Sastavio: Ivan Maduna dipl. ing.
Pitanja i odgovori iz radno-socijalnog zakonodav.: 1. Što je je zaštita zaštita na radu radu i koji joj je je cilj: cilj: - Zaštita na radu je skup tehničkih, zdravstvenih, pravnih, psiholoških, pedagoških i drugih djelatnosti s pomoću kojih se otkrivaju i otklanjaju opasnosti što ugrožavaju život i zdravlje osoba na radu i utvrđuje mjere, postupke i pravila da bi se otklonile ili smanjile opasnosti. - Cilj zaštite na radu je stvoriti sigurne radne uvjete kako bi se spriječile ozljede na radu, profesionalne bolesti i nezgode na radu.
2. Koja su temeljna temeljna polazišt polazištaa za organizaciju, organizaciju, utvrđiv utvrđivanje anje i provedbu provedbu zaštite zaštite na radu: Temeljna polazišta su: propisi - kojima se na izvoran ili neizvoran način utvrđuju djelatnosti iz zaštite na radu a dijele se na međunarodne propise, nacionalne propise i autonomne propise. - nacionalni propisi su Ustav, zakomi, provedbeni propisi, tehničke norme(hrvatske norme) i svi drugi propisi sa zakonskom snagom, - međunarodni propisi su konvencije, deklaracije, povelje (koji su preporuke), ali ako ih Hrvatski sabor ratificira onda su ravnoprani s nacionalnim propisima i kao takovi se moraju provoditi, organizacija i izvođenje radnog procesa - zaštita na radu je sastavni dio organizacije rada i izvođenja radnog procesa, a ostvaruje se obavljanjem poslova zaštite na radu i primjenom propisanih, ugovorenih kao i priznatih pravila zaštite na radu te naređenih mjera i uputa poslodavca (članak 8. ZZNR), odgovornost poslodavca - za organizaciju i provedbu zaštite na radu odgovoran je poslodavac neovidno o tome da li je u tu svrhu zaposlio stručnjaka za zaštitu na radu, odnosno organizirao službu za zaštitu na radu, ili je ugovorio suradnju s ovlaštenom fizičkom osobom za zaštitu na radu, ustanovom ili trgovačkim društvom za poslove zaštite na radu (članak 13. ZZNR), - poslodavac odgovara radniku za štetu uzrokovanu ozljedom na radu, profesionalnom bolešću ili bilešću u svezi s radom po načelu objektivne odgovornosti (uzročnosti), a prema općim propisima obveznog prava (članak 15. ZZNR), opća načela zaštite na radu - poslodavac je dužan primjenjivati pravila zaštite na radu na temelju načela zaštite: - izbjegavanje opasnosti i štetnosti, - procjene opasnosti i štetnosti koje se ne mogu otkloniti primjenom osnovnih pravila zaštite na radu, - sprečavanjem opasnosti i štetnosti na njihovom izvoru, - zamjenom radnog postupka neopasnim ili manje opasnim, davanja prednosti prednosti skupnim skupnim mjerama mjerama zaštite zaštite pred pojedinačn pojedinačnim, im, odgovaraj odgovarajučeg učeg - davanja osposobljavanja i obavješćivanja radnika, - planiranje zaštite na radu s ciljem međusobnog povezivanja tehnike, ustroja rada, ljudskih odnosa i utjecaja okoliša na radno mjesto, •
•
•
•
Sastavio: Ivan Maduna dipl. ing.
