Pitanja za filo.egz. kao izbornog predmetaFull description
Full description
swdFull description
Full description
Descripción: Pitanja s dva tačna odgovora Malarija je bolest kod koje: a)sporozoiti uzročnika ubodom ženka komarca aktivno ulaze u kožu a zatim u krv b)u eritrocitnoj fazi životnog ciklusa zreli eritrocitn...
ispitna pitanjaFull description
pitanja
multimedija odgpit
OSFull description
test pitanja iz neurologija
test pitanja sa medicinskog fakulteta
ROFull description
wefefwFull description
I. UVOD U PSIHOLOGIJU SMJERNIC SMJERNICE E ZA PONAV PONAVLJANJE LJANJE - «UVOD «UVOD U PSIHOLOGI PSIHOLOGIJU» JU» (PSIHOLOGIJA (PSIHOLOGIJA KAO TEORIJSKA I PRIMIJENJENA ZNANOSTI) 1. Problem psihologiziranja. 2. Uzroci nastanka psihologije. 3. Definicija psihologije. 4. Psihologija nije znanost o duši. . !rste psihi"kih procesa. #. Psihologija ima kratku po$ijest. %. Psihologija ima dugu prošlost. &. Utjecaj filozofije na raz$oj psihologije i gla$ni predsta$a$nici. '. Utjecaj prirodnih znanosti ( fiziologija i fizika za raz$oj znanst$ene psihologije. 1).D$ije godine $a*ne za znanst$enu psihologiju. psi hologiju. 11.+ipokrato$a tipologija. 12. Prilog,-ezultati znanst$enog istra*i$anja znaju biti iznenauju/i. 13. 0eorijskih 0eorijskih pra$ci u psihologiji. 14. sno$ne karakteristike biološkog pristupa u psihologiji. 1. sno$ne karakteristike bihe$ioralnog pristupa u psihologiji. 1#. sno$ne karakteristike kogniti$nog pristupa u psihologiji. 1%. sno$ne karakteristike psihoanaliti"kog pristupa u psihologiji. 1&. sno$ne karakteristike humanisti"kog pristupa u psihologiji. 1'. sno$ne karakteristike meukulturalnog pristupa u psihologiji. 2). p/a psihologija. 21. ksperimentalna psihologija. 22. Diferencijalna psihologija. 23. iziološka psihologija biološka psihologija5 24. 6omparati$na psihologija. 2. -az$ojna psihologija. 2#. 7ocijalna psihologija. 2%. Primijenjena psihologija. 2&. rganizacijska psihologija. 2'. dukacijska psihologija. 3). 6lini"ka psihologija. 31. -azlika izmeu psihologa i psihijatra. 32. 8aj"eš/e metode u znanst$enoj psihologiji. 33. aze psihološkog istra*i$anja. 34. 6orelacijska metoda. 3. pa*anje u prirodnim u$jetima. 3#. ksperiment za$isna i neza$isna $arijabla9 kontrolirani u$jeti9 grafi"ki prikaz5 3%. ksperiment $ezan uz spremnost ljudi da pomognu unesre/enome 3&. ksperiment kojim ispituju odnos moti$acije i u"inko$itosti rješa$anja problema 3'. +arlo:lje$ eksperiment s majmun"i/ima5 4). 8a"ini prikupljanja podataka. 41. 7amoopa*anje introspekcija5 ( karakteristike i zamjerke. 42. ;nketa reprezentati$ni uzorak5 43. 0esto$i 0esto$i i upitnici (karakteristike i razlike.
