ZBIRKA TEST PITANJA IZ OPŠTE EPIDEMIOLOGIJE
Vesna Pantović Gordana Đorđević
Kragujevac, 2005.
1
ZBIRKA TEST PITANJA IZ OP[TE EPIDEMIOLOGIJE
I - Osnovni pojmovi i definicije (Prof. dr Vesna Pantovi})
Epidemiologija je nauka o epidemijama: 1. da 2. ne
¨
Epidemiologija je nauka o: 1. rasprostranjenosti i uzrocima poreme }aja zdravlja, kao i o njihovom spre~avanju i suzbijanju 2. primeni skrininga tokom epidemije zaraznih bolesti 3. epidemijama zaraznih bolesti i zakonitostima z akonitostima koje ih prate
ý
Ciljevi epidemiologije su: 1. identifikacija uzroka poreme }aja zdravlja 2. definisanje, primena i evaluacija mera spre ~avanja i suzbijanja tih poreme }aja 3. oba odgovora su ta~na Radi ostvarivanja svojih ciljeva, ciljeva, epidemiologija koristi koristi tri osnovne metode: metode: 1. deskriptivnu, longitudinalnu i eksperimentalnu 2. deskriptivnu, anamnesti ~ku i eksperimentalnu 3. deskriptivnu, analiti ~ku i eksperimentalnu ek sperimentalnu Opservacione studije su: 1. deskriptivne i eksperimentalne 2. eksperimentalne i analiti ~ke 3. deskriptivne i analiti ~ke
ý
¨ ¨
¨ ¨ ý
¨ ¨ ý
¨ ¨ ý
2
Po definiciji, epidemija predstavlja pojavu bolesti u broju koji: 1. se odnosi samo na bolesti zarazne etiologije 2. je u apsolutnim vrednostima veliki i koji se javlja naglo 3. prevazilazi njenu uobi ~ajenu u~estalost u odre |enoj populaciji Bitne karakteristike epidemije su: 1. bolest ne mora biti zarazna, broj ne mora biti veliki i ne mora nastati naglo 2. bolest ne mora biti zarazna, broj mora biti veliki i mora nastati naglo 3. bolest mora biti zarazna
Slede}i stepeni u~estalosti bolesti prethode epidemiji (pandemiji): 1. endemija, sporadi ~nost, pandemija 2. odsustvo bolesti, endemija, pandemija 3. endemija, sporadi ~nost, odsustvo bolesti u humanoj populaciji Endemija je: 1. povremeno prisustvo oboljenja me |u stanovni {tvom odre |enog podru~ ja i vremenski je ograni ~eno 2. stalno prisustvo oboljenja me |u stanovni {tvom odre |enog podru~ ja, a poreme }aj zdravlja je prostorno ali ne i vremenski ograni ~en 3. povremeno javljanje oboljevanja me |u stanovni {tvom odre |enog podru~ ja, a poreme}aj zdravlja je prostorno prostorno i vremenski ograni ~en Najni`i stepen endemi ~nosti karakteri {e: 1. odsustvo bolesti 2. mala koli ~ina agensa, ote `ana mogu}nost njegovog preno {enja ili otporna populacija 3. sporadi ~nost Endemija je: 1. pojava pojedina ~nih slu~ajeva bolesti koja je ekdemska (odoma }ena me|u stanovni {tvom odre |enog podru~ ja) 2. pojava pojedina ~nih slu~ajeva bolesti koja nije autohtona 3. stalno prisustvo oboljenja koje je autohtono, tj. odoma}eno me|u stanovni{tvom odre|enog podru~ja
¨ ¨ ý
ý ¨ ¨
¨ ¨ ý
¨ ý ¨
¨ ý ¨
¨ ¨ ý
3
Sporadi~nost je: 1. pojava pojedina ~nih slu~ajeva bolesti koja je autohtona 2. pojava pojedina ~nih slu~ajeva bolesti koja nije autohtona (uneta u virginalnu teritoriju) 3. stalno prisustvo oboljenja koje je autohtono tj. odoma }eno me|u stanovni {tvom odre|enog podru~ ja
¨ ý ¨
Sporadi~nost je: 1. pojava bolesti ~ija je u~estalost izrazito niska 2. pojava pojedina ~nih slu~ajeva bolesti koja je autohtona 3. pojava pojedina ~nih slu~ajeva bolesti koja je uneta u virginalnu teritoriju (nije autohtono, ve } je ekdemsko ili egzoti ~no oboljenje)
¨ ¨ ý
Sporadi~nost karakteri {e: 1. pojava pojedina ~nih slu~ajeva bolesti koja nije autohtona 2. mala koli~ina prouzrokova ~a, ote`ana mogu}nost preno{enja i otporna populacija 3. niska koncentracija agensa i visok stepen kolektivnog imuniteta
ý ¨ ¨
Odsustvo bolesti u populaciji je posledica: 1. nepostojanje agensa u spolja {njoj sredini 2. nepostojanja agensa u spolja {njoj sredini ili agens postoji ali njegov patogeni efekat nije ispoljen (izostale ekspozicije osetljivih) 3. cikli~nih varijacija oboljenja
¨ ý ¨
Epidemijski proces je: 1. javljanje i odr `avanje bolesti u populaciji 2. javljanje, odr`avanje i nestajanje bolesti u humanoj populaciji 3. zakonitost koja prati pojavu bolesti u epidemijskoj formi
¨ ý ¨
4
II - Merenje u~estalosti poreme}aja zdravlja (Prof. dr Vesna Pantovi})
O odnosu je re ~ kada su: 1. brojilac i imenilac dve posebne veli ~ine, od kojih ni jedna nije sadr `ana u drugoj 2. brojilac i imenilac dve posebne veli ~ine 3. brojilac i imenilac dve posebne veli ~ine pri ~emu je obavezno brojilac deo imenioca Su{tinu pojma epidemijski proces ~ini: 1. me|usobna uslovljenost dejstva faktora vezanih za doma }ina, agense i spolja{nju sredinu 2. odsustvo kolektivnog imuniteta 3. niska koncentracija patogenog agensa Proporcija je vrsta: 1. odnosa 2. stope 3. standardizovane stope Proporcija je vrsta odnosa u kojoj je: 1. imenilac deo brojioca 2. brojilac uklju~en u imenilac 3. imenilac zbir posmatranih pojava Proporcija izra `ava: 1. odnos dela prema celini 2. verovatno}u javljanja doga |aja 3. dinamiku neke pojave U proporciji brojilac i imenilac: 1. mogu imati istu jedinicu posmatranja 2. ne moraju imati istu jedinicu posmatranja 3. imaju istu jedinicu (dimenziju) posmatranja
ý ¨ ¨
ý ¨ ¨
ý ¨ ¨
¨ ý ¨
ý ¨ ¨
¨ ¨ ý
5
Proporcija se izra `ava u: 1. decimalama 2. razlomcima i procentima 3. decimalama, razlomcima i procentima Indeks je: 1. sa`eti pokazatelj nastao posmatranjem dve ili vi {e promenljivih veli ~ina 2. pro{ireni pokazatelj nastao posmatranjem vi {e od tri promenljive veli ~ine 3. drugi naziv za kumulativnu incidenciju Indeksi ~esto slu`e za: 1. pore|enje podataka koji pripadaju istoj statisti ~koj seriji 2. pore|enje podataka koji pripadaju razli ~itoj statisti ~koj seriji 3. uo~avanje fatalnosti posmatrane pojave Stope izra`avaju: 1. ra{irenost neke pojave u populaciji 2. brzinu javljanja (kretanja) neke pojave u jedinici vremena 3. verovatno}u nekog dinami~kog procesa Brojilac stope je zbir: 1. vremenske izlo`enosti svakog pojedinca 2. odabranih znakova `ivotnosti 3. posmatranih pojava (doga |aja) Imenilac stope tj. osobe - vreme (godine) rizika je zbir: 1. perioda tokom kojih je svaki ispitanik bio pra }en 2. posmatranih doga |aja 3. svih izlo`enih (nekom faktoru) koji su u ispitivanju posmatrani
Stopom incidencije se iskazuje odnos: 1. ukupnog broja postoje }ih doga|aja u jednoj ta~ki vremena i broja stanovnika u istoj vremenskoj ta~ki 2. broja novonastalih doga |aja i zbira osoba vremena izlo `enosti (odnos procenjenog broja stanovni {tva sredinom posmatranog perioda, kao prihvatljive aproksimacije) 3. ukupnog broja doga |aja i zbira vremena posmatranja (riziku izlo `ena populacija)
¨ ¨ ý
ý ¨ ¨
ý ¨ ¨
¨ ý ¨
¨ ¨ ý
ý ¨ ¨
¨
ý ¨
6
Kumulativnom incidencijom se izra `ava odnos: 1. ukupnog broja doga |aja u jednom trenutku i zbira osoba - vremena izlo `enosti 2. novonastalih doga |aja u odre |enom periodu i populacije sredinom perioda posmatranja 3. novonastalih doga |aja u odre |enom periodu i populacije na po ~etku tog perioda Kumulativna incidencija zavisi od: 1. incidencije i du `ine perioda posmatranja 2. te`ine bolesti 3. prevalencije i brojnosti posmatranja populacije Kumulativna incidencija se pribli `ava stopi incidencije kada je: 1. u~estalost poreme }aja zdravlja visoka, a vreme pra }enja duga~ko 2. u~estalost poreme }aja zdravlja niska, a vreme pra}enja kratko 3. u~estalost poreme }aja zdravlja visoka a vreme pra }enja kratko Stopa incidencije zna ~ajna je za procenu: 1. epidemiolo{ke situacije i bolje uo ~avanje prisustva i dejstva uzro ~nih faktora 2. ra{irenosti bolesti u populaciji 3. razvoja zdravstvenih slu `bi Prevalencija izra `ava: 1. odnos ukupnog broja postoje }ih doga|aja u jednoj ta ~ki vremena i broja stanovni{tva u istoj vremenskoj ta ~ki 2. odnos broja novonastalih doga |aja i stanovni{tva tokom posmatranog perioda 3. odnos broja novonastalih doga |aja i stanovni{tva sredinom posmatranog perioda Prevalencijom se ne izra `ava: 1. odnos ukupnog broja doga |aja i broja stanovnika u istoj vremenskoj ta ~ki 2. obim i ra{irenost pojave 3. rizik obolevanja
Osnovni pokazatelji umiranja su: 1. stopa mortaliteta i letalitet 2. incidencija i prevalencija 3. kumulativna incidencija i stopa incidencije
¨ ¨ ý
ý ¨ ¨
¨ ý ¨
ý ¨ ¨
ý ¨ ¨
¨ ¨ ý
ý ¨ ¨
7
Letalitet ukazuje na: 1. javno-zdravstveni zna ~aj odre|enog poreme }aja zdravlja 2. rizik umiranja obolelih od odredjene bolesti 3. brzinu javljanja smrtnog ishoda Stopa mortaliteta je: 1. indikator javno-zdravstvenog zna ~aja odre|enog poreme }aja zdravlja 2. pokazatelj te `ine bolesti 3. pokazatelj rizika umiranja obolelih osoba
Nepodudarnost pri vi {ekratnim (sukcesivnim ili paralelnim) merenjima, mogu biti rezultat razlika vezanih za: 1. predmet merenja 2. predmet merenja i ispitiva ~e 3. predmet merenja, kori {}ene instrumente i ispitiva ~e Merni instrumet je: 1. aparat kojim se obavlja neki test 2. upitnik za otkrivanje razli ~itih poreme}aja zdravlja 3. aparat kojim se obavlja neki test, upitnik za otkrivanje razli ~itih poreme }aja zdravlja, odre |ena tehnika fizikalnog pregleda Nepodudarnost pri vi {ekratnim merenjima izme|u ostalog mogu biti rezultat razlika koje se odnose na merni instrument i to: 1. razli~ite vrste instrumenata 2. iste vrste instrumenata koji su nejednako ba `dareni 3. razli~ite vrste instrumenata, iste vrste instrumenata nejednako ba `darenih, jednog istog instrumenta koji nije dovoljno precizan Nepodudarnost pri vi {ekratnim merenjima mogu biti rezultat razlika vezanih za ispitiva~a, i to: 1. me|uispitiva~ke varijacije 2. unutarispitiva ~ke varijacije 3. oba odgovora su ta ~na
¨ ý ¨
ý ¨ ¨
¨ ¨ ý
¨ ¨ ý
¨ ¨ ý
¨ ¨ ý
8
Me|uispitiva~ka varijacija je stepen u kome ocene: 1. vi{e ispitiva~a odudaraju jedne od drugih 2. jednog ispitiva~a odudaraju jedna od druge 3. oba odgovora su ta~na Unutarispitiva~ka varijacija je stepen u kome ocene: 1. jednog istog ispitiva ~a odudaraju jedna od druge pri sukcesivnim pregledima istog materijala 2. vi{e ispitiva~a odudaraju od srednje vrednosti 3. jednog istog ispitiva ~a odudaraju jedna od druge pri sukcesivnim pregledima razli~itog materijala O nasumi~nim (slu~ajnim) gre{kama govorimo kada su dobijeni rezultati: 1. manje-vi{e ravnomerno raspore |eni oko stvarnih vrednosti 2. u skladu sa referentnim vrednostima 3. u granicama intervala poverenja
ý ¨ ¨
ý ¨ ¨
ý ¨ ¨
