*Sinteticka pitanja iz uporedne pravne tradicije*
~Pravni polozaj zene u starom i srednjem veku~ 1)Mesopotamija; Imala pravnu I poslovnu sposobnost; Imala delimicnu procesnu sposobnost; Za preljubu smrtna kazna,za optuzbu da je prevarila muza bozji sud utapanjem u reku; Mogla zatraziti raskidanje braka ukoliko je muz ostavi,ne ispunjava svoje bracne obaveze ili zbog bolesti nadje drugu zenu;
2)Egipat; Zena imala potpunu pravnu,poslovnu I procesnu sposobnost; Cak je muz trazio saglasnost od nje prilikom sklapanja poslova; Sama zakljucivala I mogla da raskine brak; Za neverstvo bi se kaznjavala odecanjem nosa; Srodstvo se racunilo po liniji zene; Mogla je cak da bude upravnik provincija(dzati) ili cak faraon(leopatra);
3)Sparta; Zena bila ravnopravna sa muskarcem; muskarcem; !d mali" nogu devojke se #zicki spremaju da bi mogle da obezbede potomstvo; $isu postojala polna ogranicenja,mogla da prevari muza,a da za to ne bude kaznjena,pogotovo ako izrodi potomstvo,jer je to u Sparti bilo najbitnije;
4)Gortina; •
•
Imala sopstvenu imovinu kojoj je mogla raspolagati kako je "tela,mogla je istupati na sudu,pa cak I zatraziti razvod braka; Slobodna razvedena zena mogla je odbaciti rodjeno dete sto je u drugim civilizacijama bilo nezamislivo;
)!tina; •
•
•
•
%ravni polozaj u odnosnu na druge drzave starog veka najlosiji; $ema pravnu,poslovnu ni procesnu sposobnost,a umesto nje bi izjave na sudu davao njen kirios(otac ili muz); &koliko &koliko je izlazila isla je uvek uz pratnju robinja,a vremenom se uvodi posebna vrsta magistrate koji kontrolisu kontrolisu njeno nj eno ponasanje(ginekonomi); ponasanje(g inekonomi); Za preljubu preljubu usledio bi razvod,a razvod,a zena vise nije smela da nosi nakit niti da se pojavljuje na religijski svecanostima;
")#izantija; •
•
Zena imala I pravnu I poslovnu sposobnost mada je uglavnom imovinom upravljao muz; Muz je dodeljivao bracni poklon'"pobolon,koji bi u celosti dobijala ukoliko nemaju dece,a ukolik u koliko o imaju, deo d eo koji odgovara delu jednog deteta;
$)!ra%ljanske drzave; •
•
Zena imala manji nasledni deo od muskarca,bila slabiji svedok I teze se razvodila; &koliko &koliko muz osiromasi zena nije bila duzna dag a izdrzava,a on nije imao nikakvo pravo nad njenom imovinom;
&)Germanske drzave; •
Zena unosila u brak miraz kojim je upravljao muz;u slucaju smrti predaje se deci,a ukolik u koliko o dece nema rodjacima;
• •
•
%ripada joj polovine zajednicke bracne tekovine; $ad njom mundium ima muz,ali bitno je reci da je to daleko uze od rimske patria potestas; Zene su bile dobro pravno zasticene,pogotovo one koje su sposobne da radjaju ili trudnice;
')Engleska; • • •
•
•
%olozaj zene nepovoljan; $ije mogla sklapati ugovore,niti sastavljati testament; &koliko ima dece njen miraz ostaje muzu(pravo ljubaznosti*); Za razlicita krivicna dela muz mogao da je telesno kaznjava I zlostavlja; $a uzim teritorijama polozaj zene bio bolji,jer se primenjivalo liberalnije patikularno pravo;
~Svojina u starom ( srednjem veku~ 1)Mesopotamija; •
•
•
olektivna svojina'zemlja,robovi,stoka,oruzje za obradu zemlje se nalazilo u svojini drzave,"rama ili seoski" opstina,a mnoga lica su je koristila u zamenu za naturalnu rentu; %rivatna svojina'+amurabijev zakonik ne poznaje naziv za privatnu svojinu,ali to ne znaci da ona nije bila razvijena;prvi put se u ovom zakoniku navodi ustanova koja ce kasnije u imu biti okarakterisana kao odrzaj;razvijaju se zalozna prava I sluzbenosti; -ojni posedi'Iktu posed se dodeljivao vojnicima ili cinovnicima uz vrsenje vojne sluzbe;posle smrti pripadao sinu uz obavezu vrsenja vojne sluzbe;