1<12
PITANJA IZ „UVODA U PSIHOLOGIJU“ (PSIHOLOGIJA KAO TEORIJSKA I PRIMIJENJENA ZNANOST) KOJA SU DIO NACIONALNIH ISPITA, OGLEDNIH INAČICA DRAVNIH MATURA , PRO!NE DRAVNE MATURE I DRAVNIH MATURA" #$$% LIPANJ & NACIONALNI ISPITI 1. ilozofija je jedna od grana psihologije 0 8 2. =a$isna $arijabla je $arijabla> a. koju namjerno unosimo u eksperiment b. koju opa*amo ili mjerimo u eksperimentu c. koja nam slu*i kao kontrolna d. koja ?maskira@ pra$u s$rhu eksperimenta 3. 6ogniti$ni pristup u psihologiji istra*uje> a. odnos izmeu situacije i ponašanja b. utjecaj nes$jesnog na ponašanje c. samoaktualizaciju d. na"ine na koje procesiramo informacije 4. Aetodama pridru*ite obilje*ja> a. eksperiment 1. specifi"na metoda psihologije b. introspekcija 2. otkri$a uzro"no,posljedi"ni slijed c. $anjsko opa*anje 3. opa*anje ponašanja kada se sama poja$ljuju 4. detaljno prou"a$a pojedinca . 8a$edite imenom i prezimenom tko je osno$ao pr$i laboratorij za eksperimentalnu psihologiju u +r$atskojB #. 6ako se zo$e grana psihologije koja se ba$i prou"a$anjem *i$otinja s ciljem olakša$anja razumije$anja ljudskog ponašanjaC %. 6oja se godina smatra slu*benim po"etkom psihologije kao samostalne znanostiC &. Ukratko opiši tri primjera problema kojima se ba$i psihologija radaB
#$$% RUJAN & RADNA INAČICA DRAVNE MATURE '. Psihijatar je isto što i klini"ki psiholog. 0 8 1). edina metoda koja nam omogu/a$a spozna$anje uzorka i posljedica poja$a je> a5 eksperiment b5 introspekcija c5 anketa d5 opa*anje u prirodnim u$jetima 11. Po$e*i granu psihologije i predmet istra*i$anja> a5 psihologija rada 1. istra*uje centre psihi"kih funkcija b5 pedagoška psihologija 2. $rši profesionalnu selekciju i orijentaciju c5 biološka psihologija 3. ispituje na"ine ocjenji$anja 4. ispituje promjene tijekom raz$oja 12. U kojoj su zemlji korijeni predznanst$ene psihologijeC 13. Eto je predmet istra*i$anja psihologijeC 14. bjasni kako neki fizikalni "initelj mo*e utjecati na psihi"ke procese i ponašanjeB
#$$' NACIONALNI ISPIT 1. Predmet istra*i$anja psihologije je ljudska duša. 0 8 1#. Fihe$ioralni pristup u psihologiji u s$ojim istra*i$anjima ne rabi metodu> a5 ankete b5 $anjska opa*anja 2<12
c5 introspekcije samoopa*anja5 d5 eksperiment 1%. tac znanst$ene psihologije je> a5 ;ristotel b5 Gilhelm Gundt c5 7igmund reud d5 ;braham Aaslo: 1&. Dogaajima pridru*ite godine. 1. ot$oren pr$i laboratorij eksperimentalne psihologiju u s$ijetu 2. ot$oren pr$i laboratorij psihologije u +r$atskoj 3. obja$ljen pr$i test inteligencije ;. 1'2). god. F. 1'). god. H. 1&%'. god. D. 1&'. god. 1'. 6ako se zo$e grana psihologije koja ispituje proces u"enja i "initelje koji djeluju na njegaB 2). 6oja metoda u psihologiji omogu/uje izra$an u$id u psihi"ke proceseC 21. 7a*eto objasnite tri razlike izmeu znanst$enog i lai"kog s$akodne$nog 5 pristupa u psihologiji.
#$$-OGLEDNI ISPIT 22. 6oja nam metoda9 jedino u psihologiji9 omogu/uje spozna$anje uzroka i posljedicaC ;. eksperiment F. introspekcija H. anketa D. opa*anje u prirodnim u$jetima 23. 6ada je osno$an pr$i laboratorij za eksperimentalnu psihologiju u +r$atskojC ;. 1&3#. F. 1&%'. H. 1'2). D. 1'2'. 24. Aarko je pristao sudjelo$ati u eksperimentu kojemu je cilj ut$rditi kako izlo*enost stresu utje"e na tjelesne reakcije "o$jeka. Aarku je prikazan niz fotografija od kojih su neke prikazi$ale uznemira$aju/e i neugodne sadr*aje. Aarko je priklju"en na ureaje koji su registrirali njego$e tjelesne promjene koje mogu biti izaz$ane stresom. 