Rezultati merenja mogu da odstupaju stalno (ili prete `no) u jednom smeru pri ~emu je u rezultate ugra|ena: 1. sistematska gre {ka ý 2. slu~ajna gre{ka ¨ 3. slu~ajna i sistematska gre {ka ¨ Pristrasnost je: 1. postupak u kome su dobijeni rezultati ravnomerno raspore |eni oko stvarne vrednosti 2. svaki postupak koji vodi odstupanju rezultata (zaklju ~ka) od istine 3. me|uispitiva~ka i unutarispitiva ~ka varijacija Od preko 50 vrsta pristrasnosti naj ~e{}e su zabele`eni: 1. pristrasnost izbora i me |uispitiva~ke varijacije 2. informativna pristrasnost i unutarispitiva ~ke varijacije 3. pristrasnost izbora, informativna pristrasnost i pridru `enost Pristrasnost izbora mo `e nastati ako se: 1. pogre{no odabere uzorak (nereprezentativna grupa ispitanika), a dobijeni rezultati uop {tavaju 2. izvr{i neadekvatan izbor grupe za pore|enje 3. oba odgovora su ta ~na
¨ ý ¨
¨ ¨ ý
¨ ¨ ý
9
Informativna pristrasnost je rezultat: 1. neta~nih podataka koji vode pogre {nom klasifikovanju ispitanika 2. ta~nih podataka, ali pogre{nog klasifikovanja ispitanika 3. nasumi~ne ili slu~ajne gre{ke Pridru`enost (konfaunding) je: 1. vrsta nasumi ~ne gre{ke 2. odnos izme |u dve varijable zamagljen uticajem tre }e koja je povezana sa obe prethodne 3. vrsta me|uispitiva~ke varijacije
ý ¨ ¨
¨ ý ¨
III - Izvori podataka o obolevanju i umiranju (Prof. dr Vesna Pantovi})
Izvori podataka o populaciji su: 1. popisi stanovni{tva 2. procene i projekcije projekcije stanovni{tva stanovni{tva 3. oba odgovora su ta ~na Popis stanovnika je: 1. sveobuhvatan, pouzdan i ta ~an izvor podataka o populaciji izlo `enoj riziku obolevanja, odnosno umiranju 2. sveobuhvatan, pouzdan i ta ~an izvor podataka o populaciji svih obolelih (novih i starih) 3. procenjen broj stanovnika koji se odnosi na sredinu svake kalendarske godine
Podaci o umiranju i to, izve {taji o uzroku smrti kao kategorije izvora podataka o umiranju, za niz poreme }aja zdravlja predstavljaju najbolji pokazatelj njihovog kretanja usled ~injenice da je smrtni ishod: i shod: 1. vremenski precizno definisan, subjektivnoj proceni nepodlo `an doga|aj 2. vremenski i prostorno prostorno precizno definisan, subjektivnoj proceni nepodlo `an doga|aj koji se sigurno i pouzdano evidentira 3. subjektivnoj proceni nepodlo `an doga|aj koji se sigurno i pouzdano evidentira
¨ ¨ ý
ý ¨ ¨
¨ ý ¨
10
Procena zna ~aja bolesti na osnovu mortaliteta je pouzdanija ako je: 1. letalitet visok 2. interval izme |u obolevanja i smrtnog ishoda {to kra}i 3. oba odgovora su ta ~na Prednost podataka mati ~ne slu`be kao kategorije izvora podataka o umiranju je pri: 1. razmatranju epidemiolo {ke situacije na u `em podru~ ju 2. razmatranju epidemiolo {ke situacije na teritoriji dr `ave 3. proceni stope pravalencije Cilj prijave bolesti kao kategorije izvora podataka o obolevanju je: 1. pra}enje kretanja bolesti 2. stalna kontrola epidemiolo {ke situacije; rano uo ~avanje porasta broja obolelih u cilju blagovremenog preduzimanja protivepidemijskih mera; evaluacija efikasnosti primenjenih mera suzbijanja suzbijanja 3. koncipiranje hipoteze o razlozima nastanka bolesti Na teritoriji Dr `avne zajednice Srbije i Crne Gore prijavljuje se: 1. 70 zaraznih bolesti 2. 67 zaraznih bolesti 3. 72 zarazne bolesti Procenat prijavljenih zavisi od: 1. razvijenosti, dostupnosti i kori {}enja zdravstvene slu `be 2. te`ine kini~ke slike, u~estalosti atipi ~nog oblika bolesti i inaparentne infekcije, diferencijalno dijagnosti ~kih problema; a `urnosti prijavljivanja 3. oba odgovora su ta~na Prema Me|unarodnom sanitarnom pravilniku, zemlje ~lanice SZO du `ne su da najbr`im putem prijave oboljenje ili sumnju na slede }a oboljenja: 1. kolera, pegavac, poliomijetitis 2. kuga, `uta groznica, malarija 3. kolera, kuga, `uta groznica Bolesti pod nadzorom SZO su: 1. pegavac, povratna groznica, paraliti ~ni poliomijelitis, malarija i grip 2. kolera, kuga, `uta groznica, variola, malarija 3. kolera, kuga, variola, grip, pegavac Registri kao kategorija izvora podataka o obolevanju obuhvataju:
¨ ¨ ý
ý ¨ ¨
¨
ý ¨
ý ¨ ¨
¨ ¨ ý
¨ ¨ ý
ý ¨ ¨
11
1. hroni~ne i neke akutne bolesti i stanja 2. 11 hroni ~nih bolesti i stanja 3. 25 naj~e{}ih hroni ~nih bolesti i stanja Registri pojedinih poreme }aja zdravlja treba da omogu }e precizno sagledavanje: 1. u~estalosti i rasprostranjenosti bolesti 2. toka i prognoze bolesti 3. oba odgovora su ta ~na Na teritoriji Srbije vode se registri za: 1. 20 bolesti odnosno grupa bolesti 2. 15 bolesti, odnosno grupa bolesti 3. 11 bolesti odnosno grupa bolesti Na teritoriji Srbije se za jednu od slede }ih bolesti ne vodi registar: 1. endemska nefropatija 2. progresivna encefalopatija 3. reumatska groznica Registar klicono{a je i kategorija izbora podataka o: 1. obolevanju 2. populaciji 3. obolevanju i umiranju Registar klicono{a (formiranje kartoteke) za lica koja su prebolela pojedine bolesti i/ili izlu ~uju njihove prouzrokova ~e va`i za oboljenja koja mogu dovesti do: 1. akutnog klicono {tva 2. hroni~nog klicono{tva 3. oba odgovora su ta ~na
¨ ý ¨
¨ ¨ ý
¨ ¨ ý
¨ ý ¨
ý ¨ ¨
¨ ý ¨
Na teritoriji Srbije vode se slede }i registri kao kategorija izvora podataka o obolevanju: 1. registri o hospitalizaciji ¨ 2. registri obolelih, registri klicono {a, ostali registri ý 3. registri obolelih, registri re gistri ambulantno-klini ~kih ustanova ¨ Na teritoriji Srbije u cilju merenja u ~estalosti bolesti neophodno je raspolagati: 1. podacima o populaciji i podacima o umiranju i obolevanju 2. podacima o obolevanju i umiranju 3. registrima o obolevanju i umiranju
ý ¨ ¨
12
IV - Epidemiolo{ki nadzor (Dr Gordana Djordjevi})
Epidemiolo{ki nadzor je: 1. kontrola na klicono{tvo posle prele`ane bolesti 2. kontrola na klicono{tvo radnika odre|enih zanimanja 3. stalno sistematsko prikupljanje, analiza i tuma~enje podataka o odre|enoj pojavi vezanoj za zdravlje, dostavljanje povratnih informacija onima koji podatke prikupljaju ili koriste, a u cilju spre~ avanja i suzbijanja poreme}aja zdravlja Cilj epidemiolo{kog nadzora je: 1. sagledavanje u~estalosti poreme}aja zdravlja 2. sagledavanje distribucije obolelih 3. pra}enje incidencije i prevalencije i spre~avanje i suzbijanje poreme}aja zdravlja Uobi~ajeni sinonim za nadzor je: 1. javni nadzor 2. "javnozdravstveni nadzor" 3. sanitarni nadzor Nadzorom se prate: 1. isklju~ivo zarazne bolesti 2. zarazne i nezarazne bolesti 3. zarazne i nezarazne bolesti, povrede, kongenitalne malformacije, trovanja i bolesti koje prate prirodne katastrofe, kao i kompletnost obuhvata i za{tite populacije imunizacijom i pra}enje prevalencije mikroorganizama rezistentnih na lekove Nadzorom se prati: 1. promena u~estalosti poreme}aja zdravlja 2. promena u prevalenciji faktora rizika vezanih za na~in `ivota i zaga|enje `ivotne sredine 3. oba odgovora su ta~na Ciljevi nadzora su: 1. otkrivanje epidemija i evaluacija primenjenih mera, identifikacija grupa sa najvi{im rizikom za datu bolest i razja{njavanje etiologije i puteva {irenja bolesti 2. dugoro~no pra}enje trendova poreme}aja zdravlja, usmeravanje preventivnih i protivepidemijskih mera, obezbedjenje podataka za nau~na istra`ivanja 3. oba odgovora su ta~na
¨ ¨
ý
¨ ¨ ý
¨ ý ¨
¨ ¨
ý
¨ ¨ ý
¨ ¨ ý
13
Definicije koje }e se koristiti za nadzor treba da budu: 1. detaljne i sveobuhvatne 2. jednostavne i da predstavljaju ravnote`u izme|u senzitivnosti i specifi~nosti 3. jednostavne, {to kra}e, da predstavljaju ravnote`u izme|u potreba da se zadovolje senzitivnost, specifi~nost i izvodljivost Definicije slu~aja u sistemu nadzora treba koristiti: 1. samo u svrhe nadzora 2. za sprovo|enje deskriptivnih studija 3. za izvo|enje analiti~kih studija U razli~itim situacijama u zavisnosti od potrebnih informacija, primenjenih metoda nadzora i uve`banosti personala, za jednu bolest koriste se: 1. razli~ite definicije 2. iste definicije Metod nadzora zavisi od: 1. potrebnih informacija 2. rasprostranjenosti zdravstvenog problema 3. potrebnih informacija i raspolo`ivih sredstava Nadzor mo`e biti: 1. aktivni, pasivni, kombinovani pasivno-aktivni, modifikovani aktivni, poja~ani aktivni 2. analiti~ki i anamnesti~ki 3. anamnesti~ki i eksperimentalni Metodi nadzora su: 1. aktivni i pasivni nadzor, obavezno prijavljivanje odre|enih bolesti, nadzor zasnovan na laboratorijskim podacima, registri, ciljna populaciona ispitivanja 2. predostro`ni nadzor i upozoravaju}i zdravstveni doga|aj, informacioni sistem, povezivanje podataka 3. oba odgovora su ta~na
V - Uzro~nost u epidemiologiji
¨ ¨ ý
ý ¨ ¨
ý ¨
¨ ¨ ý
ý ¨ ¨
¨ ¨ ý
14
(Prof. dr Vesna Pantovi})
Epidemiolo{ki metodi ispitivanja doprinose utvr |ivanju: 1. u~estalosti i distribucije bolesti 2. kauzalnosti pretpostavljenog uzroka i bolesti 3. oba odgovora su ta~na U pogledu me|usobnih odnosa, doga |aji mogu biti povezani na vi {e na~ina: 1. la`no povezani i sekundarno povezani 2. uzro~no povezani 3. oba odgovora su ta~na
¨ ý ¨
¨ ¨ ý
Otkrivanje me|usobne povezanosti izvesnih doga |aja ima zna~aja samo onda kada se: 1. razmatra u okviru pojedina ~nih slu~ajeva ¨ 2. ne razmatra u okviru pojedina ~nih slu~ajeva ý 3. kada se deskripcijom potvr |uje povezanost ¨ Pod kategorijom doga |aja podrazumevaju se: 1. svi pojedina ~ni slu~ajevi ~ije karakteristike opravdavaju zajedni ~ku klasifikaciju 2. pojedina~ni slu~ajevi svrstani u stratume 3. slu~ajevi koji imaju veliki broj doga |aja Doga|aji statisti ~ki povezani mogu biti: 1. la`no i negativno povezani 2. sekundarno i pozitivno povezani 3. neuzro~no i uzro~no povezani Doga|aji statisti ~ki zna~ajno povezani mogu biti: 1. neuzro~no povezani 2. uzro~no povezani 3. oba odgovora su ta~na Doga|aji statisti ~ki zna~ajno povezani mogu biti: 1. la`no povezani 2. sekundarno povezani 3. oba odgovora su ta~na Statisti~ka povezanost izme |u nekog faktora i bolesti: 1. ne podrazumeva da je zapa `ena veza uzro~na
ý ¨ ¨
¨ ¨ ý
¨ ¨ ý
¨ ¨ ý ý
15