2)Egipat;
•
•
olektivna svojina'uglavnom se sva zemlja nalazila u rukama faraona koju je on dodeljivao uz obavezu naturalne rente; %rivatna svojina'bila je prvo razvijena na pokretnim stvarima cak u doba Starog carstva,a svojina na nepokretnostima se razvija kasnije,o cemu svedoce podaci iz $ovog carstva;
3)Sparta; •
•
olektivna svojina'bila razvijena kroz klerove koje su dobijali spartijati I ciju je raspodelu izvrsio .ikurg na /000;za Spartu bilo bitno obezbediti potomstvo da bi se odrzao stalan broj klerova,a posle smrti oca sin bi preuzimao svojinu nad klerom; %rivatna svojina'retrom 1pitadeja omoguceno je da se klerovima upravlja kako inter vivos tako mortis causa sto je dovelo do stvaranja nejednakosti izmedju spartijata;
4)Gortina; •
•
olektivna svojina'dodeljivala se kockom aristokratama uz uslov pripadanje "etajriji(zajednici);kolektivna svojina bila je rasirena I kroz porodicnu imovinu koja bi se dodeljivala sinovima; %rivatna svojina'bila razvijena na pokretnim stvarima kojom su mogli upravljati I zena I sin bez dozvole svog oca,a prilikom nasledjivanja zene bi dobile deo dvostruko manji od muskaraca;
)!tina; • •
olektivna svojina'dodeljivanja zemljista kockom(kleros); %rivatna svojina'prema velikom broju "orosa(kamenova na kojima su belezeni svi podaci koji su ticu zemljista) koji su pronadjeni u - veku smatra se da je tad nastala privatna svojina;bila je prvo razvijena na pokretnim stvarima,prvenstveno robovima,a kada se razvila na nepokretnostima imala mnoga ogranicenja;
•
azvija se zalozno pravo,jemstvo,realna obezbedjenja;
")#izantija; •
•
•
%rivatna svojina'domintna u -izantiji,lica su sa njom mogla da raspolazu kako inter vivos tako mortis causa;drugacije obrise dobija kada pocinju da se dodeljuju zemljista Slovenima uz obavezu placanja poreza I vrsenja vojne sluzbe;u pocetku se nije mogla otudjivati kasnije da; -ojni posed'-remenom se razvijaju pronije koje su zajedno sa zavisnim seljacima odnosno kmetovima (paricima) uz obavezu vrsenja vojne sluzbe;vremenom se pronijarima dodeljuju imunentna prava koja podrazumevaju vrsenja sudske I upravne vlasti na pronijama sto je oslabilo centralnu vlast; $ovelom omana I .akapina Iz /223god ustanovljena institucija prvootkupa ili prece kupovine;
$)!ra%ljanska drzava; •
•
• • •
•
•
-r"ovno pravo svojine pripada 4la"u,ona se stice radom,ratnim plenom ili dodeljivanjem od strane "alife; olektivna svojina'metruke(pasnjaci ili suma u svojini zajednice na cijoj se teritoriji nalaze); %rivatna svojina'mulk I placao se zekat; -ojni posed'ikta posed dodeljivan vojnicima; 1mirije'drzava zadrzava kontrolu,dok pojedinci imaju pravo koriscenja; -akufske nekretnine'imovina zavestana verskoj ili drzavnoj oranizaciji koja se nije mogla otudjivati; azvijeno zalozno pravo;
&)Germanske drzave; •
olektivna svojina'ogledala se kroz imovinu seoske zajednice I porodicnu imovinu koju je nasledjivao sin;
•
•
5eudalna svojina'ustanova bene#cijuma I commendatuma(zemlja na koriscenje uz razlicite vidove obaveza); %rivatna svojina'allodium(najblizi pojmu privatne svojine otudjiv inter vivos mortis causa,koji je u pocetku obu"vatao samo nasledjenu,a kasnije I stecenu imovinu,ali je postojalo pravo prece kupovine);postojala svojina na pokretnim stvarima;
')Engleska; •
•
•