prilagođavanja tehničkom napretku, prilagodbe rada radniku, naročito u svezi s oblikovanjem mjesta rada, izborom opreme te načina rada i proizvodnje, posebice u svrhu ublažavanja jednoličnog rada i rada po učinku kako bi se smanjio njhov štetan učinak na zdravlje (članak 17. ZZNR), procjena opasnosti stupanjem na snagu ZZNR postavljena je obveza poslodavca da izradi procjenu opasnosti na temelju koje će primjenjivati pravila zaštite na radu kojima se uklanjaju ili na najmanju moguću mjeru smanjuju opasnosti i štetnosti koje nastaju u tehnološkom procesu kod tog poslodavca, na osnovi zakona izrađen je pravilnik o izradi procjene opasnosti koji govori u kojim granama djelatnosti poslodavac treba napraviti procjenu opasnosti, a te djelatnosti su: poljoprivreda, lov i šumarstvo, rudarstvo, prerađivačke industrije, opskrba električnom energijom, plinom i vodom, građevinarstvo, promet, skladištenje i veze, zdravstvena zaštita i socijalna skrb te i druge djelatnosti u kojima postoji mogučnost nastanka ozljede na radu, profesionalne bolesti ili poremećaja u procesu rada koji bi mogli izazvati štetne posljedice za sigurnost i zdravlje radnika, također obvezu izrade procjene opasnosti imaju obrazovne ustanove s laboratorijima ili radionicama praktične nastave kako bi se osigurala odgovarajuća zaštita na radu radnicima u tim ustanovama, a isto tako učenicima i studentima, autonomni akti poslodavca poslodavac je obvezan u pisanom obliku utvrditi organizaciju provedbe zaštite na radu, svoja pravila zaštite na radu, prava i odgovornosti njegovih ovlaštenika i radnika, autonomnim aktom smatra se: kolektivni ugovor, elaborat procjene opasnosti(članak 18.), pravilnik o zaštiti na radu(članak 18.,37. i 66.), odluke(članak 63.,64. i 66.), upute(članak 31. i 32.), pisane upute(članak 18.), ugovori(članak 13., 14., 16., 19. i 57.), znakovi sigurnosti i znakovi opće obavjesti(članak 32. i 45.), planovi(članak 61., 62. i 73.), programi osposobljavanja(članak 29.), ugovor o radu,
-
•
-
-
-
•
-
-
3.
-
Koji propisi se smatraju propisima socijalno-radnog zakonodavstva kojima se na izravan ili neizravan način uređuje pitanje sigurnosti i zdravlja radnika:
To su propisi: * Ustav Republike Hrvatske (N.N., br. 41/01), * Zakon o radu (N.N., br 38/95, 54/95, 65/95 17/01, 82/01 i 114/03), * Zakon o zdravstvenoj zaštiti (N.N., br. 121/03), * Zakon o zdravstvenom osiguranju zaštite zdravlja na radu (N.N., br. 85/06), * Zakon o mirovinskom osiguranju (N.N., br. 102/98, 77/99, 59/01, 109/01, 147/02, 117/03, 30/04, 177/04 i 92/05), * Zakon o listi profesionalnih bolesti (N.N., br. 162/98), * Zakon o listi tjelesnih oštećenja (N.N., br. 162/98), * Zakon o stažu osiguranja s povećanim trajanjem (N.N., br 71/99)
4. Navedite temeljna načela ustava Republike Hrvatske o sigurnosti na radu i socijalnoj sigurnosti radnika: -
Članak 64.
Sastavio: Ivan Maduna dipl. ing.
-
-
Dužnost je svih da štite djecu i nemoćne osobe. Djeca ne mogu biti primljena na rad prije zakonom određene dobi niti smiju biti prisiljavana na rad koji štetno utječe na njihovo zdravlje ili ćudoređe, niti im se takav rad smije dopustiti. Mladež, majke i invalidne osobe imaju pravo na osobitu zaštitu na radu.
Članak 69. -
Svatko ima pravo na zdrav život. Država osigurava uvjete za zdrav okoliš. Svatko je dužan, u sklopu svojih ovlasti i djelatnosti, osobitu skrb posvećivati zaštiti zdravlja ljudi, prirode i ljudskog okoliša.
5. Što su konvencije međunarodne organizacije rada i kada se smatraju dijelom unutarnjeg pravnog poretka: Konvencije međunarodne organizacije rada su preporuke koje govore na temelju međunarodnih spoznaja kako treba urediti odnose u sferi rada i zaštite na radu. Konvencije postaju dijelom unutarnjeg pravnog poretka onda kada Sabor Republike Hrvatske iste ratificira.
6. Što je kolektivni ugovor i što se njime utvrđuje: -
Kolektivni ugovor je sporazum između poslodavca ili udruge poslodavaca i sindikata koji je utemeljen na Zakonu o radu i regulira odnose poslodavca i radnika na nivou poduzeča ili grane djelatnosti. prava iz kolektivnog ugovora ne mogu biti manja nego što su prava koja proizlaze iz Zakona o radu, ali mogu biti veća i ona se reguliraju kolektivnim ugovorom.
