcije, pored svoje osnovne funkcije u objektima, imaju i veliki značaj u pogledu zaštite od požara i to u prvom redu u sprječavanju širenje požara s etaže na etažu. Kada se razmišlja o otpornosti međukatnih konstrukcija treba voditi računa da se u požaru toplina vrlo brzo prenosi prema vrhu te da zbog toga one mogu biti izložene mnogo većim toplinskim naprezanjima od ostalih konstrukcija u građevini. Kolika će biti vatrootpornost neke međukatne konstrukcije ponajviše ovisi o materijalu od kojeg je izvedena, a zatim od debljine konstrukcije, načina na koji je spojena s ostalim dijelovima građevine te da li kroz međukatnu konstrukciju prolaze neki elementi ili se nalaze kakvi otvori. Nekada se nosiva konstrukcija izvodila iz prirodnih materijala, drva i kamena, a kasnije od opeke. Danas se izvodi od armiranog betona, čelika i kombiniranih materijala. U građevinama, posebno starije gradnje, nalazimo razne vrste konstrukcija, vrlo često drvene, koje je pri adaptacijama i rekonstrukcijama potrebno dodatno zaštititi.

37

V. tečaj

TVZ


Masivne međukatne konstrukcije u starijim građevinama često ne ispunjavaju današnje protupožarne zahtjeve te kod stropova koje nose čelični nosači dolazi do njihovog zakazivanja uslijed slabljenja nosača. U svrhu postizanja protupožarnih zahtjeva moguće je ili oblaganje čeličnih nosača oblogom ili postavljanje laganog protupožarnog spuštenog stropa. Kod malih visina prostorija masivni stropovi mogu se izravno oblagati negorivim protupožarnim pločama Spušteni stropovi koriste se i u slučajevima kada imamo armiranobetonsku konstrukciju, ali koja zbog premalog zaštitnog sloja betona nema dovoljnu vatrootpornost.

Zaštita masivne međukatne konstrukcije spuštenom oblogom - Promat

38

Zaštita armiranobetonske međukatne konstrukcije - Promat

Drvene međukatne konstrukcije posebno je potrebno zaštiti od utjecaja visokih temperatura u požaru prilikom sanacija ili rekonstrukcija starih objekata.

TVZ

studeni 2008


Drvene konstrukcije koje su uglavnom samo ožbukane s donje strane, mogu se s oblagati protupožarnim pločama i time se postiže vatrootpornost od F 30-B do F 90-B.

Zaštita drvene međukatne konstrukcije - Promat Sitnorebričasti stropovi uobičajenih dimenzija imaju vatrootpornost od 30 minuta. Međutim, ako im je podgled od gipsanih ploča debljine 12 mm, vatrootpornost im je 60 minuta.

39

V. tečaj

TVZ


Vatrootpornost armirnobetonskih punih ploča ovisi o njihovoj debljini i debljini zaštitnog sloja betona, ali bitan je i način oslanjanja, rubni uvjeti te poprečni presjek ploče.

Promjena temperature na različitom dubinama armiranobetonske ploče izložene visokim temperaturama Pri projektiranju i izvođenju novih armiranobetonskih međukatnih konstrukcija treba voditi računa o svim karakteristikama međukatne konstrukcije te odabrati dovoljne debljine samih ploča kao i debljine zaštitnog sloja betona. Monta strop koji je s donje strane neožbukan ima vatrootpornost 60 minuta, a žbukanjem s donje strane povećava se vatrootpornost i iznosi 120 minuta. Stropni sustav POROTHERM, ožbukan s minimalno 1,5 cm, ima prema DIN-u 4102 – 4 dio klasu gorivosti A - negoriv te klasu otpornosti na požar F 90,

40

PROTUPOŽARNI STROPOVI KAO SAMOSTALNI GRAĐEVNI ELEMENTI Kroz hodnike se vrlo često ispod betonskog stropa polažu instalacije (elektrovodovi i cijevi) od zapaljivih materijala. U slučaju požara na spomenutim instalacijama – primjerice uslijed kratkog spoja, hodnik, kao evakuacijski izlaz, u kratkom vremenu postaje neupotrebljiv, jer se vatra i dim naglo šire. Zbog toga se spuštenim stropovima stvaraju vlastiti požarni odsječci, za spomenute instalacije, u slučaju izbijanja požara "odozgo".

TVZ

studeni 2008


U slučaju izbijanja požara "odozdo", samostojeći spušteni strop štiti instalacije u stropnoj šupljini i održava njihovu funkcionalnost. Samostojeći spušteni stropovi načelno ispunjavaju zahtjeve koji se postavljaju pred građevne elemente koji omeđuju požarni sektor, kako u slučaju izbijanja požara "odozgo" tako i "odozdo". Samostojeći spušteni stropovi smiju se u slučaju izbijanja požara opteretiti samo svojom vlastitom težinom.

Obostrano protupožarni spušteni strop F30-A – Promat

Obostrano protupožarni spušteni strop F90-A – Promat

41

V. tečaj

TVZ


RAČUNSKO ODREĐIVANJE OTPORNOSTI NA POŽAR NOSIVIH KONSTRUKCIJA PREMA EUROCODOVIMA Kod nosivih konstrukcija na razini CEN-ova tehničkog odbora TC 250 razvijeni su EUROCODOVI (europske norme za proračun raznih vrsta građevinskih konstrukcija). U navedenim eurokodovima obrađene su i proračunske metode za slučaj opterećenja konstrukcije požarom. Tako se primjerice Eurocod 2 (EN 1992) koristi za projektiranje betonskih konstrukcija; Eurocod 3 (EN 1993) za čelične konstrukcije; Eurukod 4 (EN 1994) za čeličnobetonske spregnute konstrukcije; Eurokod 5 (EN 1995) za drvene konstrukcije te Eurokod 6 (EN 1996) za zidane konstrukcije. Ovo su bitne promjene u pristupu rješavanju problema otpornosti na požar nosivih konstrukcija, jer omogućuju najekonomičniji put odabira konstrukcije tražene otpornosti na požar.

42

LITERATURA:

TVZ

studeni 2008


[1] Zaštita od požara, Temeljni dokument, Bitni zahtjevi broj 2, Smjernica Vijeća 89/106/EEZ od 21. prosinca 1988, Građevni godišnjak '99, Hrvatski savez građevinskih inženjera, Zagreb 1999. [2] Fišter, Stj., Kopričanec-Matijevac, Lj., Zaštita od požara u graditeljstvu, Ministarstvo unutarnjih poslova - Policijska akademija, Zagreb, 2001. [3] Carević, M., Jukić, P., Sertić, Z., Šimara, B., Tehnički priručnik za zaštitu od požara, Zagrebinspekt, Zagreb, 2002. [4] Simović, V., Leksikon građevinarstva, MASMEDIA, Zagreb, 2002. [5] Bobinec-Naprta, D., Zaštita od požara i eksplozija, Zbirka propisa, Nading, Zagreb, 2001. [6] Klosse, A., Klingelhöfer, H.G., Preventivna građevinska protupožarna zaštita, Promat – stručni članak, [7] PROMAT – priručnik građevinske i tehničke protupožarne zaštite, Zagreb, 2005. [8] Egan, M.D., Concepts in Building Firesafety, John Wiley & Sons, New York, 1977. [9] Vidaković, M., Požar i arhitektonski inženjering, Fahrenheit, Beograd, 1995. [10] Radić, J. i suradnici, Betonske konstrukcije – priručnik, Hrvatska sveučilišna naklada, Sveučilište u Zagrebu – Građevinski fakultet, ANDRIS, Zagreb, 2006. [11] Ivić, R., Zaštita od požara pri projektovanju i izvođenju zgrada, Beograd, 1966. [12] Pravilnik o zaštiti od požara u skladištima, N.N. 93/2008. [13] Pravilnik o temeljnim zahtjevima za zaštitu od požara elektroenergetskih postrojenja i uređaja, N.N. 145/2005. [14] HRN DIN 4102 dio 2 i 4 [15] EN 13501-2 i EN 13501-3 [16] Pravilnik o obveznom atestiranju tipnih građevinskih konstrukcija na otpornost prema požaru elemenata tipnih građevnih konstrukcija te o uvjetima

43

V. tečaj

TVZ


kojima moraju zadovoljiti pravne osobe ovlaštene za potvrđivanje tih proizvoda.("Sl.list", 24/90.) [17] Pravilnik o izmjenama i dopunama Pravilnika o obveznom potvrđivanju otpornosti na požar elemenata tipnih građevnih konstrukcija te o uvjetima kojima moraju zadovoljiti pravne osobe ovlaštene za potvrđivanje tih proizvoda (Narodne novine 47/1997. i 68/2000.)

44

Fizika zgrada

TVZ

studeni 2008


Sadržaj elaborata zaštite od buke temeljem zahtjeva važeće regulative

Autor: mr. sc. Ranko Keindl, dipl. ing. građ. ovlašteni revident 3K d.o.o. Zagreb

45

V. tečaj

TVZ

46


TVZ

studeni 2008


Akustički elaborat – kako je definiran danas važećim pravilnicima, tehničkim propisima i normama – sastavljen je iz 2 glavna dijela: 1. Elaborat o akustičkim svojstvima građevine* 2. Elaborat zaštite od buke*

*) Pravilnik o cijenama usluga (N.N. 85/99 i dop.) Hrvatske komore arhitekata i inženjera u graditeljstvu, u članku 205 separatno sadržajem definira ELABORAT AKUSTIČKIH SVOJSTAVA GRAĐEVINE, a u članku 213 ELABORAT ZAŠTITE OD BUKE, koji ne moraju biti razdvojeni, ili se međusobno isključivati, budući se u projektantskoj praksi ta oba dijela akustičkog elaborata isprepliću.

47

V. tečaj

TVZ


Za proračune koje treba izraditi u okviru oba navedena elaborata, odnosno dijelova zajedničkog akustičkog elaborata kada oni nisu odvojeni, bitno je točno odrediti polazne podatke: za određivanje akustičkih svojstava građevine to je podatak o gustoći primjenjenih materijala i njenoj korekciji prilagođenoj akustičkim proračunima te određivanje zvučne homogenosti građevnih dijelova; za analizu zaštite od buke potrebno je odrediti sve izvore i značajke buke koje će djelovati na građevinu, odnosno novonastale izvore buke koji će nastati kada ona bude sagrađena ili rekonstruirana, uz osvrt na način ostvarenja zvučne izolacije prozirnih konstrukcija. Elaboratom akustičkih svojstava građevine dokazuje se ispravnost odabranih tehničkih (akustičkih) rješenja, prvenstveno sastava građevnih dijelova, te njihova usklađenost s propisanim zahtjevima. Kod nas je taj zahtjev temeljen na preko 25 godina staroj normi HRN U.J6.201 koja propisuje minimalne vrijednosti (indeksa) zvučne izolacije, odnosno maksimalne vrijednosti razine zvuka udara (zvučne propustljivosti) za relevantne građevne dijelove. Ostale odredbe iz te norme prestale su važiti usvajanjem Pravilnika o najvišimm dopuštenim razinama buke u sredini u kojoj ljudi rade i borave1990. godine (N.N.37/90.), odnosno njegovim noveliranim izdanjem iz 2004. godine (N.N.145/04.). Metodologije izračuna jednobrojnih vrijednosti zvučne izolacije zvučno homogenih građevnih dijelova temelji se na njihovoj direktnoj ovisnosti o masi po površini (tzv. zakonu mase), obrađenoj u raznim varijantama u literaturi. Njemačka norma DIN 4109 u još uvijek važećem izdanju iz 1989. godine u Prilogu 1 i 2 donosi statistički obrađene vrijednosti indeksa zvučne izolacije za najveći broj realnih građevnih dijelova, kako homogenih, tako i sastavljenih – tj. građevnih dijelova sa elastičnim predstijenkama i „plivajućim“ estrisima, te akustičkim stropnim oblogama (uz druge podatke). Zbog točnosti intepretacije rezultata obrađenih u DIN 4109, Prilog 1 i 2, ali i zbog točnosti proračuna indeksa zvučne izolacije prema drugim metodologijama, potrebno je poznavati odgovarajući tretman određivanja gustoće materijala koja je osnovni podatak za proračunu mase po površini građevnih dijelova, a što se odnosi na uvođenje pojma tzv. „akustički reducirane gustoće“, te principe određivanja zvučne homogenosti pojedinih građevnih dijelova i sklopova, što je pobliža tema dijela ovog izlaganja.

48

Predmet elaborata zaštite od buke, bilo kad se izrađuje kao samostalni elaborat, bilo kad je dio akustičkog elaborata, je dokaz da razina buke u određenom prostoru, unutarnjem ili vanjskom, odnosno buka na radnom mjestu, neće priječi dopuštene razine.

TVZ

studeni 2008


Elaborat zaštite od buke sastavljen je iz 2 glavna dijela: prvi dio obrađuje zaštitu građevine od utjecaja vanjske buke, a drugi dio zaštitu okoliša od buke iz građevine. Iz mjerodavnih smjerova buke izračunat će se potrebne zvučne izolacije pročelja, odnosno prozirnih građevnih dijelova kao njihovih najvažnijih elemenata. Za akustičke je proračune stoga najvažnije određivanje vrijednosti razina izvora buke koji će iz okolinu djelovati na promatranu građevinu, odnosno novonastalih izvora buke iz građevine koji će djelovati na okolinu kada ona bude izgrađena ili rekonstruirana. Pritom se očekuje da će za stambene zgrade biti mjerodavan utjecaj buke iz okoliša na unutrašnjost, a za proizvodne zgrade, sa povećanom bukom od djelatnosti, bit će obrnuto. Za mješovite zgrade trebat će pri proračunima potrebne zvučne izolacije pročelja, odnosno njihovih prozirnih dijelova, primijeniti sve prethodno izmjerene, izračunate, procjenjene, ili iz pravilnika prenesene razine buke koje su nadalje opisane. Radi proširenja i aktualizacije podataka o zvučnoj izolaciji prozirnih konstrukcija koja se navodi u DIN 4109, Prilog 1 (u Tablici 40) pridodani su podaci o ostvarenju pojačanih zvučnih izolacija laminiranim ostakljenjem.

ODREĐIVANJE RELEVANTNIH, PRORAČUNSKIH RAZINA BUKE Za izradu proračuna potrebnih pri izradi dijela akustičkog elaborata koji se odnosi na zaštitu od buke (ili posebnog elaborata zaštite od buke) potrebno je odrediti 6 grupa proračunskih razina buke, posebno za dan, a posebno za noć**.

**) Period dana, kome se u akustičkom tretmanu pribraja i večer, definiran je od 06 sati do 22 sata, odnosno period noći definiran je od 22 sata do 06 sati.

49

V. tečaj

TVZ


To čini ukupno 12 vrijednosti koje su na primjeru obrađenom na priloženoj Tablici 1 upisane kroz 12 stupaca te tablice, s različitim podacima za 3 akustički mjerodavna, različita dijela građevine od kojih je svaki prikazan u posebnom retku. Za primjer je odabrana zgrada mješovite namjene, sa radnim – proizvodnim i uredskim prostorima u prizemlju i na katu, te boravišnim prostorijama – stanovima - u potkrovlju (što je akustički nepovoljna kombinacija, ali koja se često susreće u praksi). Budući je potrebno kontrolirati utjecaj buke iz okoliša na svaki karakteristični dio zgrade (prostoriju, ili grupu prostorija određene namjene), odnosno utjecaj buke od djelatnosti ili opreme iz pojedinih prostorija građevine na okoliš, bit će potrebno odrediti računske razine buke za sve mjerodavne dijelove građevine (prostorije), odnosno sve smjerove širenja buke prema okolini. U primjeru obrađenom na Tablici 1 svaki se redak odnosi na pojedini dio zgrade, odnosno smjer širenja buke iz toga dijela prema okolini.

UTJECAJ VANJSKE BUKE NA GRAĐEVINU

Primarno je potrebno odrediti zatečenu razinu rezidualne buke (što se često naziva i „nulto stanje buke“) u zoni predviđene izgradnje. Dobiva se iz karte buke dotičnog područja, ili prema ciljanim mjerenjima, koja je inače nužno izvršiti za svaku značajniju građevinu. U nedostatku karata buke i mjerenja može se iznimno izvršiti proračun razine rezidualne buke, prvenstveno prema intenzitetu i tipu predviđenog prometa, ili procjeniti rezidualnu buku uspoređivanjem sa mjerenjima na sličnim lokacijama. Rezidualna buka upisana je u stupcima 1 i 2 priložene Tablice 1 posebno za dan, a posebno za noć. Kod ovakvih proračuna i procjena mora biti ispunjena pretpostavka da je dobivena razina rezidualne buke viša od stvarne, čime će daljnji proračuni biti na strani sigurnosti. Zbog toga se izračunatim ili procjenjenim razinama buke najčešće dodaje +3 dB, ili druga korektura*** (zbog udaljenosti pročelja od izvora buke, zbog lokalnih utjecaja terena ili prostora i drugog) da bi se dobila računska vrijednost srednje, ekvivalentne razine zvučnog tlaka uz vanjsko pročelje, koja će biti i napadna buka na promatranu građevinu.

***) Primjerice, metodologija propisana smjernicama Saveza njemačkih inženjera, RL-VDI 2719, predviđa paušalni dodatak od +3 dB na izmjerenu ili izračunatu vrijednost razina vanjske buke.

50

Često je potrebno odrediti korekciju s obzirom na predvidive promjene u količini prometa, ili druge promjene vezane za buku okoline koje se mogu očekivati nakon izgradnje i tijekom eksploatacije promatrane građevine. Posebno treba paziti na stacionirane, ali i periodičke izvore buke u okolini lokacije, koji mogu utjecati na sveukupnu napadnu buku, kao što je npr. blizina željezničke pruge, industrijskih postrojenja i slično.

TVZ

studeni 2008


Korigirana razina rezidualne buke unesena je u stupcima 3 i 4 Tablice 1, također posebno za dan i noć. Prema podacima iz dokumenata prostornog uređenja treba odrediti odgovarajuću između 5 zona buke određenih prema namjeni prostora. Za određenu će se zonu – iz važečeg pravilnika**** -- prenijeti najviše dopuštena ocjenska razina buke imisije, kako je to navedeno u stupcima 5 i 6 priložene tablice, posebno za dan (i večer), a posebno za noć. Ove se vrijednosti u akustičkim elaboratima često netočno proglašuju kao razine rezidualne buke, odnosno napadne vanjske buke, što može biti točno samo u slučaju iznimnih podudarnosti. Međutim, vrijednosti tzv. „zonske buke“ prenesene iz pravilnika**** osim o značajkama područja direktno ovise i o zatečenoj, postojećoj razini rezidualne buke promatranog područja, zbog čega određivanje rezidualne buke nužno prethodi određivanju najviše dopuštene ocjenske razine buke imisije u otvorenom prostoru. Ako je rezidualna buka jednaka ili viša od «zonske buke» potrebno je propisane razine najviše dopuštene buke sniziti za –5 dB, što je u praksi vrlo čest slučaj, pogotovo za period dana. Ukoliko je postojeća razina rezidualne buke niža od «zonske buke» dopuštena buka u vanjskom prostoru smije se novoprojektiranom građevinom, uključivo rekonstrukcije i adaptacije, povisiti samo za +1 dB.****

****) Odnosi se na Pravilnik o najvišim dopuštenim razinama buke u sredini u kojoj ljudi rade i borave (N.N.145/04), tablica 1 i odredbi članka 6. Na ove se odredbe vrlo često zaboravlja pri izradi akustičkih elaborata ili se one netočno tretiraju.

51

V. tečaj

TVZ


Najviše dopuštene ocjenske razine buke imisije, korigirane prema razini rezidualne buke, navedene su u stupcima 7 i 8 priložene Tablice 1.

UTJECAJ VANJSKE BUKE NA GRAĐEVINU Vanjski Razina Srednja Najviša prostor rezidualnih ekvivalentna dopuštena buka izmjerene razina zvučnog razina buke iz ili procijenjene tlaka uz vanjsku neproizvodnih površinu izvora za pročelja boravišne i dB (A) radne prostorije dB (A) dB (A) 1 2 3 4 5 6 DAN / NOĆ DAN / NOĆ DAN / NOĆ VEČER VEČER VEČER Ulica 68 sjever Ulica 68 sjever Dvorište 65 jug

dB (A) 3-5 4-6 DAN / NOĆ VEČER

65

69

66

35

25

34

41

65

70

67

40

40

30

26

62

68

65

85

85

-

-

Tablica 1. Pregled relevantnih razina buke

52

Razlike zvučnih razina pri djelovanju vanjske buke na zgradu

UTJECAJ BUKE IZ GRAĐEVINE NA OKOLIŠ Najviše Razlike zvučnih Najviša dopuštene razina za smjer dopuštena širenja buke iz ocjenska razina ocjenske razine zgrade u okoliš buke imisije za buke korigirane u zavisnosti od predmetnu rezidualne buke zonu 4. dB (A) dB (A) dB (A)

Buka od djelatnosti i instalacija: razina zvučnog tlaka

11-9 12-8 DAN / NOĆ VEČER

7 8 DAN / NOĆ VEČER

9 10 DAN / NOĆ VEČER

dB (A) 11 12 DAN / NOĆ VEČER

5

5

65

50

60

45

65

55

30

-

65

50

60

45

70

-

25

35

65

50

60

45

85

80

Unutarnje prostorije

TVZ

studeni 2008


STAN POTROVLJE UREDI POJEDIN. KAT PROIZ. PROSTOR TISKARA PRIZ.

Tablica 1. nastavak Pregled relevantnih razina buke

Obrađen je primjer poslovno stambene zgrade kod koje je u prizemlju smještena tiskara sa bučnim strojevima u zvučno obrađenoj prostoriji, prisilno ventiliranoj preko prigušivača buke čime je omogućen rad pri zatvorenim vratima i prozorima, na katu su uredi, a u potkrovlju su 2 stana. Građevina je smještena u zoni buke 4, “zona mješovite, pretežno poslovne namjene sa stanovanjem“. Razlike zvučnih razina temelj su za proračune potrebnih zvučnih izolacija prozora. Proizlazi da će na svakoj etaži biti zvučno različiti prozori, najjači (i najskuplji) na stanovima.

53

V. tečaj

TVZ


Zvučni tlak uz pročelje potkrovlja (stupci 3 i 4) bit će niži nego u prizemlju i na katu zbog opadanja sa udaljenosti (prema gore). Određivanje zone buke, osim za opisano određivanje najviše dopuštene ocjenske razine buke imisije u vanjskom prostoru, potrebno je zbog određivanja najviše dopuštene ocjenske, ekvivalentne razine buke u zatvorenim boravišnim prostorima, odnosno u radnim prostorijama, ako i one postoje u promatranoj zgradi. U boravišne se svrstavaju sve prostorije gdje ljudi noće: stanovi, hoteli, bolnice, đački i starački domovi, vojarne i sl. Za boravišne prostore određene su najviše dopuštene razine buke posebno za dan, a posebno za noć prema zonama vanjske buke.***** Za kratkotrajnu i dugotrajniju, periodičku buku od kućnih instalacija propisane su posebne dopuštene razine, što je predmet projekta instalacija. Na dopuštenu razinu buke koju na radnom mjestu uzrokuju proizvodni i neproizvodni izvori nema utjecaja zona vanjske buke, a niti period (dan ili noć), pa se ovdje određuje samo jedna dopuštena razina koja važi i za dan i za noć. Ovisno o vrsti djelatnosti, s obzirom na kriterij ometanja rada, podjela je prema pravilniku***** izvršena u 4 grupe, sa dopuštenim razinama buke od 35 dB (A) do 65 dB (A).

*****) Odnosi se na Pravilnik o najvišim dopuštenim razinama buke u sredini u kojoj ljudi rade i borave (N.N.145/04), tablica 2 (za boravišne prostore) i tablice iz članka 12 (za radne prostore). Posebnom su odredbom izdvojene najviše dopuštene ekvivalentne razine buke za kina, čitaonice, učionice i sl. prostorije: LA,eq = 35 dB (A); odnosno koncertne dvorane i kazališta: LA,eq = 25 dB (A), što je najstroži zahtjev. S obzirom na kriterij oštećenja sluha radnika najviša dopuštena dnevna ili tjedna osobna izloženost buci smije iznositi 85 dB (A), što je predmet zaštite na radu, ali što treba biti navedeno i u akustičkom elaboratu.

54

Vrijednosti najviše dopuštenih razina unutarnje buke u boravišnim dijelovima zgrade, te dopuštenih razina buke na radnom mjestu navedene su u stupcima 9 i 10 Tablice 1 uz napomenu da su za uredske dijelove predmetne zgrade, navedene samo vrijednosti za period dana, jer nije predviđen rad noću.

TVZ

studeni 2008


Da bi analiza svih relevantnih izvora i smjerova (tipova) buke koji se moraju obuhvatiti elaboratom o zaštiti od buke bila kompletna potrebno je izračunati i razinu buke u građevini, od opreme i instalacija za grijanja i hlađenje, odnosno ventilaciju i klimatizaciju zgrade, te razinu buke u radnim prostorijama od proizvodne opreme i djelatnosti, kada u zgradi postoje takvi izvori buke. Za određivanje razina ove buke mjerodavni su isključivo podaci o bučnosti opreme iz strojarsko-instalaterskog, odnosno tehnološkog projekta Ove su razine buke navedene u stupcima 11 i 12 Tablice 1, posebno za dnevni a posebno za noćni period, kada obično oprema za grijanje, hlađenje i ventilaciju radi manjim kapacitetom, u tzv. „noćnom modu“, a što može biti slučaj i kod pojedinih djelatnosti kod kojih se rad mora odvijati i noću. Iz podataka o srednjoj ekvivalentnoj razini zvučnog tlaka uz vanjsku površinu promatranog dijela pročelja, tzv. «napadnoj» buci, i najviše dopuštenoj razini unutarnje buke (ekvivalentne) iz neproizvodnih i proizvodnih izvora, izvršit će se proračun potrebne zvučne izolacije pročelja građevine, odnosno prozirnih građevnih dijelova na njima, uz uvjet da je mjerodavni kriterij širenja buke iz okoliša na unutarnji prostor. To znači da je razlika izračunate vanjske – napadne razine buke (korigirane rezidualne buke) – i unutarnje – dopuštene – razine buke veća od razlike između razine buke od djelatnosti unutar građevine i najviše dopuštene ocjenske razine vanjske buke korigirane u ovisnosti o rezidualnoj buci. Razlike odgovarajučih razina buke koje određuju kriterije za proračune potrebne zvučne izolacije pročelja pregledno su naznačene u srednjim dijelovima Tablice 1. Za mjerodavne vrijednosti razlika razina odredit će se potrebne zvučne izolacije pročelja, odnosno prozirnih dijelova kao glavnih zvučnih oslabljenja. Iz prikazanog je primjera vidljiva gospodarska opravdanost ugradnje 3 vrste prozora, različitih na svakoj etaži, u skladu s različitim, potrebnim zvučnim prigušenjima.