8a$edite osno$na obilje*ja metode samoopa*anja i na$edite kako bi se metodom samoopa*anja mogle prikupiti dodatne informacije u spomenutom eksperimentu 2. Psiholozi *ele ispitati kako utje"e temperatura okoline na sposobnost rješa$anje testo$a inteligencije. U"enike srednje škole podijelili su u d$ije skupine> jednu su skupinu sta$ili u prostoriju gdje je temperatura bila 3) stupnje$a celzijusa. Druga je skupina bora$ila u prostoriji gdje je temperatura bila 2) stupnjena celzijusa. bje skupine rješa$ale su isti test inteligencije. Imenujte neza$isnu $arijablu. 2#. Imenujte za$isnu $arijablu. 2%. 6ako se zo$e o$a $rsta istra*i$anjaC
#$$ & PRO!NA DRAVNA MATURA 2&. Po"etak znanst$ene psihologije $e*e se> ;. uz Furrhusa 7kinnera F. uz 7igmunda reuda 3<12
H. uz Gilhelma Gundta D. uz I$ana Pa$lo$a 2'. 6ako bismo mogli donositi $aljane zaklju"ke na temelju pro$edenog anketnog ispiti$anja9 osobito je $a*no da uzorak bude sasta$ljen J a5 od istog broja muških i *enskih ispitanika b5 od ispitanika koji dobro reprezentiraju populaciju c5 od sli"nih ispitanika d5 od dobro$oljnih ispitanika 3). Prije nego što je postala samostalna znanost9 psihologija je bila dio> ;5 biologije F5 medicine H5 filozofije D5 sociologije 31. ako$ se $e/ neko $rijeme osje/a tjeskobno9 ner$ozan je i raspolo*enje mu se "esto mijenja. dlu"io je posjetiti psihologa koji mu ka*e da /e se tijekom razgo$ora usmjeriti na otkri$anje na"ina na koji on prima i obrauje informacije iz okoline. Ispitat /e i kao te informacije rabi pri pam/enju9 mišljenju9 rješa$anju problema9 donošenju odluka i sli"no. 0o je $a*no jer na"in na koji primamo9 obraujemo i rabimo informacije utje"u na naše ponašanje i do*i$lja$anje. Psiholog je zamolio ako$a da mu za po"etak opiše kako se osje/a9 što misli i koji mu se simptomi ja$ljaju u odreenim situacijama. 6oji teorijski pra$ac pristup5prakticira psiholog kojeg je ako$ posjetioC 32. 6oja se grana psihologije ba$i o$om $rstom problemaC 33. 6oju istra*i$a"ku metodu psiholog rabi kad od ako$a tra*i da opiše s$oje misli9 osje/aje i simptomeC 34. U sljede/em zadatku trebate odgo$oriti s nekoliko re"enica9 jasno i sa*eto usmjera$aju/i se na ono što je bitno za zadatak. Psiholozi u praksi u s$ojem radu primjenjuju spoznaje iz znanst$ene psihologije i rabe znanst$eni pristup u rješa$anju prakti"nih problema. Usporedite znanst$eni i lai"ki pristup u objašnja$anju psihi"kih procesa9 osobina i ponašanja. 3.U sljede/em zadatku trebate odgo$oriti kratkim odgo$orom od jedne do nekoliko rije"i5. Kelite istra*iti kako se radnici odreenog poduze/a odnose prema s$ojem poslu tijekom radnog $remena. 6oja /e istra*i$a"ka metoda biti najprikladnijaC
DRAVNA MATURA & *+ #$$. 3#. Eto psiholozi u s$ojem radu /+ 012*3 koristitiC ;. pro$oditi psihoterapiju F. propisi$ati lijeko$e H. iz$oditi eksprimente nad ljudima D. raditi u bolnicama 3%. U pr$om koraku istra*i$anja psiholog je posta$io problem kako moti$acija utje"e na brzinu u"enja.6oji je njego$ idu/i korakC ;. formuliranje hipoteze F. odabir istra*i$a"ke metode H. odabir ispitanika D. prikupljanje podataka 3&.6ojem temperamentu9 prema +ipokratu pripadaju ljudi koji burno9 naglo i eksplozi$no reagirajuC ;. kolericima F. sang$inicima H. melankolicima D. flegmaticima 4<12
3'. 6oja se grana primijenjene psihologije ba$i ljudima koji se teško nose sa s$akodne$nim *i$otnim situacijama i neprimjereno se suo"a$aju s problemimaC 4). 6oji pristup u psihologiji odbacuje utjecaj psihi"kih procesa poput moti$acije i emocije na naša ponašanjaC 41. 6oju je istra*i$a"ku metodu najbolje primijeniti ako se *ele ispitati spolne razlike ponašanju djece predškolskog uzrastaC 42.6ako glasi ime i prezima oca znanst$ene psihologijeC