Svojina predstavlja posebnu granu prava;odredjuju je dva elementa tenure(drzanje) I estate(obim ovlascenja I vremenski period trajanja) kao I posebna vrsta tuzbi real propert I personal propert; 6enure'7)Slobodno drzanje(sokidz ili free"old)'unapred odredjena obaveza,postupak se void pred kraljevim sudom;2)$eslobodna drzanja'stite se pred nizim sudovima I obaveza se utvrdjuje zajedno sa davaocem zemlje; 1state'5ee simple'najsire pravo svojine na zemlji,vremenski neotudjivo;5ee tail'neotudjivo poslovima inter vivos ili mortis causa,ali se prenosi na najstarijeg muskog potomka;.ife estate'vremenski neograniceno,dozivotno pravo drzanja;
~govori u starom veku~ 1)Mesopotamija; •
•
upoprodaja'sve pokretne I nepokretne,osim miraz,udovicki" dobara I vojnicki" poseda;prodavac robe odgovarao za evikciju,sto se kaznjavalo smrtnom kaznom,a za nedostatke stvari vracanjem novca kupcu; Zajam'zito I novac;za zito kamata iznosila 889,za novac 209;lice kome tokom godine propadne zemlja usled visi" sila ne mora da vraca ni kamtu ni zajam;ukoliko se padne u ropstvo zbog dugovanja,+amurabi ga ogranicio na 8 godine;
•
•
Zakup'najcesce se davala zemlja,a naknada se placala u odredjenoj kolicini prinosa ili redje u novcu;bio prisutan zakup drzavne,"ramovske I seoske zemlje uz naknadu,zakup kuce; zakupac odgovarao za svaku stetu,osim one visom silom; !stali ugovori;ugovor o najmu,ugovor o delu,poklonu,ostavi,ortakluku itd;
2)Egipat; •
•
& Starom carstvu trampa,kasnije se razvijaju kupoprodaja,zajam,poklon,zakupi itd; &govori bili izuzetno formalni,a najkomplikovaniji o kupoprodaji nepokrenosti;
3)Sparta; •
! obligacionom pravu iz Sparte gotovo da se nista ne zna,jer su se spartijati prvenstveno bavili vojnickim obrazovanjem,dok o trgovini kojom su se bavili perijeci nema podataka;
4)Gortina; •
%oslednje tri tablice su govorile o obligacionom pravu gde se izmedju ostalog pominji ortkakluk,poklon,jemstvo,zaloga;
)!tina; • •
•
•
$ije bila potrebna forma za nastanak ugovora; Snallagmata "ekousia'ugovori koji nastaju voljom stranaka(kupoprodaja,zakup,zajam ostava itd;) Snallagmata akousia'ugovori koji nastaju mimo volje stranaka(ubistvo,izdaja,kradja itd;); upoprodaja'nije dozvoljena kuporpodaja na kredit,ali je postojala kapara(arrabon);prodavac ar"onta obavestava :0 dana pre nego sto zeli da proda svoju stvar;
•
•
•
Zajam'bio je rasprostranjen kako prijateljski tako I sa kamatom koja se kretala od 79 mesecno do 29 dnevno kod rizicni" zajmova kao sto je bio pomorski; Zakup'zemlja ili kuca,naknada se davala u nature od veka u novcu; !rtakluk'ortaci dele dobit srazmerno visini uloga;
~#elike gradjanske kodi*ka+ije u ,ovom veku~ •
• • •
!psti gradjanski zakonik za nemacke nasledne zemlje (7<77); $emacki gradjanski zakonik(7/07); Svajcarski gradjanski zakonik(7/72); Code civil(7<0=);
~,ajvazniji pravni ( politi+ki akti nastali pod uti+ajem prirodno-pravne skole~ •
73 %&SI !%S61Z1M4.>SI Z4!$I ?.4$@1+6' (7A/=); 23 !%S6I B4@>4$SI Z4!$I Z4 $1M4C1 $4S.1@$1 Z1M.>1 ?4B' (7<77); 83 I.. !5 IB+6S; =3 @1.44CI>4 ! $4Z4-IS$!S6I (7AA:); 3 &S64- S4@ (7A
4 %4-4 C!-14 I B4@>4$I$4 (7A) A3 54$C&SI B4@>4$SI Z4!$I ?C!@1 CI-I.' (7<0=); <3 %!B.4S ! $1Z4-IS$!S6I (7<7) vezan za nastanak &jedninjeni" provincija( +olandske republike );
~.ra+na davanja u starom i srednjem veku~ 1)Mesopotamija; •
6ir"atu'muz davao ocu devojke kao neku vrstu kapare;ukoliko bi odustao od braka izgubio bi ga,a ukoliko otac mlade odustane mora platiti dvostruki iznos;
•
•
Seriktu'miraz;u slucaju razvoda,ukoliko zena nije kriva vracao se njoj,a u slucaju smrti nasledjuju je sinovi,a ako nji" nema,onda se vraca porodici;dok muz samo upravlja njime dok traje brak; $udunu'bracni poklon koji je muz davao zeni,ali kojim je on upravljao za zivota,a posle njegove smrti pripao bi zeni,ukoliko njega nema zena ima pravo uzivanja na delu koji je jednak delu jednog deteta;