55

V. tečaj

TVZ


UTJECAJ BUKE IZ GRAĐEVINE NA OKOLIŠ Kod stambenih zgrada buka od djelatnosti (stanovanja) je irelevantna, za normalno korištenje uobičajenom se smatra razina od 65 dB (A). Međutim instalacije i oprema zgrade mogu biti značajni izvori vanjske buke pa njihove akustičke značajke trebaju biti navedene i obrađene u akustičkom elaboratu, bez obzira da li se radi o izvorima buke pojačane razine ili ne. U uobičajenu opremu zgrade spadaju dizala, elektromotorna ili hidraulička, sa ili bez posebne strojarnice, zatim buka od ventilatora koja se širi kroz sustave za ventilaciju podzemnih garaža, odnosno njihove usisne i ispušne uređaje (rešetke), zajedničke kotlovnice ili toplinske stanice, klima i ventilacijske komore, centralni rashladnici smješteni u posebnim strojarnicama ili na otvorenom (na krovovima, u dvorištima i sl.). Posebni su slučaj vanjske jedinice pojedinačnih sustava za hlađenje/grijanje najčešće naknadno ugrađivane na pročeljima zgrada. Da bi ovi uređaji kod novogradnja bili obuhvaćeni građevnom dozvolom (odnosno dokumentom koji je zamjenjuje) moraju sve vanjske jedinice biti ucrtane u grafičkom dijelu projekta, a njihov utjecaj na okolinu obrađen u akustičkom elaboratu. Prilikom određivanja utjecaja buke od instalacija i opreme zgrade, osim podataka iz projektne dokumentacije, tj. strojarskih projekata, potrebno je proanalizirati položaj opreme na zgradi, koji može biti uslijed uvjeta prostora, zbog višestrukog odbijanja zvuka od okolnih zidova, bitno povečan. Prilikom projektiranja strojarskih instalacija zgrade potrebno je analizirati utjecaj buke koji može biti mjerodavni kriterij za odabir sustava rashlađivanja, često važniji od kriterija ekonomičnosti glede uštede energije. Buka od opreme i instalacija stambenih zgrada ne smije ugroziti okoliš, što je važno kada su izvori buke na otvorenom, ali niti unutrašnjost zgrade gdje buka iz ovih izvora također ne smije prijeći dopuštene razine u zvučno štićenim – boravišnim i radnim - prostorijama. Širenje buke od opreme i uređaja smještenih na otvorenom u okoliš optimalno je grafički prikazati kartom buke računalno izrađenom prigodnim računalnim programom (LIMA), kako je vidljivo na primjeru iz prakse na slici 1, gdje se prikazano širenje buke od opreme na krovu zgrada u naselju Bundek u Zagebu (izrađeno u IGH - Zavodu za zgradarstvo, Zageb).

56

TVZ

studeni 2008


Slika 1. Karta buke od 3 pojedinačna izvora buke od opreme na ravnom krovu (naselje Bundek, Zagreb – izrađeno od IGH)

57

V. tečaj

TVZ


Utjecaj širenje buke u okoliš može se izračunati prema normi HRN EN 12354-4 (u slobodnom prijevodu: Prijenos zvuka iz prostorija u slobodni prostor) koja propisuje metodologiju proračuna pomoću koje se može izračunati razina buke na imisijskim točkama na granicama parcele, ili bilo kojim drugim mjerodavnim imisijskim točkama na otvorenom prostoru. Kod pojedinačnih izvora buke od uređaja za grijanje/hlađenje i ventilaciju na stambenim zgradama treba provjeriti njihov utjecaj na najbliže prozore zgrade i susjednih zgrada, te dokazati da razina buke koju emitiraju ti uređaji na granici parcele ne prelazi dopuštene vrijednosti. Kako su takvi uređaji najčešće smještene na krovovima treba kontrolirati prozore najviših etaža zgrade na kojoj se nalaze. Ovakve uređaje stoga treba locirati u sredini krova, ili parcele, ako se nalaze na tlu, da bi do granice krova ili parcele njihova razina opala na dopuštenu vrijednost. Vrlo često radi se obrnuto: neugodni se bučni uređaj postavlja se u kut parcele da „ne smeta“ objektu. Kod uređaja koji su pojedinačni izvori buke potrebno je analizirati njihov položaj na zgradi, odnosno uz dijelove građevine od kojih se zvuk može odbijati i pojačavati širenje buke u okoliš. Na slici 2 (iz literature) su vidljivi procijenjeni dodaci na buku od opreme koji su ovisni o konfiguraciji okoliša izvora buke, tj. uvjetima prostora.

58

TVZ

studeni 2008


Slika 2. Utjecaj prostora na povećanje bučnosti od opreme smještene na otvorenom IZVOR: Hanbuch of air conditioning heating and ventilating, E. Stamper i R.L. Koral, Industrial Press Inc, New York 10016

59

V. tečaj

TVZ


Za izvore buke od opreme smještene uz ravni zid dodatak može iznositi do +6 dB, a za uređaj okružen sa 3 strane reflektirajučim zidovima dodatak može iznositi do +15 dB. Nepovoljni raspored i blizina zidova može se i povoljno iskoristiti ako se dijelovi pročelja uz izvore buke obrade akustički upojnim oblogama, pa zvučni reflektori postanu zvuko-upojnici. Ovakva se rješenja moraju predvidjeti u ranim fazama projektiranja da bi se iskoristila višefunkcionalnost pojedinih materijala (npr. ETICS toplinsku branu izvesti mekom kamenom vunom – umjesto ePS-om, a umjesto površinskog oslojavanja obložiti je perforiranim limom). Određivanje buke od proizvodne opreme i djelatnosti u poslovnim zgradama temelji se na popisu i akustičkim značajkama tehnološke opreme, što je predmet tehnološkog projekta i zvučnoj obradi prostorije u kojoj je smještena, a što je predmet akustičkog elaborata. Kod građevina sa bučnim proizvodnimh prostorijama potrebno je dokazati da buka na otvorenom prostoru ne prelazi dopuštene razine, što dolazi do izražaja kada se proizvodna zgrada nalazi u blizini granice sa stambenom zonom. Pritom treba biti navedeno da li je predviđen rad noću, te da li se rad odvija pri otvorenim prozorima i vratima? Prilikom proračuna razine buke u proizvodnim prostorijama pretpostavka je da se u njima formira difuzno zvučno polje. To znači da svi izvori buke moraju biti približno jednolično raspoređeni unutar prostorije, te da je stvorena i jednolika zvučna obrada unutar prostorije. U prilogu norme DIN 4109 (Prilog 2, toč.2.) navode se krajnje pojednostavljeni izrazi za izračun razine zvučnog tlaka u proizvodnim prostorijama (Lp,A) iz zvučne snage izvora buke (Lw,A) i apsorpcijske površine prostorije (Ao). Lp,A = Lw,A - 10 lg Ao + 6

60

Pritom je apsorpcijska površina prostorije (Ao) najgrublje izražena kao funkcija obujma za 2 tipa zvučne obrade prostorija:

TVZ

studeni 2008


za zvučno obrađene prostorije sa izrazom :

Ao / 1 m² = 0,30 V / 1 m³

za zvučno neobrađene prostorije sa izrazom:

Ao / 1 m² = 0,05 V / 1 m³

Iz koeficijenata navedenih u gornjim izrazima vidljivo je pretpostavka da zvučna obrađenost unutarnjih ploha povećava apsorpcijsku površinu prostorije do 6 puta, pri istom obujmu i izvoru buke iste zvučne snage, pa će u zvučno obrađenoj prostoriji zvučni tlak iznositi: Lp,A1

= Lw,A - 10 lg 0,3 V + 6 = = L w,A - 10 lg V + 5,23 + 6 = = L w,A - 10 lg V + 11,23 dB(A)

U prostoriji iste veličine koja nije zvučno obrađena, zvučni će tlak približno iznositi: Lp,A2

= Lw,A – 10 lg V 0,05 V + 6 = = Lw,A – 10 lg V + 13 + 6 = = Lw,A – 10 lg V + 19,00 dB(A)

Vidljivo je da pri istom volumenu prostorije i istoj zvučnoj snazi izvora buke, zvučna obradivost prostorije može smanjiti jakost zvučnog tlaka do 8 dB(A).

61

V. tečaj

TVZ


ODREĐIVANJE ZVUČNOG PRIGUŠENJA PROZIRNIH GRAĐEVNIH DIJELOVA ZGRADE Prozori i vrata (načelno) su zvučno najslabiji dijelovi omotača zgrade i kroz to mjerodavni za sveukupno zvučno prigušenje pročelja. Danas na velikom broju zgrada prevladavaju ostakljena pročelja, odnosno učešće neprozirnih dijelova je minimalno, pa zvučno prigušenje prozora određuje zvučno prigušenje cjelokupnog pročelja. Nema domaćeg propisa koji direktno propisuje minimalno zvučno prigušenje pročelja, pa se proračun prozora temelji na ostvarenju zahtjeva o održanju najviše dopuštene razine buke u boravišnim, odnosno radnim prostorijama pri zatvorenim prozorima i vratima kako je određuje važeći pravilnik. Opći izraz za proračun zvučne izolacije prozirnih dijelova pročelja glasi: R´w,proz = LA, eq.vanj. - LA, eq.dop.unut. – 10 lg Suk / Ao + K

Zanemaren je dodatni ispravak vezan na kut upada buke (W=0) Budući je kvocijent Suk / Ao blizak 1 treći pribrojnik bit će blizak ništici, pa se njegova vrijednost, zajedno s pribrojnikom K često, paušalno određuje sa + 5 dB. Ovaj je ispravak prema Smjernicama saveza njemačkih inženjera VDI - RL 2719 ovisan o spektru napadne buke od mješovitog prometa i zavisan je o vrsti prometa. Vrijednost K kreće se od ništice za pretežno putnički, željeznički promet, za promet na „ostalim prugama“ i „ostalim cestama iznosi +3 dB(A), te za „ceste u gradovima“ i „prometna uzletišta“.vrijednost mu iznosi +6 dB(A). (potrebno je podsjetiti da metodologija ovih Smjernica predviđa i obvezni dodatak od +3 dB(A) na razinu izmjerene ili izračunate napadne buke). Simbol Suk[m²] je oznaka za ploštinu promatranog dijela pročelja, prozirnih i neprozirnih dijelova (Suk = Sprozora+ Szida); Simbol Ao označava apsorpcijsku površinu prostorije uz promatrano pročelje, koje se može izračunati bilo kojom poznatom metodologijom, iako je za proračun zvučnog prigušenja prozora dovoljno točno izračunati: Ao = 0,8 A, gdje je A [m²] ploština poda prostorije uz promatrano pročelje. Gruba procjena temelji se na pretpostavci da je razvijena površina svih ploha prostorije uz promatrano pročelje jednaka četverostrukoj ploštini poda, te da je prosječni, srednji koeficijent apsorpcije 0,2.

62

Izračunata potrebna zvučna izolacija (prigušenje) prozora odnosi se na ugrađeno stanje, a prozor koji će tome udovoljavati mora ostvarivati (nazivni) indeks zvučne izolacije (ispitan na postolju laboratorija) za ca. +2 dB veći. To znači da će prozor proizvođački deklarirane zvučne izolacije npr. 35 dB, uobičajeno ugrađen, mjerenjima na građevini ostvariti zvučno prigušenje od samo 33 dB.

TVZ

studeni 2008


Rw.prozvodno = R'w.ugrađeno + 2 R'w.ugrađeno = Rw.prozvodno -- 2

U tablici 40 u DIN 4109, Prilog 1 opisani su jednostruki prozori zvučne izolacije od 25 dB do 35 dB koji izolaciju ostvaruju debljinom i međurazmakom stakala. Veće vrijednosti zvučnih izolacija ostvaruju se povećanim razmakom stakala, čime prozori prelaze u tip «krilo na krilo» sa razmakom ca. 50 mm, odnosno u dvostruke prozore s razmakom ostakljenja većim od 100 mm, kako se navodi u citiranoj normi. Ovakvi su prozori teški i komplicirani – kroz to i skupi. Zbog toga je staklarska industrija počela proizvoditi specijalna, dvoslojna i višeslojna stakla, laminirana zvuko-izolirajućim folijama. Na taj način ostvaruju jednostruki prozori, odnosno prozirne pročeljne stijene manje ukupne debljine odnosno manje mase, a primjerenog zvučnog prigušenja (oko 40 dB). Radi ilustracije priložena je Tablica 2 jednostrukih prozora (sa samo 2 sloja stakala) u početnom dijelu temeljem podataka iz DIN 4109, Prilog 1, te – za veće vrijednosti prigušenje – prema tehničkim podacima jednog od najvećih europskih proizvođača stakala (Saint Gobain). Pritom se navedeni podaci o zvučnoj izolaciji odnose samo na ostakljenje, a izbor okvira, brtvi ostakljenja, načina utora i okova mora biti takav da bitno ne umanjuje ukupno zvučno prigušenje. Uz ispravan izbor navedenih elemenata postiže se zvučna izolacija prozora koja je oko 2 dB manja od zvučne izolacije ostakljenja.

63

V. tečaj

TVZ


Norma HRN EN 12354-3 (u slobodnom prijevodu naslova: Prigušenje zračnog zvuka vanjskim građevnim dijelovima protiv vanjske buke) u informativnom Prilogu A opisuje primjer proračuna zvučne izolacije prozora kroz njegova 3, odnosno 4 dijela:

dvostrukog ostakljenja, izolacije (R p,w +Ctr) = 34 dB

okvira, izolacije

brtve uz fiksne okvire, izolacije

brtve uz otklopne okvire, izolacije (R p,w +Ctr) = 46,3 dB

kompletan prozor, računski

(R p,w +Ctr) = 46

dB

(R p,w +Ctr) = 62,5 dB

(R p,w +Ctr) = 33,5 dB

Proračun prikazuje primjer ispravno koncipiranog prozora, uključivo i koncepciju njegove geometrije (koja nije ovdje prenesena), sa kvalitetnim brtvama (i utorima, „falcevima“ u kojim su one ugrađene), jer je razlika između zvučne izolacije ostakljenja i ukupne zvučne izolacije prozora samo 0,5 dB. I za ovakav prozor vrijedi načelo da će nakon ugradnje na zgradi, ostvarivati zvučnu izolaciju manju za ca. 2 dB.

64

JEDNOSTRUKI PROZORI IZVOD IZ DIN 4109, Bbl.1, Tab. 40 RED. BROJ

VANJSKO STAKLO TIP I DEBLJINA

ŠIRINA I ISPUNA MEĐUPROSTORA

UNUTARNJE STAKLO TIP I DEBLJINA

UKUPNA DEBLJINA STAKLA / DEBLJINA OSTAKLJENJA

UKUPNA DEBLJINA ELEMENTA

MASA PO PLOŠTINI OSTAKLJENJA

PROCIJENJENA ZVUČNA IZOLACIJA OSTAKLJENJA PREMA EN ISO DIN 140-3/717-1

KOREKCIJA -C - Ctr - C 100 – 5000 - Ctr 100 –5000

PROCIJENJENA ZVUČNA IZOLACIJA PROZORA Rw,R

(mm)

(mm)

(mm)

(mm)

(mm)

(kg/m2)

(dB)

(dB)

(dB)

1

3

8Z

3

≥6

14

< 20

≥ 27

25

2

3

12Z

3

≥6

18

< 20

≥ 30

30

3

4

12Z

4

≥8

20

20

≥ 32

32

4

6

16Z

4

≥8

24

25

≥ 35

35

5

6

≥ 40Z

4

≥ 10

50

25

≥ 37

37

6

8

≥ 50Z

6

≥ 14

64

35

≥ 42

40

TIP

OPASKE

TVZ

studeni 2008


Z = zrak

IZVOD IZ TEHNIČKE DOKUMENTACIJE PROIZVOĐAČA SAINT GOBAIN

WS 26/43

VSG-SI 44.1

12K

6

14

26

35

43

-3,-7,-2,-7

K = kripton

WS 34/43

VSG-SI 44.1

20A

6

14

34

35

43

-2,-7,-1,-2

A = argon

WS 30/44

VSG-SI 44.1

12A

10

18

30

45,4

44

-2,-6,-1,-6

WS 40/45

VSG-SI 44.1

24A

8

16

40

40

45

-2,-7,-1,-7

WS 34/46

VSG-SI 55.1

16A

VSG-SI 44.1

18

34

45

46

-2,-6,-1,-6

WS 34/47

VSG-SI 66.2

16A

VSG-SI 44.2

20

36

50

47

-3,-8,-2,-8

WS 41/48

VSG-SI 66.2

20A

VSG-SI 44.2

20

40

50

48

-2,-8,-1,-8

WS 45/50

VSG-SI 66.2

24A

VSG-SI 44.2

20

44

50

50

-2,-8,-1,-8

WS 49/52

VSG-SI 86.2

24A

VSG-SI 46.2

24

48

60

52

-2,-6,-1,-6

Tablica 3. Pregled nekih tipova prozirnih konstrukcija – ostakljenja s obzirom na zvučne izolacije

65

V. tečaj

TVZ


POLAZNI PODACI ZA PRORAČUN ZVUČNE IZOLACIJE GRAĐEVNIH DIJELOVA Bez obzira na metodologiju kojom će se proračunavati zvučna izolacija pojedinih građevnih dijelova i sklopova (kada i kako to bude odredila naša regulativa, a što i nije predmet ovog izlaganja), potrebno je poznavati opće principe važeće za određivanje polaznih podataka koji će načelno važiti za svaku od metodologija. Radi se o principima stvarne akustičke homogenosti građevnih dijelova i određivanju njihove mase po površini temeljem akustički reducirane gustoće materijala iz kojih su ti građevni dijelovi sastavljeni. Oba ova proračunska principa obrađena su i obuhvaćena u normi DIN 4109, Prilog 1 i 2, ali se mogu prihvatiti za izradu polaznih podataka i kod drugih metodologije proračuna,. Norma HRN EN 12354 -1 u Prilogu B opisuje način proračuna indeksa zvučne izolacije u frekventnim područjima za monolitne, zvučno homogene, građevne dijelove prvenstveno temeljem njihove mase po površini i granične frekvencije koincidencije. Nema prepreke da se pritom primjeni akustički reducirana gustoća materijala, te opisani tretman akustičke homogenosti.

AKUSTIČKA HOMOGENOST GRAĐEVNIH DIJELOVA Postavlja se pitanje koji se i kakvi materijali, elementi i sklopovi građevnih dijelova mogu smatrati homogenim u akustičkom smislu? Akustička je homogenost pritom uvjet za ispravnost proračuna (indeksa) zvučne izolacije koji se temelje na funkcije mase po ploštini građevnih dijelova. Do prije 50-tak godina većina je građevnih dijelova zgrada izvođena kao tehnički i akustički (zvučno) homogena (prvenstveno) sa zidovima od pune opeke, žbukanim, i AB monolitnim međukatnim pločama koje su zamijenile opećne svodove i drvene grednike. Pojavom šupljih elemenata za zidanje (blok opeke) i ispunu nosivih, horizontalnih konstrukcija (građevnih sustava tipa «monta», «fert» i sl.), kao i predgotovljenih armiranobetonskih, šupljih stropnih ploča postala je (računski) upitna i zvučna homogenost takvih građevnih dijelova. Na takve je dileme odgovor dat u normi DIN 4109, u Prilozima 1 i 2, budući da je primjenjena, statistička metodologija najtočnije mogla registrirati utjecaj šupljina (nehomogenosti) unutar građevnih dijelova.

66

U Prilogu B.2 norme HRN EN 12354 -1 navodi se da je proračun zvučne izolacije moguć samo za zvučno homogene građevne dijelove (koji mogu biti ožbukani), odnosno od šupljikavih materijala čije šupljine ne prelaze 15 posto obujma građevnog dijela.

TVZ

studeni 2008


Prateći i uspoređujući rezultate procijenjenih vrijednosti indeksa zvučne izolacije u DIN 4109, Prilog 1 proizlazi da se zidovi od šuplje blok opeke, obostrano ožbukani, kao i međukatne ploče sa šupljim ulošcima, odozgo sa tlačnom pločom min. debljine 5 cm, a odozdo obvezno zrakonepropusno ožbukane, tretiraju kao zvučno homogeni građevni dijelovi, što ukazuje na veću slobodu prilikom procjene akustičke homogenosti. Kod proračuna mase po ploštini armirano betonskih predgotovljenih elemenata sa zatvorenim šupljinama akustički reducirana masa po ploštini izračunat će se iz stvarne ploštine presjeka i reducirane gustoće armiranog betona od 2.300 kg/m³. Navodi se i mogućnost da se za proračun akustički reducirane mase primjeni nazivna masa takvih predgotovljenih elemenata («statička gustoća» prema DIN 1055, dio 1, koja se koristi pri proračunu opterećanja) - umanjena za 15 posto. Na niz građevnih dijelova koji nisu tehnički homogeni (monolitni) s određenim se korekturama i pod određenim pretpostavkama mogu primijeniti principi određivanja procjenjenog indeksa zvučne izolacije.

Takvi su, osim opisanih građevnih dijelova sa šupljinama u sastavu:

masivni građevni dijelovi sa predstijenkama;

višeslojni, horizontalni građevni dijelovi;

dvoslojni vanjski zidovi.

Za ovakve se građevne dijelove određuje akustički reducirana masa po površini samo za zvučno homogeni dio. Osim šupljikavosti na akustičku homogenost građevnih dijelova utječe i način ugradnje, odnosno međusobna povezanost pojedinih slojeva, što se prvenstveno odnosi na horizontalne građevne dijelove. Pritom uvijek nije akustički bitna razlika između veza slojeva horizontalnih sklopova.

67

V. tečaj

TVZ


Kod zvučno monolitnih (homogenih) horizontalnih građevnih dijelova razlikuju se vezani namazi (estrisi) i namazi položeni na razdjelni stroj. Za ova 2 slučaja nema razlike u određivanju akustički reducirane mase po ploštini. U prvom se slučaju radi o cementnim „košuljicama“, „glazurama“, odnosno drugim vrstama vezanih namaza, slojevima za izravnavanje, postizanje padova i sl. U drugom se slučaju radi o slojevima nanesenim npr. preko hidroizolacijskih traka, plastičnih folija ili drugih. razdjelnih slojeva. Tu se radi o namazima (estrisima) na razdjelnom sloju, koji se akustički tretiraju kao vezani namazi (estrisi), ali ih se nikako ne smije zamijeniti sa „plivajućim“ namazima (estrisima) na akustično-prigušnom sloju. U toč. 10.1.1. norme DIN 4109, Prilog.1 dodatno se navodi da se i rastresiti slojevi, kao npr. sloj šljunka koji je insolacijska zaštita na ravnim krovovima, svojom masom doprinosi ukupnoj akustički reduciranoj masi po ploštini cjelokupnog građevnog dijela. Iz navedene odredbe proizlazi da i koherentni slojevi zemlje kod ozelenjenih krovova učestvuju u ostvarivanju indeksa zvučne izolacije tih građevnih dijelova. Kod vertikalnih građevnih dijelova treba napomeniti potrebu lućenja zidova s vanjskim toplinsko-izolacijskim oblogama (ETICS) od krutih, masivnih zidova sa elastičnim predstijenkama koje poboljšavaju zvučnu izolaciju. Naprotiv, ETICS obloge, uključivo i sa toplinskim branama od kamene vune, u od frekvencijskim područjima oko 125 Hz pogoršavaju ukupnu zvučnu izolaciju kako se paušalno spominje u DIN 4109 (Prilog 1, poglavlje 10.1.1, op.8), a vidljivo je i iz Tablice D.2 Priloga D norme HRN EN 12354-1.

PRINCIP PRORAČUNA MASE PO POVRŠINI GRAĐEVNIH DIJELOVA TEMELJEM AKUSTIČKI REDUCIRANE GUSTOĆE MATERIJALA Pri određivanju akustički reducirane gustoće materijala u normi DIN 4109, Prilog 1, uzet je u obzir i položaj gdje se taj materijal ugrađuje, funkcija elemenata, način ugradnje i dimenzije građevnog dijela, pa tako tehnološki identična gradiva imaju kod akustičkih proračuna različite vrijednosti gudtoće, kako je pokazano na slijedećim primjerima.

68

Ako se cementni mort nazivne gustoće 1.900 kg/m³ ugradi kao zidna žbuka u sloju debljine do 1 cm akustički reducirana gustoća bit će (prema Tablici 4 u DIN 4109, Prilog1) 1.800 kg/m³. Ako se isti materijal ugradi kao namaz (vezani estrih) na betonsku ploču prema toč. 2.6.3. u DIN 4109, Prilog 1 nazivna se gustoća reducira za 10 %, bez obzira na debljinu sloja, pa će akustički reducirana gustoća iznositi 1.710 kg/m³. Vidljivija je razlika kod zidnih žbuka od cementnog ili vapneno-cementnog morta koje, prema spomenutoj Tablici 4, kod debljine sloja od 15 mm imaju akustički reduciranu gustoću 1.667 kg/m³, a kod debljine sloja od 20 mm reducirana je gustoća određena sa samo 1.500 kg/m³, jer je kod većih debljina žbuke ustanovljeno češće nekontrolirano smanjenje debljine sloja pri izvođenju radova.

TVZ

studeni 2008


U priloženoj Tablici 3 navedene su akustički reducirane gustoće češće primjenjivanih građevnih materijala iskazane u obliku prilagođenim za akustičke proračune, uz nominalne gustoće kako su iskazane u prilogu važečeg toplinskog, tehničkog propisa. Primjena reduciranih vrijednosti određena je za gustoću zidova u DIN 4109, Prilogu 1, općim izrazom kojim se povezuje gustoća elemenata za zidanje sa gustoćom morta: Qw ,A = QN – (QN – K) / 10

Pritom oznake znače:

Qw = nazivna gustoća zida u kg/dm³;

QN = nazivna gustoća elemenata za zidanje (blokova, ploča) u kg/dm³;

K = 1.000 za mortove normalne gustoće (v.c.m.) i masivne elemente za zidanje gustoće 400 do 2.200 kg/m³;

K = 500 za lagane mortove i lagane elemente za zidanje gustoće 400 do 1.000 kg/m³.