7. Što su temeljne obveze poslodavca po Zakonu o radu u osiguravanju sigurnosti i zdravlja radnika: -
Poslodavac je dužan osigurati radniku uvjete za siguran rad, u skladu s posebnim zakonom i drugim propisima.
8. Što su temeljne obveze poslodavca u zaštiti života, zdravlja i ćudoređa radnika: -
-
Poslodavac je dužan pribaviti i održavati postrojenja, uređaje, opremu, alate, mjesto rada i pristup mjestu rada, te organizirati rad, na način koji osigurava zaštitu života i zdravlja radnika, u skladu s posebnim zakonima i drugim propisima i naravi posla koji se obavlja. Poslodavac je dužan upoznati radnika s opasnostima posla koji obavlja radnik. Poslodavac je dužan osposobiti radnika za rad na način koji osigurava zaštitu života i zdravlja radnika te spriječava nastanak nesreća.
Sastavio: Ivan Maduna dipl. ing.
-
Ako je poslodavac preuzeo obvezu smještaja i prehrane radnika, pri izvršenju te obveze mora voditi računa o zaštiti života, zdravlja i ćudoređa radnika te njegovoj vjeroispovjedi.
9. Navedite osnovne dužnosti i obveze poslodavca o uređenju zaštite na radu kojima se uređuju pitanja sigurnosti i zdravlja radnika po Zakonu o radu: -
-
Prije stupanja radnika na rad, poslodavac mora omogućiti radniku da se upozna s propisima o radnim odnosima te ga je dužan upoznati s organizacijom rada i zaštitom na radu. Propisi o zaštiti na radu, kolektivni ugovor i pravilnik o radu, moraju se na prikladni način učiniti dostupnim radnicima.
10.Što se smatra noćnim radom: -
Noćni rad je rad u vremenu od 22h do 06h, a u poliprivredi od 22h do 05h.
11.Kada je zabranjen noćni rad ženama u industriji: -
-
U industriji je zabranjen noćni rad ženama, osim ako je iznimno, u slučaju ozbiljne opasnosti, zbog zaštite nacionalnih interesa, takav rad odobrio ministar nadležan za rad. Trudnica i majka do dvije godine djetetovog života te samohrana majka s djetetom do tri godine djetetovog života ne smije raditi noću, osim ako to sama zatraži.
12.Što se smatra noćnim radom malodobnika: -
Za malodobnike zaposlene u industriji noćni rad je od 19h do 07h, a za malodobnike zaposlene izvan industrije je noćni rad od 20h do 06h.
13.Na kojim poslovima je zabranjen rad ženama: -
Ženama je zabranjen rad na osobiti teškim poslovima, na radivima pod zemljom ili vodom te na poslovima koji s obzirom na njene psihofizičke osobine, osobito ugrožavaju njen život ili zdravlje.
14.Navedite vrste prekršaja za povrede propisa Zakona o radu koji se odnose na sigurnost i zdravlje radnika: -
-
Prekršaji su: lakši prekršaji, teži prekršaji i najteži prekršaji. Lakši prekršaji su: * ako se prije otpočinjanja rada, radniku ne omogući da se upozna s propisima o radnim zadacima, odnosno ako ga se ne upozna s organizacijom i zaštitom na radu. Teži prekršaji su: * ako se zaposli malodobnika bez odobrenja zakonskog zastupnika, * ako se sklopi ugovor o radu za radno mjesto s posebnim uvjetima rada s radnikom
Sastavio: Ivan Maduna dipl. ing.
-
koji ne udovoljava uvjetima radnog mjesta s posebnim uvjetima rada, Najteži prekršaji su: * ako se zaposli malodobnik na poslove koji mogu ugroziti njegovo zdravlje, ćudorednost ili razvoj, * ako se od radnika koji radi na poslovima na kojima, uz primjenu mjera zaštite na radu, nije moguće zaštititi radnika od štetnih utjecaja, radi duže od skraćenog radnog vremena ili da radi prekovremeno.