2)Egipat; Zena je unosila u brak miraz,a posle razvoda njoj bi pripala 7D8,a muzu 2D8;
3)Sparta; •
$ema podataka3
4)Gortina; •
@onatio mortis causa koji je isao u korist zene i iznosi 700 statera;
)!tina; • •
+edna'bracni poklon koji je muz davao zeni; Miraz(proiE)'upravlja muz,u slucaju razvoda vraca se zeninoj porodici,a u slucaju smrti nasledjuju ga bracna deca;poseban vid zaloge se ustanovljavao na miraznoj imovini,a to je apotimema;
")#izantija; • •
Zena je u brak unosila miraz(dos) kojim je raspolagao muz; racni poklon("pobolon) koji je dobila od muza bi joj pripadao u celosti u slucaju da nema dece,a ukoliko ima pripadalo bi joj pravo svojine na jednom delu koje odgovara delu jednog deteta;
$)!ra%ljanska drzava;
•
•
•
Muz je u pocetki zeninoj porodici davao vencani dar(me"r),a kasnije njoj samoj; Zena je u brak unosila miraz,ali muz nije imao nikakvo pravo prema zeninoj imovini,niti da raspolaze niti da upravlja; Zena je spadala u privilegovane srodnike i u slucaju smrti muza,a nemaju dece pripala bi joj 7D=,a ukoliko imaju 7D<;od muza je ovaj odnos bio u razmeri 7D2 odnosno 7D=;
&)Germanske drzave; •
•
•
Muz je davao zeni Fjutarnji poklon ili Morgengabe koji se zadrzao u 4ustrijskom,a kasnije i u Srpskom zakoniku; Mirazom je upravljao njen muz,u slucaju smrti se vraca njenoj deci,a ako i" nema porodici; & germanskom pravu posle smrti jednog od supruznika,ovom drugom bi pripala polovina bracne tekovine;
')Engleska; •
Zena bi u brak unosila miraz,posle smrti bi se vracao njenoj porodici ukoliko nemaju dece,a ukoliko imaju iz prava Fljubaznosti ostajao je muzu;
~Sinovi i +erke u pravima Starog i Srednjeg veka~ 1)Mesopotamija; •
Za nepostovanje roditelja bile predvidjene stroge kazne;za uvredu oca I majke odsecanje jedne ruke,a ukoliko se udari otac,obe ruke;uglavnom su nasledjivali sinovi,a cerka bi svoj deo namirivala kroz miraz;ukoliko se bavila religijskim delatnostima pripada joj trecina dela koji bi pripao sinovima;
2)Egipat;
•
&glavnom su I sinovi I cerke bili ravnopravni s tim sto se primat davao najstarijem sinu koji je nasledjivao visi deo od ostali";
3)Sparta; •
lerove su nasledjivali sinovi,a ukoliko nije bilo sinova,onda bi se potomstvo obezbedjivalo pomocu cerke epiklere,koja bi se udala za najblizeg muskog srodnika,dobila potomstvo,I celu imovinu prenela na dete kao naslednika;& Sparti epiklera je imala najbolji polozaj,jer je vremenom ipak stekla to pravo da upravlja ocevom imovinom;
4)Gortina; •
•
%ostojalo nasledni" redova;u prvom su se nalazili sinovi sa potomcima,a ukoliko nji" nemacerka epiklera,u drugom braca sa potomcima,u trecem sestre sa potomcima,u cetvrtom osobe koje su zivele sa ostaviocem u siroj zajednici I u petom ukoliko nikog nema sve je pripadalo zajednici ("etajriji); &stanova epiklerata u Bortini se nazivala patroiokos;cerka epiklera mogla samo da iz ostavioceve imovine naplati dugove ili da je koristi kao zalogu,ali nikakve vece nadleznosti nije imala;
)!tina; •
•
Muskarci bili pod nadzorom kiriosa(oca) do punoletstva,cerke do udaje; $asledjivali su sinovi I nji"ovi potomci,a ukoliko nji" nije imalo,cerka epiklera bi obezbedjivala potomstvo,s tim sto je u 4tini imala najgori polozaj,jer nema nikakvo pravo nad ostaviocevom imovinom;brak koji je ona sklapala naziva se epidikasia;
")#izantija;
•
Sinovi I cerke su bili ravnopravni s obzirom da je preuzet redosled nasledjivanja od >ustinijana gde u prvom redu nasledjuju descedenti;
$)!ra%ljanska drzava; •
Islam poboljsao nasledni polozaj zenski" srodnika s tim sto su one nasledjivale dvostruki manji deo od muski";