Primjerice, porozirana blok opeka gustoće 800 kg/m³ zidana laganim mortom rezultira zidom akustički reducirane gustoće od : QW,A = 800 – (800 –500) / 10 = 770 kg/m³

69

V. tečaj

TVZ


Prilikom zidanja iste opeke sa mortom uobičajene gustoće akustički reducirana gustoća zida iznosit će: QW,A = 800 – (800 –1000) / 10 = 820 kg/m³

(Opaska: Iste su vrijednosti akustički reducirane gustoće iskazane i u Tablici 3 u Prilogu 1 normi DIN 4109.)

Elastična predstijenka čini najčešće gips-kartonske ili slične ploče, odmaknute pričvrsnim sustavom od krutog zida, sa zračnim međuprostorom, ispunjenim mekom kamenom vunom. Poboljšanje izolacije je u manjoj mjeri funkcija načina učvršćenja (točkasta učvršćenja daju dodatno poboljšanje od +1 dB), a – kao bitnije – masa po ploštini osnovnog, krutog zida. Kod nosivih zidova manje mase doprinosi iste predstijenke su veći, nego kod masivnih zidova. Tako na masivnom zidu mase 105 kg/m² elastična predstijenka uvjetuje poboljšanje indeksa zvučne izolacije od + 12 dB, dok ista predstijenka na masivnom zidu od 450 kg/m² doprinos je samo + 3 dB. Kod masivnih troslojnih elemenata sastavljenih od 2 masivne betonske obloge sa međuprostorom u kojem je jezgra od tvrde plastične pjene (najčešće ekspandirani polistiren) mogu se zbrojiti mase obje obloge, a dobiveni indeks zvučne izolacije umanjiti za – 2 dB. Kod zidova sa provjetravanim pročeljem prema DIN 4109, Prilog. 1, pogl. 10.1.1. vanjski zaslon ne utječe na ukupnu zvučnu izolaciju zida. (Ova se odredba ne mora odnositi na dodatna vanjska ostakljenja sa spojenim elementima i ograničenim provjetravanjem). Kod masivnih dvoslojnih vanjskih zidova mogu se zbrojiti mase vanjskog i unutarnjeg zida, a tako izračunatoj zvučnoj izolaciji dodati +5 dB, ako je unutarnja obloga vanjskog zida ukrućena pregradama koje imaju masu po površini 50 % veću od unutarnje obloge dodatak ukupnoj izolaciji vanjskog zida može biti i +8 dB. Navedeni znatni dodaci ukazuju na uspostavu sustava «kuća u kući» kod ovakvih zidova.

70

R.br. Građevni materijali, prema Tehničkom propisu o racionalnoj uporabi energije i toplinske zaštite u zgradama, Prilog C (izvod)

Nazivna gustoća ρN kg/m3

Toplinska provodljivost kontrolni parameter λ W/(m·K)

Akustički reducirana gustoća prema DIN 4109, Bbl. 1 ρA kg/m3

1.

ZIDOVI, uključivo mort u reškama

(*)

IZVOR: DIN 4109, Bbl.1, bliža oznaka izvora Tab = tablica r = redak s = stupac op = opaska pog = poglavlje

TVZ

studeni 2008


( ** )

1.01 puna opeka od gline

1800

0,81

1.720 Tab 3, r 3, s 2

1.02 puna opeka od gline

1600

0,68

1.540 Tab 3, r 4, s 2

1.03 klinker opeka

1900

0,85

1.810 Tab 3, interpolirano

1.04 klinker opeka

1700

0,80


1.05 puna fasadna opeka od gline

1800

0,83

1.720 Tab 3, r 3, s 2

1.06 puna fasadna opeka od gline

1600

0,70

1.540 Tab 3, r 4, s 2

1.07 šuplja fasadna opeka od gline

1200

0,55

1.180 Tab 3, r 6, s 2

1.08 šuplji blokovi od gline

1100

0,48



1000

0,45

950

1.000 Tab 3, r 7, s 3/2


900

0,42

860

910 Tab 3, r 8, s 3/2

Tablica 3. Pregled akustički reduciranih gustoća nekih građevnih materijala i dijelova izračunatih prema odredbama i principima iz din 4109, prilog 1 - u usporedbi sa gustoćama navedenim u toplinskom tehničkom propisu

71

V. tečaj

TVZ






1.

72


(*) 770


( ** )


800

0,39

1.12 puna vapneno silikatna opeka

1800

0,99

1.720 Tab 3, r 3, s 2

1.13 puna vapneno silikatna opeka

1600

0,79

1.540 Tab 3, r 4, s 2

1.14 vapneno silikatni šuplji blokovi

1200

0,56

1.15 prirodni kamen

2000

1,40

1.900 Tab 3, r 2, s 2

1.16 šuplji blokovi od betona

1000

0,70

1.000 Tab 3, r 7, s 2


1200

0,80

1.180 Tab 3, r 6, s 2


1400

0,90

1.360 Tab 3, r 5, s 2


1600

1,10

1.540 Tab 3, r 4, s 2


1800

1,20

1.720 Tab 3, r 3, s 2


2000

1,40

1.900 Tab 3, r 2, s 2

1.22 šuplji blokovi od laganog betona

500

0,30

1.090

820 Tab 3, r 9, s 3/2

1.180 Tab 3, r 6, s 3/2

450 Tab 2, r 2





1.


(*)


TVZ

studeni 2008


( ** )


700

0,37

650 Tab 2, r 2


900

0,46

850 Tab 2, r 2


1000

0,52

900 Tab 2, r 1


1200

0,60

1.100 Tab 2, r 1


1400

0,72

1.300 Tab 2, r 1

( * ) – Zidovi zidani (lijepljeni) laganim mortom i/ili monolitni elementi. ( ** ) – Zidovi zidani „ normalnim “ mortom ( v.c.m.).

73

V. tečaj

TVZ



2

74


ρA kg/m3


2,60

2.300

pog 2.2.2.1


Akustički reducirana gustoća prema DIN 4109, Bbl. 1

BETON I ARMIRANI BETON

2.01 armirani beton

2500

2.02 teški beton

3200

2.03 beton

2400

2,50

2.300

2.04 beton ( nearmirani )

2200

1,65

2.100

2.05 beton

2000

1,35

1-900

2.06 beton s laganim agregatom

2000

1,35

1.900


1800

1,30

1.700


1600

1,00

1.500


1500

0,89

1.400


1400

0,79

1.300


1300

0,70

1.200


1200

0,62

1.100


1100

0,55

1.000

Tab 2, r 1


1000

0,49

950

Tab 2, r 2

pog 2.6.3

Tab 2, r 1





2


TVZ

studeni 2008




900

0,44

850


800

0,39

750

2.17 porobeton

1000

0,31

950

Tab 2, r 2

2.18 porobeton

900

0,29

850

Tab 2, r 2

2.19 porobeton

800

0,25

750

Tab 2, r 2

2.20 porobeton

750

0,24

700

Tab 2, r 2

2,21 porobeton

700

0,22

650

Tab 2, r 2

2.22 porobeton

650

0,21

600

Tab 2, r 2

2.23 porobeton

600

0,19

550

Tab 2, r 2

2.24 porobeton

550

0,18

500

Tab 2, r 2

2.25 porobeton

500

0,16

450

Tab 2, r 2

2.26 porobeton

450

0,15

400

Tab 2, r 2

2.27 porobeton

400

0,13

350

Tab 2, r 2

2.28 porobeton

350

0,11

300

Tab 2, r 2

2.29 porobeton

300

0,10

250

Tab 2, r 2

2.30 beton s jednozrnatim šljunkom

2000

1,40

1.900

Tab 2, r 1

75

V. tečaj

TVZ



2

76



ρA kg/m3





1800

1,10

1.700

Tab 2, r 1


1600

0,81

1.500

Tab 2, r 1

ρA kg/m3


1.800

Tab 4, r 1, s 3

1.670

Tab 4, r 2, s 3

debljina 20 mm i više

1.500

Tab 4, r 3, s 3

debljina 10 mm

1.800

Tab 4, r 1, s 3

1.670

Tab 4, r 2, s 3

debljina 20 mm i više

1.500

Tab 4, r 3, s 3

debljina 10 mm

1.800

Tab 4, r 1, s 3

1.670

Tab 4, r 2, s 3

1.500

Tab 4, r 3, s 3

1.000

Tab 4, r 1, s 3

1.000

Tab 4, r 2, s 3

1.000

Tab 4, r 1, s 3

1.000

Tab 4, r 2, s 3


3




TVZ

studeni 2008


ŽBUKE, MORTOVI, ESTRISI debljina 10 mm

3.01 cementna žbuka debljina 15 mm

3.02 vapnena žbuka debljina 15 mm

3.03 vap.-cem. Žbuka debljina 15 mm

2000

1600

1800

1,60

0,80

1,00

debljina 20 mm i više 3.04 Vap.-gip. Žbuka debljina 10 mm

1400

0,70

debljina 15 mm 3.05 gipsana žbuka debljina 10 mm debljina 15 mm

1500

0,54

77

V. tečaj

TVZ



3



ρA kg/m3


1.000

Tab 4, r 1, s 3

1.000

Tab 4, r 2, s 3

1.000

Tab 4, r 1, s 3

1.000

Tab 4, r 2, s 3

1.000

Tab 4, r 1, s 3

1.000

Tab 4, r 2, s 3

ŽBUKE, MORTOVI, ESTRISI

3.06 gipsana žbuka debljina 10 mm

1400

0,51

debljina 15 mm 3.07 gipsana žbuka debljina 10 mm

1300

0,47

debljina 15 mm 3.08 gipsana žbuka debljina 10 mm

1200

0,43

debljina 15 mm

78


3.09 lagana žbuka

1300

0,56

1.200

Tab 2, r 1

3.10 lagana žbuka

1000

0,38

950

Tab 2, r 2

3.11 lagana žbuka

700

0,25

650

Tab 2, r 2, procijenjena

3.12 toplinsko-izolacijska 400 žbuka

0,11

350


3.13 toplinsko-izolacijska 250 žbuka

0,08

200


3.14 sanacijska žbuka

1400

0,65

1.300


3.15 polimerna žbuka

1100

0,70

1.000


3.16 silikatna žbuka

1800

0,90

1.800

Tab 4, r 1, s 3

3,17 žbuka na bazi akrilata

1700

0,90

1.700

Tab 4, r 1, s 3


3





ŽBUKE, MORTOVI, ESTRISI

3.18 cementni mort

2000

1,60

1.500

Tab 4, r 3, s 3

3.19 cementni estrih

2000

1,60

1.800

pog 2.6.3

3.20 anhidrit estrih

2100

1,20

1.890

pog 2.6.3

3.22 magnezitni estrih

2300

0,70

2.070

pog 2.6.3



Toplinska provodljivost kontrolni parameter



4

TVZ

studeni 2008


λ W/(m·K)

PODNE, ZIDNE I STROPNE OBLOGE

4.01 gipskartonske ploče 900

0,25

850

prema pog 2.6.3

4.02 gipsane ploče s dodatkom celuloznih vlakanaca

1300

0,38

1.170

prema pog 2.6.3

4.03 keramičke pločice

2300

1,30

2.070

prema pog 2.6.3

4.04 kamene ploče

2500

2,80

2.250

prema pog 2.6.3

4.05 drvo

550

0,15

500

prema pog 2.6.3

79

V. tečaj

TVZ






5

80


HIDROIZOLACIJSKI MATERIJALI, PARNE BRANE (KOČNICE)

5.01 bitumenska traka s uloškom staklenog voala

1100

0,23

1.000

prema pog 2.6.3

5.02 bitumenska traka s uloškom staklene tkanine

1100

0,23

1.000

prema pog 2.6.3

5.03 bitumenska traka s uloškom poliesterskog filca

1100

0,23

1.000

prema pog 2.6.3

5.04 bitumenska traka s uloškom krovnog kartona

1100

0,23

1.000

prema pog 2.6.3

5.05 polimerna hidroizolacijska traka na bazi PVCP

1200

0,14

1.100

prema pog 2.6.3

5.06 polimerna hidroizolacijska traka na bazi PIB

1600

0,26

1.440

prema pog 2.6.3

5.07 polimerna hidroizolacijska traka na bazi CR

1300

0,23

1.170

prema pog 2.6.3

5.08 polimerna hidroizolacijska traka na bazi VAE

1300

0,14

1.170

prema pog 2.6.3


6



ρA kg/m3



TVZ

studeni 2008


RASTRESITI MATERIJALI ZA NASIPAVANJE

6.01 ekspandirani perlit

≤ 100

0,060

50

prema Tab 2, r 1

6.02 lomljevina ekspandiranog pluta

≤ 200

0,055

150

prema Tab 2, r 1

6.03 lomljevina opeke od ≤ 800 gline

0,41

720

prema pog 2.6.3

6.04 pijesak, šljunak, ≤ 1700 tucanik (drobljenac)

0,81

1.530

prema pog 2.6.3

81

V. tečaj

TVZ


ZAKLJUČAK Prilikom izrade elaborata (odijeljka, poglavlja) zaštite od buke potrebno je prikupiti i što točnije obraditi podatke o svim izvorima i smjerovima širenja vanjske buke prema svim mjerodavnim zvučno štićenim prostorijama u zgradi, odnosno odrediti podatke o buci koja će se nakon izgradnje emitirati iz građevine prema mjerodavnim zonama i imisijskim točkama u vanjskom prostoru. Temeljem takve analize potrebno je definirati više tipova prozirnih konstrukcija, vanjskim izgledom kompatibilnih, ali različitih zvučnih izolacija, sve prvenstveno zbog gospodarskih ušteda. Prilikom izrade elaborata (odijeljka, poglavlja) o akustičkim svojstvima građevine - bez obzira na primjenjene metodologije, te ciljeve proračuna (koji još propisima nisu definirani i novelirani) – preporuča se primjenjivati principe proračuna mase po površini građevnih dijelova po principima zvučne homogenosti, a temeljem akustički reducirane gustoće materijala, kako je to obrađeno u normi DIN 4109 Prilog 1 i Prilog 2, koji su vrlo vrijedni dokumenti za poznavanje akustike zgrada i čija se aktualnost neće ugasiti obveznom primjenom novih EN normi.

82


TVZ

studeni 2008


Lokacijska dozvola - komentar obzirom na Zakon o prostornom uređenju

Autorica: Ana Mrak-Taritaš, dipl.ing.arh. nečelnik odjela za prostorno planiranje Ministarstvo zaštite okoliša, prostornog uređenja i graditeljstva

83

V. tečaj

TVZ

84


TVZ

studeni 2008


Od 1. listopada 2007. godine u primjeni je Zakon o prostornom uređenju i gradnji (“Narodne novine” br. 76/07)1 kojim se uređuje sustav prostornog uređenja i gradnja, nadležnosti tijela državne vlasti i tijela jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave u upravnim i drugim postupcima, te upravni i inspekcijski nadzor. Prostornim uređenjem podržava se održivi razvitak tako da se na temelju praćenja, analize i ocjene razvoja pojedinih djelatnosti i osjetljivosti prostora, osigura kvaliteta životnog i radnog okoliša, ujednačenost standarda uređenja pojedinih područja, učinkovitost gospodarenja energijom, zemljištem i prirodnim dobrima, te očuvanje prostorne osobnosti i dugoročno zaštiti prostor kao osnova zajedničke dobrobiti i pretpostavka za lokalnu konkurentnost. Hrvatska je jedna od rijetkih zemalja koja se može pohvaliti dugom tradicijom prostornog planiranja, tako da je pokušavajući dati odgovore na bujajuću privatnu incijativu za građenjem, 1994. godine donešen Zakon o prostornom uređenju (“Narodne novine” br. 30/94)2. Zakonom o prostornom uređenju je uređen sustav prostornog uređenja, uvjeti i način izrade, donošenja i provođenja dokumenata prostornog uređenja, te nadležnost tijela državne uprave i

1

Donošenjem Zakona o prostornom uređenju i gradnji Hrvatska ima jedinstveni Zakon kojim je objedinjena problematika prostornog uređenja i gradnje na način da su i važni podzakonski propisi postali sastavni dio Zakona . 2

Do donošenja Zakona o prostornom uređenju 1994. na snazi je bio Zakon o prostornom planiranju i uređivanju prostora („Narodne novine“ br. 54/80, 16/86, 18/89, 47/89).

85

V. tečaj

TVZ


tijela jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave i uprave u provedbi mjera i aktivnosti kojima se osigurava planiranje i uređivanje prostora Republike Hrvatske. Donošenjem spomenutog Zakona o prostornom uređenju (“Narodne novine” br. 30/94) prvi put se uvodi lokacijska dozvola kao upravni akt. Odnosno uvodi se obveza da se svaki zahvat u prostoru provodi u skladu s dokumentima prostornog uređenja, posebnim propisima i lokacijskom dozvolom. Lokacijska dozvola je upravni akt3, a izdaje se na temelju dokumenta prostornog uređenja, te posebnih zakona i propisa donesenih na osnovi tih zakona. Iznimno, lokacijska dozvola se ne izdaje za zahvate u prostoru koji su određeni propisom kojeg donosi ministar. Imajući na umu spoznaju o ograničenosti, ali i ugroženosti prostora, koja u europskim, ali i ovim našim okvirima sve više sazrijeva, a vodeći računa o osiguravanju održivog razvoja, racionalnog korištenja i zaštite prostora, ravnomjernog gospodarskog, društvenog i kulturnog razvoja prostora Republike Hrvatske, uslijedilo je nekoliko izmjena i dopuna Zakona o prostornom uređenju i to godine 1998., 2000., 2002. i 2004. (“Narodne novine” br. 68/98, 61/00, 32/02 i 100/04). Kada je riječ o lokacijskoj dozvoli bitna izmjena Zakona o prostornom uređenju bila je 1998. godine kada je ukinuta obveza izdavanja lokacijske dozvole na područjima za koje je donošen detaljni plan uređenja. Odnosno za ta područja se izdavao izvod iz plana4 i na temelju istog građevinska dozvola. Jednako tako bitna značajka u provođenju dokumenata prostornog

3

Što je lokacijska dozvola bilo je određeno sukladno odredbi članka 34. Zakona o prostornom uređenju (“Narodne novine” br. 30/94). 4

U provedbi zahvata u prostoru na području za koje je donesen detaljni plan uređenja, radi izrade glavnog projekta u skladu s tim planom, tijelo državne uprave nadležno za poslove prostornog uređenja izdaje izvod iz tog plana. Izvod iz detaljnog plana uređenja, sadrži: 1. naziv plana, te naziv i broj glasila jedinice lokalne odnosno područne (regionalne) samouprave u kojemu je objavljena odluka o donošenju plana te izmjenama i dopunama plana, 2. izvod iz grafičkog dijela i provedbenih odredbi plana koji se odnose na zemljište na kojemu se namjerava provesti zahvat u prostoru, 3. napomenu da izvod važi do izmjena i dopuna ili stavljanja izvan snage plana, te da je u tijeku izrada novog plana odnosno izmjena i dopuna ili stavljanje izvan snage plana.

86

uređenja, odnosno u odnosu na lokacijsku dozvolu bilo je donošenje Pravilnika o određivanju zahvata u prostoru za koje se ne izdaje lokacijska dozvola (»Narodne novine«, br. 98/99.) kojim je određeno da se lokacijska dozvola ne izdaje za gradnju obiteljske kuće prema posebnom propisu. Promjenom Zakona o prostornom uređenju i donošenjem novog Pravilnika o određivanju zahvata u prostoru za koje se ne izdaje lokacijska dozvola (»Narodne novine«, br. 86/04. i 138/04.), ponovo se za obiteljsku kuću izdavala lokacijska dozvola.

TVZ

studeni 2008


Dakle iz svega gore navedenog, očito je da je tijekom vremena dolazilo do promjena u odnosu na lokacijsku dozvolu i obvezu za što je ista potrebna, a za što nije, a sve u namjeri bržeg dobijanja odgovarajućih odobrenja za građenje. Donošenjem Zakona o prostornom uređenju i gradnji objedinjene su problematike dvaju zakona i to bivših Zakona o prostornom uređenju (»Narodne novine«, br. 30/94., 68/98., 61/00., 32/02. i 100/04.) i Zakon o gradnji (»Narodne novine«, br. 175/03 i 100/04). Kroz ovo predavanje, odnosno članak progovoriti će se o lokacijskoj dozvoli, te što u odnosu na Zakon i podzakonske akte ista danas znači.

87

V. tečaj

TVZ


AKTI ZA PROVOĐENJE DOKUMENTA PROSTORNOG UREĐENJA I GRAĐENJE Kada je riječ o aktima provedbe dokumenata prostornog uređenja vrlo teško je o istima govoriti bez stalne usporedbe dva zakona i to Zakona o prostornom uređenju i gradnji i Zakona o prostornom uređenju. Naime donošenjem Zakona o o prostornom uređenju (“Narodne novine” br. 30/94) 1994. godine poštivajući dosadašnju tradiciju izdavanja dozvola, ali vodeći računa o nekim novim ekonomskim i gospodarskim činbenicima uvedeno je niz novina, tako da je navjeća novina uz uspostavananje nove strukture dokumenata prostornog uređenja bila lokacijska dozvola. Donošenjem Zakona o prostornom uređenju i gradnji kao akt provedbe dokumenta prostornog uređenja zadržava se riješenje o utvrđivanju građevne čestice i potvrda parcelacijskog elaborata5, koji u pravilu ostaju nepromjenjeni. Lokacijska dozvola i nadalje ostaje upravni akt, ali je postupak izdavanja iste izmjenjen u želji da se isti racionalizira. Izvod iz detaljnog plana uređenja nije više akt provedbe dokumenata prostornog uređenja, ali se i nadalje u skladu s detaljnim planom uređenja može parcelirati građevinsko zemljište, a pri tome valja imati na umu da je to jedini prostorni plan koji sadrži prijedlog parcelacije.

5

Na parcelaciju građevnog zemljišta i provođenje istog primjenjuju se odredbe od članka 119. do 121. Zakona o prostornom uređenju i gradnji.

88

Uveden je novi akt – rješenje o uvjetima građenja čija je uloga dvojaka, naime on je u isto vrijeme akt provedbe dokumenata prostornog uređenja, te kao takav zamjenjuje lokacijsku dozvolu, ali i akt na temelju kojeg se smije pristupiti građenju određenih građevina, dakle zamjenjuje građevnu dozvolu odnosno potrvdu na glavni projekt. Rješenje o uvjetima građenja6 izdaje se za zgrade čija građevinska (bruto) površina nije veća od 400 m, zgrade za obavljanje isključivo poljoprivrednih djelatnosti čija građevinska (bruto) površina nije veća od 600 m.

TVZ

studeni 2008


Nadalje, sukladno Pravilniku o jednostavnim građevinama i radovima (“Narodne novine” br. 101/07 i 93/08), određene su jednostavne građevine i radovi čijem građenju, odnosno izvođenju se može pristupiti bez rješenje o uvjetima građenja, potvrđenog glavnog projekta i građevne dozvole.

Građenju građevina može se prostupiti na temelju tri različita akta a to su : rješenje o uvjetima građenja, potvrda glavnog projekta i građevinske dozvole. O rješenju o uvjetima građenja je već gore progovoreno, građevinska dozvola se izdaje za gradnju velikih infrastrukturnih građevina koje su određene Uredbom o određivanju zahvata u prostoru i građevina za koje Ministarstvo izdaje lokacijsku i/ili građevinsku dozvolu (“Narodne novine” br. 116/07) i građevina koje se nalaze na području dviju ili više županija i Grada Zagreba. Dakle, građevinsku dozvolu izdaje samo Ministartsvo zaštite okoliša, prostornog uređenja i graditeljstva, dok se za sve ostale zahvate u prostoru izdaje potvrda na glavni projekt.

6

Na postupak izdavanja rješenja o uvjetima građenja primjenjuju se odredbe od članka 213. do 222. Zakona o prostornom uređenju i gradnji.

89

V. tečaj

TVZ


LOKACIJSKA DOZVOLA OPĆENITO O LOKACIJSKOJ DOZVOLI Lokacijska dozvola izdaje se za sve građevine osim za zgrade čija građevinska (bruto) površina nije veća od 400 m, zgrade za obavljanje isključivo poljoprivrednih djelatnosti čija građevinska (bruto) površina nije veća od 600 m i jednostavne građevine i radove određene Pravilnikom o jednostavnim građevinama i radovima (“Narodne novine” br. 101/07 i 93/08). Lokacijska dozvola je upravni akt koji se izdaje na temelju Zakona o prostornom uređenju i gradnji i propisa donesenih na temelju tog Zakona, te u skladu s dokumentima prostornog uređenja i posebnim propisima. U slučaju međusobne neusklađenosti dokumenta prostornog uređenja užega i širega područja, lokacijska dozvola se izdaje na temelju dokumenta prostornog uređenja šireg područja. Nadalje, velika novina koja je uvedena donošenjem Zakona o prostornom uređenju i gradnji je da se u slučaju protivnosti odredbe dokumenta prostornog uređenja odredbi ovoga Zakona7 primjenjuje odredba ovoga Zakona. Navedno znači da se kod izdavanja lokacijskih dozvola direktno primjenjuje odredba Zakona, u slučaju da je prostorno rješenje i to i grafički dio i odredbe za provođenju u suprotnosti s odredbama Zakona. Vrlo jasan primjer za ilustraciju navedenog je pojam potkrovlja i visina nadozida. U važećim prostornim planovima na različite načine je određivano potkrovlje od samog pojma što to je, pa do visine nadozida. Sada je isto određeno Zakonom i kod izdavanja lokacijskih dozvola, ako je planom recimo visina potkrovlja određena 150 cm primijeniti će se direktno odredba članka 2. Zakona, kojom je određeno da visina vrha nadozida potkrovlja ne može biti viša od 1,2 m. Jednako tako u postupku donošenja odluke o koncesiji prema posebnom zakonu na temelju koje će se provesti zahvat u prostoru, mora se pribaviti lokacijska dozvola.

7

90

Navedeno je određeno odredbom članka 60. stavak 5. Zakona o prostornom uređenju i gradnji.