15.Navedite vrste odmora i dopusta na koje radnik ima pravo: -
Radnik ima pravo na dnevni, tjedni i godišnji odmor. Dnevni odmor u trajanju od 30 minuta ulazi u redovno radno vrijeme. Razmak između dvije smjene mora biti najmanje 12 sati. Radnik ima pravo na tjedni odmor najmanje od jednog dana u tjednu. Radnik ostvaruje i pravo na godišnji odmor u slkadu s važečim zakonom, kolektivnim ugovorom, pravilnikom o radu i ugovorom o radu.
16.Kada se može narediti prekovremeni rad i koliko može trajati: -
-
U slučaju više sile, izvanrednog povećanja opsega rada i u drugim slučajevima prijeke potrebe, radnik na zahtjev poslodavca mora raditi duže od punog radnog vremena, najviše 10sati tjedno. Ako prekovremeni rad traje duže od četiri tjedna neprekidno ili više od dvanaest tjedana tijekom kalendarske godine, odnosno ako prekovremeni rad svi zaposlenih prelazi 10 posto ukupnog radnog vremena u određenom mjesecu poslodavac mora o tome izvjestiti inspektora rada.
17.Kada se i zašto se skraćuje radno vrijeme radnika: -
-
Na poslovima na kojima, uz primjenu mjera zaštite na radu, nije moguće zaštititi radnika od štetnih utjecaja, radno vrijeme se skraćuje razmjerno štetnom utjecaju uvjeta rada na zdravlje i radnu sposobnost radnika. Pri ostvarivanja prava na plaću i drugih prava iz radnog odnosa ili u svezi s radnim odnosom skraćeno radno vrijeme izjednačuje se s punim radnim vremenom.
18.Što poslodavac mora poduzeti u cilju zaštite malodobnika radi osiguranja njegovih prava na sigurnost i zdravlje: -
Malodobnik se ne smije zaposliti na poslovima koji mogu ugroziti njegovo zdravlje, ćudorednost ili razvoj.
19.Kako se ostvaruju prava radnika koji su privremeno ili trajno nesposobni za rad: -
Radniku koji je privremeno nesposoban za rad zbog lječenja ili oporavka poslodavac ne može otkazati, osim ako je ugovor o radu sklopljen na određeno vrijeme. Po prestanku privremene nesposobnosti radnik se ima pravo vratiti na poslove na kojima je prethodno radio, a ako je prestala potreba za tim poslom, poslodavac mu
Sastavio: Ivan Maduna dipl. ing.
je dužan ponuditi sklapanje ugovora o radu za obavljanje drugih odgovarajićih poslova. - Ako ovlaštena osoba ocijeni da kod radnika postoji profesionalna nesposobnost za rad ili neposredna opasnost od nastanka invalidnosti, poslodavac je dužan, uzimajući u obzir nalaz i mišljenje ovlaštene osobe, odnosno tijela, ponuditi sklapanje ugovora o radu za obavljanje poslova za koje je on sposoban, koji što je više moguće moraju odgovarati poslovima na kojima je radnik prethodno radio.
20.Kada radnik ima pravo na otpremninu i u kojem iznosu: -
Radnik koji je pretrpio ozljedu na radu, odnosno koji je obolio od profesionalne bolesti, a koji nakon završenog lječenja i oporavka ne bude vraćen na rad, ima pravo na otpremninu najmanje u dvostrukom iznosu od iznosa koji bi mu inače pripadao.
21.Koje su osnovne zadaće radničkog vijeća u utvrđivanju i provedbi sigurnosti i zaštiti zdravlja radnika: -
-
Radničko vijeće štiti i promiče interes radnika zaposlenih kod određenog poslodavca, savjetovanjem, suodlučivanjem ili pregovorima s poslodavcem ili njegovim opunomoćenom osobom, o pitanjima važnim za položaj radnika. Radničko viječe pazi na poštivanje Zakona o radu, pravilnika o radu, kolektivnog ugovora te drugih propisa koji su doneseni u korist radnika. Radničko vijeće pazi da li poslodavac uredno i točno ispunjava obveze glede obračunavanja i uplaćivanja doprinosa za socijalno osiguranje te u tu svrhu ima pravo uvida u odgovarajuću dokumentaciju.