&)Germanske drzave; •
•
•
%rema Salijskom zakonu u prvom naslednom redu su bila deca,s tim sto se naglasava da zenski srodnici ne mogu nasledjivati nepokretnosti; @ruga germanska prava dozvoljavaju da zenski srodnici naslede nepokretnosti,ukoliko nema muski" srodnika; .angobardsko pravo dozvoljava da zenski srodnici naslede trecinu ukoliko nema muski";
')Engleska; •
•
!d GII veka nepokretnost nasledjuje najstariji sin prema principu primogeniture;testamentom se nepokretnostima pocelo upravljati tek u G-I veku; Sto se tice pokretni" stvari ukoliko je bilo dece ostavilac raspolaze sa 7D8,a ukoliko nije sa 7D2;
~/ao%ilazenje zakonskog nasledng reda u Starom ( Srednjem veku~ 1)Mesopotamija; •
•
%oklon za slucaj smrti'odredjena stvar bi se izuzimala iz ostavioceve imovine I dodeljivala se odredjenom licu,a ostala imovina bi se podelila zakonskim naslednicima; 4dopcija'usled nedostatka prirodng potomstva;ukoliko usvojilac dobije dete,onda bi se raskidala veza izmedju
usvojenika I njega,ali bi morao da mu da 7D8 imovine u pokretnim stvarima;
2)Egipat; • • •
1ks"eredacija'iskljucenje iz testamenta; 4dopcija; Imit'per'ustanova slicna testament,gde bi ostavilac popisivao svoju imovinu,a posle dodeljivao odredjenim licima;ne moze se smatrati testamentom,jer ne sadrzi imenovanje univerzalnog sukcesora,ali se moze opozvati I sastavlja se pred svedocima;
3)Sparta; •
$ema podataka;
4)Gortina; • •
4dopcija koju nisi mogle da koriste zene; @onatio mortis causa u korist zene koji je iznosio 700 statera;
)!tina; •
• •
6estamentarna adopcija'adopcija ne inter vivos nego mortis causa,koja se mogla primeniti samo ukoliko nema zakonito rodjeni" sinova; @onatio mortis causa'potrebna dvostrana saglasnost volja; & I- veku p3n3e omoguceno imovinsko raspolaganje jednostranom izjavom volje iz cega se razvio legatski testament koji se naziva diat"eke,ali ne sadrzi imenovanje univerzalnog sukcesora,vec singularne sukcesore;
")#izantija; •
@iat"eke'testament;
$)!ra%ljanska drzava;
•
-asijet'vrsta testamenta kojom je lice moglo raspolagati 7D8 svoje imovine,a ostala pripada zakonskim naslednicima;
&)Germanske drzave; •
4fatomija'ostavilac prenosi imovinu na jedno lice koje bi posle toga prenelo drugom,ova ustanova slicna ustanovi u imu mancipatio familiae,dok je u .angobardskom pravu imala karakter adopcije;
')Engleska; •
6rust'imovina se prenosi na jedno lice,ali tako da korist od prenete imovine ne izvlaci on,neko trece lice odnosno bene#cijar;u G-I veku moguce je raspolaganje nepokretnostima testamentom;
~0rganiza+ija sudstva u Starom ( Srednjem veku~ 1)Mesopotamija; •
•
•
• •
& vecini slucajeva postupak su vodili upravni organi' rabianumi zajedno sa nekoliko ugledni" gradjana'damkara; %ostojale su posebne sudije odnosno daianum I oni su bili profesionalne vladareve sudije; & procesu ucestvovali I svestenici pred kojima se polagala zakletva; oristila se I racionalna I iracionalna dokazna sredstva; ada se jednom donese presuda,o njoj se vise ne raspravlja;
2)Egipat; •
•
%ostupak su vodili upravnici provincija ili dzati,postojalo je -ece desetorice I %alata sestorice; Ceo postupak bio je u pismenoj formi;
•
%resudu donosio faraon koji je takodje mogao da pomiluje one koji su osudjeni na smrtnu kaznu;
3)Sparta; •
asileusi,geruzija,narodna skupstina;
4)Gortina; •
•
&koliko je sudija donosio presudu na osnovu sopstvenog misljenja onda se to naziva krinein,a ukoliko se oslanja na zakonik'dikazein; %ostojali su I mnamoni koji su pamtili sve ono sto je bitno za spor;
)!tina; •
•
•
•