NADLEŽNOST ZA IZDAVANJE LOKACIJSKE DOZVOLE Lokacijsku dozvolu za zahvate u prostoru određene Uredbom o određivanju zahvata u prostoru i građevina za koje Ministarstvo izdaje lokacijsku i/ili građevinsku dozvolu (“Narodne novine” br. 116/07) i građevina koje se nalaze na području dviju ili više županija i Grada Zagreba izdaje samo Ministartsvo zaštite okoliša, prostornog uređenja i graditeljstva. Nadalje odredom članka 3. gore naveden Uredbe je propisano da će Ministartsvo zaštite okoliša, prostornog uređenja i graditeljstva izdavati i lokacijsku dozvolu za zahvate u prostoru za koje se utvrđuju objedinjeni uvjeti zaštite okoliša. Vlada Republike Hrvatske donjela je Uredbu o postupku određivanja objedinjenih uvjeta zaštite okoliša (“Narodne novine” br. 114/08), te je tako povećan broj zahvata u prostoru za koje lokacijsku dozvolu izdaje Ministartsvo zaštite okoliša, prostornog uređenja i graditeljstva.

TVZ

studeni 2008


Za izdavanje lokacijske dozvole za ostale zahvate u prostoru nadležno je upravno tijelo:

županije na čijem se području planira zahvat u prostoru ako se nalazi izvan područja velikog grada, te ako je zahvat u prostoru planiran na području dviju ili više jedinica lokalne samouprave,

Grada Zagreba za zahvat u prostoru planiran na njegovom području,

velikog grada na čijem je području planiran zahvat u prostoru.

Odredbom članka 342. stavka 1. Zakona o prostornom uređenju i gradnji je propisano je da dana 1. siječnja 2008. godine županije, veliki gradovi i gradovi sjedišta županija preuzimaju službenike, poslove, uredsku i drugu opremu te arhiv ureda državne uprave u županijama koji su se odnosili na obavljanje poslova izdavanja lokacijskih i građevinskih dozvola te drugih akata vezanih uz provedbu dokumenata prostornog uređenja i građenje sukladno tom Zakonu, svatko sa svojeg područja, a u skladu s uređenjem samoupravnog djelokruga velikih gradova i gradova sjedišta županija, odnosno županija prema Zakonu o izmjenama i dopunama Zakona o lokalnoj i područnoj (regionalnoj) samoupravi ("Narodne novine", broj 129/05.). Navedeno je provedeno i već se funkcionira po novom ustroju.

91

V. tečaj

TVZ


ZAHTJEV ZA IZDAVANJE LOKACIJSKE DOZVOLE Uz zahtjev za izdavanje lokacijske dozvole prilaže se:

izvod iz katastarskoga plana, odnosno njegova preslika,

tri primjerka idejnog projekta čija je situacija odgovarajućoj posebnoj geodetskoj podlozi,

izjava projektanta da je idejni projekt izrađen u skladu s dokumentom prostornog uređenja na temelju kojeg se izdaje lokacijska dozvola,

pisano izvješće i potvrdu o nostrifikaciji idejnog projekta ako je projekt izrađen prema stranim propisima,

dokaz o pravnom interesu podnositelja zahtjeva za izdavanje lokacijske dozvole.

prikazana

na

Od časa od kada se počeo primjenjvati Zakon o prostornom uređenju i gradnji prve nedoumice je izazvala odgovarajuća posebna godetska podloga, ali je glavnina nedoumica rješena i prema saznanjima isto u naravi funkcionira. Odgovarajuća posebna geodetska podloga je kartografska podloga (digitalni ortofoto plan s visinskim prikazom – slojnice i kote s uklopljenim katastarskim planom ili topografski prikaz s uklopljenim katastarskim planom) izrađena u odgovarajućem mjerilu i ovjerena od nadležnog tijela za državnu izmjeru i katastar nekretnina. Dakle odgovarajuću posebnu geodetsku podlogu izrađuju pravne osobe registrirane za obavljanje poslova državne izmjere i katastra nekretnina i ovlašteni inžinjeri geodezije, u mjerilu koje ovisi o svrsi i potrebi iste, a ovjeravaju je Područni uredi za katastar, odnosno Gradski ured za katastar i geodetske poslove Grada Zagreba. Kada je riječ o linearnim infastrukturnim građevinama (ceste, trase vodovoda, kanalizacije, telekomunikacija, elektroopskrbe, plinovoda i sl.) tada se pod odgovarajućom posebnom godetskom podlogom može prihvatiti i digitalni ortofoto plan u mjerilu 1:5000 dopunjen tekstualnim opisom naziva naselja preuzetim iz Središnjeg registra prostornih jedinica RH, javnih cesta, željezničkih pruga, vodotoka i kanala s podjelom na listove i oznakom sjevera.

92

Idejni projekt je je skup međusobno usklađenih nacrta i dokumenata kojima se daju osnovna oblikovno-funkcionalna i tehnička rješenja građevine (idejno-tehničko rješenje), te smještaj građevine na građevnoj čestici na odgovarajućoj posebnoj geodetskoj podlozi.

TVZ

studeni 2008


Za zahvate u prostoru za koje lokacijsku dozvolu izdaje Ministartsvo zaštite okoliša, prostornog uređenja i graditeljstva idejni projekt ovisno o složenosti i tehničkoj strukturi građevine, sadrži i idejno-tehničko-tehnološko rješenje u skladu s objedinjenim uvjetima zaštite okoliša, te druge nacrte i dokumente ako su oni značajni za izradu glavnog projekta. Idejni projekt može izrađivati samo projektant koji je fizička osoba koja prema posebnom zakonu ima pravo uporabe strukovnog naziva ovlašteni arhitekt ili ovlašteni inženjer. Kada je idejni projekt izrađen prema stranim propisima tada se mora provesti usklađenje istog s hrvatskim propisima i pravilima struke – nostrifikacija8 neovisno o obilježjima građevine. Idejni projekt mora biti preveden na hrvatski jezik prije nostrifikacije, uz prijevod na hrvatski jezik, idejni projekt može zadržati izvorni tekst na stranom jeziku. Obveza nostrifikacije projekta ne odnosi se na projekte koji su izrađeni prema propisima zemalja članica Europske unije u dijelu u kojem su ti propisi usklađeni s hrvatskim propisima. Ako je za organizaciju gradilišta na kojem će se provesti zahvat u prostoru za koji se izdaje lokacijska dozvola, potrebna privremena građevina, uz zahtjev za izdavanje lokacijske dozvole prilažu se tri primjerka idejnog projekta za tu građevinu i drugi odgovarajući prilozi. Važno je reči da i idejni projekt za tu vrstu građevina – privremenu mora biti izrađen u skladu s prostornim planom. Nadalje, za zahvate u prostoru za koje je sukladno posebnim propisima potrebna procjena utjecaja na okoliš9 i/ili procjena prihvatljivosti zahvata za prirodu10 uz zahtjev za izdavanje lokacijske dozvole potrebno je dostaviti akt da je isti provedeno ili će se od podnositelja zahtjeva za namjeravani zahvat u prostoru zatražiti da provede postupak procjene utjecaja na okoliš, odnosno ocjene prihvatljivosti zahvata za prirodu.

8

Navedeno je određeno odredba članka 204. -207. Zakona o prostornom uređenju i gradnji.

9

Vlada Republike Hrvatske je donjela Uredbu o procjeni utjecaja na okoliš („Narodne novine“ br.

64/08). 10

Navedeno je određeno Zakonom o zaštiti prirode („Narodne novine“ br. 30/94 i 72/94).

93

V. tečaj

TVZ


SADRŽAJ LOKACIJSKE DOZVOLE U lokacijskoj dozvoli, ovisno o vrsti zahvata u prostoru određuju se:

94

oblik i veličina građevne čestice, odnosno obuhvat zahvata u prostoru prikazani na odgovarajućoj posebnoj geodetskoj podlozi,

namjena, veličina i građevinska (bruto) površina građevine s brojem funkcionalnih jedinica,

smještaj jedne ili više građevina na građevnoj čestici, odnosno unutar obuhvata zahvata u prostoru prikazan na odgovarajućoj posebnoj geodetskoj podlozi,

uvjeti za oblikovanje građevine,

uvjeti za nesmetani pristup, kretanje, boravak i rad osoba smanjene pokretljivosti,

uvjeti za uređenje građevne čestice, osobito zelenih i parkirališnih površina,

način i uvjeti priključenja građevne čestice, odnosno građevine na prometnu površinu, komunalnu i drugu infrastrukturu,

mjere zaštite okoliša, odnosno uvjeti zaštite prirode utvrđeni procjenom utjecaja na okoliš, odnosno ocjenom prihvatljivosti zahvata za prirodu i dokumentacijom prema posebnim propisima, odnosno način sprječavanja nepovoljna utjecaja na okoliš,

posebni uvjeti tijela i osoba određenih prema posebnim propisima,

ostali uvjeti iz dokumenta prostornog uređenja od utjecaja na zahvat u prostoru,

uvjeti važni za provedbu zahvata u prostoru (obveza uklanjanja postojećih građevina, sanacija terena građevne čestice, fazno građenje pojedinih cjelina zahvata u prostoru, obveza ispitivanja tla i dr.),

uvjeti za gradnju privremene građevine u funkciji organizacije gradilišta (asfaltna baza, separacija agregata, tvornica betona, dalekovod i transformatorska stanica radi napajanja gradilišta električnom energijom te prijenosni spremnik za smještaj, čuvanje ili držanje eksplozivnih tvari osim nadzemnog i podzemnog spremnika ukapljenoga naftnog plina, odnosno nafte zapremine do 5 m3) i rok za uklanjanje te građevine nakon provedbe zahvata u prostoru za koji se izdaje lokacijska dozvola.

TVZ

studeni 2008


Lokacijskom dozvolom se određuje smještaj jedne ili više građevina na građevnoj čestici, odnosno unutar obuhvata zahvata. Sukladno tome, a polazeći od spomenute funkcionalne cjelovitosti, prostornim planovima se često u određenim područjima planira (propisuje) mogućnost građenja stambene građevine i gospodarske, pomoćne i/ili manje poslovne građevine na jednoj građevnoj čestici. Međutim, ako prostornim planom nije izrijekom planirana (propisana) mogućnost građenja više građevina na jednoj građevnoj čestici, odnosno ako nisu propisani uvjeti za takvo građenje, to ne znači da to nije dopušteno. Naime, postoji niz zahvata u prostoru koji se sastoje od više istih i/ili različitih građevina na jednoj građevnoj čestici, odnosno unutar obuhvata zahvata u prostoru, a za čiju se provedbu u prostornim planovima (osim u detaljnom planu uređenja) rijetko propisuju posebna pravila za smještaj "više građevina" na jednoj građevnoj čestici odnosno unutar obuhvata zahvata u prostoru. Primjerice, to su kampovi, apartmanska naselja, tvornice i dr. Dakle, činjenica što dokumentima prostornog uređenja nije izrijekom planirana izgradnja više građevina na jednoj građevnoj čestici odnosno unutar zahvata u prostoru, te što za takvo građenje nisu izrijekom propisani "posebni uvjeti" ne znači da za takvu izgradnju nije dopušteno izdati lokacijsku dozvolu. Dapače, za sve građevine, koje zbog svoje prostorne, funkcionalne, oblikovne ili tehničko-tehnološke povezanosti čine cjelinu – zahvat u prostoru, izdaje se, u načelu, jedna lokacijska dozvola, kojom se određuje jedna građevna čestica. Naravno, pri određivanju elemenata takvog zahvata u prostoru na odgovarajući se način primjenjuju odredbe prostornog plana koje se odnose na zahvate u prostoru koje čine "pojedinačne" građevine.

95

V. tečaj

TVZ


Lokacijskom dozvolom se određuje između ostalog i fazno građenje pojedinih cjelina zahvata u prostoru. Navedeno je izuzetno značajno kod složenih zahvata budući da više nema mogućnosti izdavanja načelne dozvole. Lokacijska dozvola kroz određivanja faznog građenja određuje pojedine faze koje moraju biti funkcionalne cjeline i za koje će se izdavati pojedinačne potvrde glavnog projekta, odnosno građevinske dozvole. Kada je riječ o oblikovanju građevine tada postoj još jedna obveza popisna odredbama Zakona o prostornom uređenju i gradnji, a to je mišljenje povjerenstva11 za ocjenu arhitektonske uspješnosti idejnog projekta. Navedeno povjerenstvo za područja velikih gradova daje mišljenje o uspješnosti idejnog projekta, osim u slučaju kada je izrađen na temelju prethodno provedenog natječaja. Predmetno povjerenstvo za područja županija daje mišljenje o arhitektonskoj uspješnosti idejnog projekta za smještajne i prateće građevine ugostiteljsko-turističke namjene planirane u prostornim cjelinama obuhvata s više od 5 ha, osim u slučaju kada je izrađen na temelju prethodno provedenog natječaja. Kod izdavanja lokacijske dozvole sastavni dio iste je idejni projekti izrađeni u skladu s prostornim planom na temelju kojeg se ta dozvola izdaje i posebni uvjeti.

11

gradnji.

96

Navedeno je propisano odredbom članka 108. stavak 4. i 5. Zakona o prostornom uređenju i

POSTUPAK IZDAVANJA LOKACIJSKE DOZVOLE U želji da se postupak izdavanja lokacijske dozvole racionalizira Zakonom o prostornom uređenju i gradnji je isti izmjenjen u odnosu na Zakon o prostornom uređenju, odnosno isti je detaljnije razrađen po uzoru na postupak izdavanja građevinske dozvole prema odredbama Zakona o gradnji.

TVZ

studeni 2008


Ministarstvo, odnosno nadležno upravno tijelo poziva najkasnije u roku od petnaest dana od dana primitka urednog zahtjeva za izdavanje lokacijske dozvole tijela i/ili osobe određene posebnim propisima na uvid u idejni project, radi pribavljanja posebnih uvjeta. Koja su to tijela ovisi o složenosti zahvata za koji se izdaje lokacijska dozvola. Uvidu u idejni projekt obvezno prisustvuje radi davanja obrazloženja podnositelj zahtjeva i projektant. Kada je riječ o zahvatu u prostoru od utjecaja na obranu Države i sigurnost državne granice tada Ministarstvo, odnosno nadležno upravno tijelo poziva, radi pribavljanja posebnih uvjeta i druga nadležna tijela državne uprave ili pravne osobe s javnim ovlastima.

POSEBNI UVJETI SMATRAJU SE IZDANIM VARIJANTA 1

Posebni uvjeti smatraju se izdanim, ako se tijelo i/ili osoba nadležna za izdavanje posebnih uvjeta prilikom uvida u idejni projekt očituje da je idejni projekt izrađen u skladu s posebnim propisima ili utvrdi da nema posebnih uvjeta ili dostavi posebne uvjete naknadno pisanim putem u propisanom roku. VARIJANTA 2

Posebni uvjeti smatraju se izdani, odnosno da je idejni projekt usklađen s odredbama posebnih propisa i u slučaju ako se tijelo ili osoba određena posebnim propisima ne odazove pozivu za uvid u idejni projekt ili se prilikom uvida u idejni projekt, odnosno u naknadno određenom roku ne očituje ili ako u propisanom roku Ministarstvu, odnosno nadležnom upravnom tijelu ne dostavi rješenje da idejni projekt nije usklađen s odredbama posebnih propisa.

97

V. tečaj

TVZ

Tehničko vleučilište u Zagrebu - graditeljski odjel Program stručnog usavršavanja ovlaštenih inženjera arhitekture IDEJNI PROJEKT NIJE USKLAĐEN S ODREDBAMA POSEBNIH PROPISA VARIJANTA 1

Ako tijelo i/ili osoba, određeni posebnim propisima, prilikom uvida u idejni projekt ili naknadno u roku od najviše petnaest dana od dana uvida u idejni projekt, utvrde da idejni projekt nije usklađen s odredbama posebnih propisa, Ministarstvo, odnosno nadležno upravno tijelo će zaključkom podnositelju zahtjeva odrediti primjereni rok za njegovo usklađenje. Ako podnositelj zahtjeva ne postupi po tom zaključku Ministarstvo, odnosno nadležno upravno tijelo će odbiti zahtjev za izdavanje lokacijske dozvole. VARIJANTA 2

Ako investitor postupi po zaključku kojim je traženo usklađenje idejnog projekta s posebnim propisima , Ministarstvo odnosno nadležno upravno tijelo će ponovno pozivati tijela i/ili osobe određene posebnim propisima na uvid u idejni projekt radi pribavljanja posebnih uvjeta. Ako se tijelo i/ili osoba određena posebnim propisima odazove ponovnom pozivu za uvid u idejni projekt i tom prilikom utvrdi da idejni projekt ponovno nije usklađen s odredbama posebnih propisa, dužno je o tome donijeti rješenje, te ga u roku od najduže petnaest dana od dana uvida u glavni projekt dostaviti podnositelju zahtjeva i Ministarstvu odnosno nadležnom upravnom tijelu. Ako podnositelj zahtjeva ne podnese žalbu na predmetno rješenje tada će Ministarstvo, odnosno nadležno upravno tijelo odbiti zahtjev za izdavanje lokacijske dozvole. VARIJANTA 3

Na rješenje tijela ili osobe određene posebnim propisima da idejni projekt nije usklađen s odredbama posebnih propisa, podnositelj zahtjeva ima pravo žalbe, odnosno pokretanja upravnog spora, koju nadležno tijelo državne uprave, odnosno Upravni sud Republike Hrvatske rješava u hitnom postupku. Ministarstvo, odnosno nadležno upravno tijelo će prekinuti postupak za izdavanje lokacijske dozvole dok nadležno tijelo državne uprave, odnosno sud ne riješi o žalbi, odnosno upravnom sporu podnositelja zahtjeva. Ovisno o rješenju žalbe, odnosno upravnog spora postupak će se ili nastaviti ili zahtjev za izdavanje lokacijske dozvole odbiti.

98

STRANKE U POSTUPKU IZDAVANJA LOKACIJSKE DOZVOLE Stranka u postupku izdavanja lokacijske dozvole je:

podnositelj zahtjeva,

vlasnik nekretnine za koju se izdaje lokacijska dozvola i nositelj drugih stvarnih prava na toj nekretnini,

vlasnik i nositelj drugih stvarnih prava na nekretnini koja neposredno graniči s nekretninom za koju se izdaje lokacijska dozvola,

javna ustanove za upravljanje nacionalnim parkom i parkom prirode,

jedinica lokalne samouprave na čijem se području planira zahvat u prostoru.

TVZ

studeni 2008


U postupku izdavanja lokacijske dozvole za zahvate u prostoru za koje lokacijsku dozvolu izdaje Ministarstvo zaštite okoliša, prostornog uređenja i graditeljstva ili za koje je zakonom, odnosno odlukom Vlade utvrđeno da su od interesa za Republiku Hrvatsku, stranke u postupku izdavanja lokacijske dozvole su podnositelj zahtjeva, vlasnik nekretnine za koju se izdaje lokacijska dozvola i nositelj drugih stvarnih prava na toj nekretnini, javna ustanova za upravljanje nacionalnim parkom i parkom prirode i jedinica lokalne samouprave na čijem se području planira zahvat u prostoru. Ako u postupku izdavanja lokacijske dozvole sudjeluje više od deset stranaka koje su vlasnici ili nositelji drugih stvarnih prava na istoj nekretnini, a koje nemaju zajedničkog predstavnika ili punomoćnika, Ministarstvo, odnosno nadležno upravno tijelo može zaključkom putem jedne od stranaka, narediti da u roku od deset dana odrede tko će ih predstavljati ili da postave zajedničkog punomoćnika. Ako stranke ne postupe po zaključku, zajedničkog predstavnika odredit će nadležno upravno tijelo.

99

V. tečaj

TVZ


U slučaju da se lokacijska dozvola izdaje za građevinu koja neposredno graniči s više od deset nekretnina, Ministarstvo, odnosno nadležno upravno tijelo može pozvati stranke radi uvida putem javnog poziva12, koji se objavljuje u dnevnom tisku i/ili na lokalno uobičajeni način javnog priopćavanja te na oglasnoj ploči, a nadležno upravno tijelo poziv izlaže i na građevnoj čestici ili građevini na koju se odnosi zahvat u prostoru. Kod izdavanja lokacijskih dozvola sam postupak sudjelovanja stranaka je vrlo osjetljiv i za podnositelje zahtjeva i za stranke u postupku – susjede. Osoba koja se odazove pozivu Ministarstva, odnosno nadležnog upravnog tijela za uvid, dužna je dokazati da ima svojstvo stranke. Stranci koja se je odazvala pozivu za uvid, tijelo nadležno za izdavanje lokacijske dozvole može na njezin zahtjev odrediti rok od najviše osam dana u kojemu je stranka dužna izjasniti se o idejnom projektu, ako se ne izjasni u dodjeljenom roku, smatra se da je imala mogućnost uvida. Ako se pozivu za uvid stranka13 iz opravdanih razloga ne može odazvati, uvid može izvršiti i naknadno, ali najkasnije u roku od osam dana od zadnjeg dana određenog u pozivu za uvid, u kojem je slučaju stranka dužna dokazati opravdanost razloga zbog kojih se nije mogla odazvati pozivu.

Javni poziv obvezno sadrži naziv Ministarstva, odnosno nadležnog upravnog tijela, ime, odnosno tvrtku podnositelja zahtjeva, naziv, vrstu i lokaciju građevine, mjesto i vrijeme na kojemu stranka može izvršiti uvid i dati izjašnjenje, te obavijest da se pozivu ne mora odazvati osobno već putem svojeg opunomoćenika i da se lokacijska dozvola može izdati iako se stranka ne odazove pozivu, nadalje objavljuje se, odnosno izlaže najmanje osam dana prije dana, koji je u pozivu određen za uvid. Izlaže se na građevnoj čestici, odnosno građevini na koju se odnosi zahvat u prostoru na vidljivom i dostupnom mjestu te na način da bude zaštićen od vremenskih prilika, o čemu službenik nadležnog upravnog tijela u spisu predmeta sastavlja službenu zabilješku Smatra se dostavljen danom objave u dnevnom tisku i/ili na drugi lokalno uobičajeni način javnog priopćavanja. 12

13

Osobi koja ne dokaže svojstvo stranke, tijelo nadležno za izdavanje lokacijske dozvole uskratit će mogućnost uvida o čemu će donijeti zaključak.

100

ZAVRŠETAK POSTUPKA IZDAVANJA LOKACIJSKE DOZVOLE Zahtjev za izdavanje lokacijske dozvole Ministarstvo zaštite okoliša, prostornog uređenja i graditeljstva je dužno riješiti u roku od šezdeset dana, a nadležno upravno tijelo u roku od trideset dana od uredno podnesenog zahtjeva za izdavanje lokacijske dozvole, te pribavljenih posebnih uvjeta.

TVZ

studeni 2008


Kada Ministarstvo zaštite okoliša, prostornog uređenja i graditeljstva, odnosno nadležno upravno tijelo utvrdi da nisu ispunjeni propisani uvjeti za izdavanje lokacijske dozvole, tada će zaključkom, najkasnije trideset dana od zaprimanja zahtjeva, investitoru odrediti primjereni rok za ispunjenje tih uvjeta, koji ne može biti dulji od trideset dana. Ministarstvo zaštite okoliša, prostornog uređenja i graditeljstva, odnosno nadležno upravno tijelo rješenjem će odbiti zahtjev za izdavanje lokacijske dozvole ako utvrdi da:

idejni projekt nije izradila ovlaštena osoba,

idejni projekt nije izrađen u skladu s dokumentom prostornog uređenja na temelju kojeg se izdaje lokacijska dozvola, odredbama ovoga Zakona i posebnih propisa,

idejnim projektom nije riješeno priključenje građevne čestice, odnosno građevine na prometnu površinu i komunalnu infrastrukturu,

građevna čestica nije uređena,

ako investitor ne postupi po zaključku kojim je od njega zatraženo ispunjenje propisanih uvjeta za izdavanje lokacijske dozvole.

Stranka u postupku može protiv izdane lokacijske dozvole koju je izdalo nadležno upravno tijelo podnjeti žalbu Ministarstvu zaštite okoliša, prostornog uređenja i graditeljstva. Dok protiv lokacijske dozvole koju je izdalo Ministarstvo zaštite okoliša, prostornog uređenja i graditeljstva nije dopuštena žalba, ali se može pokrenuti upravni spor.

101

V. tečaj

TVZ


IZMJENA I DOPUNA LOKACIJSKE DOZVOLE Podnositelj zahtjeva je dužan ishoditi izmjenu i/ili dopunu lokacijske dozvole ako tijekom izrade glavnog projekta, odnosno građenja namjerava na zahvatu u prostoru učiniti promjene kojima se mijenjaju lokacijski uvjeti, a da se pritom ne mijenja njihova usklađenost s prostornim planom na temelju kojeg je lokacijska dozvola izdana. Kada je riječ o izmjeni i dopuni lokacijske dozvole tada treba znati da postoji nekoliko varijanti i mogućnosti. Ako je u međuvremenu došlo do izmjene dokumenta prostornog uređenja temeljem kojeg je lokacijska dozvola izdana, ali predmetna izmjena prostornog plana se ne odnosi na promjenu lokacijskih uvjeta može se sukladno takovom izmjenjenom dokumentu prostornog uređenja izdati izmjena i/ili dopuna lokacijske dozvole. U slučaju da izmjena dokumenta prostornog uređenja utječe na izmjenu lokacijskih uvjeta iz lokacijske dozvole, tada nije moguće izdati izdati izmjenu i/ili dopunu lokacijske dozvole, već se može izdati jedino nova lokacijska dozvola. U slučaju prestanka važenja prostornog plana ne može se temeljem dokumenta prostornog uređenja koji nije više u primjeni izdati izmjena i/ili dopuna lokacijske dozvole. Kada je riječ o izmjeni i/ili dopuni lokacijske dozvole tada je važno znati da ona vrijedi onoliko dugo koliko vrijedi i osnovna lokacijska dozvola, odnosno to je akt koji nije neovisan već vrijedi samo uz lokacijsku dozvolu koju mijenja i/ili dopunjuje.

102

VAŽENJE LOKACIJSKE DOZVOLE Lokacijska dozvola prestaje važiti ako se zahtjev za izdavanje potvrde glavnog projekta odnosno građevinske dozvole ne podnese nadležnom upravnom tijelu, odnosno Ministarstvu u roku od dvije godine od dana pravomoćnosti lokacijske dozvole.