2. podrazumeva da je zapa `ena veza uzro~na 3. podrazumeva da je veza pozitivna La`na statisti ~ka povezanost podrazumeva: 1. da je zapa `ena veza posledica slu ~ajne ili sistematske gre {ke 2. negativnu statisti ~ku povezanost 3. da je zapa `ena veza posledica sekundarne povezanosti Sekundarna povezanost podrazumeva: 1. da promena u jednoj pojavi menja drugu 2. povezanost obe posmatrane pojave (izlo `enosti i bolesti) sa nekom tre }om varijablom (konfaunding faktor) 3. posebnu kategoriju kauzalne povezanosti Za utvr|ivanje uzro~ne asocijacije koriste se slede }i kriterijumi: 1. vremenski redosled, ~ vrstina povezanosti, postojanost povezanosti 2. slaganje sa postoje }im poznavanjem bolesti, slaganje izme |u doza i efekta, specifi~nost me|usobne povezanosti 3. oba odgovora su ta~na Kauzalnost utvr|ene statisti ~ke povezanosti proverava se naj ~e{}e slede}im kriterijumima: 1. vremenski redosled, ~ vrstina povezanosti, postojanost povezanosti, slaganje sa postoje }im poznavanjem bolesti 2. slaganje izme |u doze i efekta, specifi ~nost me|usobne povezanosti 3. oba odgovora su ta~na
¨ ¨
ý ¨ ¨
¨ ý ¨
¨ ¨ ý
¨ ¨ ý
^ vrstina povezanosti je:
1. odnos stope obolevanja me |u osobama izlo `enim i neizlo`enim hipoteti ~nom uzro~nom faktoru 2. asocijacija otkrivena u jednoj studiji koja se pojavljuje u kasnijim ispitivanjima 3. incidencija bolesti koja se pove }ava sa rastu}im stepenom izlo `enosti odre |enom faktoru Postojanost povezanosti: 1. je odnos stope obolevanja me |u osobama izlo`enim i neizlo`enim hipoteti ~nom uzro~nom faktoru 2. podrazumeva da se neka asocijacija otkrivena u jednoj studiji pojavljuje i u kasnijim ispitivanjima pod drugim okolnostima u razli ~itim populacionim grupama ili uz pomo } drugih metodolo{kih pristupa 3. je incidencija bolesti koja se pove }ava sa rastu}im stepenom izlo `enosti odre|enom faktoru Slaganje sa postoje }im poznavanjem bolesti (kao kriterijum koji podr `ava kauzalnu prirodu neke asocijacije) postoji ukoliko je:
ý ¨ ¨
¨
ý ¨
16
1. uzro~na interpretacija prihvatljiva u odnosu na stepen poznavanja kauzalnih faktora i bolesti 2. ukoliko se incidencija bolesti pove }ava sa rastu}im stepenom izlo `enosti odre|enom faktoru 3. uzro~na interpretacija prihvatljiva u odnosu na stepen poznavanja stope incidencije i epidemiolo {kih karakteristika bolesti
ý ¨ ¨
Slaganje izme |u doze i efekta je kriterijum koji podr `ava uzro~no-posledi~nu vezu u slu~aju kada je: 1. prevalencija bolesti pove }ana sa rastu}im stepenom izlo `enosti odre|enom faktoru ¨ 2. stopa obolevanja me |u osobama izlo `enim i neizlo `enim hipoteti ~nom uzro~nom faktoru izjedna~avaju ¨ 3. incidencija bolesti pove }ava sa rastu}im stepenom izlo `enosti odre|enom faktoru ý Specifi~nost me|usobne povezanosti kao kriterijum za procenu kauzalne povezanosti zadovoljava manje od ostalih kriterijuma i to iz slede }ih razloga: 1. kauzalni faktor deluje del uje alternativno i sistematski ¨ 2. jedan uzrok mo `e da da vi {e od jedne bolesti i mnoga obolenja su multikauzalne prirode ý 3. kauzalni faktor deluje kumulativno i selektivno ¨ Svi potrebni ~inioci koji dovode do pojave bolesti b olesti defini {u pojam: 1. dovoljnog uzroka 2. neophodnog uzroka 3. oba odgovora su ta~na
ý ¨ ¨
Komponenta dovoljnog uzroka koja je neophodan uslov za nastanak bolesti naziva se: 1. poma`u}im uzrokom ¨ 2. neophodim faktorom rizika ¨ 3. neophodnim uzrokom - agensom ý
Epidemiolo{kim modelima na slikovit i jednostavan na ~in prikazujemo: 1. mnogostruke interakcije ekolo {kih faktora 2. patogenezu bolesti 3. prirodan tok bolesti
ý ¨ ¨
17
U cilju boljeg b oljeg razumevanja mnogostruke interakcije ekolo{kih faktora konstruisani su slede}i epidemiolo{ki modeli bolesti: 1. Gordonov trijas, Vogralikov Vogralikov lanac, model to~ka, mre`a uzro~nosti uzro~nosti 2. lanac uzro~nosti 3. Vogralikov trijas
Ekolo{ki trijas je epidemiolo {ki model bolesti i druga~ije se naziva: 1. D`enerov trijas 2. Vogralikov trijas 3. Gordonov trijas Principom poluge se na slikovitiji na ~in prikazuje naru{ena ravnote`a faktora u: 1. ekolo{kom trijasu 2. Vogralikovom lancu 3. mre`i uzro~nosti
ý ¨ ¨
¨ ¨
ý
ý ¨ ¨
VI - Prirodni tok bolesti i gradijent infekcije (Dr Gordana Djordjevi})
Kod zaraznih obolenja prirodni tok bolesti se naziva: 1. faza klini ~ki ispoljene bolesti 2. manifestna infekcija 3. gradijent infekcije Prirodni tok bolesti je: 1. tok bolesti od momenta izlo`enosti agensu do njenog ishoda 2. tok bolesti od klini~ke manifestacije bolesti b olesti do njenog ishoda 3. naj~e{}a manifestacija patolo{kog efekta jednog agensa Prirodni tok mnogih bolesti ima: 1. presimptomatsku fazu i fazu prirodnog toka bolesti 2. presimptomatsku fazu i fazu klini~ki ispoljene bolesti 3. naj~e{}e samo fazu klini~ki ispoljene i spoljene bolesti Gradijent infekcije se defini {e kao:
¨ ¨
ý
ý ¨ ¨
¨ ý ¨
18
1. spektar ispoljavanja ispoljavanja bolesti u doma}inu 2. po~etna faza infekcije 3. zavr{na faza klini ~ke manifestne zarazne bolesti Gradijent infekcije kao spektar ispoljavanja bolesti u doma }inu, kre}e se od: 1. inaparentne infekcije na jednom do smrtnog smrtnog ishoda na drugom drugom kraju 2. nastanka patolo {kih promena do pojave prvih simptoma i/ili znakova bolesti 3. nastanka prvih simptoma simptoma i/ili znakova bolesti do smrtnog smrtnog ishoda Gradijent infekcije je: 1. prirodni tok bolesti zaraznih oboljenja 2. klini~ki tok zaraznih obolenja 3. mera kontagioznosti zaraznih oboljenja Infekcija je: 1. sinonim za infektivnu bolest 2. inaparentna i manifestna 3. lako}a preno{enja prouzrokova ~a zarazne bolesti Infekcija je sinonim za infektivnu bolest: 1. da 2. ne Infekcija je: 1. razmno`avanje infektivnog agensa u organizmu ~oveka ili `ivotinje 2. preno{enje infektivnog agensa na osetljivu osobu 3. prodiranje i razvoj infektivnog agensa u organizmu ~oveka ili `ivotinje Fenomen ledenog brega je: 1. pojava malog broja osoba sa klini ~ki nemanifestnim oboljenjem 2. spektar ispoljavanja bolesti u doma }inu, odnosno gradijent infekcije 3. pojava velikog broja osoba sa neprepoznatim oboljenjem Oboljenja kod kojih preko 90% zara `enih ima inaparentnu infekciju su: 1. poliomijelitis, meningokokni meningitis 2. difterija i parotitis 3. morbili i vari ~ela Fenomen ledenog brega vezujemo: 1. za zarazne bolesti 2. isklju~ivo za zarazne bolesti 3. za bolesti zarazne i nezarazne etiologije
ý ¨ ¨
ý ¨ ¨
ý ¨ ¨
¨
ý ¨
ý ¨
¨ ¨ ý
¨ ¨
ý
ý ¨ ¨
¨ ¨ ý
19
Analizom ograni~enom na klini~ki manifestno obolele mo`e se: 1. ste}i ta~na slika o u~estalosti i te`ini odre|enog oboljenja 2. ste}i pogre{na slika o u~estalosti i te`ini odre|enog oboljenja 3. sagledati visina gradijenta infkcije odre|enog oboljenja
¨ ý ¨
VII - Agens (Prof. dr Vesna Pantovi})
Agens je ~inilac ~ije: 1. prisustvo, obilje ili relativno odsustvo predstavlja nu `an uslov za nastanak oboljenja 2. prisustvo predstavlja dovoljan uslov za nastanak oboljenja 3. prisustvo ili relativno odsustvo predstavlja dovoljan uslov za nastanak oboljenja
ý ¨ ¨
Karakteristike `ivih prouzrokova ~a koje su zna ~ajne za nastanak, tok i ishod zaraznog oboljenja su: 1. na~in izlu~ivanja uzro~nika, na~in ulaska u organizam, patogenost uzro ~nika, virulencija uzro ~nika ¨ 2. osetljivost i rezistencija uzro~nika na lekove i dezinfekciona sredstva, ¨ osetljivost, odnosno otpornost u spolja {njoj sredini 3. oba odgovora su ta~na ý Patogenost se kvantitativno mo `e izraziti kao odnos: 1. klini~ki obolelih i agensu izlo `enih osetljivih osoba 2. klini~ki obolelih i zara `enih 3. zara`enih i klini~ki obolelih
Stabilna osobina mikroorganizama je: 1. patogenost 2. virulencija 3. oba odgovora su ta~na Virulencija kao stepen patogenosti je:
ý ¨ ¨
ý ¨ ¨
20
1. odnos klini ~ki obolelih i agensu izlo `enih osetljivih osoba 2. sposobnost agensa da izazove klini ~ki manifestnu bolest u zara `enom doma}inu 3. odnos zara `enih i klini ~ki obolelih osoba Virulencija se kvantitativno mo `e izraziti kao odnos: 1. klini~ki obolelih i zara `enih osoba 2. klini~ki obolelih i agensu izlo `enih osoba 3. zara`enih i klini~ki obolelih Mogu}nost slabljenja virulencije koristi se u praksi za proizvodnju: 1. seruma 2. `ivih vakcina 3. oba odgovora su ta~na Du`ina inkubacije zaraznih bolesti: 1. obrnuto je srazmerna koli ~ini prouzrokova ~a 2. direktno je srazmerna koli~ini prouzrokova~a 3. oba odgovora su neta~na Hidri~ne epidemije se karakteri {u: 1. velikom koli ~inom prouzrokova ~a 2. malom koli ~inom prouzrokova ~a 3. koli~ina prouzrokova~a nije karakteristi~na U hidri~noj epidemiji srednja inkubacija je: 1. du`a od prose ~ne za datu bolest 2. kra}a od prose ~ne za datu bolest 3. jednaka prose~noj za datu bolest U hidri~noj epidemiji, broj subklini ~kih i lakih atipi ~nih infekcija je: 1. manji od o ~ekivanog 2. jednak o~ekivanom broju 2. ve}i od o~ekivanog U hidri~noj epidemiji letalitet je: 1. ni`i od prose ~nog 2. vi{i od prose ~nog 3. jednak prose ~nom Infektivna doza za pojavu kolere je ve}a od:
¨
ý ¨
ý ¨ ¨
¨
ý ¨
ý ¨ ¨
¨
ý ¨
ý ¨ ¨
¨ ¨
ý
ý ¨ ¨
21
1. 100.000 klica 2. 1.000.000 klica 3. 100.000.000 klica Infektivna doza za pojavu trbu {nog tifusa je ve}a od: 1. 1.000 klica 2. 100.000 klica 3. 1.000.000 klica Infektivna doza za pojavu bacilarne dizenterije je: 1. manja od 100 prouzrokova ~a 2. ve}a od 10.000 prouzrokova~a 3. ve}a od 100.000 prouzrokova~a
¨ ¨
ý
ý ¨ ¨
ý ¨ ¨
VIII - Doma}in (Prof. dr Vesna Pantovi})
Rezervoar infektivnog agensa je svaka osoba, `ivotinja, zglavkar, biljka, zemlji {te ili supstancija (kao i njihova kombinacija) u kojoj infektivni agens : 1. `ivi i razmno`ava se i mo`e da se prenese na osetljivog doma }ina 2. `ivi i ne mo`e da se prenese na osetljivog doma }ina 3. razmno`ava se u dovoljnom broju
ý
Rezervoar je prirodno stani {te infektivnog agensa: 1. da 2. ne
ý
Rezervoari infektivnog agensa su `iva bi}a i ne`iva sredina (zemlja, voda): 1. ne 2. da
¨
Izvor zaraze je: 1. osoba, `ivotinja, stvar ili supstancija sa koje infektivni agens prelazi na doma}ina 2. osoba, `ivotinja, stvar ili supstancija u kojoj infektivni agens `ivi i razmno`ava se 3. osoba, `ivotinja, zglavkar, biljka, zemlji {te u kojoj infektivni agens `ivi i razmno`ava se
¨ ¨
¨
ý
ý ¨ ¨
22
Bolesnik je rezervoar zaraze ako se bolest ispoljava u: 1. tipi~noj i atipi~noj formi 2. tipi~noj formi 3. fudroajantnoj formi
ý ¨ ¨