+elieja'najvisi sud,medjutim pored nje I drugi organi su imali sudske nadleznosti;4r"ont eponim'bracni I porodicni sporovi;4r"ont basileus'religijski prestupi;4r"ont polemar"' vojne sporove;6esmoteti'statusni sporovi;-ece bule'za sporove manje od 00 dra"mi;$arodna skupstina'sporovi koji su vezani za drzavu3%ored ovi" postojali su I nizi sudovi,a to suHSud efeta od 7 clana,-ece jedanaestorice,-ece cetvorice koji su bili kolegijalni ,ali ne I porotni; %ored stranaka I sudskog organa u sporu su ucestvovali jos I profesionalni cinkarosi(sikofanti);svedoci;logogra#(profesionalni pisci sudski" govora koji su doprineli razvoju sudskog besednistva),sinegori(krasnorecivi prijatelji koji su govorili umesto stranaka koje nisu vicne lepom govoru); !d iracionalni" dokazni" sredstva koristila se jedino zakletva; %resudu predlazu stranke,a sama porota odlucuje izmedju ta dva resenja;
")#izantija;
• •
•
-eliki uticaj rimskog prava; 4ndronik III osnovao prvo -r"ovni sud 72 sudija,a kasnije Beneralni sud omeja,koji se sastojao od dva svetovna I dva du"ovna velikodostojnika,koji su prvenstveno sprecavali korumpiranost; Sudsku nadleznost vrsili su I pronijari,kada bi im centralna vlast dodelila ovu duznost;
$)!ra%ljanska drzava; •
•
Sudstvo u nadleznosti kadija koji su kao savetnika uzimali muftije; %resuda kadije konacna I neopoziva,ali se od vremena !majada,formira vr"ovni upravni sud,koji stiti stanovnistvo od zloupotreba vlasti od stranke drzavni" organa pa cak I kadije;od vremena 4basida naziva se mezalim;
&)Germanske drzave; •
•
•
•
•
$ajveci broj slucajeva se resavao u centenama pred vikarima,gde su presudu predlagali ra"inburzi,a o njoj se izjasnjavali svi prisutni gradjani,dok bi presudu donosio grof; %ostojao je kraljev sud koji je sudio samo pripadnicima visi" drustveni" slojeva; !d arla -elikog sudstvo prelazi u ruke grofova koji organizuju sudjenja na tri godisnja skupa,gde pored grofa ucestvuju I skabini'poznavaoci prava;ukoliko se na ova tri skupa neki spor ne resi prelazi u ruke vikara sa skabinima; %ostojala iracionalna dokazna sredstva(zakletva I bozji sud); %ravo zalbeHstranka nezadovoljna presudom bi na odgovornost pozvala ra"inburga pred kraljevim sudom;
')Engleska; •
& sudskom postupku ucestvovala I porota;
•
Menorijalni sudovi na kojima su sudili lordovi,ali su postojali I kraljevi sudovi;
•
Sud opste nadleznosti'uglavnom imovinski sporovi;
•
Sud kraljeve klupe'mogao da preuzme spor od bilo kog organa I bio drugostepeni sud; Sud drzavne blagajne Ili Sud sa"ovske table'#nansijska pitanja; ancelarov sud'doprineo razvoju treceg izvora prava 1uit .aJ;
•
•
~Sank+ije od prvo%itne zajedni+e do ,ovog veka~ 1)Prvo%itna zajedni+a; •
•
•
•
%rogonstvo'jedna od najtezi" kazni,jer se izvan svoje zajednice tesko opstajalo; rvna osveta'koja se u pocetku odnosila na zajednicu lica koje nacini delikt,zatim na njegovu porodicu,a kasnije on samostalno odgovara; 6alion'potpuni ili simbolican(odsecanje pojedini" delova tela); ompozicija'prvo je bila dobrovoljna(osteceni ili njegova porodica dogovarali se sa pociniocem delikta),a kasnije I zakonska koju predvidje vazeci zakon;
2)Mesopotamija; • •
• •
rutalan sistem sankcija; & prvi" 80 clanova +amubrabijevog zakonika nema druge kazne osim smrtne,koja se najvise primenjivala bacanjem u vodu ili spaljivanjem; 6alion'potpuni ili simbolicni; Imovinska kompozicija'bila je dobrovoljna,ali na nekim mestima I sam +amurabijev zakonik predvidja kompoziciju;
3)Egipat; •
•
Smrtna kazna bila predvidjena za religijske prestupe,za laznu optuzbu,lazno svedocenje I ubistvo; %rimenjivale se batine od 70'700 zavisno od krivicnog dela;
• •