TVZ

studeni 2008


Važenje lokacijske dozvole produžuje se na zahtjev podnositelja zahtjeva jednom za još dvije godine, ako se nisu promijenili uvjeti utvrđeni u skladu s odredbama ovoga Zakona i drugi uvjeti u skladu s kojima je lokacijska dozvola izdana. Navedeno znači da se u međuvremenu nije promjenio dokument prostornog uređenja temeljem kojeg se izdala lokacijska dozvola, ili ako se promjenio da se u tom slučaju nisu promjenili lokacijski uvjeti, odnosno da je predmetni zahvat u prostoru u odnosu na dokument prostornog uređenja nepromjenjen. Jednako tako lokacijska dozvola se može produžiti ako se u međuvremenu nisu promjenili posebni propisi temeljem kojih su izdani posebni uvjeti. S procesne, pak, strane gledajući produženje važenje lokacijske dozvole predstavlja pravo stranke o kojemu se odlučuje u upravnom postupku. To znači da stranku nije dovoljno pisanim putem obavijestiti o tome da ima ili nema neko pravo već je povodom zahtjeva stranke, sukladno Zakonu o općem upravnom postupku, potrebno donijeti rješenje, koje, uz ostalo, mora sadržavati obrazloženje i uputu o pravnom lijeku.

103

V. tečaj

TVZ


UREĐENJE GRAĐEVINSKOG ZEMLJIŠTA OPĆENITO Građevinsko zemljište uređuje se u cilju njegovog osposobljavanja za građenje, rekonstrukciju i korištenje zgrada u skladu s dokumentom prostornog uređenja te s tim u vezi poboljšanja uvjeta života i rada u naseljima. Uređenje građevinskog zemljišta14 obveza je jedinica lokalne samouprave. Prilikom uređenja pojedinih dijelova građevinskog zemljišta ili građenja pojedinih građevina s tim u vezi mora se voditi računa o redoslijedu uređenja tako da se omogući trenutačna i konačna usklađenost i funkcionalna povezanost tih dijelova. Nove građevine i uređaji komunalne infrastrukture ili njihovi novi dijelovi, te druge infrastrukturne građevine ne mogu se priključivati na postojeće građevine i uređaje komunalne infrastrukture, odnosno druge infrastrukturne građevine koje kapacitetom ili drugim obilježjima ne udovoljavaju novim građevinama i uređajima odnosno njihovim dijelovima.

Uređenje građevinskog zemljišta obuhvaća sljedeće radnje i radove: osiguranje sredstava za uređenje građevinskog zemljišta u proračunu jedinice lokalne samouprave i iz drugih izvora, pribavljanje projekata i druge dokumentacije, rješavanje imovinskopravnih odnosa u skladu Zakonomo prostornom uređenju i gradnji i posebnim zakonom i ishođenje akata potrebnih za provedbu radova u svrhu uređenja građevinskog zemljišta, građenje u svrhu proširenja i/ili poboljšanja komunalne i druge infrastrukture sukladno posebnim propisima, ako ovim Zakonom nije određeno drukčije, sanaciju terena (odvodnjavanje, izravnavanje, osiguranje zemljišta i sl.), poticanje i organizaciju suradnje u svrhu koordinacije gradnje pravnih osoba s javnim ovlastima i drugih subjekata u čijem je djelokrugu prema posebnim propisima građenje građevina prometne, elektroopskrbne i telekomunikacijske infrastrukture te zdravstvenih, obrazovnih, upravnih i drugih javnih građevina potrebnih za život i rad u jedinici lokalne samouprave. 14

104

OGRANIČENJA U VEZI IZDAVANJA LOKACIJSKIH DOZVOLA Lokacijska dozvola, rješenje o uvjetima građenja, rješenje o izvedenom stanju i potvrda izvedenog stanja za zgrade na dijelu građevinskog područja za koji ovim Zakonom nije propisana obveza donošenja urbanističkog plana uređenja ili detaljnog plana uređenja, može se izdati samo za građenje na uređenoj građevnoj čestici (pristup s prometne površine, odvodnja otpadnih voda i propisani broj parkirališnih mjesta) u skladu s prostornim planom na temelju kojega se izdaje dozvola odnosno rješenje ili čije je uređenje započeto na temelju programa gradnje građevina i uređaja komunalne infrastrukture prema posebnom zakonu na način da su izvedeni barem zemljani radovi u skladu s navedenim planom.

TVZ

studeni 2008


Lokacijska dozvola, rješenje o uvjetima građenja i rješenje o izvedenom stanju na dijelu građevinskog područja za koji je prema ovom Zakonu propisana obveza donošenja urbanističkog plana uređenja ili detaljnog plana uređenja može se izdati samo na temelju tog plana. Dakle, navedena odobrenja se mogu izdati samo za građenje na uređenoj građevnoj čestici (pristup s prometne površine, odvodnja otpadnih voda i propisani broj parkirališnih mjesta) u skladu s urbanističkim planom uređenja, odnosno detaljnim planom uređenja ili čije je uređenje započeto na temelju programa gradnje građevina i uređaja komunalne infrastrukture prema posebnom zakonu na način da su izvedeni barem zemljani radovi u skladu s navedenim planom. Gore navedena ograničenja se ne odnose na izdavanje lokacijske dozvole i rješenja o uvjetima građenja za građenje zamjenskih građevina i za rekonstrukciju postojećih građevina. Kada je riječ o obvezi izrade urbanističkog plana uređenja, tada je važno za reči da odredbom članka 75. stavak 2. Zakona o prostornom uređenju i gradnji propisano da se urbanistički plan uređenja donosi obvezno za neizgrađene dijelove građevinskog područja naselja i neizgrađena izdvojena građevinska područja izvan naselja, te za dijelove tih područja planiranih za urbanu obnovu. Ali, neizgrađeni dio građevinkog područja nisu sve faktički neizgrađene površine veće od 5.000 m2, već samo površine koje nisu uređene. Slijedom navedenog faktički neizgrađene, ali uređene površine koje su veće od 5.000 m2 ne smatraju se neizgrađenim površinama u smislu odredbi Zakona o prostornom uređenju i gradnji, te za takov prostorni obuhvat ne postoji obveza izrade i donošenja urbanističkog plana uređenja.

105

V. tečaj

TVZ


Imajući na umu da se posljednjih 20-tak godina zbog svih promjena koje su se dešavale na ovim našim prostorima, paralelno sa izgradnjom građevina nije gradila odgovarajuća infrastruktura, ili su se gradile i rekonstruirale (proširivale) ulice, nerazvrstane ceste, putovi, trgovi i druge prometne površine, ali bez evidentiranja promijenjenog stanja u službenim registrima – katastru i zemljišnoj knjizi, nastao je veliki problem kod izdavanja lokacijskih dozvola osiguranje obveze da se lokacijska dozvola može izdati samo na uređenoj građevinskoj čestici. Vodeći računa o mogućnosti osiguranja takove obveze Ministarstvo zaštite okoliša, prostornog uređenja i graditeljstva je izdalo 22. rujna 2008. uputu pozivom na koju u postupcima izdavanja akata kojima se provode prostorni planovi, nadležna upravna tijela u svrhu utvrđivanja postojanja odgovarajućeg pristupa građevne čestice na prometnu površinu, te određivanje lokacijskih uvjeta koji su s njom povezani, trebaju obaviti očevid i koristiti: ili izvod iz katastarskog plana priložen uz zahtjev, odnosno sadržan u dokumentu priloženom uz zahtjev, pri čemu je kao postojeće prometne površine potrebno uzimati katastarske čestice koje su kao takve evidentirane u katastru i/ili dijelove drugih čestica na kojima je kao stvarni način uporabe u katastru evidentirana prometna površina, odnosno odgovarajuću posebnu geodetsku podlogu u kojoj je ucrtana prometna površina koja postoji u naravi ako ta površina: nije evidentirana u katastru i/ili ako širina i druge značajke evidentirane prometne površine nisu sukladne stanju u naravi. Utvrđivanje imovinsko-pravnog statusa prometne površine prilikom utvrđivanja postojanja odgovarajućeg pristupa građevne čestice na prometnu površinu u gore spomenutim postupcima, nije predmet tih postupaka te se isti ne utvrđuje, već se kao prometna površina uzima ona koja se kao takva u naravi koristi i koja je evidentirana u katastru na jedan od navedenih načina, odnosno ucrtana u posebnu geodetsku podlogu. Naime, prema odredbi članka 2. stavka 1. točke 20. Zakona o prostornom uređenju i gradnji prometna površina je površina javne namjene ili površina u vlasništvu vlasnika građevnih čestica ili površina na kojoj je osnovano pravo služnosti prolaza, a kojom se osigurava pristup do građevnih čestica. Dakle, u predmetnom kontekstu prometna površina nužno ne mora biti površina javne namjene.

106

ZABRANA IZDAVANJA LOKACIJSKIH DOZVOLA Nakon dugog vremena15 Zakonom o prostornom uređenju i gradnji propisuje se zabrana izdavanja lokacijskih dozvola. Odnosno, u svrhu izrade urbanističkog plana uređenja ili detaljnog plana uređenja, čija je obveza izrade propisana prostornim planom šireg područja, predstavničko tijelo jedinice lokalne samouprave može odlukom o izradi na području obuhvata tog plana zabraniti izdavanje lokacijske dozvole i rješenja o uvjetima građenja za građenje novih i/ili rekonstrukciju postojećih građevina, te rješenja o izvedenom stanju i potvrde izvedenog stanja do donošenja tog plana, ali ne duže od dvije godine od dana stupanja na snagu odluke. Zabrana se može produžiti za najviše godinu dana i nakon toga se više ne može propisati pet godina.

TVZ

studeni 2008


Navedena zabrana se ne odnosi na zahvate u prostoru za koje lokacijsku dozvolu izdaje Ministarstvo zaštite okoliša, prostornog uređenja i graditeljstva.

15

Do donošenja Zakona o prostornom uređenju 1994. na snazi je bio Zakon o prostornom planiranju i uređivanju prostora („Narodne novine“ br. 54/80, 16/86, 18/89, 47/89) koji je imao zabranu izdavanja odobrenja u vremenu kada se izrađivao prostorni plan.

107

V. tečaj

TVZ


ZAKLJUČAK Od 1. listopada 2007. u primjeni je Zakona o prostornom uređenju i gradnji (“Narodne novine” br. 76/07) kojim su objedinjene problematike dvaju zakona i to bivših Zakona o prostornom uređenju (»Narodne novine«, br. 30/94., 68/98., 61/00., 32/02. i 100/04.) i Zakon o gradnji (»Narodne novine«, br. 175/03 i 100/04). Kada je riječ o lokacijskoj dozvoli važno je za reči da se taj pojam, odnosio akt uvodi donošenjem Zakona o prostornom uređenju (“Narodne novine” br. 30/94). Odredbom članka 34. tog Zakona određeno je da je lokacijska dozvola upravni akt, a izdaje se na temelju dokumenta prostornog uređenja, te posebnih zakona i propisa donesenih na osnovi tih zakona. Danas je na snazi novi Zakon o prostornom uređenju i gradnji i odredba članka 103. istog propisuje da je lokacijska dozvola upravni akt koji se izdaje na temelju ovoga Zakona i propisa donesenih na temelju ovoga Zakona te u skladu s dokumentima prostornog uređenja i posebnim propisima. Tijekom posljednjih 15- godina od uvođenja lokacijske dozvole pa do danas kroz našu regulativu mijenjala se obveza potrebe izdavanja lokacijske dozvole, tako da se danas ona ne izdaje za zgrade čija građevinska (bruto) površina nije veća od 400 m, zgrade za obavljanje isključivo poljoprivrednih djelatnosti čija građevinska (bruto) površina nije veća od 600 m (za isto se izdaje rješenje o uvjetima građenja, na temelju kojeg se može pristupiti građenju) i jednostavne građevine i radove određene Pravilnikom o jednostavnim građevinama i radovima (“Narodne novine” br. 101/07 i 93/08), kojim su određene jednostavne građevine i radovi čijem građenju, odnosno izvođenju se može pristupiti bez rješenje o uvjetima građenja, potvrđenog glavnog projekta i građevne dozvole. U želji da se postupak izdavanja lokacijske dozvole racionalizira Zakonom o prostornom uređenju i gradnji je isti izmjenjen u odnosu na Zakon o prostornom uređenju, odnosno detaljnije je razrađen po uzoru na postupak izdavanja građevinske dozvole prema odredbama Zakona o gradnji. Navedena racionalizacija je prvenstveno odnosi na postupak ishođenja posebnih uvjeta i sudjelovanje stranaka u postupku izdavanja lokacijskih dozvola. Za sada prateći provedbu navedenog Zakona o prostornom uređenju i gradnji ne može se sa sigurnošću reči da li su te promjene zaista i ubrzale postupak izdavanja lokacijskih dozvola ili ne. Novina je i uvođenje mogućnosti da se može ishoditi izmjena i/ili dopuna lokacijske dozvole ako tijekom izrade glavnog projekta, odnosno građenja namjeravaju na zahvatu u prostoru učiniti promjene kojima se mijenjaju lokacijski uvjeti, a da se pritom ne mijenja njihova usklađenost s prostornim planom na temelju kojeg je lokacijska dozvola izdana.

108

U želji da se dugoročne investicije zaštite od promjena, ali da se i uvede određena sigurnost lokacijska dozvola vrijedi dvije godine od dana njene pravomoćnosti, te se može još jednom produžiti za dvije godine.

TVZ

studeni 2008


Dosta bitna promjena je i djelomična zabrana izdavanja lokacijskih dozvola i to u svrhu izrade urbanističkog plana uređenja ili detaljnog plana uređenja, čija je obveza izrade propisana prostornim planom šireg područja. Predstavničko tijelo jedinice lokalne samouprave može odlukom o izradi na području obuhvata tog plana zabraniti izdavanje lokacijske dozvole i rješenja o uvjetima građenja za građenje novih i/ili rekonstrukciju postojećih građevina te rješenja o izvedenom stanju i potvrde izvedenog stanja do donošenja tog plana, ali ne duže od dvije godine od dana stupanja na snagu odluke. Zabrana se može produžiti za najviše godinu dana i nakon toga se više ne može propisati pet godina. Velika i bujajuća inicijativa za građenjem dovela je do toga da u prostoru imamo izvedene respektabilne građevine, ali pri tome ne postoji adekvanta infrastruktura, što se naročito odnosi na prometnu mrežu. Zbog toga je Zakonom o prostornom uređenju i gradnji uvedena obveza da se lokacijska dozvola može izdati samo na uređenoj građevinskog čestici. Minimalno uređenim zemljištem smatra se zemljište na kojemu do građevinskih čestica zgrada postoji pristup s prometne površine, odvodnja otpadnih voda i propisani broj parkirališnim mjesta u skladu s prostorim planom u skladu s kojim se izdaje lokacijska dozvola. Navedena obveza je dovela do velikih problema pri izdavanju lokacijskih dozvola, tako da je vrlo upitna daljnja budućnost navedene odredbe kroz zakonsku regulativu, iako bi u odnosu na zaštitu prostora bilo jako poželjno da se ista i nadalje provodi.

109

V. tečaj

TVZ


LITERATURA:

Marinović-Uzelac, A., Prostorno planiranje, Dom i svijet, Zagreb, 2001.

Agenda 21, materijal Svjetske konferencije o zaštiti okoliša, Rio de Janeiro,1992.

Strategija prostornog uređivanja Republike Hrvatske, Ministarstvo prostornog uređivanja, graditeljstva i stanovanja, Zavod za prostorno planiranje, Zagreb, srpanj 1997.

Prostor, komora, gradnja, Ministarstvo graditeljstva i stanovanja, listopad 1998.

Program prostornog uređivanja Republike Hrvatske, Ministarstvo prostornog uređivanja, graditeljstva i stanovanja, Zavod za prostorno planiranje, Zagreb, svibanj 1999.

Novi informator, Zagreb 2008.

prostornog

uređivanja,

ZAKONSKA REGULATIVA:

110

Zakon o lokalnoj i područnoj (regionalnoj) samoupravi (“Narodne novine” br. 129/05)

Zakon o prostornom planiranju i uređivanju prostora („Narodne novine“ br. 54/80, 16/86, 18/89, 47/89)

Zakon o prostornom uređenju (“Narodne novine” br. 30/94, 68/98, 61/00, 32/02 i 100/04)

Zakon o gradnji (»Narodne novine«, br. 175/03 i 100/04)

Zakon o prostornom uređenju i građenju ( Narodne novine” br. 76/07)

Zakon o zaštiti prirode (»Narodne novine«, br. 30/94 i 72/94)

Zakon o zaštiti okoliša (»Narodne novine«, br. 110/07)

Pravilnik o sadržaju, mjerilima kartografskih prikaza, obveznim prostornim pokazateljima i standardu elaborata prostornih planova („Narodne novine” 106/98, 39/04, 45/04, 163/04)

Pravilnik o određivanju zahvata u prostoru za koje se ne izdaje lokacijska dozvola (»Narodne novine«, br. 98/99.)

Pravilnik o određivanju zahvata u prostoru za koje se ne izdaje lokacijska dozvola (»Narodne novine«, br. 86/04. i 138/04.)

Pravilniko o jednostavnim građevinama i radovima (“Narodne novine” br. 101/07 i 93/08)

Uredba o određivanju zahvata u prostoru i građevina za koje Ministarstvo izdaje lokacijsku i/ili građevinsku dozvolu (“Narodne novine” br. 116/07)

Uredba o postupku određivanja objedinjenih uvjeta zaštite okoliša (“Narodne novine” br. 114/08)

Uredba o procjeni utjecaja na okoliš („Narodne novine“ br. 64/08).

TVZ

studeni 2008


111

V. tečaj

TVZ

112



TVZ

veljača 2008


Rijeke i otvoreni vodotoci kao dijelovi urbanih cjelina

Autor: prof. dr.sc. Ognjen Bonacci, dipl.ing.građ. redovni profesor, predsjednik biroa IHP-UNESCO Građevinski fakultet u Splitu

113

IV. tečaj

TVZ

114


TVZ

veljača 2008


Provođenje korita otvorenih vodotoka kroz urbano tkivo velikih, srednjih i malih gradova, pa čak i naselja i sela, jedan je od najsloženijih zadataka koje bi zajednički trebali rješavati arhitekti (prije svih urbanista) i građevinari (prvenstveno, ali ne i isključivo hidrotehničari) te stručnjaci koji se bave širokom problematikom okoliša. Radi se o složenom i vrlo odgovornom poslu za koji ne postoje obrasci kao i konačna, jednostavna te sigurna rješenja. Svaki je slučaj poseban te zahtijeva originalan pristup. Uz to zahtijeva stalno praćenje dinamičkih procesa, kako onih urbanističkih tako i onih hidrotehničkih te ekoloških. Pri tome se striktno moraju poštivati određeni principi građevinsko-hidrotehničke, arhitektonsko-urbanističke te ekološke struke. Kadikad se oni nalaze u manjoj ili većoj koliziji što izaziva dodatne nedoumice te upućuje na potrebu ozbiljnih i argumentirani, ali isključivo stručnih analiza.

115

IV. tečaj

TVZ


Veliki je problem, barem u našoj sredini, da suradnja i dijalog među zainteresiranim i odgovornim strukama i stručnjacima još uvijek nije uspostavljen. O tome najbolje svjedoči nepostojanje usuglašenog rješenja korištenja koridora rijeke Save kroz Zagreb (nasipa, inundacija i korita), ali i slaba estetska rješenja i njihovo stalno zatvaranje brojnih bujičnih vodotoka koji se sa Zagrebačke gore slijevaju kroz gradsko tkivo u rijeku Savu. Problem je da su za te prostore zainteresirani brojni „veliki igrači“ (prije svega krupni kapital) što ne treba nužno značiti i negativne posljedice za njihov razvoj i korištenja u koliko su ti „veliki igrači“ spremni poštivati principe struke. S druge strane problem je da niti struke (neke više druge manje) nisu do kraj izgradile svoje principe te time nisu niti stvorile uvjete za jasnije rasvjetljavanje problematike, tj. donošenja odluke što i kako treba postupiti u danom slučaju. Otvoreni vodotok (bez obzira na njegovu veličinu) općenito se ne samo može već se i mora smatrati bogatstvom urbanog prostora. Istovremeno treba voditi računa o činjenici da oni mogu stvarati i velike probleme urbanom razvoju kao i svakodnevnom životu gradova. Tu se prije svega misli na prijetnje od poplava, zagađenih voda i odlaganja smeća (to je nažalost naš veliki problem) u njihovim koritima i na njihovim obalama. Otvoreni vodotoci predstavljaju kompleksne žive sustave čije je upravljanje složeno i neizvjesno. To se posebno odnosi na slučajeve kada oni prolaze kroz urbane prostore. Oni su značajni čimbenici regulacije odnosa u okolišu zbog dinamike i važnosti procesa koji se u njima odvijaju. Kroz njih se transportira voda, termalni i kemijski tok, nanos, hranjivo i biološki organizmi. Tekućice i njihova okolica pružaju prostore za izgradnju staništa najrazličitijim vrstama organizama od najjednostavnijih do najsloženijih. Njihova uloga u hranidbenom lancu, a preko toga u održavanju biološke raznolikosti te u osiguravanju dugoročnog održivog razvoja, posebno u urbanim prostorima, dominantna je i nezaobilazna. Otvoreni vodotoci predstavljaju mehaničke, ekološke i tehnološke sustave koji se međusobno prožimaju i uvjetuju sa svim procesima u urbanim prostorima. Nastali su kao rezultat prirodnih procesa s tim da je u posljednjih dvjestotinjak godina na izmjenu njihovih svojstava bitno utjecao čovjek svojim djelatnostima. I u tom smislu promjene u urbanim prostorima su najdrastičnije i često sa nesagledivo i nepredvidivo negativnim posljedicama. Pri tome se treba naglasiti da je najveća većina zahvata poduzetih od strane čovjeka imala namjeru da poboljša stanje stvari.

116

Vodotoci mogu i moraju biti ukras urbanih prostora. Trend njihovog zatvaranja neophodno je spriječiti. Činjenica je da se razvijenost pojedinih društava može procjenjivati na osnovi njihovog odnosa i bogatstvu voda u njihovim prostorima, a prije svega u održavanju otvorenih vodotoka unutar gradskih područja. U tom smislu u Hrvatskoj nije načinjeno mnogo. Potrebno je intenzivirati rad na toj problematici, a kao prvo neophodno je započeti ozbiljan stručni dijalog među arhitektima-urbanistima i građevinarima-hidrotehničarima, ali i stručnjacima koji se bave zaštitom prostora s ekološkog stanovišta. Oni bi trebali postaviti principe koji bi mogli poslužiti za rješavanje sve brojnijih i sve složenijih situacija na koje se nailazi u našoj zemlji. Pri tome bi nam uzor trebali predstavljati rješenja koja su ostvarena u najrazvijenijim državama svijeta, prvenstveno onim europskim kao što su Švicarska, Austrija i Njemačka.

TVZ

veljača 2008


Prostorne i vremenske dimenzije korita otvorenih vodotoka činjenica su koja predstavlja bitni faktor pri određivanju njihove uloge u tkivu gradova. Hidrološki težim osnovni je čimbenik koji mora biti uzet u obzir prilikom razmatranja bilo kojeg rješenja. Krivulje trajanja vodostaja i protoka ključni su i polazni element svake analize. Pri tome se treba voditi računa o promjenjivosti uvjeta otjecanja uzrokovanih antropogenim zahvatima kao i promjena klime zbog kojih dolazi do značajnijih promjena hidroloških karakteristika otvorenih vodotoka. Nerijetko se dešava(posebno u našim uvjetima) da se hidrološke karakteristike otvorenih vodotoka nedovoljno uzimlju ili čak i uopće ne uzimlju u obzir prilikom donošenja rješenja.

117

IV. tečaj

TVZ


Na slici 1 dat je prikaz šest etapa razvoja korita Dunava kod Beča u razdoblju 1726.1988. U ne previše dugom razdoblju korito, ali i hidrološke karakteristike Dunava drastično su se promijenile. Beč je na sve te antropogene, ali i na one prirodne promjene znao naći prave odgovore Dunav je bio i ostao ukras i korist grada. Isti je slučaj i rijeke Seine u Parizu, ali i u mnogim drugim gradovima. Kad će i da li će Zagreb naći pravo rješenje za Savu kroz Zagreb stvar je koju su njegovi stručnjaci uz ne miješanje politike, ali uz njenu svesrdnu podršku, morali do sada barem teoretski riješiti. Nažalost nisu. Vremena za daljnja odgađanja čini se da nema.

Slika 1. Šest etapa razvoja korita Dunava kod Beča u razdoblju 1726.-1988.

118

Grad Zagreb je s juga omeđen rijekom Savom sa zapada potokom Dolje i s istoka Vugrovim potokom. Sa Zagrebačke gore u urbani prostor grada slijeva se 23 bujična vodotoka čija ukupna površina iznosi oko 290 km2 s tim da se njihove površine kreću od 1,5 do 31,0 km2. Sredinom sedamdesetih godina prošlog stoljeća počelo se raditi na planiranju retencijskih prostora na rubnim dijelovima grada kao ključnim objektima za zaštitu od poplava nizvodnih urbaniziranih dijelova Zagreba od spomenutih bujičnih vodotoka. Do danas je izgrađeno 19 objekata ukupne zapremine 2,2 × 106 m3. Ovi objekti kontroliraju slivne površine od oko 75 km2 što odgovara izgrađenosti sustava od oko 80%. Za potpunu izgrađenost sustava potrebno je izgraditi još 20 retencija sa zapreminom od oko 0,6 × 106 m3. Grad je predviđeno štiti sa stupnjem zaštite od pojave 100 godišnjih velikih voda. Pri tome treba imati na umu da su sve hidrološke analize rađene za stanje pred više od 40 godina te da su se uvjeti otjecanja, dakle i formiranja poplavnih hidrograma bitno promijenili. O toj će činjenici biti neophodno povesti ozbiljno računa.