Najve}i broj prouzrokova~a se izlu~uje u prodromalnom stadijumu slede }ih obolenja: 1. kolera, bacilarna dizenterija ¨ 2. morbili, vari ~ela, rubela, variola, virusni hepatitis A ý 3. morbili, vari ~ela, virusni hepatitis B, kolera ¨ Bolesnik je rezervoar zaraze ukoliko je klini ~ka slika bolesti: 1. tipi~na 2. atipi~na 3. oba odgovora su ta~na Kod slede}ih oboljenja najve}i broj prouzrokova ~a se izlu~uje kada su simptomi i znaci bolesti najizra `eniji: 1. kolere, morbila, vari ~ele 2. morbila, virusnog hepatitisa, bacilarne dizenterije 3. kolere, bacilarne dizenterije Atipi~na klini~ka slika bolesti manifestuje se simptomima i znacima koji su: 1. intenzivniji ili fulminantniji 2. intenzivniji ili bla `i od uobi ~ajenih za to oboljenje 3. lak{i ili abortivni Bolesnici sa te {kom formom bolesti izlu ~uju: 1. velike koli~ine virulentnih prouzrokova ~a 2. malu koli ~inu virulentnih prouzrokova ~a 3. veliku koli~inu slabo virulentnih prouzrokova ~a Bolesnici sa te {kom formom bolesti imaju veliki epidemiolo {ki zna~aj: 1. ne 2. da Bolesnici sa te {kom formom bolesti nemaju veliki epidemiolo {ki zna~aj, jer se: 1. izlu~uje mala koli ~ina slabo virulentnog prouzrokova ~a 2. zbog te`ine klini~ke slike naj~e{}e izoluju 3. izlu~uje velika koli ~ina prouzrokova ~a, ali ekstremno niske virulencije i kontagioznosti Laka forma bolesti se druga ~ije naziva:
¨ ¨
ý
¨ ¨
ý
¨
ý ¨
ý ¨ ¨
ý ¨
¨
ý ¨
23
1. ambulantna ili abradirana 2. abortivna ili ambustivna 3. ambulantna ili abortivna
¨ ¨
ý
Bolesnici sa lakom formom bolesti nemaju epidemiolo {ki zna~aj: 1. ta~no 2. neta~no
¨
Za klicono{u je karakteristi ~no slede}e: 1. nosi specifi~ni infektivni agens, odsustvo vidljive klini ~ke slike, predstavlja mogu}i izvor infekcije 2. ne predstavlja izvor infekcije 3. velika koli~ina virulentnih prouzrokova~a
ý
Zdrave ili asimptomatske klicono {e se naj~e{}e sre}u u neposrednoj okolini obolelog: 1. da 2. ne U zdravih ili asimptomatskih klicono {a infekcija je inaparentna: 1. tokom celog toka bolesti 2. na po~etku bolesti 3. na kraju bolesti Bolesnik je zarazan tokom inkubacije vari ~ela, morbila, pertusisa, gripa, trbu{nog tifusa i paratifusa: 1. ne 2. da Kod parotitisa, akutnih virusnih respiratornih infekcija i poliomijelitisa bolesnik: 1. je zarazan tokom celog inkubacionog perioda 2. je zarazan pri kraju inkubacionog perioda 3. nije zarazan u inkubacionom periodu Rekonvalescentno ili akutno klicono {tvo traje do: 1. {est meseci posle prele `ane bolesti 2. tri meseca posle prele `ane bolesti 3. jedan mesec posle prele `ane bolesti Hroni ~no klicono{tvo podrazumeva izlu ~ivanje klica:
ý
¨ ¨
ý ¨
ý ¨ ¨
ý ¨
¨
ý ¨
¨
ý ¨
24
1. posle tri meseca od klini ~kog ozdravljenja 2. posle {est meseci od klini ~kog ozdravljenja 3. dve-tri godine posle prele `ane bolesti
Rezervoar infektivnog agensa mogu biti `ivotinje kao: 1. obolele 2. obolele i klicono {e 3. klicono{e Bakterijska antropozoonoza je: 1. antraks 2. `uta groznica 3. Q-groznica Bakterijska antropozoonoza je: 1. slinavka ili {ap 2. tularemija 3. psitakoza - ornitoza Bakterijska antropozoonoza je: 1. Q-groznica 2. slinavka ili {ap 3. maleus ili sakagija Virusna antropozoonoza je: 1. psitakoza - ornitoza 2. maleus ili sakagija 3. Q-groznica Virusna antropozoonoza je: 1. Q-groznica 2. slinavka ili {ap 3. maleus ili sakagija Virusna antropozoonoza je: 1. `uta groznica 2. maleus ili sakagija 3. Q-groznica Rikecijska antropozoonoza je:
ý ¨ ¨
¨
ý ¨
ý ¨ ¨
¨
ý ¨
¨ ¨
ý
ý ¨ ¨
¨
ý ¨
ý ¨ ¨
25
1. slinavka ili {ap 2. maleus ili sakagija 3. Q-groznica Rikecijska antropozoonoza je: 1. murini pegavac 2. tularemija 3. psitakoza - ornitoza
¨ ¨
ý
ý ¨ ¨
@ivotno stani {te se druga ~ije naziva:
1. biotop 2. biocenoza 3. biotip Biotop i biocenoza su povezani u jedinstvenu celinu i ~ine: 1. ekosistem i fitobiocenozu 2. ekosistem ili geobiocenozu 3. geobiocenozu i geomorfologiju Prirodno `ari{te ~ini: 1. populacija uzro ~nika u odre |enom biotopu 2. populacija uzro ~nika u odre |enom ekosistemu 3. populacija uzro ~nika, populacija doma }ina i populacija vektora (u slu ~aju vektorskih zaraza) koji su u odre |enom biotopu povezani lancima ishrane
Ulazno mesto infekcije predstavlja jednu od karika: 1. epidemiolo{kog trijasa 2. Vogralikovog lanca infekcije 3. Gordonovog trijasa Razlikujemo slede }a ulazna mesta biolo{kog agensa: 1. sluznica respiratornog trakta, sluznica digestivnog trakta 2. ko`a, spoljne vidljive sluznice 3. oba odgovora su ta~na
ý ¨ ¨
¨
ý ¨
¨ ¨
ý
¨
ý ¨
¨ ¨
ý
26
U odnosu na ulazno mesto infektivnog agensa u organizam doma }ina, razlikujemo agense koji imaju: 1. jedno ulazno mesto (ko`a kod transmisivnih zaraznih bolesti ili digestivni trakt kod ve }ine crevnih) 2. vi{e ulaznih mesta (difterija, streptokokna infekcija, male boginje, vari ~ela, antraks, kuga itd.) 3. oba odgovora su ta~na Ukoliko prouzrokova ~ ima vi{e ulaznih mesta, ona mogu biti: 1. glavna 2. sporedna 3. oba odgovora su ta~na Infektivni agens po ulasku u organizam mo `e dovesti do patolo {kog procesa: 1. samo na mestu ulaska (dizenterija, kolera) 2. na mestu ulaska i na drugim organima (streptokokna infekcija, epidemi ~ni meningitis), na organima prema kojima ima afinitet (besnilo, virusni hepatitis) 3. oba odgovora su ta~na
Epidemiolo{ka klasifikacija zaraznih bolesti je izvr {ena na osnovu: 1. glavnog ulaznog mesta prouzrokova~a 2. lokalizacije patolo {kog procesa 3. klini~kih manifestacija bolesti Grupe zaraznih bolesti klasifikovanih prema epidemiolo {koj klasifikaciji su: 1. respiratorne (glavno ulazno mesto respiratorni trakt), crevne (glavno ulazno mesto digestivni trakt) 2. vektorske, ko`ne, infekcije rana (glavno ulazno mesto ko `a), o~ne, polne (glavno ulazno mesto vidljive sluznice) 3. oba odgovora su ta~na
Dispozicija je: 1. sklonost doma }ina da oboli 2. izlo`enost doma }ina agensu 3. otpornost doma }ina
¨ ¨
ý
¨ ¨
ý
¨ ¨
ý
ý ¨ ¨
¨ ¨
ý
ý ¨ ¨
27
Faktore dispozicije i faktore koji pove }avaju ekspoziciju agensu jednim imenom nazivamo: 1. uslovljavaju}im faktorima 2. primarnim faktorima 3. faktorima primordijalnog karaktera
Faktori dispozicije su: 1. uzrast, pol, rasna, etni ~ka i verska pripadnost 2. zanimanje, socio-ekonomsko stanje, na ~in ishrane, druge bolesti, umor, stres 3. oba odgovora su ta~na Individualni imunitet smanjuje verovatno }u da: 1. osoba bude otporna na zaraznu bolest 2. pojedinac oboli od odre |ene bolesti 3. grupa ljudi oboli od zarazne bolesti Kolektivni imunitet smanjuje verovatno }u: 1. obolevanja manje grupe ljudi u kolektivu 2. obolevanja pojedinca u kolektivu 3. pojave epidemije posle uno {enja agensa u populaciju, odnosno kolektiv Stepen kolektivnog imuniteta meri se: 1. proporcijom imunih 2. verovatno}om javljanja bolesti 3. proporcijom obolelih Kolektivni imunitet zavisi od : 1. sposobnosti pojedinca da prenosi zarazu, du `ine zaraznosti pojedinca 2. na~ina preno{enja agensa, veli ~ine kolektiva, odnosa u kolektivu tj. blizine i inteziteta kontakata u kolektivu 3. oba odgovora su ta~na Izostanak epidemije u populaciji, cikli ~ne varijacije nekih zaraznih bolesti i samoregulacija epidemije mogu se objasniti: 1. kolektivnim imunitetom 2. individualnim imunitetom 3. rezistencijom prouzrokova~a u spolja{nju sredinu
ý ¨ ¨
¨ ¨
ý
¨
ý ¨
¨ ¨
ý
ý ¨ ¨
¨ ¨
ý
ý ¨ ¨
28
Kolektivnim imunitetom se mogu objasniti: 1. izostanak epidemije, cikli ~ne varijacije nekih zaraznih bolesti, proces samoregulacije epidemije 2. epidemije zajedni~kog izvora 3. propagiraju}e epidemije
ý ¨ ¨
IX - @ivotna sredina (Prof. dr Vesna Pantovi})
Abiotska sredina je: 1. sve {to ~ini ne`ivu prirodu 2. sredina bez antibiotika 3. ozna~ena kao biotop
ý ¨ ¨
^inioci ne`ive sredine koji uti ~u na raspodelu zdravlja i bolesti u humanoj
populaciji su: 1. geolo{ki, geografski, klimatski 2. isklju~ivo geografski 3. geografski i klimatski
Biotsku sredinu predstavljaju: 1. litosfera i odgovaraju }a `ivotna zajednica 2. geosfera i animalni rezervoari zaraze 3. `iva bi}a i odnosi koje ona me |usobno uspostavljaju Ekosistem ~ini: 1. `ivotna zajednica i ~inioci ne`ive prirode 2. `ivotna zajednica i odnosi `ivih bi}a 3. biolo{ko socijalna sredina
O zaga|enju `ivotne sredine se govori kada: 1. neka supstancija dospeva u `ivotnu sredinu u meri koja prevazilazi mogu }nost njene razgradnje 2. neku materiju nalazimo u sredini gde ona ne bi trebalo da se na |e 3. prisustvo materija u sredini iznad maksimalno dozvoljene koncentracije
ý ¨ ¨
¨ ¨
ý
ý ¨ ¨
ý ¨ ¨
29
Za mehanizam staklene ba {te odgovorni su: 1. ugljendioksid i ~a| 2. ugljendioksid i vodena para 3. vodena para i ~ vrste ~estice
¨
ý ¨
X - Putevi preno{enja zaraznih bolesti (Prof. dr Vesna Pantovi})
Prouzrokova~i zaraznih bolesti se sa rezervoara na osetljive osobe mogu preneti: 1. direktnim prenosom 2. indirektnim prenosom 3. oba odgovora su ta~na
Direktan prenos se ostvaruje na slede }i na~in: 1. vodom i hranom 2. direktnim kontaktom i kapljicama 3. direktnim kontaktom i vazduhom Direktni prenos se ostvaruje na slede }i na~in: 1. direktnim kontaktom, kapljicama, transplacentarnim putem 2. zemlji{tem 3. oba odgovora su ta~na Direktni kontakt podrazumeva: 1. rukovanje, poljubac, polni akt 2. ujed 3. oba odgovora su ta~na
Karakteristike kaplji~nih epidemija su: 1. eksplozivnost 2. veliki broj obolelih (masovnost) i visok morbiditet, cikli ~nost 3. oba odgovora su ta~na
¨ ¨
ý
¨
ý ¨
¨ ¨
ý
¨ ¨
ý
¨ ¨
ý
30
Indirektni prenos uzro ~nika zaraznih bolesti od rezervoara infekcije do osetljivog doma}ina ostvaruje se preko: 1. predmeta (indirektni kontakt) i biolo {kog materijala, vode, hrane 2. vazduha, vektora 3. oba odgovora su ta~na
Karakteristike kontaktnih epidemija su: 1. postepen po~etak, dugo trajanje epidemije i njen progresivan tok, centrifugalno {irenje 2. vezanost za lo {e higijenske uslove, odustvo vezanosti za sezonu, monotipija, pojava "kontaktnog repa" 3. oba odgovora su ta~na Karakteristika kontaktnih epidemija nije: 1. veliki broj obolelih 2. odsustvo vezanosti za sezonu 3. monotipija Jedna od karakteristika kontaktnih epidemija je: 1. veliki broj obolelih i visok morbiditet 2. centrifugalno {irenje epidemije 3. cikli~nost
Voda predstavlja idealnu sredinu za odr`avanje patogenih mikroorganizama: 1. da 2. ne
¨ ¨
ý
¨ ¨
ý
ý ¨ ¨
¨
ý ¨
¨
ý
31
