GOTIKA
(DAVOR SIFTAR PRODUCTION)
ARHITEKTURA
NJEMAČKA U početku: kombinacija francuske gotike i njemačke romanike.
LIMBURG an der LACHN (1225.) 4 etažna elevacija, 6 dijelni svod.
MUNSTER, KATEDRALA (1221.) Veliki kockasti prostori i kupolasti svodovi.
LIEBFRAUEN KIRCHE (Trier, 1230.) Jedna od rijetkih centralnih građevina, 2 etažna elevacija.
KOLN, KATEDRALA (poč. 1248.) Jedna od najvećih njemačkih građevina 13. st. Primjer rayonnant stila u Njemačkoj. Ostakljeni triforij, radijalne kapele, 5 brodova, 3 brodni transept.
1
STRASBOURG, KATEDRALA (1235 – 1275.) Flamboyant pročelje, rayonnant unutrašnjost.
BONN, KATEDRALA (1209.) 3 etažna elevacija: niske arkade, pasažni triforij, zona prozora. Veliki kupolasti traveji. Ovdje se uvodi korištenje lebdećeg luka.
DVORANSKE CRKVE ST. ELIZABETA (Marburg, 1235.) Prva dvoranska crkva u Njemačkoj. Glavni brod je neznatno širi od bočnih i jednakih su visina. Značajno hodočasničko središte.
ST. SEVERUS (Erfurt, 1270.)
2
BAZILIKE HALBERSTADT, KATEDRALA (1260.)
MAGDEBURG, KATEDRALA (poč. 1209.) Najranija gotička građevina u Njemačkoj, uzor joj je bio Laon. 1330. ulazni trijem s kipovima mudrih i ludih djevica, a u 15 i 16. st. dobiva zvonike.
"BACKSTEIN" GOTIKA Kasno 13. i 14. stoljeće. Upotrebljava se cigla, koja je teška za gotičke ciljeve, ali se izvlači maksimum – moćna arhitektura.
ST. MARIA (Lubeck, 1277. kor) BREMEN, KATEDRALA
PARLERI
.
U 2/2 14. st. skupina graditelja i kipara utječe na razvoj srednjoeuropske arhitekture i plastike. U arhitekturi je prevladao dvoranski prostor, a u skulpturi portretnost i čvrst volumen. U kasnijim djelima se ističe slikovitost, koja prelazi u mekani stil. 1. Heinrich iz Gmünda vodio je gradnju crkve
Sv. Križ
(Schwäbisch-Gmϋnd, 1330 – 1351.) Njegov plan kora je povezao vijenac ophodnih kapela sa središnjim prostorom kora prema dvoranskom principu, pa je njegov deambulatorij samo nastavak bočnih brodova. Elevacija je 2 etažna. 2. Peter Parler (sin Heinricha) surađivao s ocem na Sv. Križu
Katedrala Sv. Vita
(Prag, 1353.) Peter Parler dolazi na poziv kralja Karla IV. Gornji dio kora obogatio je stupnjevanjem triforija, a nad korskim prostorom podiže mrežasti svod.
3
Kor Sv. Bartolomeja (Koln) Kor Sv. Barbare (Kutna Hora, 1383.) Karlov most (na Vltavi) Kapela Svih Svetih (Hradčani, srušena) 3. Vaclav Parler (sin Petra) Nastavlja gradnju Sv. Vita, radio je na Milanskoj katedrali i na katedrali Sv. Stjepana u Beču. Radionica Parlera ostvarila je prvi put u srednjoj Europi portretni ideal u kiparstvu, u nadgrobnim spomenicima i poprsjima u triforijima (portreti članova kraljevske obitelji, praških nadbiskupa, likovi Krista i Marije, te čeških svetaca). Odjeci njihove umjetnosti vidljivi su i u: Poljskoj Zagrebu
– Marijina crkva (Krakow) – južni portal Sv. Marka, sjeverna stijena broda u Katedrali
FAZE NJEMAČKE GOTIKE 1. FAZA: pojedini elementi novog stila uklapaju se u pretežno romaničke građevine (Bamberg, Limburg, Naumburg) 2. FAZA: prevladava prostorna koncepcija francuske gotike (Köln, Regensburg) 3. FAZA: dolazi do traženja vlastitog razvoja (Sv. Elizabeta u Marburgu, Frauenkirche u Minhenu, Liebfrauenkirsche u Trieru)
4