TVZ

veljača 2008


Riječno korito je po svojim dimenzijama prirodno prilagođeno da propusti srednje vode. Međutim, svako određeno vrijeme veći protoci prelaze kapacitet korita zbog čega dolazi do izlijevanja vode u okolne ravničarske prostore. Plavljenje može biti izazvano ne samo oborinama već i porastom razine podzemnih voda. Prema tome poplave ne predstavlja ništa drugo nego dio prirodnih hidroloških varijacija. Kad se poduzimaju mjere obrane od poplava uglavnom se zaboravlja da poplave igraju ključnu ulogu u određivanju (pružanju podrške) biološkoj produktivnosti i raznolikosti u plavljenim područjima, a preko njih i u širem prostoru sliva. Poplave značajno pridonose plodnosti tla, formiranju staništa te donosu i izmjeni hranjiva i organizama. Nanos koji bude transportiran tijekom poplava ne predstavlja samo mrtvu materiju već i plodne sastojke, hranjiva i biološke organizme. Bit novog integralnog pristupa poplavama usredotočen je na objašnjavanje uloge poplava kao opasnih prirodnih katastrofa, ali ujedno i uvažavanje kao i pružanje podrške pozitivnim prirodnim procesa koji su vezani uz poplave i koji su bitni za pružanje podrške okolišu. Ovakav pristup ima za cilj da se kontrola poplava izvrši na učinkovitiji način nego se to do sada radilo, te da se ujedno poduzetim mjerama kontrole poplava ne nanose štete okolišu.

119

IV. tečaj

TVZ


Naime, dosadašnja brojna iskustva su pokazala da se skupim mjerama obrane od poplava nije postiglo bolja zaštita, ali da su okoliš, održivi razvoj i biološka raznolikost pretrpili nenadoknadive štete.To se prije svega odnosi na isključivanje velikih plavljenih prostora iz kontakta s glavnim vodotokom izgradnjom nasipa, izgradnjom velikih akumulacija te isušivanjem močvara i vlažnih područja. U urbanim prostorima najčešće se pribjegava zatvaranju otvorenih vodotoka, tj. njihovom ukopavanju pod površinu terena. Posljedice ovih i ujedno najčešćih mjera obrane od poplava i regulacije vodotoka pokazale su se u cijelom svijetu krajnje negativnim i dugoročno opasnim sa stanovišta zaštite okoliša. Posljednji zaključak posebno je opasan, a može biti i kontraproduktivan u urbanim prostorima. Moguće je da izazove upravo suprotne učinke povećanja poplava i s njima vezanih odrona zemljišta, pojava klizišta itd. Čini se da je konačno shvaćeno da većina postojećih sustavi obrane od poplava nedovoljno ili čak uopće ne vodi brige o ekološkim vidovima riječnih koridora i slivova. Posljedica toga nije samo drastična devastacija okoliša i opasno smanjivanje biološke raznolikosti već i neučinkovito funkcioniranje sustava obrane od poplava. Poplave se su sve češće i sve snažnije, a štete sve veće upravo na rijekama i slivovima na kojima su izgrađeni najsloženiji sustavi obrane od njih. Očigledno je da će čovječanstvo morati prihvatiti koncept nazvan živjeti s poplavama koji prihvaća činjenicu da poplave nije moguće apsolutno spriječiti već je potrebno na najmanju moguću mjeru smanjiti broj ljudskih žrtava i štete koje one izazivaju. Ujedno je potrebno prepoznati i bolje iskoristiti pozitivne učinke koje poplave vrše na okoliš. O prethodno raspravljanom posebno se treba voditi računa u gradovima kao najosjetljivijim i najranjivijim dijelovima globalnog ekosustava. Različiti objekti na vodotocima i rijekama, a prije svih mostovi, predstavljaju ključne urbane elemente koji moraju ispuniti brojne bitne uloge, a prije svega one vezane s transportom ljudi i roba. Međutim, oni moraju ispuniti i estetske ciljeve, a ne smiju narušiti ravnotežu u okolišu te pogoršati procese otjecanja velikih voda što se može odraziti u povećanju opasnosti od poplava.

120

Prilikom donošenja bilo kakovih rješenja vezanih s otvorenim vodotocima i njihovim prolazom kroz gradsko tkivo treba istovremeno i izbalansirano voditi računa o: 1) Funkcionalnim ciljevima; 2) Estetici; 3) Ekološkim ciljevima.

TVZ

veljača 2008


Otvoreni vodotok treba shvatiti i tretirati kao dinamički, osjetljivi i bitni dio okoliša, kao ekoton važan za pružanje podrške održivom razvoju urbanih cjelina kroz koje prolazi. Njegove estetske vrijednosti moraju biti valorizirane i stalno podržavana, što izravno znači da one moraju biti stalno kontrolirane i ako ne poboljšavane barem održavane u istom visokom stanju kakvoće, tj. treba sprječavati degradaciju tog prostora. Radi se o složenom procesu koji ima visoku cijenu i traži značajan angažman obrazovanih i odgovornih pojedinaca i institucija. Uređenje obala otvorenih vodotoka koji protječu kroz urbanizirane prostore predstavlja posebno značajan i složen zadataka. Istovremeno je neophodno osigurati stabilnost obala te omogućiti protok malih voda (često treba računati na presušivanje), ali i onih velikih, tj. zaštititi gradsku strukturu od plavljenja. Pri tome u uskim i ograničenim gradskim prostorima uz korita vodotoka treba omogućiti rekreacijske prostore, šetnice, uzgoj hortikulture itd. Da bi se mogli postići ti ciljevi neophodno je organizirati stalni monitoring raznih parametara (vodostaja, protoka, kakvoće vode, stabilnosti obala, razvoja priobalne vegetacije, održavanje čistoće, tj. sprječavanja odlaganja otpada itd.). Ovaj rad imao je za cilj da stvori osnovne okvire za buduće razgovore među partnerima te da iznese iskustva i pokuša dati neke principe (prvenstveno one građevinsko-hidrotehničke) koji bi trebali poslužiti kao polazna točka ovom za nas u Hrvatskoj neodgodivom procesu u kojem jako zaostajemo za razvijenim svijetom.

121

IV. tečaj

TVZ

122


Suvremeni načini proračuna konstrukcija

TVZ

studeni 2008


Prednapeti beton

Autor: mr.sc. Igor Gukov, dipl.ing.građ. viši predavač, ovlašteni inženjer Tehničko veleučilište u Zagrebu

123

V. tečaj

TVZ

124


TVZ

studeni 2008


Beton je umjetni kamen to je materijal velike tlačne a male vlačne čvrstoće. Vlačna naprezanja izazvana skupljanjem, temperaturom i vanjskim opterećenjem vrlo brzo dostižu vlačnu čvrstoću betona te dolazi do raspucavanja u armiranobetonskim konstrukcijama. Nakon pojave pukotina sva vlačna naprezanja prihvaćaju se armaturom. Širine pukotina se ograničavaju ovisno o trajanju opterećenja i agresivnosti sredine kako ne bi došlo do ugrožavanja trajnosti konstrukcije.

Slika 1.1. Dijagram normalnih naprezanja u betonskoj gredi.

125

V. tečaj

TVZ


Cilj prednapinjanja je eliminirati ili barem smanjiti vlačna normalna naprezanja u svim presjecima i to djelovanjem umjetno izazvanim silama. Te sile nazivamo silama prednapinjanja. Tako dobivena naprezanja moraju biti manja od dopustivih vrijednosti u svima fazama izvedbe i uporabe građevine. Povijest prednapetog betona:

oko 1890. god. prvi zabilježeni patent prednapetog betona registrirao je američki inženjer iz San Francisca imenom Henry Jackson izgradivši betonski nadvoj s prednapetim zategama. No, nakon godinu dana nadvoj se srušio. H. Jackson nije znao za fenomen puzanja betona i opuštanja mekog čelika, što je u konačnici rezultiralo “nestankom” prednapinjanja. 1928. Eugene Freyssinet patentira prethodno prednapinjanje betona čelikom velike čvrstoće Mörsch, prva knjiga o prednapetom betonu Osnovana Međunarodna federacija za prednapinjanje (FIP - Fédération Internationale de la Précontrainte) Osnovan Europski odbor za beton (CEB - Comité Européen du Béton) Udruživanjem CEB i FIP nastaje organizacija FIB.

Prednosti prednapetih konstrukcija:

savladavanje velikih raspona uz veću vitkost i manju masu, povećana trajnost zbog izostanka pukotina, smanjeni progibi, velika otpornost na zamor (posljedica male promjene naprezanja u čeliku za prednapinjanje, sposobnost zatvaranja pukotina nakon djelovanja promjenljivih i izvanrednih djelovanja, ubrzanje i racionalizacija montažnog građenja.

Nedostaci prednapetih konstrukcija:

126

potrebna je stručna radna snaga zbog zahtjevnijih radova, potrebna je posebna oprema, velika preciznost u projektiranju i izvođenju i skuplje gradivo.

Prednapete konstrukcije upotrebljavaju se kod građevina s elementima velikih raspona kao što su mostovi, zgrade, montažne građevine, hale, krovne konstrukcije, silosi, bunkeri, te za potrebe sanacije postojećih građevina...

TVZ

studeni 2008


Slika 1.2. Sanacija naglavne grede stupa vanjskim prednapinjanjem.

127

V. tečaj

TVZ


Ideja da se napinjanjem armature u betonu unesu tlačna naprezanja kako bi se sva naprezanja u eksploataciji mogli preuzeti sudjelovanjem čitavog presjeka dovela je do potpunog prednapinjanja. Nedostaci ovakvih konstrukcija su:

velika potrošnja čelika za prednapinjanje pojava nepredviđenih pukotina nepotrebna velika sigurnost nemogućnost korištenja duktilnosti.

Pukotine koje se otvaraju djelovanjem i pokretnog opterećenja ne utječu na trajnost konstrukcije zbog njihovog kraćeg trajanja pa nije potrebno prednapinjanje za ukupno opterećenje. Takvo prednapinjanje nazivamo djelomično prednapregnuti beton, kada se dopuštaju pukotine ograničenih širina. Nakon prestanka djelovanja pokretnog opterećenja pukotine se zatvaraju pa su takve konstrukcije dovoljno sigurne od korozije i drugih štetnih utjecaja. Između djelomično i potpuno prednapregnutog betona nalazi se ograničeno prednapeti beton. Kod kojeg se za najnepovoljnije kombinacije opterećenja u tijeku građenja i eksploatacije dopuštaju vlačna naprezanja ograničenih veličina, odnosno manjih od dopuštenih.

Vc f ct,m Slika 1.3. Naprezanja na gornjem i donjem rubu za potpuno, ograničeno i djelomično prednapeti beton.

128

Prema načinu prednapinjanja razlikujemo:

prethodno ili adhezijsko prednapinjanje ( prednapinjanje prije stvrdnjavanja betona)

naknadno ili kablovsko prednapinjanje ( prednapinjanje nakon stvrdnjavanja betona)

TVZ

studeni 2008


Slika 1.4. Prethodno ili adhezijsko prednapinjanje ( prednapinjanje prije stvrdnjavanja betona).

129


V. tečaj

TVZ

Slika 1.5. Naknadno ili kablovsko prednapinjanje ( prednapinjanje nakon stvrdnjavanja betona). Prema stupnju prednapinjanja razlikujemo:

130

potpuno prednapeti beton k=1 armirani beton k=0 ograničeno i djelomično prednapeti beton 0
gdje je k odnos momenta dekompresije i ukupnog momenta:

k

M dek M g 'g q

(1.1)

TVZ

studeni 2008


Moment dekompresije je moment savijanja izazvan vanjskim opterećenjem koji je po veličini i smjeru takav da na vlačnom rubu poništi naprezanja izazvana silom prednapinjanja. Potpuno prednapeti elementi su oni u kojima pri najnepovoljnijoj kombinaciji djelovanja u betonu nema vlačnih naprezanja. Za njih je stupanj prednapinjanja 1.0. U ograničeno prednapetim elementima mogu nastati vlačna naprezanja, ali manja od dopuštenih. Kod njih je stupanj prednapinjanja manji od 1.0. Kod djelomično prednapetih elemenata pri određenoj kombinaciji djelovanja mogu se pojaviti pukotine, ali njihove karakteristične širine moraju biti manje od propisanih. Stupanj prednapinjanja im je između 0.4 i 0.7.

Naknadno kabelsko prednapinjanje može biti :

unutarnje (kabel se nalazi u presjeku) ili vanjsko (kabel se nalazi izvan presjeka).

Slika 1.6. Unutarnje i vanjsko prednapinjanje.

131


V. tečaj

TVZ

Slika 1.7. Primjer vanjskog prednapinjanja.

132

SVOJSTVA MATERIJALA ČELIK ZA PREDNAPINJANJE

TVZ

studeni 2008


Kvaliteta čelika može se opisati preko karakteristične vlačne čvrstoće fpk i karakteristične granice naprezanja fp0.1,k koja odgovara naprezanju s nepovratnom deformacijom 0.1%. Dijagram naprezanje-deformacija dan je na slici 2.1. Duktilnost čelika ocjenjuje se preko minimalne postignute ukupne deformacije Hpu,k i odnosa (fp/fp0.1)k.

Slika 2.1. Računski dijagram čelika za prednapinjanje.

133


V. tečaj

TVZ

Slika 2.2. Radni dijagrami armature i čelika za prednapinjanje. Vrijednosti fp0.1,k, fpk i Hpu,k za pojedine vrste čelika (žice, užad, šipke), koje se koriste u europskoj zajednici, dane su tablično. Traži se da čelik za prednapinjanje bude zavarljiv.

134

Maksimalni dopušteno naprezanje registrirano na preši Vpo za postizanje početne sile prednapinjanja Po ne smije prijeći:

0.80 f pk

V p0 d ®

¯0.90 f p 0.1,k

TVZ

studeni 2008


(2.1)

Neposredno nakon uklanjanja preše i unošenja sile u beton maksimalno dopušteno naprezanje, kod prednapinjanja poslije stvrdnjavanja, odnosno kod prednapinjanja prije stvrdnjavanja nakon gubitaka sidrenjem, ne smije prijeći:

0.75 f pk

V pm,0 d ®

¯0.85 f p 0.1, k

(2.2)

Sila unošenja proračunava se po izrazu: Pm,o = Vpm,o u Ap

(2.1)

gdje je Ap nazivna površina kabela.

Čelik za prednapinjanje dijeli se, ovisno o veličini relaksacije, na 3 klase:

Klasa 1: žice i užad s visokom relaksacijom Klasa 2: žice i užad s niskom relaksacijom Klasa 3: šipke.

135

V. tečaj

TVZ


Ovisno o naprezanju u čeliku i klasama relaksacije može se na dijagramu naprezanje – relaksacija (slika 2.3.) pronaći relaksacija čelika nakon 1000 h.

Slika 2.3. Relaksacija čelika prema EC2 nakon 1000 h kod 20oC u funkciji naprezanja sp Ako nema drugih podataka za modul elastičnosti čelika uzima se 195000 N/mm2. nHRN EN 10138-1

Čelik za prednapinjanje – 1. dio: Opći zahtjevi (prEN 10138-1:2000)

nHRN EN 10138-2

Čelik za prednapinjanje – 2. dio: Žica (prEN 10138-2:2000)

nHRN EN 10138-3

Čelik za prednapinjanje – 3. dio: Užad (prEN 10138-3:2000)

nHRN EN 10138-4

Čelik za prednapinjanje – 4. dio: Šipke (prEN 10138-4:2000)

Tablica 2.1. Hrvatske norme za čelik za prednapinjanje

136

TVZ

studeni 2008


Slika 2.4. Čelik za prednapinjanje Zahtjevi na čelik za prednapinjanje:

Visoka čvrstoća Niska relaksacija Mogućnost oblikovanja savijanjem na hladno Zavarljivost Niska osjetljivost na koroziju (posebno naponsku) Geometrijska pravilnost Velike dužine pri isporuci Ponekad dobra prionjivost Ponekad otpornost na zamor

137


V. tečaj

TVZ

Vrsta natege

Najmanji broj

Pojedinačna šipka ili žica

3

Šipke i žice, skupljene u nategu ili uže

7

Natege osim užadi **

3

Tablica 2.2. Najmanji broj natega. Tablica vrijedi ako se pretpostavi jednak promjer svih žica, šipki ili natega; **Taj zahtjev može se također smatrati ispunjenim ako element sadrži najmanje jedno uže sa sedam ili više žica (promjer žice t 4,0 mm).

138

BETON Zahtjevi na beton u prednapetim konstrukcijama:

TVZ

studeni 2008


Visoka tlačna čvrstoća, Mali iznos skupljanja i puzanja, Trajnost

Tip prednapinjanja

Najniži razred tlačne čvrstoće betona

Prethodno prednapinjanje (adheziono)

C30/37

Naknadno prednapinjanje

C25/30

Tablica 2.3. Najniži razredi betona za prednapeti beton.

Razred betona

C30/37

C35/45

C40/50

C50/60

ƒck, N/mm2

30.0

35.0

40.0

50.0

Dupušteno tlačno naprezanje u uporabi, N/mm2

18.0

21.0

24.0

30.0

Dupušteno tlačno naprezanje u fazi transporta, N/mm2

13.5

15.8

18.0

22.5

ƒctm, N/mm2

2.9

3.2

3.5

4.1

Tablica 2.4. Dopuštena tlačna i vlačna naprezanja u betonu. Modul elastičnosti betona:

E cm

9500 3 f ck 8

139

V. tečaj

TVZ


MORT ZA INJEKTIRANJE Injektiranje cijevi natega se izvodi normiranim postupcima s mortovima čija su svojstva propisana normama: HRN EN 446

Mort za injektiranje kabela za prednapinjanje – Postupci injektiranja

HRN EN 447

Mort za injektiranje kabela za prednapinjanje – Svojstva uobičajenih mortova za injektiranje

Tablica2.5. Hrvatske norme za svojstva morta za injektiranje kabela. Prostor između kabela i zaštitnih cijevi potrebno je ispuniti mortom za injektiranje ili uljem (ne smije biti zraka ni vode). Mort za injektiranje se pod pritiskom ubrizgava u najnižoj točki kabela a odzračivanje i izlaz morta se događaju u najvišoj točki.

Slika 2.5. Poprečni presjek kabela za prednapinjanje.

140

TVZ

studeni 2008


Slika 2.6. Uzdužni presjek prednapete grede. Cementni mort za injektiranje ima dvije zadaće. Štiti natege od korozije. Kako bi se ostvarila dobra zaštita od korozije, čelik mora biti potpuno obavijen cementnim mortom dostatne gustoće. Ne smiju se pojavljivati nezapunjeni dijelovi gdje se zadržao zrak ili voda. Voda se zimi može zalediti i izazvati odlamanje zaštitnog sloja betona. Druga zadaća cementnog morta za injektiranje je osiguranje sprezanja natege i konstruktivnog elementa. Za to je potrebna dostatna čvrstoća. Izvedba ukazuje na činjenicu da je problematično osiguranje potpune ispunjenosti zaštitne cijevi cementnim mortom bez šupljina. Najmanje šupljine mogu dovesti do korozije čelika. Cementni mort se ne smije injektirati pod velikim tlakom (2 MPa ili druga vrijednost određena postupkom injektiranja) niti velikom brzinom jer se tako onemogućuje stvaranje zračnih čepova, segregacija, oštećivanje konstrukcije, opreme i ventila, štite se radnici te se omogućuje kontrola protoka morta.

141

V. tečaj

TVZ


Cementni mort za injektiranje mora ispunjavati posebne zahtjeve:

malo izlučivanje vode, sedimentacija: Cementni mort ne smije biti proizveden s previše vode jer se ona ne može upiti u okolni beton zbog zaštitne cijevi. Izlučena zaostala voda povećava opasnost od korozije i pri niskim temperaturama može se zamrzavati. Ispitivanja su pokazala da se u zaštitnim cijevima s gornje strane u prvim satima, zbog sedimentacije, može stvoriti tanka mješavina cementa i vode ili mjehurići zraka. Zbog toga se kod velikih natega treba naknadno injektirati. Najveće izlučivanje u pravilu nastupa nakon 3-4 sata. Mjerenja treba provesti u tom vremenskom razmaku. S druge strane, cementni mort ne smije biti previše suh jer se zaštitna cijev može začepiti. Ispitivanja su pokazala da poteškoće s vodom rastu sa starošću cementa. Stoga je potrebno ograničiti starost cementa u proizvodnji cementnog morta za injektiranje. Cement ne smije biti mlađi od 2 do 3 dana kako bi se dostatno ohladio niti stariji od tri tjedna.

kohezija u plastičnom stanju do završetka postupka injektiranja: Očvršćivanje cementnog morta za injektiranje može početi tek nakon potpunog injektiranja zaštitne cijevi. U nekim slučajevima može biti potrebno i nekoliko sati za dovršenje postupka injektiranja. Dulji vremenski periodi postižu se dodacima koji ne smiju sadržavati kloride. Kod dodataka treba paziti na činjenicu da njihovo djelovanje ovisi o temperaturi. Konzistencija jako ovisi i o temperaturi morta. Najbolje vrijednosti bez dodataka postižu se pri temperaturi morta od oko 15 °C.

142

Cementni se mort injektira uz ispunjene uvjete navedene u tablici 2.6. za temperaturu zraka, konstrukcijski element i cementni mort. Temperatura °C

Zrak

Konstrukcijski element

Cementni mort

najmanja

5

5

10

najveća

30

25

25

TVZ

studeni 2008


Tablica 2.6. Rasponi temperature pri injektiranju.

Kada su temperature veće ili manje od navedenih u tablici, potrebne su posebne mjere koje osiguravaju uspješnost postupka injektiranja.

malo izdvajanje cementnog morta: Kod izdvajanja cementnog morta može doći do zarobljene vode ili velikih promjena volumena tijekom perioda očvršćivanja. Stoga je potrebno birati malu vrijednost vodocementnog omjera v/c. U isto vrijeme mort mora biti i dostatno plastičan te se stoga v/c omjer treba birati u rasponu 0,40 do 0,44.

mala deformacija zbog skupljanja: Skupljanje morta je uglavnom vrlo malo jer on ne može izgubiti vodu unutar zaštitne cijevi.

povećanje volumena stvaranjem mikropora: Mort se do ukrućenja treba širiti kako bi ispunio eventualne praznine. Tlačna sila zbog povećanja volumena ne smije biti prevelika.

dostatna tlačna čvrstoća i prionljivost

dostatna otpornost na zamrzavanje.

143

V. tečaj

TVZ


Svojstva cementnog morta za injektiranje u postupku potvrđivanja sukladnosti ispituju se normiranim postupcima (HRN EN 446). Ispituju se:

kohezija, izlučivanje vode, promjena volumena, čvrstoća.

Slika 2.7. Zaštitne cijevi u kojima se nalaze natege kod naknadnog prednapinjanja mogu biti čelične ili plastične. Promjer zaštitne cijevi kabela ovisi o broju užadi. Na slici 2.8. prikazana je tablica za sustav Dywidag. Zadnja dva broja kod oznake kabela odnose se na broj užadi. Npr. oznaka kabela 6812 znači da kabel ima 12 užadi. Zaštitna cijev je čelična rebrasta i ima dva promjera unutarnji i vanjski.

144

Prostor između natege i zaštitine cijevi može se ispuniti i s drugim materijalima:

mast, ulje, vosak.

TVZ

studeni 2008


Takva natega (unbonded) nije spojena s presjekom i kod nje postoji drugačiji tretman kod dokaza na slom (proračun uzdužne armature). Kod natege injektirane injekcijskom smjesom na bazi cementa (bonded) dolazi do promjene deformacija od djelovanja ostalih opterećenja. Kod bonded natege iz tog razloga dobivamo manje armature iz dokaza na slom.

Slika 2.8. Podaci o zaštitnim cijevima.

145

V. tečaj

TVZ


SUSTAVI ZA PREDNAPINJANJE UVOD Sastavni dijelovi natege jesu:

žice, snopovi žica užad, snopovi užadi šipke.

a)

Slika 3.1. Poprečni presjek užeta za prednapinjanje. a) standardni i b) kompaktni 7-žični presjek.

146

b)

Sidrene glave ili usidrenja ovisno o sustavu prednapinjanja čine:

adhezijska sidra na osnovi prianjanja sidra s navojem sidra na osnovi klina i čahure sidra na osnovi glavice.

TVZ

studeni 2008


Slika 3.2. Sidro kabela za prednapinjanje

147


V. tečaj

TVZ

Slika 3.3. Aktivno sidro kabela za prednapinjanje.

Slika 3.4. Privremeno sidro (kod radne reške) za nastavak kabela za prednapinjanje.

148

TVZ

studeni 2008


Slika 3.5. Klinovi za sidrenje užadi.

149

V. tečaj

TVZ


Opremu za prednapinjanje sačinjavaju:

preše za napinjanje natega oprema za injektiranje natega naprave za uvlačenje užadi hidrauličke pumpe

Slika 3.6. Preša za prednapinjanje kabela.

150

TVZ

studeni 2008


Slika 3.7. Oprema za injektiranje.

Slika 3.8. Hidrauličke pumpe.

Slika 3.9. Uređaj za uvlačenje užadi u zaštitnu cijev. (Tendon Pulling Machine).

151

V. tečaj

TVZ


Kako ne bi došlo do pomicanja kabela (tj. zaštitnih cijevi) za vrijeme betoniranja, zaštitnu cijev je potrebno vezati za podupirače ili postavljenu armaturu. Na taj način će se osigurati projektirana geometrija kabela.

Podupirači kabela:

ne smiju štetno djelovati ni na čelik ni na beton, trebaju biti dovoljno čvrsti da osiguraju stabilni položaj kabela u projektiranoj poziciji, ne smiju oštetiti zaštitu.

Slika 3.10. Podupirači kabela.

152

TVZ

studeni 2008


Slika 3.11. Prije betoniranja potrebno je napraviti kontrolu geometrije kabela. Kod proračuna ovakvih konstrukcija potrebno je voditi računa o dopuštenim razmacima kabela, sidara kabela i prostoru potrebnom za prešu jer ovi podaci također određuju dimenzije pojedinih dijelova poprečnog presjeka. Na slici 3.12. i u tablici 3.1. dane su standardne vrijednosti koje se upotrebljavaju u većini sustava za prednapinjanje. Svaki sustav za prednapinjanje ima svoje podatke o ovim vrijednostima, a koje ovise o sili u kabelu odnosno broju užadi.

153


V. tečaj

TVZ

Slika 3.12. Varijable za kabelsko prednapinjanje.