22.Što se osigurava Zakonom o zdravstvenom osiguranju zdravlja radnika: -
Zakon o zdravstvenom osiguranju osigurava: * mjere za sprečavanje ozljeda na radu te mjere za sprečavanje i otkrivanje profesionalnih bolesti sukladno Zakonu o zdravstvenoj zaštiti i pravilnicima donesenim na temelju zakona * prava za slučaj ozljede na radu i profesionalne bolesti.
23.Koja se prava ostvaruju na temelju zakona za slučaj ozljede na radu ili profesionalne bolesti: -
Prava u slučaju ozljede na radu i profesionalne bolesti su: * pravo na zdravstvenu zaštitu, * pravo na novčane naknade.
24.Kako se pokreće postupak utvrđivanja i priznavanja ozljede na radu, odnosno profesionalne bolesti: -
Postupak utvrđivanja i priznavanja ozljede na radu, odnosno profesionalne bolesti pokreće pravna ili fizička osoba, tjelo državne uprave ili osoba koja samostalno osobnim radom obavlja djelatnost podnošenjem prijave Zavodu za zaštitu zdravlja na radu o ozljedi na radu, odnosno profesionalnoj bolesti u zakonskom roku.
Sastavio: Ivan Maduna dipl. ing.
-
Rok za ozljedu na radu je – u roku od 8 dana od dana nastanka ozljede na radu, a za profesionalnu bolest u roku od 8 dana od kad je osigurana osoba primila ispravu zdravstvene ustanove, trgovačkog društva koje u svom sastavu ima djelatnost medicine rada ili id privatne ordinacije medicine rada kojom joj je dijagnosticirana profesionalna bolest.
25. Što
-
se smatra ozljedom na radu prema Zakonu o mirovinskom osiguranju:
Ozljedom na radu se smatra svaka ozljeda izazvana neposredni i kratkotrajnim mehaničkim, fizikalnim ili kemijskim djelovanjem, te ozljeda uzrokovana naglim promjenama položaja tijela, iznenadnim opterećenjem tijela ili drugim promjenama fiziološkog stanja organizma, ako je takva ozljeda uzročno vezana uz obavljanje poslova na kojima radi, odnosno djelatnosti na osnovi koje ozljeđena osoba ima svojstvo osiguranika prema zakonu.
26.Što je invalidnost, prava i kako se utvrđuje: -
-
-
-
-
Invalidnost postoji kada je kod osiguranika, zbog promjene u zdravstvenom stanju koje se ne može otkloniti liječenjem, radna sposobnost trajno smanjena za više od polovice prema tjelesno i psihički zdravom osiguraniku iste ili slične naobrazbe i sposobnosti(profesionalna nesposobnost za rad). Poslovi prema kojima se ocjenjuje sposobnost za rad osiguranika obuhvaća sve poslove koji odgovaraju njegovim tjelesnim i psihičkim sposobnostima a smatraju se odgovarajućim njegovim dosadašnjim poslovima. Invalidnost postoji i kad kod osiguranika zbog promjena u zdravstvenom stanju, koje se ne može otkloniti liječenjem, nastane trajni gubitak sposobnosti za rad(opća nesposobnost za rad). Ako je invalidnost i preostala radna sposobnost nastala zbog ozljede izvan rada ili bolesti, osiguranik ima pravo na profesionalnu rehabilitaciju ako ispunjava uvjete staža za stjecanje prava na invalidsku mirovinu. Ako je invalidnost i preostala radna sposobnost nastala zbog ozljede na radu ili profesionalne bolesti, osiguranik ima pravo na profesionalnu rehabilitaciju bez obzira na dužinu mirovinskog staža.
27.Tko ima pravo na profesionalnu rehabilitaciju: -
-
Pravo na profesionalnu rehabilitaciju ima osiguranik ili invalid rada kod kojeg nastane invalidnost prije navršenih 50 godina života, ako se s obzirom na preostalu radnu sposobnost može osposobiti za rad na drugom poslu s punim radnim vremenom Profesionalnom rehabilitacijom smatra se i prilagođavanje invalida rada za rad na poslu na koji je premješten, odnosno upućen nako završene profesionalne rehabilitacije, kada je ono potrebno radi postizanja normalnog učinka uz normalan napor.