MATURA #$$.4#$. LJETNI ROK 43. 6ojemu je psihologu najbolje uputiti osobu koja se osje/a tjeskobno i "esto mijenja raspolo*enjaC A. raz$ojnomu !. organizacijskomu C. klini"komu D. edukacijskomu 44. 6oju je istra*i$a"ku metodu najbolje primijeniti ako se *eli ispitati kako razli"ite metode pou"a$anja utje"u na uspjeh u u"enjuC A. introspekciju !. eksperiment C. $anjsko opa*anje D. anketu 4.Prošao je i taj ponedjeljak9 moj najte*i školski dan. 8a satu biologije morao sam birati izmeu d$iju tema za indi$idualni seminarski rad i teško sam odlu"io koja mi je manje zahtje$na. 8o9 i to je bolje od grupnoga seminarskoga rada. Prošli put nitko od "lano$a moje grupe nije s$oj dio posla napra$io kako treba i pošteno smo se osramotili. izika je bila zanimlji$a9 rješa$ali smo problemske zadatke i potpuno sam se udubio u njih. Aislim da mi je jedna mozgo$na polutka radila sto na sat. 8a latinskome jeziku u"ili smo mnogo no$ih rije"i9 ali na sre/u poznate su mi iz 0alijanskoga jezika pa /u ih brzo nau"iti. 8a Po$ijesti je bilo ispiti$anje. Aarko nije najbolje znao9 ali nasta$nik zna da je on naš najbolji i najmarlji$iji u"enik pa mu je s$ejedno dao odli"an. Aeni tip i nije pretjerano simpati"an. 7talno se ho/e isticati9 sudjelo$ati na s$im natjecanjima i biti najbolji. 8a satu hr$atskoga jezika pisala se zada/nica. 0o mi odu$ijek dobro ide9 na jednu temu mogu napisati mnogo razli"itih sasta$aka. Eesti školski sat bio sam tako umoran da sam kraj kemije jed$a do"ekao budan. !iše se uop/e ne sje/am kada je nasta$nica naja$ila test ili mo*da usmeno ispiti$anje. U sljede/im zadatcima trebate odgo$oriti kratkim odgo$orom od jedne do nekoliko rije"i ili jednosta$nom re"enicom5. 6oja se psihologijska metoda zasni$a na unutarnjim do*i$ljajima9 razmišljanjima i emocijama koji su opisani u tekstuC 4#. 6oja grana psihologije ispituje ponašanje *i$otinjaC 4%.6oji pra$ac u psihologiji smatra da se ponašanje *i$otinja i "o$jeka u potpunosti mo*e objasniti $anjskim podra*ajima na koje oni reagirajuC 48. U sljede/em zadatku trebate odgo$oriti s nekoliko re"enica9 jasno i sa*eto9 usmjera$aju/i se na ono što je bitno za zadatak. ilip *eli pro$esti znanst$eno istra*i$anje. 6oji /e biti redoslijed postupaka u njego$u stra*i$anjuC 4'. 8a$edite jedan kogniti$ni proces. ). U kojem je stolje/u psihologija postala samostalna znanostC ;. u 1%. F. u 1&. H. u 1'. D. u 2).
DRŽVANA MATURA 2010./2011. - jesenski rok <12
51.
6oji je od na$edenih primjera fizikalni "initelj koji utje"e na psihi"ke procese I ponašanjeC A. po$išena tjelesna temperatura !. razina hormona C. buka D. glad 2. 6ako se nazi$a jedan od mogu/ih odgo$ora na problem koji se mo*e ispitati istra*i$anjemC 3. 6oja grana psihologije istra*uje akti$nost mozgo$nih polutki tijekom rješa$anja C 4. 6ojom se metodom mo*e ustano$iti stupanj po$ezanosti izmeu brzine obradbe informacija i rezultata koje su isti ispitanici postizali na drugim testo$imaC . 8a$edite tri obilje*ja znanst$enoga pristupa u psihologiji. #. Eto u doslo$nome smislu zna"i rije" psihologijaC