Karakteristike hidri ~nih epidemija su: 1. eksplozivnost, trajanje hidri ~ne epidemije u zavisnosti od du `ine zaga|enja vode, politipija, pojava vodene bolesti, produ `ena inkubacija, promena organolepti ~kih svojstava vode 2. prisustvo indikatora fekalnog zaga|enja i eventualni nalaz patogenog uzro ~nika u vodi, odsustvo sezonskih varijacija, demografsko i socijalno {arenilo obolelih, kontrolne grupe zdravih i obolelih, "kontaktni rep" 3. oba odgovora su ta~na Kontrolnu grupu obolelih u hidri ~noj epidemiji ~ine: 1. osobe koje ne pripadaju populaciji u kojoj se epidemija javila, ali su pile kontaminiranu vodu, zbog ~ega su se razbolele 2. osobe koje pripadaju populaciji u kojoj se epidemija javila, pile su kontaminiranu vodu zbog ~ega su se razbolele 3. osobe koje pripadaju populaciji u kojoj se epidemija javila, nisu pile kontaminiranu vodu, ali su se razbolele Kontrolnu grupu zdravih u hidri ~noj epidemiji ~ine: 1. osobe koje pripadaju populaciji koja je zahva }ena epidemijom, pile su vodu iz inkriminisanih izvora vodosnabdevanja, ali nisu obolele 2. osobe koje pripadaju populaciji koja je zahva }ena epidemijom, ali nisu pile vodu iz inkriminisanog izvora vodosnabdevanja, pa nisu ni obolele 3. osobe koje ne pripadaju populaciji koja je zahva }ena epidemijom, nisu pile vodu iz inkriminisanog izvora vodosnabdevanja, pa nisu ni obolele "Vodena bolest" je: 1. pojava akutnih vodenih proliva kojima se naj ~e{}e zavr{ava hidri~na epidemija, a prouzrokova ~i su uslovno patogene klice 2. drugi naziv za enterokolitis kori {}en u stru~noj literaturi 90-tih godina 3. pojava akutnih vodenih proliva koji ~esto prethode hidri ~noj epidemiji, a prouzrokova~i su uslovno patogene klice
¨
¨
ý
ý ¨ ¨
¨
ý ¨
¨ ¨
ý
Hrana predstavlja: 1. idealnu sredinu ne samo za opstanak mikroorganizama koji se u njoj na |u, ve} i za njihovo razmno`avanje ý 2. nepovoljnu sredinu za opstanak mikroorganizama ¨ 3. povoljnu sredinu za opstanak mikroorganizama, ali ne i za njihovo razmno `avanje ¨
32
Karakteristike alimentarnih epidemija su: 1. eksplozivnost, visok morbiditet, kratko trajanje epidemije, monotipija 2. skra}ena inkubacija, sezonski karakter, kontrolna grupa zdravih i obolelih, "kontaktni rep" 3. oba odgovora su ta~na Kontrolnu grupu obolelih u alimentarnoj epidemiji ~ine: 1. osobe koje ne pripadaju populaciji u kojoj se epidemija javila, ali su je le inkriminisanu hranu, zbog ~ega su se razbolele 2. osobe koje pripadaju populaciji u kojoj se epidemija javila, jele su inkriminisanu hranu zbog ~ega su se razbolele 3. osobe koje pripadaju populaciji u kojoj se epidemija javila, nisu jele inkriminisanu hranu, ali su se razbolele Kontrolnu grupu zdravih u alimentarnoj epidemiji ~ine: 1. osobe koje pripadaju populaciji koja je zahva }ena epidemijom, jele su inkriminisanu hranu, ali nisu obolele 2. osobe koje pripadaju populaciji koja je zahva }ena epidemijom, ali nisu jele inkriminisanu hranu, pa nisu ni obolele 3. osobe koje ne pripadaju populaciji koja je zahva }ena epidemijom, nisu jele inkriminisanu hranu, pa nisu ni obolele
Vazduh ima zna ~ajnu ulogu u preno {enju zaraznih bolesti zbog: 1. lako}e preno{enja klica ovim putem 2. nemogu}nosti stalnog sprovo |enja odgovaraju}ih mera za{tite 3. oba odgovora su ta~na Mehanizmi {irenja zaraznih bolesti vazduhom su: 1. kaplji~na jezgra i pra{ina 2. Fligeove kapi i pra{ina 3. Fligeove kapi i Velsovi nukleusi
Fligeove kapljice mogu biti: 1. krupne (ve}e od 100 mikrona) 2. sitne (manje od 100 mikrona) 3. oba odgovora su ta~na
¨ ¨
ý
ý ¨ ¨
¨
ý ¨
¨ ¨
ý
ý ¨ ¨
¨ ¨
ý
33
Fligeove kapljice koje se transformi{u u Velsove nukleuse su: 1. ve}e od 1.000 mikrona 2. ve}e od 100 mikrona 3. manje od 100 mikrona
Karakteristike epidemije bolesti koja se {iri vazduhom su: 1. eksplozivnost i veliki broj obolelih i visok morbiditet 2. cikli~nost 3. oba odgovora su ta~na
Uloga vektora u preno {enju zaraznih bolesti mo `e biti: 1. mehani~ka 2. biolo{ka 3. oba odgovora su ta~na Prenos infektivnog agensa vertikalno na slede}e generacije vektora naziva se: 1. transovarijalna transmisija 2. trans-stadijumska transmisija 3. oba odgovora su ta~na Vektori mogu prenositi prouzrokova ~a do osetljive jedinke: 1. inokulacijom 2. kontaminacijom (depozicija na ko `u fecesa ili drugog materijala koji zatim prodire kroz povrede nastale ~e{anjem ili trljanjem) 3. oba odgovora su ta~na Vektorske zarazne bolesti za koje je vektor jedini prirodni na ~in preno{enja nazivaju se: 1. obligatne vektorske zaraze 2. fakultativne vektorske zaraze 3. oba odgovora su ta~na Obligatno vektorska zarazna bolest je: 1. malarija 2. tularemija 3. kuga
¨ ¨
ý
¨ ¨
ý
¨ ¨
ý
ý ¨ ¨
¨ ¨
ý
ý ¨ ¨
ý ¨ ¨
34
Obligatno vektorska zarazna bolest je: 1. `uta groznica 2. tularemija 3. kuga Vektorske zarazne bolesti ~iji se uzro~nici osim vektorima mogu da prenesu i na drugi na~in, nazivaju se: 1. fakultativne vektorske zaraze 2. obligatne vektorske zaraze 3. vektorsko-transmisivne bolesti Fakultativne vektorske zarazne bolesti su: 1. kuga 2. malarija 3. `uta groznica Fakultativne vektorske zarazne bolesti su: 1. malarija 2. tularemija 3. `uta groznica Bakterijske vektorske zarazne bolesti su: 1. krpeljski povratni tifus, va {ljivi povratni tifus, lajmska bolest 2. papata~i groznica, va{ljivi povratni tifus, hemoragi ~na groznica sa bubre `nim sindromom 3. tularemija, denga, mediteranska groznica Virusne vektorske zarazne bolesti su: 1. ko`na laj{manijaza, filarijaza, pegavac stenovitih planina 2. papata~i groznica, denga, `uta groznica 3. povratni va {ljivi tifus, lajmska bolest, mediteranska groznica Bakterijske vektorske zarazne bolesti su: 1. kuga, tularemija, va {ljivi povratni tifus 2. krpeljski povratni tifus, lajmska bolest 3. oba odgovora su ta~na Virusne vektorske zarazne bolesti su: 1. `uta groznica, denga, papata ~i groznica, krimska hemoragi ~na, groznica, hemoragi~na groznica sa bubre `nim sindromom - HGBS, virusni meningoencefalitis 2. `uta groznica, virusni meningoencefalitis, mediteranska groznica 3. `uta groznica, denga, virusni meningoencefalitis
ý ¨ ¨
ý ¨ ¨
ý ¨ ¨
¨
ý ¨
ý ¨ ¨
¨
ý ¨
¨ ¨
ý
ý ¨ ¨
35
Rikecijske vektorske zarazne bolesti su: 1. pegavi tifus, murini pegavac, pegavac stenovitih planina 2. mediteranska groznica 3. oba odgovora su ta~na Protozoalne vektorske zarazne bolesti su: 1. malarija, kala-azar, ko `na laj{manijaza, tripanozomijaza 2. denga, papata~i groznica, malarija 3. malarija, tripanozomijaza, denga Vektorske zarazne bolesti koje prouzrokuju helminti su: 1. kala-azar i denga 2. filarijaza, onhocercijaza 3.tripanozomijaza i ko`na laj{manijaza Va{ljivi povratni tifus prouzrokuje: 1. bakterija 2. virus 3. rikecija Tularemiju prouzrokuje: 1. virus 2. bakterija 3. rikecija
¨ ¨
ý
ý ¨ ¨
¨
ý ¨
ý ¨ ¨
¨
ý ¨
@utu groznicu prouzrokuje:
1. virus 2. bakterija 3. rikecija Dengu prouzrokuje: 1. virus 2. bakterija 3. rikecija Papata~i groznicu prouzrokuje: 1. virus 2. bakterija 3. rikecija Hemoragi~nu groznicu sa bubre `nim sindromom - HGBS prouzrokuje: 1. bakterija 2. rikecija 3. virus
ý ¨ ¨
ý ¨ ¨
ý ¨ ¨
¨ ¨
ý
36
Murini pegavac prouzrokuje: 1. bakterija 2. rikecija 3. virus Mediteransku groznicu prouzrokuje: 1. rikecija 2. bakterija 3. virus Pegavac stenovitih planina prouzrokuje: 1. rikecija 2. bakterija 3. virus Pegavi tifus prouzrokuje: 1. virus 2. bakterija 3. rikecija Malariju prouzrokuje: 1. protozoa 2. rikecija 3. bakterija Kala-azar prouzrokuje: 1. protozoa 2. rikecija 3. bakterija Ko`nu laj{manijazu prouzrokuje: 1. protozoa 2. rikecija 3. bakterija Tripanozomijazu prouzrokuje: 1. bakterija 2. protozoa 3. virus Filarijazu i onhocercijazu prouzrokuju: 1. helminti 2. virusi 3. protozoe
¨
ý ¨
ý ¨ ¨
ý ¨ ¨
¨ ¨
ý
ý ¨ ¨
ý ¨ ¨
ý ¨ ¨
¨
ý ¨
ý ¨ ¨
37
Klasi insekata pripadaju slede}i vektori: 1. va{, buve 2. grinje 3. krpelji Klasi paukova pripadaju slede}i vektori: 1. krpelji i va{i 2. grinje i buve 3. krpelji i grinje Va{i prenose prouzrokova ~e: 1. lajmske bolesti i filarijaze 2. kuge i murino pegavca 3. pegavog tifusa i va {ljive povratne groznice Buve prenose prouzrokova ~e: 1. pegavca i povratne groznice 2. kuge i mi{ jeg pegavca 3. virusnih meningoencefalitisa i ve }ine pegavih groznica Komarci prenose prouzrokova ~e: 1. ve}ine pegavih groznica, filarijazu, dengu 2. virusnih meningoencefalitisa, `ute groznice i denge 3. malarije, filarijaze, `ute groznice, denge
Karakteristike vektorskih zaraznih bolesti su: 1. tendencija ka stvaranju enzooti~kih `ari{ta, zavisnost od faktora spolja{nje sredine - klimatski faktori, endemski karakter, karakteristi~na geografska rasprostranjenost 2. sezonska u~estalost, za kratko vreme mogu da ugroze veliki broj ljudi, socijalno-ekonomski uslovljene, epidemiolo{ki i javno-zdravstveni zna~aj 3. oba odgovora su ta~na
ý ¨ ¨
¨ ¨
ý
¨ ¨
ý
¨
ý ¨
¨ ¨
ý
¨ ¨
ý
38
XI - Deskriptivna epidemiologija
Deskriptivna epidemiologija se bavi ispitivanjem: 1. postojanja uzro ~ne povezanosti izme |u pojedinih ~inilaca i ispitivanog problema 2. etiologije odre |enih poreme }aja zdravlja posebno kada su u pitanju bolesti nepoznate etiologije 3. u~estalosti i distribucije oboljenja u odnosu na karakteristike obolelih i/ili umrlih na vreme i mesto pojave Podaci prikupljeni deskripcijom mogu se koristiti u: 1. prou~avanju oboljenja poznate etiologije, istra `ivanju odabranih poreme }aja zdravlja, ispitivanju gradijenta infekcije 2. prou~avanju oboljenja nepoznate etiologije, istra `ivanju faktora koji su u konkretnoj situaciji doveli do pojave oboljenja ~ija je priroda poznata i u organizaciji zdravstvene slu `be 3. ispitivanju fenomena ledenog brega i u prou ~avanju gradijenta infekcije
Karakteristike osoba povezane sa pojavom oboljenja su: 1. uzrast, pol, profesija 2. rasna, etni ~ka i verska pripadnost, socijalno-ekonomsko stanje 3. oba odgovora su ta~na
Zbog svoje izrazite povezanosti sa obolevanjem i umiranjem jedna od najzna ~ajnijih karakteristika osoba je: 1. uzrast 2. zanimanje 3. bra~no stanje
¨ ¨
ý
¨
ý ¨
¨ ¨
ý
ý ¨ ¨
39