28.Što se smatra stažom osiguranja s povećanim trajanjem i tko ima pravo na povećani staž:
Sastavio: Ivan Maduna dipl. ing.
-
-
Staž osiguranja s povećanim trajanjem je staž koji snižava dobnu granicu za stjecanje prava na starosnu mirovinu. Pravo na staž s povećanim trajanjem imaju radna mjesta na kojima postoje štetni utjecaji na zdravstveno stanje i radnu sposobnost radnika, unatoč tome što su primjenjene opće i posebnezaštitne mjere utvrđene propisima o zaštiti na radu. To pravo je regulirano Zakonom o stažu osihuranja s povečanim trajanjem.
29.Što se smatra profesionalnom bolešću. -
-
Profesionalna bolest je bolest izazvana dužim neposrednim utjecajem rada i uvjeta rada na određenim poslovima na osnovi kojih oboljela osoba ima svojstvo osiguranika prema važečem zakonu. Lista profesionalnih bolesti i poslova na kojima se te bolesti javljaju i uvjete pod kojima se smatraju profesionalnim bolestima utvrđene su Zakonom o listi profesionalnih bolesti.
30.Što se po Zakonu o listi tjelesnih oštećenja smatra tjelesnim oštećenjem: -
Tjelesna oštećenja su oštećenja nastala kao posljedica ozljede na radu ili profesionalne bolesti, na temelju kojih se stječe pravo na naknadu kao pravo iz mirovinskog osiguranja.
31. Navedite
osnovne odredbe Zakona o zdravstvenoj zaštiti kojima se osigurava sigurnost i zdravlje radnika:
-
1. 2. 3. 4.
Specifična zdravstvena zaštita radnika obuhvaća:
liječničke preglede radi utvrđivanja radne sposobnosti, praćenje zdravstvenog stanja radnika, identifikaciju i procjenu rizika za zdravlje na radnom mjestu, sistematske kontrolne preglede radnika s obzirom na spol, dob i uvjete rada te pojavu profesionalnih bolesti, ozljeda na radu i kroničnih bolesti, 5. davanje savjeta o zdravlju, sigurnosti, higijeni rada, organizaciji i zaštitnim sredstvima, 6. preglede radnika koji se obvezno provode radi zaštite od štetnih utjecaja iz radnog okoliša i druge obvezne zdravstvene preglede, 7. organiziranje i pružanje prve pomoći i hitnih medicinskih intervencija na licu mjesta u procesu rada, 8. sudjelovanje u analizi ozljeda na radu i profesionalnih bolesti, 9. kontinuiranu skrb o boljoj prilagođenosti rada radnicima uključujući vrijeme, način i uvjete rada, 10. suradnju u obavještavanju, stručnom osposobljavanju i obrazovanju u djelatnosti medicine rada, higijene rada i organizacije rada, 11. ocjenjivanje uvjeta rada na pojedinom radnom mjestu radi zaštite od profesionalnih bolesti, 12. zdravstveni odgoj i zdravstveno prosvjećivanje radnika, 13. provođenje medicinski programiranoga aktivnog odmora radi poboljšanja radne sposobnosti radnika,
Sastavio: Ivan Maduna dipl. ing.
14. sudjelovanje u mjerama rehabilitacije radnika.
32.Navedite osnovne dužnosti i obveze poslodavca u utvrđivanju zaštite na radu kojima se uređuje pitanje sigurnosti i zdravlja radnika po Zakonu o zdravstvenoj zaštiti: -
Poslodavci su dužni provoditi. * mjere sprečavanja i otkrivanja profesionalnih bolesti, sprečavavanje ozljeda na radu i pružanje odgovarajuće prve pomoći, * mjere za zaštitu zdravlja radnika koji su na radnom mjestu izloženi posebnim opasnostima za zdravlje, * mjere zdravstvene zaštite propisane posebnim propisima.