OGLEDNI PRIMJER-*+0+/ #$. %. 6ojemu je psihologu najbolje uputiti osobu koja se osje/a tjeskobno i "esto mijenja raspolo*enjaC ;. raz$ojnomu F. organizacijskomu H. klini"komu D. edukacijskomu &. Prošao je i taj ponedjeljak9 moj najte*i školski dan. 8a satu Fiologije morao sam birati izmeu d$iju tema za indi$idualni seminarski rad i teško sam odlu"io koja mi je manje zahtje$na. 8o9 i to je bolje od grupnoga seminarskoga rada. Prošli put nitko od "lano$a moje grupe nije s$oj dio posla napra$io kako treba i pošteno smo se osramotili. izika je bila zanimlji$a9 rješa$ali smo problemske zadatke i potpuno sam se udubio u njih. Aislim da mi je jedna mozgo$na polutka radila sto na sat. 8a Latinskome jeziku u"ili smo mnogo no$ih rije"i9 ali na sre/u poznate su mi iz 0alijanskoga jezika pa /u ih brzo nau"iti. 8a Po$ijesti je bilo ispiti$anje. Aarko nije najbolje znao9 ali nasta$nik zna da je on naš najbolji i najmarlji$iji u"enik pa mu je s$ejedno dao odli"an. Aeni tip i nije pretjerano simpati"an. 7talno se ho/e isticati9 sudjelo$ati na s$im natjecanjima i biti najbolji. 8a satu +r$atskoga jezika pisali smo zada/nicu. 0o mi odu$ijek dobro ide9 na jednu temu mogu napisati mnogo razli"itih sasta$aka. Eesti školski sat bio sam tako umoran da sam kraj 6emije jed$a do"ekao budan. !iše se uop/e ne sje/am kada je nasta$nica naja$ila test ili mo*da usmeno ispiti$anje. 6oja se psihologijska metoda zasni$a na unutarnjim do*i$ljajima9 razmišljanjima I emocijama koji su opisani u tekstuC '. 6oja grana psihologije ispituje ponašanje *i$otinjaC #). ilip *eli pro$esti znanst$eno istra*i$anje. 6oji /e biti redoslijed postupaka u njego$u istra*i$anjuC DRAVNA MATURA-*+/2 56 #$# #1. U koju kategoriju9 prema +ipokrato$oj tipologiji temperamenta9 spadaju pesimisti"ne9 krute i nedrušt$ene osobeC ;. u sang$inike F. u kolerike H. u flegmatike D. u melankolike #2. U jednom primorskom mjestu osobe iz turisti"ke zajednice odlu"ile su unaprijediti turisti"ku ponudu stranim turistima. =atra*ili su od psihologa da pro$ede istra*i$anje kojim bi prikupilipodatke što se turistima s$ia u njiho$om mjestu9 a koje bi dodatne sadr*aje *eljeli. Psiholog je sasta$io niz pitanja9 a pomaga"i su bili studenti koji su ispitali odreeni broj slu"ajno odabranih turista koji bora$e u njiho$om mjestu. 7tudenti su bili #<12
društ$eni9 $eseli i akti$ni i lako su ost$arili kontakt sa strancima. Prikupljeni rezultati pokazali su kako nisu to"na mišljenja doma/ih stano$nika da turisti iz odreenih zemalja troše manje no$ca. Psiholog je ispitao i postoji li po$ezanost izmeu dobi turista I koji su spremni potrošiti za $rijeme bora$ka na odmoru 6oju je metodu prikupljanja podataka psiholog odabrao prilikom pro$edbe istra*i$anja na$edenog u tekstuC #3. Eto u istra*i$anju predsta$ljaju ispitanici turisti koji su sudjelo$ali u istra*i$anju na$edenom u tekstuC #4. 6ako se nazi$a broj kojim se iskazuje $eli"ina i smjer po$ezanosti izmeu dobi i koli"ine potrošenog no$caC #. 8a$edite redoslijed postupaka psihologa u pro$oenju znanst$enih istra*i$anja.
DRAVNA MATURA & *+0+/ #$#. ##.6oji se psiholog ba$i primijenjenom psihologijomC ;. komparati$ni F. raz$ojni H. organizacijski D. socijalnise psiholog #%. 6oja grana znanst$ene psihologije istra*uje ponašanje *i$otinjaC #&. 6oja istra*i$a"ka metoda omogu/uje ut$ri$anje uzroka i posljedica9 a psihologija ju je preuzela od prirodnih znanostiC #'.6oja je gla$na zasluga psihologa -amira FujasaC
DRAVNA MATURA & *+ #$7. %). 6ojega je temperamenta9 prema +ipokratu9 osoba koja je $edra9 $esela i optimisti"naC A. sang$inik !. kolerik C. flegmatik D. melankolik %1. 6oja se grana psihologije ba$i istra*i$anjem razlika meu ljudimaC %2. 6oji teoretski pristup u psihologiji istra*uje razlike u razmišljanju i na"inu
rješa$anja testo$a inteligencije osoba iz apana9 +r$atske i 6enijeC %3. Eto je metoda introspekcije samoopa*anja5C 8a$edite jednu njezinu prednost i jedan nedostatak.