154

Promjer i broj užadi

Utori u betonu mm 1

2

Sidro dimenzije, mm D

3

4

Zaštitna cijev mm

Razmak sidara, mm

5

6

7

Preša mm C

D

TVZ

studeni 2008


E

13–1

130

110 30°

70

85

25/30

80

90

1200

140

100

13–3

180

115 30°

120

210

40/45

115

155

1100

200

150

13–4

240

115 30°

135

210

45/50

125

180

1100

248

175

13–7

240

120 30°

175

215

55/60

155

235

1200

342

220

13–12

330

125 30°

230

405

75/82

195

305

1300

405

250

13–19

390

140 30°

290

510

80/87

230

385

2100

490

295

15–1

135

115 30°

75

85

30/35

95

105

1200

140

100

15–3

200

115 30°

150

210

45/50

130

185

1100

210

140

15–4

240

120 30°

157

215

50/55

140

210

1200

342

220

15–7

305

125 30°

191

325

60/67

175

280

1300

405

250

15–12

350

140 30°

270

510

80/87

220

365

1500

490

295

15–19

470

160 30°

340

640

100/107

265

460

2000

585

300

Tablica 3.1. Standardne dimenzije za kabelsko prednapinjanje.

155


V. tečaj

TVZ

Slika 3.13. Varijable za kabelsko prednapinjanje ploča. Promjer i broj užadi

156

Utori u betonu mm

Sidro dimenzije, mm

Zaštitna cijev mm

1a

1b

2

3a

3b

4

5

13–1

130

130

110

70

110

70

30 dia.

13–4

144

310

103

96

250

130

75 × 20

15–1

150

150

115

130

130

95

35 dia.

15–4

168

335

127

115

280

240

75 × 20

Razmak sidara, mm xe, ye 125, 80 220, 140 145, 100 235, 160

Tablica 3.2. Standardne dimenzije za kabelsko prednapinjanje ploča.

xs, ys 150, 100 370, 220 175, 125 400, 230

Preša mm C

E

F

1390

100

1200

90

280

1450

100

–

1450

70

327

–

TVZ

studeni 2008


Slika 3.14. Sidra kabela kod naknadnog prednapinjanja.

Slika 3.15. Završetak prednapetih žica kod adhezijskog prednapinjanja.

157

V. tečaj

TVZ


SUSTAV BBRV Tri švicarska građevinska inženjera M. Birkenmaier, A. Brandestin i M. R. Roš formirali su studijsku grupu pod imenom BBR i u suradnji sa strojarskim inženjerom C. Vogtom pronašli i izradili tehnologiju za prednapinjanje betonskih i drugih konstrukcija pod imenom Sustav BBRV.

SUSTAV VORSPANN-TECHNIK Na osnovi Freyssinetova patenta razrađen je i proširen sustav Vorspann-Technik. Koriste se pojedinačne žice, šipke, užad te snopovi žica i užadi. Kako se najčešće koristi užad, ovdje će se dati potrebni podaci za njihovo korištenje prema prospektima Vorspann- Technik-sustava.

SUSTAV DYWIDAG Tvrtka Dywidag vlasništvo Dyckerhoff & Widmann iz Münchena proizvodi najviše sustave od pojedinačnih šipki te one od užadi.

SUSTAV VSL Švicarska tvrtaka sa sjedištem u Bernu. Vidi link: www.vsl-itrafor.com ili www.vsl.net

158

GUBICI I PADOVI SILE PREDNAPINJANJA

TVZ

studeni 2008


Slika 4.1. Dijagrami unutarnjih sila od prednapinjanja na statički određenom sustavu. Moment od prednapinjanja na statički određenom sustavu određuje se prema:

Mp

Pe

Gdje je: P- sila u kabelu e- udaljenost težišta kabela od težišta idealnog poprečnog presjeka.

159

V. tečaj

TVZ


Kabel možemo promatrati kao vanjsko opterećenje. On djeluje na nosač preko skretnih sila i preko sila na sidru.

Mp

Pe

p L2 8

Skretna sila:

p

8 P e L2

Slika 4.2. Dijagram normalnih naprezanja u poprečnom presjeku određuje se metodom superpozicije.

160

Sila prednapinjanja ostvarena istezanjem čelika mijenja se u tijeku vremena i uzduž elementa (slika 4.3.), a time se mijenjaju i naprezanja u betonu i čeliku.

TVZ

studeni 2008


Do gubitaka sile prednapinjanja dolazi prije i u tijeku unošenja tlačnog naprezanja u beton, a do padova, zbog relaksacije čelika i viskoznih deformacija betona, nakon uvođenja.

P

Sila u kabelu nakon uklanjana preše

Sila u kabelu u trenutku napinjanja

Sila u kabelu nakon svih gubitaka i padova

Slika 4.3. Dijagram sile u kabelu za slučaj prednapinjanja s jedne strane.

161

V. tečaj

TVZ


GUBITAK SILE PREDNAPINJANJA ZBOG TRENJA Prednapete konstrukcije poslije stvrdnjavanja izvode se tako da se kabeli prije montaže postavljaju u zaštitne cijevi. Poslije betoniranja i očvršćavanja betona kabeli se napinju pri čemu dolazi do njihova izduženja u odnosu na zaštitne cijevi, koje su već u ovom trenutku čvrsto vezane uz beton. Na spoju kabela i cijevi pri pomicanju prednapete armature javlja se trenje koje se suprotstavlja istezanju.

Gubitak sile prednapinjanja zbog trenja:

'PP ( x ) P0 1 e P4 kx

(4.1)

P0 – početna sila prednapinjanja koja ne smije prekoračiti veličinu

A p V p0

°0,80f pk - maksimalni dopušteno naprezanje na preši, mjerodavan V p0 d ® °¯0,9f p0.1,k je manji P - koeficijent trenja između kabela i zaštitne cijevi 4 -suma kutova skretanja kabela na duljini x u lučnoj mjeri k – valovitost kabela Vrijednosti koeficijenata P i k mogu se naći u dokumentaciji proizvođača sustava prednapinjanja. Eurocode 2 predlaže slijedeće vrijednosti za koeficijent trenja P za kabele koji popunjavaju 50% zaštitne cijevi: hladno obrađene žice

0.17

užad

0.19

rebrasti čelik

0.65

glatke šipke

0.33

Tablica 4.1. Vrijednosti za koeficijent trenja P.

162

Za vrijednost k navode se granice: 0.005 < k < 0.01 po dužnom metru (1/m)

TVZ

studeni 2008


Koeficijenti k i P mogu se također naći u dokumentaciji sustava prednapinjanja.

Kod skretanja kabela u vertikalnoj i horizontalnoj ravnini, za ukupno se skretanje uzima:

4 D J - kada skretanje slijedi jedno iza drugog ili tg 2 D tg 2 J - kada se skretanje javlja na istoj dionici,

tg 4 gdje je

D

ukupni kut skretanja u vertikalnoj, a

J

u horizontalnoj ravnini.

GUBITAK NAPREZANJA ZBOG PROKLIZNUĆA KLINA U trenutku predavanja sile prednapinjanja od preše sidru, zbog prokliznuća klina, dolazi do gubitka postignutog izduženja.

Proizvođač sustava za prednapinjanje daje vrijednost prokliznuća klina (Dl) ovisno o tipu sidra. Kada se sidrenje ostvaruje pomoću hladno obrađenih glavica (sustav BBRV) takvih gubitaka nema.

Odnos duljine prokliznuća klina i gubitka naprezanja bit će:

'l

1 Ez

³

x1

o

'V zl dx

(4.2)

163

V. tečaj

TVZ


Gubitak sile prednapinjanja prokliznućem klina:

'Psl

§4· 2P0 x 1 P¨ ¸ k © l ¹

(4.3)

Duljina utjecaja prokliznuća klina

x1

V p0

'l E s P4 / l k

(4.4)

GUBITAK NAPREZANJA ZBOG ELASTIČNIH DEFORMACIJA BETONA Pri adhezijskom prednapinjanju dolazi do elastičnog skraćenja elementa pri prijenosu sile s čelika na beton. Gubitak naprezanja je proporcionalan naprezanju koje se unosi u beton:

Gubitak sile prednapinjanja zbog elastičnih deformacija betona za prednapinjanje prije stvrdnjavanja betona:

'Pc

V xc0

De Ap 1 U1 D e

(4.5)

početno naprezanje u betonu u visini težišta čelika umanjen za gubitke trenjem i prokliznućem klina

V xc0

P0x U1 / A c

U1 1

Ac y cp - utjecaj ekscentriciteta sile P0 Ic

ycp - udaljenost težišta betonskog presjeka i kabela Ac - površina betonskog presjeka Ic - moment tromost betonskog presjeka De=Es/Ecm - omjer modula elastičnosti

164

(4.6)

Gubitak sile prednapinjanja zbog elastičnih deformacija betona za prednapinjanje nakon stvrdnjavanja betona:

'Pc

0,5

n 1 D e V xc0 A p n

TVZ

studeni 2008


(4.7)

n – broj kabela koji se sukcesivno prednapinju PAD NAPREZANJA ZBOG SKUPLJANJA I PUZANJA BETONA TE RELAKSACIJE ČELIKA Korištenjem algebarske veze naprezanje-deformacija prema Trostu, te pretpostavke da se težište meke i prednapete armature poklapa, dolazi se do izraza za pad naprezanja u prednapetom čeliku u obliku:

Vremenski gubici zbog skupljanja, puzanja i relaksacije čelika u vrijeme t:

'Pt t 'V p ,c s r Ap

H s t , t 0 E s 'V pr D e M t , t 0 V cg V cp 0 A § · A 1 D e p ¨¨1 c y cp2 ¸¸>1 0,8M t , t 0 @ Ac © Ic ¹

Ap

Hs(t,t0) -

procijenjena deformacija skupljanja

'V pr -

promjena naprezanja u kabelu zbog relaksacije, a dobije se

prema slici na osnovu omjera

V pg 0

-

V

p

(4.8)

/ f pk uz V p | 0,85V pg 0

početno naprezanje od prednapinjanja i stalnog opterećenja

M(t,t0) -

prognozirana vrijednost za koeficijent puzanja

V cg

-

naprezanje u betonu u visini kabela od stalnog opterećenja (-)

V pg 0

-

početna vrijednost naprezanja od prednapinjanja u betonu u

visini kabela

165

V. tečaj

TVZ


Uz poznate gubitke srednja vrijednost sile prednapinjana u vrijeme t na udaljenosti x od kraja uzduž prednapetog elementa određuje se prema izrazima:

Za prednapinjanje prije stvrdnjavanja betona

Pm, t

P0 'PP x 'Pc 'Pir 'Pt t

(4.9)

Za kabelsko prednapinjanje

Pm, t

P0 'PP x 'Psl 'Pc 'Pt t

(4.10)

Sila prednapinjanja u vrijeme t=0 je Pm0 određuje se smanjenjem početne sile za trenutne gubitke, dakle prema istim izrazima u kojima je zadnji član 0. Ova sila ne smije prekoračiti veličinu ApVpm,0.

Vpm,0 je maksimalno dopušteno naprezanje nakon gubitaka sidrenjem kod prednapinjanja prije stvrdnjavanja betona, odnosno maksimalno dopušteno naprezanje nakon uklanjanja preše kod kabelskog prednapinjanja. Mjerodavna je manja vrijednost od slijedećih:

0,75 f pk

V pm,0 d ®

¯0,85 f p 0.1,k

166

(4.11)

Konačna sila prednapinjanja Pmf je sila nakon svih gubitaka i trenutnih i vremenskih u t=f. Oznaka čelika

Y 1080/1230

Y 1375/1570

Y 1470/1670

Y 1570/1770

Y 1600/1860

fpk

1080

1375

1470

1570

1600

fp0.1,k

1230

1570

1670

1770

1860

0.8 fpk

984

1256

1336

1416

1488

0.9 fp0.1,k

972

1238

1323

1413

1440

V p0

972

1238

1323

1413

1440

0.75 fpk

923

1178

1253

1328

1395

0.85 fp0.1,k

918

1169

1250

1335

1360

V pm,0

918

1169

1250

1328

1360

800

1021

1086

1151

1209

TVZ

studeni 2008


Max sigma na preši

Max sigma na sidru t=0

V pm,f Max sigma na sidru t=f

Tablica 4.2. Maksimalna naprezanja u čeliku za vrijeme i nakon napinjanja i u beskonačnosti.

167

V. tečaj

TVZ


KONTROLA NAPREZANJA Prednapeti elementi proračunavaju se prema metodi dopuštenih naprezanja i po metodi graničnih stanja. Naprezanja u betonu, armaturi i čeliku za prednapinjanje u presjecima elemenata, pri najnepovoljnijoj kombinaciji opterećenja u toku prednapinjanja, građenja i korištenja, ne smiju prekoračiti dopuštene vrijednosti dane propisima. Isto tako mora se dokazati da elementi i konstrukcije zadovoljavaju uvjete nosivosti i upotrebljivosti.

Granično stanje naprezanja ograničava naprezanja za proračunsko opterećenje. Naprezanje u betonu, σc, za rijetku kombinaciju opterećenja, treba biti:

V c d 0, 6 f ck

(5.1)

a za nazovistalnu kombinaciju:

V c d 0, 45 f ck

(5.2)

Naprezanje u čeliku, za rijetku kombinaciju opterećenja, treba biti:

V s d 0,8 f yk

(5.3)

Naprezanje u prednapetom čeliku za t=0, treba biti:

V s d 0,75 f pk i d 0,85 f p 0.1,k

(5.4)

Naprezanje u prednapetom čeliku za t=f, treba biti:

V sf d 0,65 f pk

168

(5.5)

Klasa betona

C12/15

C16/20 C20/25 C25/30 C30/37 C35/45 C40/50 C45/55 C50/60

fct,m

1.6

1.9

2.2

2.6

2.9

3.2

3.5

3.8

4.1

fctk, 0,05

1.1

1.3

1.5

1.8

2.0

2.2

2.5

2.7

2.9

fctk, 0,95

2.0

2.5

2.9

3.3

3.8

4.2

4.6

4.9

5.3

TVZ

studeni 2008


Tablica 5.1. Vlačne čvrstoće betona. Za razvedene presjeke kao što su T, I i sandučasti presjeci kojima su ploče tanje od 10 cm, dopušteno naprezanje umanjuju se za 10%. U montažnim spojevima, bez posebne armature u spoju, najmanje naprezanje tlaka mora iznositi 1.5 N/mm2.

Prilikom proračuna naprezanja potrebno je odrediti sudjelujuću širinu. Jedan od uvjeta za njeno određivanje s obzirom na raspon dan je u tablici 5.2.

Slika 5.1. Sudjelujuća šrina b

169


V. tečaj

TVZ

T-presjek

Polu T-presjek

Prvo polje

bw + 0.17L

bw + 0.085L

Srednje polje

bw + 0.14L

bw + 0.07L

Konzola

bw + 0.20L

bw + 0.10L

Tablica 5.2. Sudjelujuća šrina b Izrazi za sudjelujuću širinu vrijede uz sljedeće uvjete:

Odnos susjednih raspona mora biti između 1.0 i 1.5. Duljina konzole mora biti manja od polovice susjednog raspona. Izrazi iz tablice se vrijede samo ako su manji od stvarne širine gornje pojasnice.

Kontrolu naprezanje potrebno je provesti za dva slučaja:

u fazi napinjanja i u fazi korištenja.

Iz uvjeta dopustivih naprezanja na donjem i gornjem rubu poprečnog presjeka u fazi napinjanja i u fazi korištenja određuje se oblik poprečnog presjeka ili broj kabela. Za proračun naprezanja u betonu i armaturi koriste se formule teorije elastičnosti.

f ct

170

N M r fc A W

Naprezanje na donjem i gornjem rubu za djelovanje pozitivnog momenta savijanja od vlastite težine (Mg) za fazu napinjanja (ako je sustav statički određen).

TVZ

studeni 2008


P0 P0 e M max d V ct ,dop 0.95 Ac 0.95 Wd 0.95 Wd

V cd

V cg

P0 P0 e M max d V c ,dop 0.95 Ac 0.95 Wd 0.95 Wd

Naprezanje na donjem i gornjem rubu za djelovanje pozitivnog momenta savijanja od vanjskih opterećenja (Mmax) za fazu eksploatacije (ako je sustav statički određen).

Pmf Pmf e M max d V ct , dop Ac ,id Wd ,id Wd ,id

V cd

V cg

Pmf Pmf e M max d V c ,dop Ac ,id Wd ,id Wd ,id

Idealna površina presjeka: Ac,id = Ac + (n - 1) (Az + As)

171

V. tečaj

TVZ


Naprezanje na donjem rubu za djelovanje pozitivnog momenta savijanja od vanjskih opterećenja (Mmax) za fazu eksploatacije (ako je sustav statički određen).

Pmf Pmf e M max Ac Wd Wd

V cd

V ct ,dop

V cd

Pmf Pmf e M max V ct , dop Ac Wd Wd

V cd

Pmf Ac

kd

kg

Wg Ac

§ e ¨1 ¨ k g ©

· M max ¸ V ct ,dop ¸ W d ¹

0

0

- jezgra dolje

Wd - jezgra gore Ac

e –udaljenost težišta kabela od težišta neto idealnog presjeka.

172

Za fazu napinjanja za djelovanje pozitivnog momenta savijanja od vlastite težine potrebno je na donjem rubu kontrolirati tlačna naprezanja, stoga izraz glasi:

Vd

Pmo Ac

§ e ¨1 ¨ k g ©

· Mg ¸ V c ,dop ¸ W d ¹

TVZ

studeni 2008


0

Slika 5.2. Naprezanje u fazi napinjanja i eksploatacije.

173


V. tečaj

TVZ

Slika 5.3. Naprezanje u fazi napinjanja i eksploatacije za presjek betoniran u dvije faze. Iz ta četiri uvjeta dopustivih naprezanja može se grafički konstruirati područje u kojem se smije nalaziti prednapeti čelik.

Slika 5.4. Magnel-ovi pravci.

174

GRANIČNO STANJE NOSIVOSTI Nakon što se napravi kontrola naprezanja na osnovu koje se određuje količina prednapetog čelika, potrebno je odrediti potrebu količinu armature prema kriterijima graničnog stanja nosivosti. Potrebno je dokazati da su računske veličine izazvane vanjskim djelovanjem manje od vrijednosti otpora poprečnog presjeka.

TVZ

studeni 2008


PRORAČUN UZDUŽNE ARMATURE

Slika 6.1. Granično stanje nosivosti prednapete grede.

M Sd d M Rd Potrebna površina nenapete armature:

As1

M Sd Ap V p z p zs f yd

Računska čvrstoća armature

f yd

f yk / J s

175

V. tečaj

TVZ


Računska čvrstoča čelika za prednapinjanje: 1660/1860

V pd

0.9 f pk / J s

0.9 1860 / 1.15 1455.7 N / mm 2

145.57kN / cm 2

Slika 6.2. Količina armature s obzirom na stupanj prednapinjanja. PRORAČUN POPREČNE ARMATURE Prednapeti elementi, osobito oni s povijenim kabelima, imaju povećanu nosivost na poprečne sile u odnosu na konvencionalno armirane nosače. Poprečne sile mogu biti znatno umanjene vertikalnom komponentom sile prednapinjanja, a glavna kosa vlačna naprezanja djelovanjem horizontalne komponente sila u kabelima. Proračun prednapetih elemenata naprezanih glavnim kosim naponima provodi se prema Proširenoj Mörschovoj analogiji s rešetkom. U nosačima s povijenim kabelima prema gore računska poprečna sila bit će:

VSd

J g Vg J q Vq J p ( P sin D )

D - kut nagiba osi rezultantnoga kabela prema osi nosača u promatranom presjeku.

176

Posmično naprezanje u presjeku dobiva se prema izrazu:

W Sd

VSd Sid I id bw

TVZ

studeni 2008


Ako se u rebru nalaze šipke ili kabeli kod kojih je promjer zaštitne cijevi In > bw/8, posmična naprezanja se proračunavaju s reduciranom širinom:

bw , red

bw 0.5¦ I

Kontinuirano opterećenje na duljini 0.75 h uz ležaj ne uključuje se u poprečnu silu iz istih razloga kao kod armiranobetonskih nosača.

177

V. tečaj

TVZ


GRANIČNO STANJE UPORABLJIVOSTI Za razliku od graničnih stanja nosivosti koeficijenti sigurnosti za opterećenje i za materijal u graničnim stanjima uporabljivosti iznose ukoliko nije drugačije određeno: JG,j=JQ,j=1,0 JM =1,0

Treba dokazati da je:

Ed d Cd

Tri osnovne kontrole koje se provode u graničnom stanja uporabljivosti su:

kontrola naprezanja, kontrola pukotina i kontrola progiba.

Kod djelomično prednapetih konstrukcija predviđa se otvaranje pukotina samo nadolaskom pokretnog opterećenja i njihovo zatvaranje nakon prestanka djelovanja tog opterećenja. Karakteristične širine pukotina moraju biti manje od graničnih veličina danih propisima, a koje ovise o agresivnosti okoline i trajanja opterećenja. Za karakterističnu širinu pukotina uzeta je 70% veća vrijednost od srednje širine pukotina.

178

Betonski mostovi dijeli mostove u razrede od A do E. Konstruktivnom elementu moraju biti dodijeljeni razredi agresivnog djelovanja okoliša. Razred

Kombinacija djelovanja za dokaz dekompresije (Vcd0)

širine pukotina

A

rijetka

-

B

učestala

rijetka

C

nazovistalna

učestala

TVZ

studeni 2008


računska vrijednost širine pukotine wk [mm] 0,2

D

učestala

E

nazovistalna

0,3

F

nazovistalna

0,4

Tablica 7.1. Zahtjevi za ograničenje širina pukotina i dekompresiju.

Ukoliko su zadovoljeni uvjeti prema tablicama, smatra se da su zadovoljeni uvjeti trajnosti i kakvoće mosta u smislu graničnog stanja uporabe. Za konstruktivne elemente s posebnim zahtjevima (npr. posude za vodu) mogući su stroži uvjeti za širinu pukotina. Zadovoljavanje graničnog stanja dekompresije znači da je betonski presjek za mjerodavnu kombinaciju opterećenja u fazi građenja, na rubu, a u konačnom stanju u potpunosti u tlaku od prednapete sile u vlačnom području. Kada se dimenzionira prema razredima širine pukotina i dekompresije, A, B i C za mjerodavnu kombinaciju djelovanja na natezi bližem rubu presjeka ne smiju nastupiti vlačna naprezanja.

179

V. tečaj

TVZ


Kod dokaza dekompresije u fazama građenja dopušteni su sljedeći koeficijenti za karakterističnu vrijednost prednapinjanja:

ubetonirane natege, vođene ravno ili približno ravno (npr. centrično prednapinjanje kod uzdužnog potiskivanja): rinf = 1,00, rsup = 1,10; ubetonirane zakrivljeno vođene natege: rinf = 0,95, rsup = 1,10; vanjske natege: rinf = 1,00, rsup = 1,00.

Dokaz dekompresije provodi se uzimajući u obzir linearne promjene temperature 'TM. Puno prednapinjanje odgovara razredima A i B, ograničeno prednapinjanje razredu C, a armirani beton razredima D i E (tablica 6.15). prednapinjanje

puno

ograničeno

Djelomično

razred

AiB

BiC

C, D i E

Tablica 7.2. Približna usporedba razreda širine pukotina i dekompresije i starih naziva Dokazi za granično stanje uporabe sadrže:

180

ograničenje naprezanja; ograničenje pukotina i dokaze dekompresije; ograničenje deformacija; ograničenje vibracija i dinamičkih utjecaja.

Ukoliko se most prednapinje u uzdužnom smjeru, a u poprečnom ne, potrebno je tako odrediti dimenzije poprečnog presjeka da su na rubu poprečnog presjeka za rijetku kombinaciju djelovanja vlačna naprezanja betona u naponskom stanju I manja od vrijednosti u tablici 6.16. Dokaz ograničenja širina pukotina u poprečnom smjeru provodi se uz iste uvjete kao i u uzdužnome smjeru.

razred čvrstoće betona

tlačne

dop Vc,rub [N/mm2]

C30/37

C35/45

C40/50

C45/55

C50/60

4,0

5,0

5,5

6,0

6,5

TVZ

studeni 2008


Tablica 7.3. Dopuštena rubna vlačna naprezanja betona u poprečnom smjeru kada se ne prednapinje u poprečnom smjeru

181

V. tečaj

TVZ


PROTOKOL PREDNAPINJANJA Prednapinjanje prednapetog čelika izvode specijalizirane osobe prema protokolu prednapinjanja. Kako bi bili sigurni da je čelik doista prednapet prema proračunskoj sili potrebno je kontrolirati dvije osnovne vrijednosti:

pritisak na preši u barima i izduženje čelika u milimetrima.

Slika 8.1. Protokol prednapinjanja. Ako se tijekom unošenja sile u naknadno napete kabele računsko izduženje ne dobiva u granicama ± 5 % uvjetovane ukupne sile ili unutar ± 10 % uvjetovane sile za jedan kabel, treba poduzeti mjere predviđene projektnim specifikacijama. Jednako treba postupiti i ako se tijekom unošenja sile u prethodno napete kabele računsko izduženje ne dobiva u granicama ± 3 % uvjetovane ukupne sile ili unutar ± 5 % uvjetovane sile za jedan kabel.