33.Koja su osnovna prava radnika iz zaštite na radu: -
Prava radnika iz zaštite na radu su: * pravo na sigurnost i zaštitu zdravlja tijekom rada na trošak poslodavca, * pravo na usluge medicine rada posebno u vezi poslova s posebnim uvjetima rada, * prano na posebnu zaštitu na radu(mladež, invalidi, žene, stariji radnici), * pravo na izbor povjerenika za zaštitu na radu, * pravo na odbijanje rada u slučaju neposredne opasnosti za život izdravlje, * pravo na naknadu štete kojoj je uzrok ozljeda na radu ili profesionalna bolest, * pravo na prvu pomoć za slućaj ozljede na radu ili iznenadne bolesti, * pravo na pomoć stručnjaka za zaštitu na radu, * pravo na obaještenost o svim promjenama u radnom procesu, * pravo na dostupnost kolektivnog ugovora, pravilnika i svih drugih propisa.
Sastavio: Ivan Maduna dipl. ing.
Pitanja iz radno-socijalnog zakonodavstva: 1. Što je zaštita na radu i koji joj je cilj? 2. Koja su temeljna polazišta za organizaciju, uređivanje i provedbu zaštite na radu? 3. Koji propisi se smatraju propisima socialno-radnog zakonodavstva kojima se na izravan ili ne izravan način uređuju pitanja sigurnosti i zdravlja radnika? 4. Navedite temeljna načela ustava Republike Hrvatske o sigurnosti na radu i socijalnoj sigurnosti radnika? 5. Što su konvencije međunarodne organizacije rada i kada se smatraju dijelom unutarnjeg pravnog poretka? 6. Što je kolektivni ugovor i što se njime utvrđuje? 7. Što su temeljne obveze poslodavca po zakonu o radu u osiguravanju sigurnosti i zdravlja radnika? 8. Što su temeljne obveze poslodavca u zaštiti života, zdravlja i ćudoređa radnika? 9. Navedite osnovne dužnosti i obveze poslodavca o uređivanju zaštite na radu kojima se uređuju pitanja sigurnosti i zdravlja radnika po zakonu o radu? 10. Što se smatra noćnim radom? 11. Kada je zabranje noćni rad ženama u industriji? 12. Što se smatra noćnim radom malodobnika? 13. Na koji je poslovima zabranjen rad ženama? 14. Navedite vrste prekršaja za povredu propisa Zakona o radu koji se odnose na sigurnost i zdravlje radnika? 15. Navedite vrste odmora i dopusta na koje radnik ima pravo? 16. Kada se može narediti prekovremeni rad i koliko može trajati? 17. Kada i zašto se skraćuje radno vrijeme radnika? 18. Što poslodavac mora poduzeti u cilju zaštite malodobnika radi osiguravanja njegovih prava na sigurnost i zdravkje? 19. Kako se ostvaruju prava radnika koji su privremeno ili trajno nesposobni za rad? 20. Kad radnik ima pravo na otpremninu i u kojem iznosu? 21. Koje su osnovne zadaće radničkog vijeća u uređivanju i provedbi
Sastavio: Ivan Maduna dipl. ing.
sigurnosti i zaštiti zdravlja radnika? 22. Što osigurava Zakon o zdravstvenom osiguranju zdravlja radnika? 23. Koja se prava ostvaruju na temelju zakona za slučaj ozljede na radu ili profesionalne bolesti? 24. Kako se pokreće postupak utvrđivanja i priznavanja ozljede na radu, odnosno profesionalne bolesti? 25. Što se smatra ozljedom na radu prema Zakonu o mirovinskom osiguranju? 26. Što je invalidnost, prava i kako se utvrđuje? 27. Tko ima pravo na profesionalnu rehabilitaciju? 28. Što se smatra stažom osiguranja s povećanim trajanjem i tko ima pravo na povećani staž? 29. Što se smatra profesionalnom bolešću? 30. Što je po Zakonu o listi tjelesnih oštećenja smatra tjelesnim oštećenjem? 31. Navedite osnovne odredbe Zakona o zdravstvenoj zaštiti kojima se osigurava sigurnost i zdravlje radnika? 32. Navedite osnovne dužnosti i obveze poslodavca u uređivanju zaštite na radu kojima se uređuju pitanja sigurnosti i zdravlja radnika po Zakonu o zdravstvenoj zaštiti? 33. Koja su osnovna prava radnika iz zaštite na radu?