Razlike u pojavi oboljenja izme |u populacionih podgrupa definisanih na osnovu odre|enih karakteristika: 1. ne mogu se ta ~no interpretirati ako se ne uzmu u obzir mogu }e razlike u njihovoj starosnoj strukturi 2. mogu se ta~no interpretirati ako se ne uzmu u obzir mogu }e razlike u njihovoj starosnoj strukturi 3. ne mogu se ta ~no interpretirati ako se uzmu u obzir mogu }e razlike u njihovoj starosnoj strukturi Interpretacija razlika u pojavi oboljenja izme |u populacionih podgrupa definisanih na bazi nekih karakteristika je mogu }e samo ako se razlike u starosnoj strukturi (strukturi stanovni {tva po uzrastu): 1. zanemare 2. otklone metodom standardizacije 3. prihvate uz obavezno definisanje hronolo {kih karakteristika poreme }aja zdravlja Standardizacija je metod kojim se: 1. obra|uju podaci prikupljeni skrining testom 2. precizno defini{u odre|eni pristupi u izradi epidemiolo {kog upitnika 3. otklanjaju razlike u strukturi stanovni {tva po uzrastu, polu i dr. Za prikazivanje povezanosti godina i bolesti koriste se: 1. dobno specifi ~ne stope (broj obolelih odre |enog uzrasta stavlja se u odnos sa ukupnom populacijom iste starosne grupe) 2. specifi~ne stope prema polu 3. apsolutni broj obolelih u pojedinim dobnim grupama Uzrasna distribucija oboljenja mo `e biti posledica: 1. varijacija u terapiji bolesti, du `ine trajanja bolesti, veli ~ine incidencije, prevalencije ili mortaliteta 2. varijacije u dijagnostici oboljenja; stepena izlo `enosti agensu; stanja imuniteta; degenerativnih promena tkiva sa pove }anom osetljivo{}u na agens; kumulativnog efekta faktora koji uti ~u na pojavu bolesti; potreba dugog latentnog perioda 3. primenjenog metoda standardizacije po polu i uzrastu
Op{ta stopa obolevanja je: 1. ve}a kod `ena 2. ve}a kod mu{karaca 3. ista u `ena i mu{karaca
ý ¨ ¨
¨
ý ¨
¨ ¨
ý
ý ¨ ¨
¨
ý ¨
ý ¨ ¨
40
Ulkus, karcinom plu }a i ateroskleroti ~na oboljenja se: 1. ~e{}e javljaju u `ena 2. ~e{}e javljaju u mu{karaca 3. podjednako ~esto javljaju u oba pola Razlike u obolevanju me |u polovima mogu biti: 1. stvarne 2. artefakti 3. oba odgovora su ta~na Stvarne razlike u obolevanju me |u polovima su: 1. anatomske i fiziolo {ke, biolo{ke 2. u odnosu na stepen izlo `enosti faktorima koji uti ~u na pojavu bolesti, a koji su povezani sa na ~inom `ivota, navikama, obi ~ajima 3. oba odgovora su ta~na Stvarne razlike u obolevanju me |u polovima mogu biti zamagljene: 1. razlikama u verovatno }i javljanja lekaru pri istom stepenu uznapredovalosti patolo{kog procesa 2. mogu}nosti kori{}enja zdravstvene za {tite, te `ini postavljanja dijagnoze 3. oba odgovora su ta~na Razlike u obolevanju me |u polovima mogu biti posledica artefakta, tj. usled : 1. razlika u verovatno }i javljanja lekaru pri istom stepenu uznapredovalosti patolo{kog procesa 2. razlika u mogu }nosti kori {}enja zdravstvene za {tite, razlika u te `ini postavljanja dijagnoze 3. oba odgovora su ta~na Razlike u stepenu izlo `enosti faktorima koji uti ~u na pojavu bolesti doprinose razlikama u morbiditetu me |u polovima i spadaju u grupu: 1. artefakata 2. stvarnih razlika 3. oba odgovora su ta ~na
¨
ý ¨
¨ ¨
ý
¨ ¨
ý
¨ ¨
ý
¨ ¨
ý
¨
ý ¨
Razlike u verovatno}i javljanja lekaru pri istom stepenu uznapredovalosti patolo {kog procesa doprinose razlikama u morbiditetu me |u polovima i spadaju u grupu: 1. stvarnih razlika ¨ 2. artefakata ý 3. oba odgovora su ta ~na ¨
41
Stopa mortaliteta mu {karaca u svim dobnim grupama je: 1. manja nego u `ena 2. jednaka vrednostima ove stope u `ena 3. ve}a nego u `ena
Razlike u obolevanju u odnosu na pripadnost odre |enoj profesiji su posledica: 1. specifi~nog rizika izlo `enosti faktorima koji su uzro ~no povezani sa oboljenjem (biolo{ki, fizi~ki, hemijski, faktor stresa) tj. preko sredine u kojoj se radi, ali i preko sredine u kojoj se `ivi 2. izlo`enosti faktorima koji poti ~u isklju~ivo iz radne sredine 3. isklju~ivo zdravstvenog stanja i konstitucije zaposlenog
Razlike u obolevanju me |u pripadnicima razli ~itih rasa su posledica: 1. biolo{kih osobenosti rase 2. geografskih faktora i socio-ekonomskog statusa 3. oba odgovora su ta~na Ve}i stepen homogenosti etni ~kih grupa u odnosu na na ~in `ivota i nasle |e nego populacije u celini, ne uti ~e na strukturu i u ~estalost obolevanja: 1. ta~no 2. neta~no
¨ ¨
ý
ý ¨ ¨
¨ ¨
ý
¨
ý
U cilju razgrani~avanja uticaja genetskih i sredinskih faktora od posebnog zna ~aja su studije: 1. socijalno izolovanih grupa i pripadnika odre |enih zanimanja 2. migranata 3. migranata i pripadnika odre |enih uzrasnih grupa
¨
Zajedni~ke karakteristike rasne, etni ~ke ili religijske grupe uti ~u na strukturu i u~estalost obolevanja i njihovo ispitivanje poma `e u: 1. odredjivanju "stope" sekundarnih slu~ajeva 2. sagledavanju uslova za sprovo |enje eksperimenta u dru {tvenoj zajednici 3. upoznavanju faktora vezanih za pojavu bolesti
¨
ý ¨
¨
ý
42
Na~in javljanja oboljenja u odnosu na vreme predstavlja: 1. zna~ajnu deskriptivnu karakteristiku 2. karakteristiku skrining testa 3. jednu od karakteristika anamnesti ~kih studija U odnosu na vreme javljanja, u ~estalost obolevanja i/ili umiranja pokazuje slede }e promene: 1. trenutne, permanentne i intermitentne 2. kratkotrajne, periodi ~ne i sekularne 3. akutne, hroni ~ne i latentne Porast obolevanja koji prelazi o~ekivanu u~estalost odgovara: 1. endemskom javljanju bolesti 2. endemo-epidemijskom javljanju bolesti 3. epidemijskom javljanju bolesti Promene u u~estalosti oboljenja u odnosu na vreme javljanja mogu biti: 1. kratkotrajne, periodi ~ne i sekularne 2. kratkotrajne i intermitentne 3. periodi~ne i permanentne
ý ¨ ¨
¨
ý ¨
¨ ¨
ý
ý ¨ ¨
Cikli~ne varijacije su promene u u ~estalosti oboljenja koje se: 1. povremeno javljaju i ukazuju na kratkotrajne izmene u u ~estalosti obolevanja i umiranja 2. regularno javljaju u odre |enim vremenskim periodima 3. podudaraju se terminom epidemijskog javljanja bolesti
¨
Sezonske varijacije, tj. promene u u ~estalosti oboljenja, koje se regularno javljaju u odre|enim vremenskim periodima, tj. sezonama, su karakteristika bolesti: 1. nezarazne i nepoznate etiologije 2. zarazne etiologije 3. zarazne, nezarazne i nepoznate etiologije
¨
ý ¨
¨
ý
43
Cikli~ne varijacije mogu biti: 1. dnevne, nedeljne, sezonske, godi {nje 2. nedeljne i sezonske 3. godi{nje
Sekularne varijacije su promene u u ~estalosti oboljenja koje nastaju u: 1. toku jedne godine 2. kra}em vremenskom periodu 3. du`im vremenskim periodima (decenijama i vekovima) Sekularne promene mogu biti: 1. stvarne ili posledica artefakta 2. primarne i sekundarne 3. posledica razlika u primenjenim skrining testovima Artefakt u zapa `enoj sekularnoj promeni rezultat je izmena u: 1. topografskim karakteristikama poreme }aja zdravlja 2. karakteristikama osoba i hronolo {kim karakteristikama 3. dijagnostici, kodiranju ili starosnoj strukturi stanovni {tva Ukoliko sekularne varijacije stvarno postoje, tj. nisu posledica artefakta, one su posledica: 1. genetskih izmena i/ili izmena u faktorima sredine 2. promena u dijagnostici i na ~inu kodiranja 3. promena u me |unarodnoj klasifikaciji i uzrasnoj strukturi populacije
Varijacije u~estalosti obolevanja izme |u podru~ ja jedne zemlje ili me |u pojedinim zemljama od zna ~aja je za: 1. procenu stope "javljanja" slu~ajeva 2. planiranje zdravstvene za {tite i istra `ivanje uzroka oboljenja nepoznate ili nepotpuno poznate etiologije 3. procenu stope "sekundarnih" javljanja slu~ajeva
ý ¨ ¨
¨ ¨
ý
ý ¨ ¨
¨ ¨
ý
ý ¨ ¨
¨
ý ¨
44
Topografske karakteristike poreme }aja zdravlja obuhvataju ispitivanje obolevanja u odnosu na: 1. vreme i toponime 2. starost i pol obolelih 3. internacionalne razlike, razlike unutar zemlje ili lokalnu distribuciju Internacionalne razlike u morbiditetu i mortalitetu mogu biti posledica razlika u: 1. razvijenosti i dostupnosti zdravstvene slu `be 2. pouzdanosti dijagnoze i potpunosti prijavljivanja, razlika u strukturi stanovni {tva 3. oba odgovora su ta~na Internacionalne razlike u morbiditetu i mortalitetu odnose se: 1. samo na zarazne bolesti 2. na zarazne, nezarazne i bolesti nepoznate etiologije 3. isklju~ivo na bolesti nezarazne etiologije Poznavanje distribucije obolevanja unutar jedne zemlje od zna ~aja je u: 1. organizaciji zdravstvene slu `be 2. postavljanju hipoteze o uzroku nastanka bolesti 3. oba odgovora su ta~na Naj~e{}a razlika u strukturi obolevanja unutar zemlje je razlika izme |u: 1. sela i grada 2. planinskih i ravni ~arskih predela 3. severnih i ju `nih krajeva
Povezanost oboljenja sa mestom je posledica karakteristika populacije i/ili karakteristika samog mesta: 1. da 2. ne Povezanost oboljenja sa mestom posledica je: 1. karakteristika populacije 2. karakteristika samog mesta 3. oba odgovora su ta~na
¨ ¨
ý
¨ ¨
ý
¨
ý ¨
¨ ¨
ý
ý ¨ ¨
ý ¨
¨ ¨
ý
45
Ekolo{ke studije se druga~ije nazivaju: 1. korelacione 2. studije preseka 3. anamnesti~ke studije
ý ¨ ¨
Ekolo{kim studijama se posmatra: 1. linearalna korelacija izme|u bolesti (I, P ili Mt) i neke karakteristike od interesa (na~in ishrane, uzimanje alkohola, pu{enje i sl.) 2. povezanost bolesti, nekih faktora rizika i konfaunding faktora 3. kretanje zaraznih bolesti u populaciji
ý
Ekolo{ke studije su: 1. prvi korak u ispitivanju uzro~no-posledi~ne veze 2. definitivna potvrda uzro~no-posledi~ne veze 3. druga~ije nazvane anamnesti~ke studije
ý
Osnovni nedostatak ekolo{kih studija je: 1. postojanje veze na nivou grupe ne zna~i obavezno da je takva veza prisutna i na nivou pojedinca 2. ne procenjuje veli~inu RR 3. ne procenjuje veli~inu OR
ý
¨ ¨
¨ ¨
¨ ¨
XII - Analiti~ka epidemiologija (Prof. dr Vesna Pantovi})
Analiti~kom metodom se ispituju bolesti: 1. nepoznate etiologije 2. poznate etiologije 3. nepoznate, ali i bolesti poznate etiologije Analiti~ki metod se: 1. nadovezuje na deskriptivni 2. prethodi deskriptivnom metodu 3. sprovodi se paralelno sa deskriptivnim metodom
¨ ¨
ý
ý ¨ ¨
46
Analiti~kom metodom se: 1. testira hipoteza o faktorima odgovornim za nastanak odre|enog poreme}aja zdravlja 2. procenjuje uticaj isklju~ivo genetskih faktora na nastanak bolesti 3. procenjuje uticaj isklju~ivo sredinskih faktora na nastanak oboljenja Klju~no pitanje u analiti~koj studiji je: 1. da li je izlo`enost nekom ~iniocu povezana sa pojavom bolesti 2. da li je vrednost RR>2,0 3. da li je incidencija ve}a od 50/100.000
Anamnesti~ke studije: 1. polaze od posledice (bolesti) pa se identifikuju faktori koji su s njenom pojavom udru`eni 2. polazi od uzroka pa se identifikuje u~estalost oboljenja 3. polaze od definisanja incidencije bolesti u ispitivanim grupama Postupak anamnesti~kih studija obuhvata: 1. prikupljanje podataka o izlo`enosti u ispitivanim grupama 2. utvr|ivanje proporcije obolelih u ispitivanoj grupi 3. prikupljanje podataka o obolevanju u ispitivanim grupama Elementi od zna~aja pri izboru bolesnika u anamnesti~kim studijama: 1. jasno definisani kriterijumi na kojima se zasniva dijagnoza, grupu ~ine svi bolesnici ili njihov slu~ajno odabran uzorak iz definisane populacije, odnosno odre|ene zdravstvene ustanove 2. bolje studiju ograni~iti samo na novoobolele 3. oba odgovora su ta~na Podudarnost (slaganje) izme|u kontrolne grupe i grupe obolelih u anamnesti~koj studiji: 1. treba ostvariti u odnosu na pol, uzrast i eventualno obrazovni nivo 2. treba ostvariti u odnosu na sve karakteristike, osim one koja je uzrok bolesti 3. stepen intervencije pri selekciji kontrolne grupe nije bitan Prednosti anamnesti~kih studija su: 1. mali broj ispitanika 2. brzina izvo|enja, skromno anga`ovanje sredstava 3. oba odgovora su ta~na