182

Suvremeni načini proračuna konstrukcija

TVZ

studeni 2008


Geotehnika u propisima za projektante (EC 7-1)

Autorica: dr.sc. Sonja Zlatović, dipl.ing.građ. prof. visoke škole Tehničko veleučilište u Zagrebu

183

V. tečaj

TVZ

184


Eurokod 7 Geotehničko projektiranje

Eurokod u Hrvatskoj

Članice CEN-a (Europskog odbora za normizaciju), tj. zemlje EU i CEFTA, prihvatile su 2004. godine tekst nove europske norme Eurokod 7: Geotehničko projektiranje – 1. dio: Opća pravila (EN 1997-1:2004). Time je nova norma zamijenila deset godina staru prednormu ENV 19971:1994. Bit će u uporabi usporedno s postojećim normama do kraja 2009. kada se nekompatibilne stare norme moraju povući. 2007. i 1997-2, drugi dio. Niz bitnih novina i promjena da svaka od članica definira posebnosti koje su strogo ograničene i unose se u normu kroz Nacionalni dodatak, a odnose se na parametre (parcijalni, modelski i korelacijski faktori) jednog ili više izabranih između tri ponuđena pristupa projektiranju, parametre koji određuju dozvoljene pomake temelja, parametre koji određuju minimalne zahtjeve za geotehničke istražne radove, postupke proračuna i kontrole, te parametre koji se odnose na dimenzioniranje uz pomoć uobičajenih i općenito konzervativnih pravila.

u Hrvatskom zavodu za normizaciju provodi se postupak prilagođavanja Eurokoda uvjetima u RH priprema se prijevod Eurokoda koji će biti prihvaćen kao nacionalni dokument s dodacima koji obuhvaćaju posebitosti RH prije: prihvaćanje Eurokoda u originalu budući da prijevod nije dovršen, kao ni rječnik geotehničkih pojmova, i uopće, … bilješke na engleskom s dodacima na hrvatskom. engleski termini su službeni termini Eurokoda, hrvatski termini su najvjerojatniji nazivi koji će se naći u budućem Eurokodu

ovo je prvi zajednički europski sustav standarda zanimljiv i zato što je prvi zajednički za cijelu građevinu

z

Eurocode 7-1: Geotehničko projektiranje - Opća pravila

TVZ

studeni 2008


z


Eurocode: Basis of structural design: osnove projektiranja konstrukcija & Designers’ Guide to EN 1990

Paket Eurokoda

1. General: općenito

EN 1990: Eurocode Basis of structural design: osnove projektiranja k. EN 1991: Eurocode 1 Actions on structures: djelovanja na konstrukcije EN 1992: Eurocode 2 Design of concrete structures: projektiranje betonskih k. EN 1993: Eurocode 3 Design of steel structures: projektiranje čeličnih konstrukc EN 1994: Eurocode 4 Design of composite steel and concrete structures: spregnu EN 1995: Eurocode 5 Design of timber structures: .. drvenih.. EN 1996: Eurocode 6 Design of masonry structures: .. zidanih.. EN 1997: Eurocode 7 Geotechnical design: geotehničko projektiranje EN 1998: Eurocode 8 Design of structures for earthquake resistance: projektiranje konstrukcija za potresnu otpornost EN 1999: Eurocode 9 Design of aluminium structures: .. aluminijskih..

EN 1990: Eurocode: Basis of structural design



1.5... svojstva materijala ili proizvoda (material or product property ) karakteristična vrijednost: characteristic value (Xk or Rk) vrijednost svojstva materijala ili proizvoda koja ima propisanu vjerojatnost da neće biti dosegnuta u hipotetskom nizu neograničenih pokušaja. Ova vrijednost općenito odgovara određenoj fraktili pretpostavljene statističke distribucije pojedinog svojstva materijala ili proizvoda. Nominalna vrijednost se ponekad koristi kao karakteristična vrijednost. projektna vrijednost svojstva materijala ili proizvoda: design value of a material or product property (Xd or Rd) vrijednost dobivena dijeljenjem karakteristične vrijednosti s parcijalnim faktorom Jm ili JM , ili, u posebnim uvjetima, izravnim određivanjem nominalna vrijednost materijala ili proizvoda: nominal value of a material or product property (Xnom or Rnom) vrijednost koja se normalno koristi kao karakteristična vrijednost i određena je iz odgovarajućih dokumenata kao što je Europska norma ili Prednorma


1.5. Nazivi i definicije koji se odnose na djelovanja karakteristična vrijednost djelovanja: characteristic value of an action (Fk) glavna reprezentativna vrijednost djelovanja reprezentativna vrijednost djelovanja: representative value of an action (Frep) vrijednost koja se koristi za provjeru graničnog stanja. To može biti karakteristična vrijednost (Fk) ili.. (\Fk) projektna vrijednost djelovanja: design value of an action (Fd) vrijedonst dobivena množenjem reprezentativne vrijednosti parcijalnim faktorom Jf NAPOMENA Produkt reprezentativne vrijednosti množen s parcijalnim faktorom JF = JSd u Jf također se može odrediti kao projektna vrijednost djelovanja (See 6.3.2).


Eurocode: Basis of structural design: osnove projektiranja konstrukcija & Designers’ Guide to EN 1990 1.5... geometrijska svojstva karakteristična vrijednost geometrijskog svojstva: characteristic value of a geometrical property (ak) vrijednost koja se uobičajeno poklapa s dimenzijama specificiranima projektom. Gdje je potrebno, vrijednosti geometrijskih veličina mogu odgovarati nekoj propisanoj fraktili statističke distribucije. projektna vrijednost geometrijskog svojstva: design value of a geometrical property (ad) općenito nominalna vrijednost. Gdje je potrebno, vrijednosti geometrijskih veličina mogu odgovarati nekoj propisanoj fraktili statističke distribucije. PRIMJEDBA Projektna vrijednost geometrijskog svojstva uglavnom je jednaka karakterističnoj vrijednosti. Ipak, može se smatrati različitom u slučajevima gdje je promatrano granično stanje vrlo osjetljivo prema vrijednosti geometrijskog svojstva, na primjer u slučaju utjecaja geometrijskih nepravilnosti na izvijanje. U takvim slučajevima, projektna vrijednost će normalno biti određena kao vrijednost određena izravno, na primjer u odgovarajućoj Europskoj normi ili Prednormi. Alternativno, može se ustanoviti na statističkoj osnovi sa vrijednosti kojoj odgovara prikladnija fraktila (npr. rjeđa vrijednost) nego za karakterističnu vrijednost.



185

V. tečaj

TVZ



Eurocode: Basis of structural design: osnove projektiranja konstrukcija


2. Requirements: zahtjevi & Designers’ Guide to EN 1990

1.1. Scope: pregled glavni dokument u sustavu Eurokoda ustanovljava principe i zahtjeve za sigurnost, uporabivost i trajnost konstrukcija opisuje osnove projektiranja i provjere i određuje upute za odgovarajuće aspekte pouzdanosti konstrukcija određuje osnove i opća načela za projektiranje konstrukcija zgrada i građevina of buildings and civil and engineering works (uključujući geotehničke aspekte, otpornost konstrukcije pri požaru i situacije koje uključuju potres, izvedbu i privremene konstrukcije) i treba je rabiti zajedno sa EN 1991 to EN 1999

2.1. Basic requirements: osnovni zahtjevi 2.1.4. Robustness..robusnost .. sposobnost da se izdrži posljedice grešaka bez oštećenja nerazmjernih izvornom uzroku.. ability to withstand events of consequences of human errors without being damaged to an extent disproportionate to the original cause.. (1)Izbjegavanje, uklanjanje ili smanjivanje hazarda. (2)Izbor konstruktivnih oblika koji imaju nisku osjetljivost za promatrane hazarde (3)Izbor strukturnih oblika i projekta koji će preživjeti na odgovarajući način slučajno uklanjanje pojedinog elementa ili dijela konstrukcije ili pojavu prihvatljive lokalne štete. (4)Izbjegavanje, koliko je god moguće, konstruktivnih sustava koji se mogu srušiti bez upozorenja. (5)Povezivanje konstruktivnih elemenata u cjelinu.



Eurocode 7: Geotechnical design Geotehničko projektiranje General rules opća pravila

sadržaj EN 1997-1 Geotechnical design – Part 1: General rules: Eurocode 7-1: Geotehničko projektiranje 1. General: općenito - Opća pravila 2. Basis of geotechnical design: osnove geotehničkog projektiranja 3. Geotechnical data: geotehnički podaci 4. Supervision of construction, monitoring and maintenance: nadzor, monitoring i održavanje 5. Fill, dewatering, ground improvement and reinforcement: ugradnja zemljanih mater., crpljenje, poboljšanje i armiranje tla 6. Spread foundations: plitki temelji 7. Pile foundations: piloti 8. Anchorages: geotehnička sidra 9. Retaining structures: poduporne konstrukcije 10.Hydraulic failure: hidraulički slom 11.Overall stability: opća stabilnost 12.Embankments: nasipi Annexes

R Frank,

C Bauduin, Designers’ Guide to EN 1997 R Driscoll, M Kavvadas, N Krebs Ovensen, T Orr, B Schuppener

z



sadržaj EN 1997-2 Geotechnical design – Part 2: Ground investigation and testing: Geotehničko projektiranje – geotehničko ispitivanje 1. General: općenito 2. Planning of ground investigations: planiranje geotehničkih ispitivanja.. geotehničkih istražnih radova 3. Soil and rock sampling and groundwater measurements: uzorkovanje tla i stijene i mjerenje podzemne vode 4. Field tests in soil and rock: in situ ispitivanja 5. Laboratory tests on soil and rock : laboratorijska ispitivanja tla i stijene 6. Ground investigation report: geotehničko izvješće

Annexes z


186

pregled Eurokoda 7 EN 1997 – dio I: Opća pravila Geotehničko izvješće Geotehnički projekt

EN 1997 – dio II: Geotehnički istražni radovi

Characteristic values: karakteristične vrijednosti Design values: projektne vrijednosti Hydraulic failure: hidraulički slom Xd Fd Overall stability: opća stabilnost Xd = XK/JM Fd = JF · Frep Fill, dewatering, ground Frep = \ · Fk improvement and reinforcement: ugradnja zemljanih materijala, ad =anom +' _ a crpljenje vode, poboljšanje i armiranje tla Ultimate limit states: granična stanja nosivosti EQU STR and GEO UPL HYD Spread foundations: plitki tem. Pile foundations: piloti Serviceability limit states : Anchorages: geotehn. sidra granična stanja uporabe Retaining structures: poduporne Nadzor konstrukcije .. valjanost projektnih pretpostavki.. Embankments: nasipi monitoring i održavanje Eurocode 7-1: Geotehničko projektiranje - Opća pravila

2. Osnove geotehničkog projektiranja


2.1. Design requirements projekni zahtjevi 2.2. Design situations projektne situacije 2.3. Durability trajnost 2.4. Geotechnical design by calculation geotehničko projektiranje kroz proračun 2.5. Design by prescriptive measures projektiranje propisanim mjerama 2.6. Load tests and tests on experimental models probna opterećenja i eksperimentalni modeli 2.7. Observational method metoda opažanja 2.8. Geotechnical Design Report geotehnički projekt

2.1. Design requirements projektni zahtjevi treba dokazati da niti jedno značajno granično stanje nije dosegnuto treba uzeti u obzir: • uvjete u tlu glede opće stabilnosti i pomaka tla • prirode i veličine građevine i njenih elemenata, uključujući posebne zahtjeve kao što je projektni vijek • uvjete glede okoliša – susjednih objekata, prometa, usluga, vegetacije, opasnih kemikalija • uvjeta u tlu • podzemne vode • utjecaja okoliša (hidrologija, površinska voda, tonjenje, sezonske promjene temperature i vlažnosti)

z


TVZ

studeni 2008


z




2.1. Projektni zahtjevi granična stanja trebaju biti provjerena barem jednom od metoda limit states should be verified by one or a combination of .. • use of calculations Â 2.4 proračun • adoption of prescriptive measures Â 2.5 propisane mjere • experimental models and load tests Â 2.6 eksperimentalni modeli i probna opterećenja • an observational method Â 2.7 metoda opažanja

2.1. Projektni zahtjevi geotehnička kategorija 1 Geotechnical Category 1 .. samo male i relativno jednostavne konstrukcije .. osnovni zahtjevi mogu biti ispunjeni na temelju iskustva i kvantitativnih geotehničkih ispitivanja .. sa zanemarivim rizicima rutinske metode za projektiranje i izvedbu temelja samo ako nema iskopa ispod razine podzemne vode ili..

ako je moguće, projektni rezultati trebaju biti provjereni prema usporedivim iskustvima složenost svakog geotehničkog projekta treba biti identificirana zajedno s pridruženim rizicima tri geotehničke kategorije mogu biti uvedene.. nacionalni dodatak

z


z




2.1. Projektni zahtjevi geotehnička kategorija 2 Geotechnical Category 2 .. uobičajeni tipovi konstrukcija i temelja bez posebnih rizika zbog teških uvjeta u tlu ili uvjeta opterećivanja .. kvantitativni podaci o tlu i analiza .. .. rutinske procedure pri ispitivanju i izvedbi

2.1. Projektni zahtjevi geotehnička kategorija 3 Geotechnical Category 3 .. konstrukcije ili dijelovi izvan GC 1 i 2 .. alternativne mjere i pravila.. primjeri: very large or unusual structures, velike i neuobičajene konstrukcije structures involving abnormal risks, or unusual or exceptionally difficult ground or loading conditions, konstrukcije koje su izložene izuzetnom riziku ili neuobičajenom ili posebno teškim uvjetima u tlu ili opterećivanju structures in highly seismic areas, konstrukcije u područjima visoke seizmičnosti structures in areas of probable site instability or persistent ground movements that require separate investigation or special measures konstrukcije u područjima vjerojatne nestabilnosti tla ili trajnih pomicanja tla koji zahtjevaju posebna ispitivanja ili posebne mjere

spread foundations, raft foundations, pile foundations, examples: walls and other structures retaining or supporting soil or water, plitki temelji, temeljne ploče, piloti, potporni zidovi excavations, iskopi bridge piers and abutments, temelji mostovi embankments and earthworks, nasipi ground anchors and other tie-back systems, sidra tunnels in hard, non-fractured rock and not subjected to special water tightness or other requirements tuneli u čvrstim, neraspucalim stijenama i bez posebnim zahtjevima za vododrživosti z


z


187

V. tečaj

TVZ




2.4. Geotehničko projektiranje temeljem proračuna 2.4.1 Općenito znanje o uvjetima u tlu i stijeni ovisi o obimu i kvaliteti geotehničkih ispitivanja. to znanje i kvaliteta izvedbe uglavnom su značajniji za ispunjavanje osnovnih zahtjeva nego je preciznost u modelima proračuna i parcijalnim faktorima

2.4. Geotehničko projektiranje temeljem proračuna 2.4.1 Općenito veličina i raspodjela pritiska tla, unutarnje sile i momenti mogu (usidrene ili razuprte zagatne stijene) znatno ovisiti o krutosti konstrukcije krutosti i čvrstoći tla stanju naprezanja u tlu analize moraju koristiti relacije između naprezanja i deformacije za tlo&stijenu i gradivo i stanja naprezanja u tlu koja su dovoljno reprezentativna za promatrano granično stanje da bi dali sigurni rezultat

z

z





2.4. Geotehničko projektiranje temeljem proračuna 2.4.5 Karakteristične vrijednosti 2.4.5.2 Karakteristične vrijednosti geotehničkih parametara područje tla koje utječe na ponašanje geot.k. pri pojedinom gran.stanju uglavnom je bitno veće nego je uzorak ili .. područje aktivirano u pojedinom in situ pokusu… ►oprezna procjena srednje vrijednosti za cijelu površinu ili volumen tla/stijene .. ako najdonja ili najgornja vrijednost.. oprezna procjena donje i gornje vrijednosti koje se mogu dogoditi u području tla koje utječe na ponašanje geot.konstrukcije .. to područje: može ovisiti o ponašanju pridržane konstrukcije primjer: slom tla pod temeljem za zgradu na više tem. stopa: ili pojedine zone pod temeljima ili pod cijelom zgradom ako je konstrukcija kruta ako se koriste statistički postupci .. treba razlikovati između lokalnog i regionalnog uzorkovanja karakteristična vrijednost.. računska vjerojatnost.. slabija vrijednost .. ne veća od 5%, razina pouzdanosti od 95% ako se koriste standardne tablice .. birati vrlo oprezne vrijednosti

2.4. Geotehničko projektiranje temeljem proračuna 2.4.6 Design values Projektne vrijednosti 2.4.6.1 Design values of actions Projektne vrijednosti djelovanja .. EN 1990:2002 .. izravno ili izvedene iz reprezentativnih vrijednosti:

Fd Fd = JF · Frep Frep = \ · Fk \ .. EN 1990:2002

JF .. Annex A ili NA .. Annex A (konvencionalni projekti) .. ako izravno.. zahtijevana razina sigurnosti: Annex A

z


z




2.4. Geotehničko projektiranje temeljem proračuna 2.4.6 Projektne vrijednosti 2.4.6.2 Design values of geotechnical parameters: Projektne vrijednosti geotehničkih parametara: .. izravno ili izvedene iz karakterističnih vrijednosti:

2.4. Projektiranje na temelju proračuna 2.4.7 Granična stanja nosivosti 2.4.7.1 Općenito gdje je prikladno.. slijedeća granična stanja.. ne dosegnuta: gubitak ravnoteže (equlibrium) konstrukcije ili tla/stijene, kao krutog dijela, pri čemu čvrstoća konst. materijala i tla/stijene nije značajna za otpornost (EQU >) unutarnji slom ili prevelike deformacije konstrukcije ili konstr. elementa, uključujući temelje, pilote, podrumske zidove.. pri čemu čvrstoća (strength) konstr.mat. jest značajna za otpornost (STR >) slom ili prevelike deformacije tla/stijene, pri čemu čvrstoća tla ili stijene jest značajna za otpornost (GEO >) gubitak ravnoteže konstrukcije ili tla/stijene uslijed uzgona ili drugog vertikalnog djelovanja (uplift) (UPL) hidraulički slom, unutarnja erozija i “piping” u tlu uslijed hidrauličkih gradijenata (HYD)

Xd Xd = XK/JM JM za trajne .. Annex A ili NA .. Annex A (konvencionalni projekti) .. ako izravno.. zahtijevana razina sigurnosti: Annex A

z


188

z




2.4. Projektiranje na temelju proračuna 2.4.7 Granična stanja nosivosti 2.4.7.2 Provjera statičke ravnoteže .. EQU… treba potvrditi da

2.4. Projektiranje na temelju proračuna 2.4.7 Granična stanja nosivosti 2.4.7.3 Provjera otpornosti za granična stanja nosivosti konstrukcije i tla/stijene u stalnim i prolaznim situacijama STR i GEO 2.4.7.3.1 Općenito granično stanje sloma ili prevelike deformacije konstruktivnog elementa ili područja tla/stijene.. STR i GEO.. treba potvrditi da

EQU

Edst;d ≤ Estb;d+ Td

TVZ

studeni 2008


Edst;d = E { JFFrep; Xk/JM; ad} dst Ed ≤ Rd

Estb;d = E { JFFrep; Xk/JM; ad} stb .. parcijalni faktori: A.2(1), A.2(2), tablice A.1 i A.2 ili NA .. uglavnom važni pri projektiranju konstr. rijetko u geot. proj…: kruti temelji na stijeni..

z

z





2.4. Projektiranje na temelju proračuna 2.4.7 Granična stanja nosivosti 2.4.7.3 Provjera otpornosti za granična stanja nosivosti konstrukcije i tla/stijene u stalnim i prolaznim situacijama STR i GEO 2.4.7.3.2 Učinci djelovanja .. parcijalni faktori.. ili na djelovanja ili na njihove učinke: Frep E

2.4. Projektiranje na temelju proračuna 2.4.7 Granična stanja nosivosti 2.4.7.3 Provjera otpornosti za granična stanja nosivosti konstrukcije i tla/stijene u stalnim i prolaznim situacijama STR i GEO 2.4.7.3.3 Projektne otpornosti .. parcijalni faktori.. svojstava tla ( ) ili otpornosti ( ) ili oboje X R

or

E { JFFrep; Xk/JM; ad}

or

Rd = R { JFFrep; Xk/JM; ad}

Ed = JE E { Frep; Xk/JM; ad}

or

Rd = R { JEFrep; Xk;

Ed =

.. parc. faktori.. A.3.1(1), A.3.2(1) ili NA, tablice A.3, A.4: preporuč. vr. .. parc. faktori na djelovanja iz ili kroz tlo (pritisak vode..) mogu voditi do neracionalnih ili fizikalno nemogućih projektnih vrijednosti.. ► faktori se mogu primijeniti izravno na učinke djelovanja izvedeno iz reprezentativnih vrijednosti djelovanja

ad} /JM

Rd = R { JEFrep; Xk/JM; ad} / JR .. gdje učinci djelovanja su faktorirani,

JR;d =1,0

parcijalni faktori: A.3.3.1(1), A.3.3.2(1), A.3.3.4(1), A.3.3.5(1), A.3.3.6(1), NA, tablice A.5-A.8, A.12, A.13, A.14: preporuč.vr. z


z




2.4. Projektiranje na temelju proračuna 2.4.7 Granična stanja nosivosti 2.4.7.3 Provjera otpornosti za granična stanja nosivosti konstrukcije i tla/stijene u stalnim i prolaznim situacijama STR i GEO 2.4.7.3.4 Projektni pristupi (Design Approaches) 2.4.7.3.4.1 Općenito .. koji projektni pristup DA treba koristiti može biti određeno NA .. dalje pojašnjenje: Annex B .. parcijalni faktori u Annex A.. A za djelovanja ili učinke djelovanja M za parametre tla R za otpornosti

2.4. Projektiranje na temelju proračuna 2.4.7 Granična stanja nosivosti 2.4.7.3 Provjera otpornosti za granična stanja nosivosti konstrukcije i tla/stijene u stalnim i prolaznim situacijama STR i GEO 2.4.7.3.4.1 Projektni pristup 1 (Design Approach 1) .. osim za projekt. osno opt. pilota i sidara.. provjeriti da se granično stanje of sloma ili prevelikih deformacija neće dogoditi niti pri jednoj kombinaciji skupova parcijalnih faktora: Kombinacija 1: A1 M1 R1 Kombinacija 2: A2 M2 R1 “” znači “biti kombinirano sa” parcijal f. primijenjeni na djelovanja i na param. čvrstoće tla/st.

z


z


189

V. tečaj

TVZ




2.4. Projektiranje na temelju proračuna 2.4.7 Granična stanja nosivosti 2.4.7.3 Provjera otpornosti za granična stanja nosivosti konstrukcije i tla/stijene u stalnim i prolaznim situacijama STR i GEO 2.4.7.3.4.1 Projektni pristup 1 (Design Approach 1) za projekt. osno opt. pilota i sidara.. s svakom od A1 M1 R1 Kombinacija 1: Kombinacija 2: A2 (M1 ili M2) R1

2.4. Projektiranje na temelju proračuna 2.4.7 Granična stanja nosivosti 2.4.7.3 Provjera otpornosti za granična stanja nosivosti konstrukcije i tla/stijene u stalnim i prolaznim situacijama STR i GEO 2.4.7.3.4.2 Projektni pristup 2 (Design Approach 2) .. potvrditi da se neće dogoditi granično stanje sloma ili prevelike deformacije … sa slijedećom komb. skupa parc.f. Kombinacija : A1 M1 R2 parc. f. primjenj. na djelovanja ili na učinke djelovanja i na otpornosti tla/st. ako se koristi za kosine i analizu opće stabilnosti rezultirajući učinak djelovanja na kliznoj plohi množi se sa i posmična otpornost duž klizne plohe se dijeli sa

Komb.1, parc.f. na djelovanja i na param. čvrstoće tla/st. Komb.2, na djelovanja, na otpornosti tla i ponekad na param. čvrstoće tla/st. in Komb.2, M1 korišten za pror. otpornosti pilota i sidara, M2 za nepovoljna djelovanja na pilota uslijed negativnog trenja ili poprečnog opt.

JR;e

JE

z


z




2.4. Projektiranje na temelju proračuna 2.4.7 Granična stanja nosivosti 2.4.7.3 Provjera otpornosti za granična stanja nosivosti konstrukcije i tla/stijene u stalnim i prolaznim situacijama STR i GEO 2.4.7.3.4.3 Projektni pristup 3 (Design Approach 3) .. potvrditi da se neće dogoditi granično stanje sloma ili prevelike deformacije … sa slijedećom komb. skupa parc.f. Kombinacija : (A1 ili A2) M2 R3 A1 na djelovanja konstrukcije A2 na geotehnička djelovanja

2.4. Projektiranje na temelju proračuna 2.4.7 Granična stanja nosivosti 2.4.7.4 Procedura provjere i parcijalni faktori sigurnosti za "uplift" (uzdizanje uslijed uzgona..) UPL … UPL .. provjeriti da projektna vrijednost kombinacije destabilizirajućih trajnih i promjenjivih vertikalnih djelovanja Vdst;dstabilizirajućih je manja ili jednaka zbroju projektnih vrijednosti trajnih vertikalnih djelovanja i projektne vrijednosti dodatnih G otpornosti protiv uzdizanja stb;d

parcij.f. primj. na djelovanja ili na učinke djelovanja od konstr. i na parametre čvrstoće tla/st. ako se koristi za kosine i analizu opće stabilnosti djelovanja na tlo (djelovanja konstr., prometno opt...) tretiraju se kao geot.dj. (A2)

Vdst;d ≤ Gstb;d+ Rd dodatne otpornosti protiv uzdizanja.. također stabilizirajuća trajna djelovanja Vdst;d = Fdst;d + Qdst;d

Rd

parc.f. za trajne i prolazne situacije A.4(1), A.4(2) ili NA, tablice A.15, A.16 .. preporučene vrijednosti z


z




2.4. Projektiranje na temelju proračuna 2.4.7 Granična stanja nosivosti 2.4.7.5 Provjera otpornosti obzirom na hidraulički slom (uslijed strujanja vode u tlu) HYD .. HYD.. v. 10.3.. .. treba potvrditi, za svaki odgovarajući stupac tla, da projektna vrijednost destabilizirajućeg pornog tlaka na dnu stupca tla udst;d ili projektna vrijednost strujnog tlaka na stupac tla je manja ili jednaka stabilizirajućem totalnom vertikalnom Sdst;d naprezanju na dnu stupca ili uronjenoj težini stupca V

2.4. Projektiranje na temelju proračuna 2.4.8 Granična stanja uporabivosti .. provjera.. treba ili zahtijevati da Ed ≤ Cd ili slijediti metodu datu u 4.8(4) parc.fakt.. uobičajeno 1,0, ili NA karakteristične vrijednosti trebaju biti promijenjene ako se mogu dogoditi promjene svojstava tla/st. tijekom života konstrukcije (spuštanje razine podzemne vode ili isušivanje.. )

stb;d

udst;d ≤ Vstb;d

G’stb;d

Sdst;d A.5.(1), ≤ G’stb;d NA, Table A17 the preporuč. vrijednosti part.fact..

z


190

z


BILJEŠKE

TVZ

studeni 2008


191


V. tečaj

TVZ

192

BILJEŠKE

BILJEŠKE

TVZ

studeni 2008


193


V. tečaj

TVZ

194

BILJEŠKE

BILJEŠKE

TVZ

studeni 2008


195

www.astudio.hr

TVZ5 Arhitektura Web

Recommend Documents