DRAVNA MATURA & *+0+/ #$7. %4. -ezultat jednoga istra*i$anja pokazao je da postoji $isok stupanj po$ezanosti izmeu u"estaloga korištenja strategija suo"a$anja sa stresom i boljega zdra$st$enog stanja. 6oji koeficijent korelacije najbolje odgo$ara o$im rezultatimaC A. M)9% !. M)92 C. N)9% D. N)91 %. 6oja je istra*i$a"ka metoda najprikladnija za ispiti$anje sta$o$a glasa"a prije referendumaC %#. 6oji je filozof smatrao da je mozak organ za hlaenje kr$iC %%. 6ako se u istra*i$anju nazi$a grupa ispitanika koja najbolje predsta$lja cijelu populacijuC %&. 8a$edite tri grane primijenjene psihologije i za s$aku na$edite po jedan primjer %<12
problema koji istra*uje. ODGOVORI: 1. N 2. b 3. d 4. a 2 b1 c3 5. Ramiro Bujas 6. komparativna (zoopsiholoija! ". 1#"$. odina #. %riznaju s& svi odovori koji opisuju probl&m& kojima s& bavi psiholoija rada %rimj&ri prihvatljivih odovora' pro)&sionalna s&l&kcija * odabrati pravo kandidata za n&ko radno mj&sto+ tj. onoa koji ima najbolj& sposobnosti+ odnosno osobin& za to mj&sto analiza n&sr&,a na radu (kada s& javljaju+ u kojim uvj&tima i sli-no! kako bi ih smanjili ili sprij&-ili istraivanj& umora * kako utj&-& na radni u-inak i kada s& javlja j&r+ primj&ric&+ pravovr&m&nim raspor&dom odmora mo&mo utj&cati na bolji radni u-inak pobolj/avanj& uvj&ta rada+ radi pobolj/anja uvj&ta rada i pov&,anja proizvodnj& $. N 10. a 11. a2 b3 c1 12. r-ka 13. psihi-ki proc&si i pona/anja 14. %riznaju s& svi odovori koji opisuju )izikaln& -inioc& koji utj&-u na psihi-k& proc&s& i pona/anja. %rimj&ri prihvatljivih odovora' izikalni -init&lji s& odnos& na obj&ktivn& karakt&ristik& situacij&. Npr. slabo osvj&tlj&nj& u u-ionici mo& dj&lovati na br& umaranj&+ manju konc&ntraciju. kstr&man j& primj&r npr. boravak dubokoj /pilji ili zatvorskoj samici * pojavljuj& s& tzv. s&nzorna d&privacija (osj&tna li/&nost!. Nastaju por&m&,aji opaanja * halucinacij&. 15. N 16. 1". b 1#. 1 2 3B 1$. psiholoija obrazovanja (&dukacijska psiholoija! 20. samoopaanj& ( introsp&kcija! 21. %riznaju s& svi odovori koji opisuju razlik& znanstv&no i lai-ko pristupa u psiholoiji. %rimj&ri prihvatljivih odovora' nanstv&na psiholoija svim pojavama pristupa kriti-ki znanstv&no ih provj&ra+ za razliku od svakodn&vn& psiholoij& u kojoj s& prihva,aju n&provj&r&ni zaklju-ci koji su naizl&d 7loi-ni8. nanstv&na psiholoija koristi znanstv&nu m&todoloiju u bavlj&nju psiholo/kim
&<12
t&mama+ a svakodn&vna to -ini samo promi/ljanj&m (pov&zano s tim lai-ki pristup -&sto s& t&m&lji na malom broju slu-aj&va+ a znanstv&ni na r&pr&z&ntativnom uzorku!. %r&dm&t prou-avanja znanstv&n& psiholoij& j& samo ono /to s& mo& znanstv&no provj&riti+ a lai-ki pristup u psiholoiji pos&bno zanimaju misti-na podru-ja koja s& n& mou znanstv&no ispitivati. 22. 23. 24. 9&tod& samoopaanja (introsp&kcij&! j& opisivanj& vlastitih doivljaja+ pa su karakt&ristik& t& m&tod& subj&ktivnost+ -&sto n&dostatak rij&-i za iskazivanj& doivljaja+ utj&caj analiz& doivljaja na promj&nu samo doivljaja+ n&dovoljno poznavanj& s&b& itd. : ovom &ksp&rim&ntu bi s& moli prikupiti dodatni podatci m&todom samoopaanja tako da ispitanik opisuj& doivlj&n& tj&l&sn& promj&n& i njihov int&nzit&t. 25. t&mp&ratura okolin& 26. r&zultat na t&stovima int&li&ncij& 2". &ksp&rim&nt 2#. 2$. B 30. 31. konitivni pristup 32. klini-ka psiholoija (dio primij&nj&n& psiholoij&! 33. samoopaanj& (introsp&kcija! 34. ;idi odovor na 21.pitanj& 35. 9&toda opaanja u prirodnim uvj&tima. 36. %ropisivati lij&kov& 3". . )ormuliranj& hipot&z& 3#. . kol&rici 3$. klini-ka psiholoija 40. bih&vioristi-ki pristup 41. opaanj& u prirodnim uvj&tima 42. zoopsiholoija. 4". Bih&vioralni pristup> bih&viorizam> bih&vioralna psiholoija> pristup usmj&r&n na pona/anj&. 4#. postupaka u znanstv&nom istraivanju j& to-no nav&d&n' 1. odabir probl&ma 2. postavljanj& hipot&za 3. odabir m&tod& koja s& koristiti 4. prikupljanj& podataka 5. analiza podataka 6. odovor na probl&m. 4$. Nav&d&n bilo koji od nav&d&nih konitivnih proc&sa : + p&rc&pcija+ pam,&nj&+ u-&nj&+ mi/lj&nj&+ rj&/avanj& probl&ma. 50. .! u 1$. 51. .! buka 52. ksp&rim&ntalna hipot&za+ hipot&za 53. biolo/ka psiholoija+ )iziolo/ka psiholoija 2 boda 1 bod dj&lomi-no to-no odovora N&uropsiholoija 54. =or&lacijska m&toda+ kor&lacija 55. 3 boda ?o-no su nav&d&na tri obilj&ja znanstv&no pristupa od dolj& nav&d&nih (ili poznatih obilj&ja!'