ok"oris uvodi ropstvo umesto smrtne kazne; %ripadnici najugledniji" slojeva smrt izvrsavali trovanjem;
4)Sparta; •
$ema podataka3
)Gortina; • •
rivicno pravo se uglavnom bavilo silovanjem I preljubom; &koliko je slobodan muskarac bio sa slobodnom zenom u kuci njenog muza,oca ili brata onda je kazna sto statera,a ukoliko su bili oprezniji manje;
")!tina; •
• • •
• •
• • •
•
%"onos "ekousios'namerno,umisljajno ubistvo(ubistvo,zabrana sa"ranjivanja u 4tini I kon#skacija imovine); %"onos akousios'ne"atno ubistvo(progonstvo); @ozvoljeno ubistvo'nema kazne; %reljubu'muskarac smrtna kazna,a ako mu oprosti materijalna naknada ili izvrgavanje licnosti ruglu,a zena ne bi smela da nosi nakit I da prisustvuje religijskim svecanostima; Silovanje'novcana kazna; radja'lice je moralo da vrati stvar I da plati dvostruku kaznu;ukoliko je u"vaceno delu,Sud 77 mogao je izreci smrtnu kaznu,a ukoliko je kradja izvrsena sa upotrebom sile,visestruki iznos I ostecenom I drzavi; @ela protiv drzave'smrtna kazna; %rogonstvo; 4timija'gubitak casti,koja je mogla biti delimicna,potpuna I pojedinacna; Imovinske kazne;
$)#izantija;
•
• •
&bistvo sa predumisljajem'smrtna kazna dekapitacijom' odsecanje glave macem; 6elesne kazne'odsecanje razlicitiv delova tela; on#skacija imovine I progonstvo,imovinske kazne;
&)!ra%ljanska drzava; •
• •
•
Za zlocine predvidjene uranom,4la" za"teva kaznu;u tu grupu spadaju kradja(odsecanje ruke),razbojnistvo(smrtna kazna),silovanje(bicevanje,kamenovanje,a kasnije novcana naknada),upotreba zabranjeni" predmeta I lazna optuzba za preljubu; Islam je krvnu osvetu sveo samo na pocinioca delikta; Za ostale slucajeve kadija donosi presudu(opomena,pritvor,izgnanstvo itd3); %ostojale su I oprost I nagodba;
')Germanske drzave; •
•
%reovladava sistem kompozicije sto je jedna od najbitniji" karakteristika germanskog krivicnog prava; %ored kompozicije predvidjene su I kon#skacija I progonstvo I telesne kazne,a smrtna se retko primenjivala;
1)Engleska; •
•
•
&glavnom je kazna za sve vrste zlocina bila smrtna sa kon#skacijom imovine; Za vreme kraljice Meri I 1lizabete izvrsavala se spaljivanjem na lomaci,dok se za pripadnike visi" slojeva smrtna kazna izvrsavala odsecanjem glave; 4 do 7/:=3god izvrsavala se vesanjem,od tad vise ne,jer je ukinuta smrtna kazna;
~Pravni spomeni+i drzava starog veka~
1)Mesopotamija- &r'$amu,.ipit' Istar,1snunski,+etitiski,4sirski I +amurabijev);
2)Egipat-$ema puno sacuvani" dokumenata,uglavnom su to ugovori,presude,a smatra se da je faraon ok"oris doneo prvi zakonik u < knjiga,vazan izvor je takodje I 1gipatska knjiga mrtvi");
3)Sparta-$ema puno sacuvani" podataka o Sparti sem onoga sto se saznaje na osnovu dela atinski" pisaca,jer Sparta zbog svoje konzervativnosti I ksenofobicnosti nije ostavila puno podataka);
4)Gortina-Bortinski zakonik za koji se smatra da je nastao u - veku;pronasao ga je +alb"er;smatra se prvim evropskim zakonikom;pisan je na 72 kolumni,na svakoj se nalazilo oko :0 redova teksta pisani" dorskim dijalektom grckog jezika;sa :00 redova teksta smatra se kraljicom zakonika;ne vezuje se ni za jednog zakonodavca I nema religijski" primesa;
)!tina-S obzirom da su atinski zakoni pisani na drvenim plocama(aksones),veliki broj nji" nije sacuvan tako da dosta podataka o 4tini saznajemo na osnovu dela pisaca sudski" govora,onosno logografa medju kojima su najpoznatiji 4ntifont,.isija,Isej,Isokrat I @emosten3%ostoji cak oko 770 beseda;4ristotelovo delo 4tinski polis u velikoj meri rasvetljava istoriju 4tine;
~/akonodavna ( izvrsna vlast po ran+uskim ustavima~ 1)stav iz 1$'1; •