ý ¨ ¨
ý ¨ ¨
ý ¨ ¨
ý ¨ ¨
¨ ¨
ý
ý ¨ ¨
¨ ¨
ý
47
Nedostaci anamnesti~kih studija su: 1. te{ko}a pouzdanog izbora kontrolne grupe, problem pouzdanosti prikupljenih podataka 2. izra~unavanje stopa nije mogu}e, uloga agensa se ispituje u odnosu na samo jedan poreme}aj zdravlja 3. oba odgovora su ta~na
Kohortne studije odlikuje: 1. primarna podela ispitanika na izlo`ene i neizlo`ene uticaju odre|enog ~inioca za koga se pretpostavlja da dovodi do odre|enog poreme}aja zdravlja 2. posmatranje u kojoj }e od dve grupe (izlo`eni, neizlo`eni) incidencija biti vi{a (utvr|ivanje proporcije obolelih) 3. oba odgovora su ta~na U kohortnim studijama me|u ispitivanim grupama utvr|uje se: 1. razlika u frekvenciji izlo`enosti odre|enom faktoru 2. razlika u stopi incidencije ili mortaliteta 3. oba odgovora su ta~na Osnovni princip kohortnih studija je: 1. prisustvo uzroka i posledice u momentu ispitivanja 2. usmerenost od uzroka ka posledici 3. usmerenost od posledice ka uzroku U izvo|enju kohortnih studija mogu}i su: 1. jedan pristup 2. dva pristupa 3. tri pristupa Dugo trajanje kohortnih studija prevazilazi se: 1. prospektivnim pristupom 2. studijom prevalencije 3. retrospektivnim pristupom Prednosti kohortnih studija su: 1. izra~unavanje stopa mogu}e, pouzdanije merenje izlo`enosti agensu 2. uo~avanje razli~itih poreme}aja zdravlja koji su posledica jednog uzroka 3. oba odgovora su ta~na
¨ ¨
ý
¨ ¨
ý
¨
ý ¨
¨
ý ¨
¨
ý ¨
¨ ¨
ý
¨ ¨
ý
48
Nedostaci kohortnih studija su: 1. dugo trajanje, visoki tro{kovi 2. nije mogu}e izra~unavati retke bolesti i stanja 3. oba odgovora su ta~na
Studije preseka se nazivaju jo{ i: 1. studije prevalencije 2. studije incidencije 3. studije "istorije slu~aja" Studijama preseka se: 1. izra~unava i poredi prevalencija odre|enog poreme}aja zdravlja me|u osobama koje su, u vreme ispitivanja, izlo`ene i koje nisu izlo`ene pretpostavljenom faktoru rizika 2. izra~unava i poredi u~estalost pretpostavljenog faktora rizika u ispitivanim grupama 3. izra~unava i poredi incidencija obolevanja u ispitivanim grupama
¨ ¨
ý
ý ¨ ¨
ý ¨ ¨
XIII - Eksperimentalna epidemiologija (Prof. dr Vesna Pantovi})
Sinonim za eksperimentalne studije je: 1. studija preseka 2. opservaciona studija 3. interventna studija Su{tina eksperimentalne metode je da: 1. istra`iva~ interveni{e u jednoj grupi ispitanika (eksperimentalna grupa), dok u drugoj (kontrolna grupa) te intervencije nema 2. istra`iva~ interveni{e u obe ispitivane grupe (i u grupi ispitanika i u kontrolnoj grupi) 3. istra`iva~ interveni{e samo u kontrolnoj grupi
¨ ¨
ý
ý ¨ ¨
49
Dizajniranje eksperimentalne studije obuhvata: 1. planiranje studije, izbor ispitanika 2. procenu ishoda 3. oba odgovora su ta~na Ispitanici koji ulaze u eksperimentalnu studiju treba da se sla`u u odnosu na: 1. dve karakteristike od zna~aja za ishod ispitivanja 2. tri karakteristike od zna~aja za ishod ispitivanja 3. {to ve}i broj karakteristika od zna~aja za ishod ispitivanja Pristrasnost u proceni ishoda eksperimenta mo`e se u velikoj meri otkloniti metodama: 1. jednostruke slepe tehnike, dvostruko slepe tehnike 2. trostruko slepe tehnike 3. oba odgovora su ta~na Jednostruko, dvostruko ili trostruko slepom tehnikom u eksperimentu: 1. otklanja se pristrasnost u proceni ishoda eksperimenta 2. otklanjaju gre{ke u selekciji slu~ajeva 3. otklanja pristrasnost u odnosu na izbor ispitanika
Iz eti~kih razloga, direktna provera {tetnog dejstva neke nokse: 1. predstavlja retku mogu}nost 2. ~esto se primenjuje 3. eti~ki momenat se ne dovodi u pitanje [tetni efekat neke nokse proverava se: 1. obavezno i direktno i indirektno 2. isklju~ivo direktno 3. naj~e{}e indirektno Eti~ki aspekti eksperimenta regulisani su: 1. Berlinskom deklaracijom 2. @enevskom konvencijom 3. Helsin{kom deklaracijom Osnovna prednost eksperimentalnih studija je: 1. pru`a najja~e dokaze o postojanju odnosa uzrok-posledica 2. ukazuje na vrednost prevalencije 3. omogu}ava sagledavanje letaliteta
¨ ¨
ý
¨ ¨
ý
¨ ¨
ý
ý ¨ ¨
ý ¨ ¨
¨ ¨
ý
¨ ¨
ý
ý ¨ ¨
50
Nedostaci eksperimentalnih studija su: 1. ograni~ena izvodljivost, sporna eti~nost, ote`ano generalizovanje rezultata 2. problem odziva i osipanja, potrebno anga`ovanje velikog broja istra`iva~a, potrebna velika materijalna sredstva 3. oba odgovora su ta~na
Vrste eksperimentalnih studija su: 1. klini~ki eksperiment 2. terenski eksperiment, eksperiment u dru{tvenoj zajednici 3. oba odgovora su ta~na Klini~ki eksperiment se izvodi: 1. me|u obolelim osobama kod kojih se testira efikasnost jedne ili vi{e metoda u le~enju neke bolesti ili stanja 2. me|u zdravim osobama kod kojih se procenjuje efekat odre|enog hemioprofilakti~kog sredstva 3. me|u zdravim i obolelim osobama kod kojih se procenjuje efekat delovanja neke {tetne nokse na odre|eni poreme}aj zdravlja Terenski eksperiment obuhvata: 1. zdrave osobe iz op{te populacije koje se nalaze u uobi~ajenom ili visokom riziku da razviju bolest 2. osobe za koje se zna da su u pove}anom riziku od pojave druge bolesti 3. obolele i zdrave osobe za koje se predpostavlja da su u pove}anom riziku od pojave neke bolesti
¨ ¨
ý
¨ ¨
ý
ý ¨ ¨
ý ¨ ¨
XIV - Epidemiolo{ki upitnik (Prof. dr Vesna Pantovi})
Epidemiolo{ki upitnik je: 1. drugi naziv za epidemiolo{ko ispitivanje 2. stari naziv za epidemiolo{ku anketu 3. osnovni instrument istra`ivanja kojim se od ispitanika prikupljaju podaci od zna~aja za odre|eni zdravstveni problem
¨ ¨
ý
51
Epidemiolo{ki upitnik se uspe{no koristi u istra`ivanju: 1. isklju~ivo zaraznih bolesti 2. kod zaraznih i nezaraznih bolesti 3. zaraznih, nezaraznih i oboljenja nedovoljno poznate ili nepoznate etiologije Cilj epidemiolo{kog upitnika kod ispitivanja zaraznih bolesti je otkrivanje: 1. izvora zaraze 2. na~ina {irenja prouzrokova~a u cilju preduzimanja odgovaraju}ih protivepidemijskih mera 3. oba odgovora su ta~na Kod hroni~nih poreme}aja zdravlja nepoznate i nedovoljno poznate etiologije, epidemiolo{kim upitnikom se: 1. prikupljaju informacije od ispitanika u odnosu na izlo`enost faktorima rizika 2. direktno uo~ava uzrasna distribucija obolelih 3. prikupljaju podaci o prevalenciji bolesti u populaciji
Epidemiolo{ki upitnik sadr`i pitanja: 1. otvorenog tipa 2. zatvorenog tipa 3. otvorenog i/ili zatvorenog tipa Pitanje otvorenog tipa: 1. ne sadr`i unapred ponu|ene odgovore 2. odnosi se isklju~ivo na segment seksualnog `ivota ispitanika 3. obuhvata rutinska pitanja koja su obavezni deo svakog upitnika bez obzira na oboljenje koje se ispituje Pitanja zatvorenog tipa: 1. odnose se na zagarantovanost tajnosti njihovog odgovora 2. zahtevaju da osoba izabere svoj odgovor u okviru datih mogu}nosti 3. obuhvataju sva pitanja koja se ti~u porodi~ne anamneze Zatvorena pitanja u epidemiolo{kom upitniku mogu biti: 1. dihotomna 2. sa vi{estrukim izborom 3. oba odgovora su ta~na
¨ ¨
ý
¨ ¨
ý
ý ¨ ¨
¨ ¨
ý
ý ¨ ¨
¨
ý ¨
¨ ¨
ý
52
Pitanja u epidemiolo{kom upitniku su: 1. razumljiva, jednostavna logi~nog sleda, jedno pitanje sadr`i jedan pojam, svedena na neophodan broj 2. nedvosmislena neusmeravaju}a pitanja, bez stru~ne terminologije, na dva na~ina formulisana ukoliko su te{ka i osetljiva 3. oba odgovora su ta~na Pitanja epidemiolo{kog upitnika su grupisana u nekoliko slede}ih celina: 1. op{ti pojam, demografski podaci, podaci o oboljenju 2. podaci o izlo`enosti, li~na i porodi~na anamneza, ostali podaci 3. oba odgovora su ta~na Prikupljanje informacija uz pomo} epidemiolo{kog upitnika ostvaruje se tako {to: 1. anketar popunjava upitnik 2. ispitanik popunjava upitnik 3. obe mogu}nosti se primenjuju Upotrebljivost upitnika kao instrumenta merenja odre|uje se: 1. stepenom validnosti 2. stepenom pouzdanosti 3. oba odgovora su ta~na Prvu retrospektivnu kohortnu studiju o povezanosti pu{enja i raka plu}a sproveli su: 1. Dooc i Hartman 1956. 2. Doll i Hill 1951. 3. Mc'Doll i Hill 1953 Prva prospektivna kohortna studija o ispitivanju faktora rizika za kardiovaskularne bolesti je: 1. Farska studija 2. Bostonska studija 3. Framingamska studija
¨ ¨
ý
¨ ¨
ý
¨ ¨
ý
¨ ¨
ý
¨
ý ¨
¨ ¨
ý
Framingamska prospektivna studija ispitivala je povezanost: 1. faktora rizika za kardiovaskularne bolesti 2. pu{enja i raka plu}a 3. pojave adenokarcinoma vagine u devojkama od 15 do 22 godine i uno{enja preparata estrogena tokom trudno}e njihovih majki
ý ¨ ¨
53
XV - Istra`ivanje epidemije (Prof. dr Vesna Pantovi})
[emu istra`ivanja epidemije po Gordisu 2000, ~ini: 1. definisanje epidemije, ispitivanje raspodele obolelih, kombinacija relevantnih varijabli 2. postavljanje hipoteze, testiranje hipoteze, predlaganje mera spre~avanja i suzbijanja 3. oba odgovora su ta~na Definisanje epidemije kao po~etak istra`ivanja epidemije podrazumeva definisanje: 1. brojioca, imenioca i izra~unavanje stopa javljanja 2. imenioca 3. brojioca Operacionalna definicija se druga~ije naziva: 1. pomo}na definicija 2. radna definicija 3. zavr{na definicija
¨ ¨
ý
ý ¨ ¨
¨
ý ¨
"Stopa" javljanja slu~ajeva u epidemiji je: 1. odnos izme|u broja inficiranih i/ili obolelih i populacije u riziku na po~etku epidemije 2. razlika izme|u broja izlo`enih i broja inficiranih 3. odnos izme|u broja inficiranih ili obolelih i populacije na kraju epidemije
ý
Da bi definisali epidemiju, pored definisanja brojioca i imenioca treba definisati i stope i to: 1. stopu incidencije 2. "stopu" javljanja i "stopu" sekundarnog javljanja 3. stopu mortaliteta i stopu prevalencije
¨
Raspodelu obolelih, tokom istra`ivanja epidemije, treba ispitati u odnosu na: 1. rezistentnost prouzrokova~a 2. kolektivni imunitet 3. vreme, mesto i rizik podgrupa ugro`ene populacije u odnosu na demografske karakteristike (pol, uzrast, mesto boravka, zanimanje, socijalnu grupu...)