'<12
zaklju-ci s& t&m&lj& na istraivanjima. spos& provj&ravaju i potvr@uju znanstv&nim m&t odama. pojmovi su jasno d&)inirani. probl&mu s& pristupa obj&ktivno. kontrola istraivanja. iva-i mou ponoviti istraivanj& j&r su jasno d&)inirani uvj&ti u kojima s& istraivanj& odvija. u &n&ralizaciji. uj& s& na dobro odabranom uzorku.
2 boda ?o-no su nav&d&na bilo koja dva obilj&ja znanstv&no pristupa' ?r&,& obilj&j& j& krivo ili nij& nav&d&no.
1 bod ?o-no j& nav&d&no samo j&dno obilj&j& znanstv&no pristupa. Astala obilj&ja su kriva ili nisu nav&d&na 0 bodova vi ostali odovori koji n& uklju-uju or& nav&d&no 56. o du/i 5".c 5#. 2 boda Cntrosp&kcija+ samoopaanj& 1 bod koja daj& izravan uvid u psihi-ki ivot 0 bodova ostali odovori koji n& uklju-uju or& nav&d&no 5$.
2 boda =omparativna psiholoija+ zoopsiholoija+ por&db&na psiholoija 1 bod nanstv&na+ t&m&ljna+ t&orijska psiholoija 0 bodova vi ostali odovori koji n& uklju-uju or& nav&d&no+ npr. nabrajanj& rana
m&@u kojima j& i to-na+ komparativna+ &kolo/ka psiholoija i sl. 60.
3 boda R&doslij&d postupaka u znanstv&nom& istraivanju to-no j& nav&d&n'
1. odabir probl&ma 2. postavljanj& hipot&za 3. odabir m&tod& koja ,& s& koristiti 4. prikupljanj& podataka 5. analiza podataka 6. odovor na probl&m. 2 boda vih j& /&st koraka nav&d&no+ ali nisu to-no por&dani. ?o-no j& nav&d&no i por&dano -&tiri ili p&t koraka. 1 bod ?o-no su nav&d&na i por&dana tri koraka. Nav&d&no j& od tri do p&t koraka+ ali su n&to-no por&dani. 0 bodova vi ostali odovori koji n& uklju-uju or& nav&d&no 61. D 62. ank&tu 63. uzorak 64. ko&)icij&nt kor&lacij& 65. odabir probl&ma postavljanj& hipot&z& odabir m&tod& istraivanja prikupljanj& podataka analiza podataka odovor na probl&m 66. 1 6". komparativna (zoopsiholoija!
1)<12
6#. &ksp&rim&nt 6$. Asnovao j& prvi psiholoijski laboratorij u Ervatskoj "0. (sanvinik! "1. 2 boda * Di)&r&ncijalna psiholoija 1 bod * nanstv&na+ t&orijska psiholoija+ istraiva-ka+ psihom&trija 0 bodova * vi ostali odovori koji n& uklju-uju or& nav&d&no "2. 2 boda * 9&@ukulturalni pristup+ kroskulturalni pristup+int&rkulturalni pristup 1 bod * N&ma 0 bodova * vi ostali odovori koji n& uklju-uju or& nav&d&no "3.3 boda – Cntrosp&kcija j& to-no d&)inirana t& j& nav&d&na j&dna nj&na pr&dnost i j&dan n&dostatak. Cntrosp&kcija j& sustavno opaanj& vlastitih psihi-kih proc&sa.