Zakonodavna vlast'$arodna skupstina,A= poslanika,mandat im traje dve godine,biraju se na posrednim izborima,gradjani se dele na aktivne(oni koji mogu da glasaju) I pasivne(oni koji ne mogu);
•
Izvrsna vlast'pripada kralju s tim sto ovim ustavom ima pravo suspezivnog veta na odluke skupstine I ogranicen je premapotpisom ministara;
2)stav iz 1$'3; •
•
•
Zakonodavna vlast'pripada $arodnoj skupstinia,a mandate traje godinu dana;podnosi zakonski predlog koji se izglasava na skupstinama na u departmanima,a pri"vata se ukoliko ka izglasa 7D2 departmana; Izvrsna vlast'pripada Izvrsnom savetu od 2= clana koje bira skupstina I ciji je mandate dve godine,Skupstina kontrolise nji"ov rad,a ovaj savet bira jos jedan izvrsni organ Staresine organa republike koji imaju funckiju ministara; arakteristika ovog ustava je sto nikad nije zvanicno stupio na snagu I sto se prvi put u njemu pominje skupstinski sistem vlasti koji ce kasnije biti uspesno primenjen u Svajcarskoj;
3)stav iz 1$'; •
•
Zakonodavna vlast pripada telu koje je prvi put dvodomo3Bornji dom cini Savet stari" koji ima 20 clanova,a @onji dom cini Savet 00,koji ima 00 clanova3iraju se na posrednim izborima,mandat je tri godine I Bornji dom ima pravo samo da pri"vati ili odbije zakonske preloge @onjeg @oma; Izvrsna vlast pripada @irektorijumu koji ima clanova I ulogu kolektivnog sefa republike;clanovi @irektorijuma biraju ministre;zbog velikog znacaja ovog organa,ovaj ustav se naziva direktorijalni;
4)stav iz 1$''; •
Zakonodavna vlast pripada Senatu koji ima <0 clanova,a biraju ga Zakonodavno telo sa 800 clanova I 6ribunat sa 700 clanova;
•
Izvrsna vlast pripada novom organu a to je konzul,koji" je bilo 8,s tim sto je najvecu ulogu imao $apoleon onaparta,a ostala dva savetodavnu ulogu;zakonodavna vlast bila potcinjena izvrsnoj pa se formirala diktatura egzekutive;
)stavna povelja iz 1&14; •
•
Zakonodavna vlast pripada dvodom teluHBornji dom se naziva @om perova I bira ga monar",a @onji dom se naziva @om predstavnik I bira se na neposrednim izborima uz visok imovinski cenzus; &zvrsna vlast pripada kralju I ministrima s tim sto kralj bira clanove @oma perova,ima pravo zakonodavne inicijative I moze da raspusti @om predstavnika;
")stav iz 1&4&; •
•
Zakonodavna vlast pripada $arodnoj skupstini koja biraju svi punoletni muskarci na neposrednim izborima; Izvrsna vlast pripada predsedniku koji se bira na cetiri godine I ogranicen je premapotpisom ministara,ali dobija pravo da i" on bira;
$)stav iz 1&$; •
•
Zakonodavna vlast pripada dvodom teluHSenatu koji ima 800 clanova ,A su stalni I nji" je izabrala $arodna skupstina,mandat im traje / godina,oba @oma ravnopravna,jer se bez saglasnosti jednog nije mogla doneti odluka,ali ipak primat ima Senat,jer on ne moze biti raspusten,a Skupstina(@onji dom) moze; Izvrsna vlast pripada predsedniku kome mandate traje A godina,ima veliku kolicinu vlasti u svojim rukama;deli izvrsnu vlast sa ministrima cijim je premapotpisom ogranicen,ali i" on postavlja,dok oni odgovaraju Skupstini;
&)stav iz 1'4";
•
•
Zakonodavna vlast pripada dvodom telu;Savetu republike I Skupstini, s tim sto skupstini ima daleko veci znacaj od Bornjeg doma,jer -lada odgovara Skupstini,a ukoliko Bornji dom odbije zakonodavni predlog,Skupstina ga moze sama izglasati,a Savet ima pravo samo suspenzivnog veta; Izvrsna vlast pripada predsedniku cija se pozicija nije puno promenila;
')stav iz 1'&; •
•
Zakonodavna vlast pripada dvodom telu Senatu I Skupstini; Izvrsna vlast pripada predsedniku koji sam bira predsednika vlade I njegove clanove,takodje ima pravo da raspusti @onji,ali ne I Bornji dom3