Prednosti: Dobivamo dir&ktan uvid u psihi-k& proc&s& Apaaju s& psihi-ki proc&si koji n& moraju biti vidljivi u pona/anju Amou,uj& nam razumij&vanj& psihi-kih stanja druih ljudi N&ki nj&zini oblici primj&njuju s& u druim m&todama psiholoij& (ank&tna ispitivanjai n&ki iskazi ispitanika u &ksp&rim&ntima! =oristi s& kao kompl&m&ntarna m&toda kojom s& upotpunjuju spoznaj& dobiv&n& obj&ktivnim m&todama.
Nedostaci: amoopaanj& mo& izmj&niti n&k& doivljaj&+ a n&k& n& mo&mo istodobno doivljavati i opaati Rij&-i su -&sto n&prikladn& i n&dovoljn& za opis doivljajnih osobitosti N& prua mou,nost kontrol& i provj&r& dobiv&nih tvrdnji psihi-ki doivljji su subj&ktivni i dostupni su samo onom& tko ih opaa. Nij& obj&ktivna m&toda. 2 boda – Cntrosp&kcija j& to-no d&)inirana t& j& na&d&na i 1 nj&zina pr&dnost Cntrosp&kcija j& to-no d&)inirana t& j& nav&d&n j&dan nj&n n&dostatak. Nav&d&na j& 1 pr&dnost i 1 n&dostatak introsp&kcij&. 1 bod Cntrosp&kcija j& to-no d&)inirana Nav&d&n j& j&dan n&dostatak introsp&kcij&. Nav&d&na j& 1 pr&dnost introsp&kcij&. 0 bodova * vi ostali odovori koji n& uklju-uju or& nav&d&no. "4. (F0+"! "5. 2 boda 9&toda ank&t& 1 bod Cnt&rvju+ upitnik 0 bodova vi ostali odovori koji n& uklju-uju or& nav&d&no "6. 2 boda ristot&l 1 bod taror-ki )ilozo)+ prvi otac psiholoij& 0 bodova vi ostali odovori koji n& uklju-uju or& nav&d&no "". 2 boda R&pr&z&ntativni uzorak 1 bod :zorak 0 bodova vi ostali odovori koji n& uklju-uju or& nav&d&no "#. 3 boda Nav&d&n& su 3 ran& primij&nj&n& psiholoij& i za svaku po j&dan ad&kvatan primj&r probl&ma iz podru-ja koj& istrauj&+ npr'
Organizacijska si!o"ogija prou-ava zakonitosti -ovj&kova pona/anja u radnom proc&su bavi s& psiholoijskim asp&ktima olak/avanja rada prou-ava na-in& pov&,anja radn& produktivnosti bavi s& probl&mom izbora zanimanja+ odabira i osposobljavanja radnika prou-ava uzrok& umora+ n&sr&,a na radu+ izostanaka s posla
11<12
=ako pov&,ati motivaciju radnikaG
i sli-no
#"ini$ka i savjetodavna si!o"ogija ispituj& probl&m& prilaodb& poj&dinca poma& ljudima u rj&/avanju njihovih &mocionalnih probl&ma i probl&ma u pona/anju bavi s& dijanosticiranj&m psihi-kih por&m&,aja istrauj& uzrok& razli-itih psihi-kih por&m&,aja bav& s& bra-nim sukobima+ probl&mima d&likv&nata i kriminalno pona/anja+
savj&tovanj&m ovisnika ispituju u-&stalost n&ko psihi-ko por&m&,aja i sli-no
%ko"ska si!o"ogija ispituj& m&tod& i strat&ij& u-&nja i pou-avanja ispituj& probl&matiku /kolsko ocj&njivanja bavi s& socijalnom klimom u razr&du+ odnosima u-&nika i pro)&sora bav& s& pro)&sionalnom savj&tovanj&m i usmj&ravanj&m u-&nika pomau u-&nicima u u-&nju i rj&/avanju njihovih &mocionalnih ili n&kih druih probl&ma =ako pov&,ati motivaciju u-&nika za u-&nj&m i sli-no
2 boda Nav&d&n& su 3 ran& primij&nj&n& psiholoij& i primj&r probl&ma istraivanja za 1 ili 2 ran&. Nav&d&n& su 2 ran& primij&nj&n& psiholoij& i primj&r probl&ma istraivanja za 2. Nav&d&na j& 1 rana primij&nj&n& psiholoij& i probl&mi istraivanja za 3 ran&.
1 bod Nav&d&na j& 1 ili 2 ran& primij&nj&n& psiholoij& i probl&m istraivanja za 1 ranu. Nav&d&n& su 2 ili 3 ran& primij&nj&n& psiholoij&. Nav&d&ni su probl&mi istraivanja za 2 ili 3 ran& no n&dostaju njihovi nazivi. 0 bodova vi ostali odovori koji n& uklju-uju or& nav&d&no