¨ ¨
ý ¨
¨ ¨
ý
54
Raspodela obolelih u vremenu (epidemijska kriva) slu`i za: 1. orijentaciju o izvoru i putu {irenja, vremenu izlaganja mogu}em agensu, uo~avanje epidemijskih talasa i odre|ivanje daljeg toka epidemije 2. izra~unavanje "stope" tercijarnog javljanja 3. precizno definisanje mera spre~avanja i suzbijanja Epidemije zajedni~kog izvora mogu biti: 1. propagiraju}e epidemije 2. epidemije kratkotrajnog izvora i stalnog ili povremenog izvora 3. epidemije kratkotrajnog izvora i epidemije progresivnog toka Oduzimanjem prose~ne inkubacije od vrha epidemijske krive mogu}e je izra~unati: 1. vreme ekspozicije 2. "stopu" slu~ajeva 3. "stopu" sekundarnih slu~ajeva
ý ¨ ¨
¨
ý ¨
ý ¨ ¨
Prikazivanje raspodele obolelih prema mestu obolevanja daje ideju o mestu ekspozicije ali ne i o: 1. populaciji izlo`enoj riziku 2. "stopi" javljanja 3. "stopi" javljanja i "stopi" sekundarnog javljanja
ý
Istra`uju}i epidemiju (definisanja epidemije, ispitivanja raspodele obolelih i kombinovanje relevantnih varijabli), epidemiolog: 1. postavlja dijagnozu bolesti 2. zaklju~uje o faktorima rizika 3. postavlja hipotezu o izvoru agensa i putu {irenja
¨
U preciziranju mesta i puta preno{enja infekcije epidemiolog koristi: 1. "seriju slu~ajeva", studiju preseka 2. isklju~ivo studiju preseka 3. "seriju slu~ajeva", studiju preseka i kohortne i anamnesti~ke studije Urgentnost primene mera suzbijanja odre|uje: 1. pojava klicono{tva posle prele`ane bolesti 2. te`ina bolesti i epidemijski potencijal 3. virulencija prouzrokova~a
¨ ¨
¨
ý
¨ ¨
ý
¨
ý ¨
55
XVI - Prevencija poreme}aja zdravlja (Prof. dr Vesna Pantovi})
Primarnom prevencijom se smanjuje: 1. incidencija i prevalencija 2. prevalencija i mortalitet 3. mortalitet Primordijalna prevencija: 1. podrazumeva napor da se u odre|enu sredinu ne unese {tetna navika, obi~aj ili oblik pona{anja 2. drugi naziv za primarnu prevenciju 3. vrsta tercijarne prevencije
ý ¨ ¨
ý ¨ ¨
Najve}i zna~aj ima: 1. primordijalna i primarna prevencija 2. sekundarna prevencija 3. tercijarna prevencija
ý ¨ ¨
XVII - Aktivna imunizacija
Vakcine prema vrsti aktivne komponente mogu biti: 1. `ive, mrtve 2. vakcine od frakcija uzro~nika, anatoksi~ne 3. oba odgovora su ta~na @iva virusna vakcina je: 1. Sejbinova vakcina 2. Salkova vakcina 3. vakcina protiv besnila @iva virusna vakcina je: 1. vakcina protiv malih boginja 2. Salkova vakcina 3. vakcina protiv krpeljskog melingoencefalitisa
¨ ¨
ý
ý ¨ ¨
ý ¨ ¨
56
@iva virusna vakcina je: 1. vakcina protiv rubele 2. Salkova vakcina 3. vakcina protiv besnila @iva virusna vakcina je vakcina protiv: 1. krpeljskog melingoencefalitisa 2. zau{aka 3. besnila @iva virusna vakcina je: 1. Salkova vakcina 2. vakcina protiv krpeljskog melingoencefalitisa 3. vakcina protiv `ute groznice Mrtve virusne vakcine su: 1. Salkova vakcina, vakcina protiv besnila 2. vakcina protiv gripa, krpeljskog meningoencefalitisa, virusnog hepatitisa A 3. oba odgovora su ta~na Mrtva virusna vakcina je: 1. Salkova 2. Sejbinova 3. vakcina protiv malih boginja Mrtva virusna vakcina je vakcina protiv: 1. besnila 2. malih boginja 3. zau{aka Mrtva virusna vakcina je vakcina protiv: 1. krpeljskog meningoencefalitisa 2. `ute groznice 3. ov~ijih boginja @ive virusne vakcine su: 1. Sejbinova vakcina, vakcina protiv malih boginja 2. vakcina protiv rubele, zau{aka, `ute groznice, ov~ijih boginja 3. oba odgovora su ta~na Frakcije uzro~nika sadr`e slede}e vakcine: 1. meningokokna, pneumokokna 2. hepatitis B, Hib 3. oba odgovora su ta~na
ý ¨ ¨
¨
ý ¨
¨ ¨
ý
¨ ¨
ý
ý ¨ ¨
ý ¨ ¨
ý ¨ ¨
¨ ¨
ý
¨ ¨
ý
57
Frakcije uzro~nika sadr`i slede}a vakcina: 1. meningokokna 2. Di-Te 3. protiv morbila Frakcije uzro~nika sadr`i slede}a vakcina: 1. pneumokokna 2. Di-Te-Per 3. protiv pertusisa Frakcije uzro~nika sadr`i slede}a vakcina: 1. hepatitis B 2. Di-Te-Per 3. protiv zau{aka Frakcije uzro~nika sadr`i slede}a vakcina: 1. Hib 2. Te-Al 3. BCG @iva bakterijska vakcina je: 1. BCG 2. MMR 3. Di-Te-Per Mrtva bakterijska vakcina je vakcina protiv: 1. velikog ka{lja 2. trbu{nog tifusa, paratifusa, kolere 3. oba odgovora su ta~na Mrtva bakterijska vakcina je vakcina protiv: 1. velikog ka{lja 2. meningokoknog meningitisa 3. tuberkuloze Mrtva bakterijska vakcina je vakcina protiv: 1. trbu{nog tifusa 2. pneumokokne bolesti 3. zau{aka
ý ¨ ¨
ý ¨ ¨
ý ¨ ¨
ý ¨ ¨
ý ¨ ¨
¨ ¨
ý
ý ¨ ¨
ý ¨ ¨
58
Mrtva bakterijska vakcina je vakcina protiv: 1. paratifusa 2. hepatitisa B 3. besnila Mrtva bakterijska vakcina je vakcina protiv: 1. kolere 2. Hib-a 3. `ute groznice Mrtva rikecijska vakcina je vakcina protiv: 1. pegavog tifusa 2. Q groznice 3. oba odgovora su ta~na Anatoksi~na vakcina je vakcina protiv: 1. difterije 2. tetanusa 3. oba odgovora su ta~na Pro{iren program imunizacije SZO (EPI) obuhvata imunizaciju protiv slede}ih akutnih zaraznih bolesti de~jeg uzrasta: 1. tuberkuloza, difterija, tetanus, pertusis 2. poliomijelitis i male boginje 3. oba odgovora su ta~na Na osnovu odgovaraju}ih propisa u na{oj zemlji sprovodi se: 1. obavezna imunizacija lica odre|enog uzrasta, obavezna vakcinacija lica eksponiranih odredjenim zaraznim bolestima 2. vakcinacija po klini~kim indikacijama, vakcinacija putnika u medjunarodnom saobra}aju 3. oba odgovora su ta~na Vakcina protiv tuberkuloze je: 1. `iva bakterijska 2. mrtva bakterijska 3. spravljena od frakcija uzro~nika @iva vakcina protiv gripa se daje: 1. per os 2. intramuskularno 3. pernazalno
ý ¨ ¨
ý ¨ ¨
¨ ¨
ý
¨ ¨
ý
¨ ¨
ý
¨ ¨
ý
ý ¨ ¨
¨ ¨
ý
59
Vakcina protiv velikih boginja davala se: 1. perkutano 2. intramuskularno 3. subkutano Sve adsorbovane vakcine se daju: 1. intramuskularno 2. subkutano 3. duboko subkutano Vakcina protiv difterije je: 1. anatoksi~na 2. mrtva 3. sa~injena od frakcija uzro~nika
Kombinovane vakcine su: 1. Di-Te; Di-Te-Per, Ty-Te 2. polio, MMR 3. oba odgovora su ta~na Vi{e antigena u kombinovanim vakcinama ne samo da povoljno uti~e na stvaranje imuniteta ve} obezbedjuje i: 1. ve}i obuhvat imunizacijom 2. smanjuje mogu}nost kontraindikacija, smanjuje tro{kove 3. oba odgovora su ta~na Simultana imunizacija se vr{i slede}im vakcinama: 1. polio i Di-Te; polio i Di-Te-Per ; polio - Ty; besnilo i tetanus 2. hepatitis B, polio i Di-Te-Per; hepatitis B i BCG 3. oba odgovora su ta~na Udru`enost antigena u kombinovanim vakcinama: 1. povoljnije uti~e na stvaranje imuniteta 2. nepovoljno uti~e na stvaranje imuniteta 3. na imunolo{ki odgovor deluje kao i prilikom pojedina~nog davanja istih vakcina Simultano vakcinisanje je: 1. istovremeno davanje dve ili vi{e vakcina koje nisu izme{ane 2. aplikovanje vakcinalne doze koja sadr`i vi{e antigena 3. drugi naziv za kontinuirano sprovo|enje vakcinacije
ý ¨ ¨
ý ¨ ¨
ý ¨ ¨
¨ ¨
ý
¨ ¨
ý
¨ ¨
ý
ý ¨ ¨
ý ¨ ¨
60
Obavezna sistematska imunizacija je: 1. imunizacija odre|enih uzrasnih grupa stanovni{tva protiv devet zaraznih bolesti, a na osnovu aktuelnog Zakona o za{titi stanovni{tva od zaraznih bolesti iz 2004. god. 2. obavezna imunizacija odre|enih lica po epidemiolo{kim indikacijama protiv: hipatitisa B, trbu{nog tifusa, besnila, tetanusa i drugih zaraznih bolesti 3. oba odgovora su ta~na Vakcinacija protiv malih boginja, zau{aka i crvenke (rubele) spada u grupu: 1. obaveznih sistematskih imunizacija 2. obaveznih imunizacija lica po epidemiolo{kim indikacijama 3. anatoksi~nih vakcina Ako se ne daju istovremeno razmak izme|u `ivih virusnih vakcina je najmanje: 1. 4 nedelje 2. 3 nedelje 3. 2 nedelje Razmak izme|u davanja vakcine protiv kolere i `ute groznice: 1. nije potreban 2. mora biti 2-3 nedelje 3. mora biti 4-6 nedelja
Vakcinacija protiv hepatitisa B spada u grupu: 1. obaveznih vakcinacija lica eksponiranih odredjenim zaraznim bolestima 2. obaveznih vakcinacija po epidemiolo{kim indikacijama 3. `ivih vakcina Imunizacija lica eksponiranih odredjenim zaraznim bolestima obavezna je protiv slede}ih bolesti: 1. hepatitisa B, besnila, tetanusa 2. `ute groznice, kolere, difterije i dr. 3. oba odgovora su ta~na
ý ¨ ¨
ý ¨ ¨
ý ¨ ¨
¨
ý ¨
ý ¨ ¨
ý ¨ ¨
61
Vakcinacija po klini~kim indikacijama obavezna je protiv: 1. gripa, meningokoknog meningitisa, velikog ka{lja - acelularna vakcina 2. oboljenja izazvanih Hib-om i streptokokusom pneumonije 3. oba odgovora su ta~na Vakcinacija putnika u medjunarodnom saobra}aju obavezna je protiv: 1. trbu{nog tifusa, difterije, meningokoknog meningitisa, tetanusa 2. kolere, `ute groznice, hepatitisa B i dr. 3. oba odgovora su ta~na
U prvoj godini `ivota sprovodi se imunizacija slede}im vakcinama: 1. BCG, Di-Te-Per, polio, hepatitis B 2. BCG, Di-Te-Per, polio, MMR 3. BCG, Di-Te-Per, MMR Za decu koja su do tada redovno vakcinisana, u drugoj godini `ivota sprovodi se: 1. primovakcinacija Di-Te-Per vakcinom 2. revakcinacija Di-Te-Per i OPV vakcinom, vakcinacija MMR vakcinom 3. revakcinacija Di-Te i OPV vakcinom Za decu koja su do tada redovno vakcinisana, u sedmoj godini `ivota sprovodi se: 1. prva revakcinacija Di-Te i OPV vakcinom 2. druga revakcinacija Di-Te i OPV vakcinom 3. druga revakcinacija Di-Te-Per i OPV vakcinom U odnosu na broj antigena vakcine mogu biti: 1. monovalentne 2. kombinovane 3. oba odgovora su ta~na Udru`eni antigeni u kombinovanim vakcinama: 1. povoljnije uti~u na stvaranje imuniteta 2. negativno uti~u na imuni odgovor 3. imuni odgovor je isti kao u slu~aju aplikovanja monovalentnih vakcina Revakcinacije kao podsticaj ranije stvorenog imuniteta su zna~ajnije: 1. posle aplikovanja mrtvih i anatoksi~nih vakcina 2. posle aplikacije `ivih vakcina 3. oba odgovora su ta~na
¨ ¨
ý
¨ ¨
ý
ý ¨ ¨
¨
ý ¨
¨
ý ¨
¨ ¨
ý
ý ¨ ¨
ý ¨ ¨
62
Za decu koja su do tada redovno vakcinisana, u 12. godini `ivota sprovodi se: 1. revakcinacija BCG vakcinom 2. revakcinacija OPV-om 3. revakcinacija MMR vakcinom Za decu koja su do tada redovno vakcinisana, u 14. godini `ivota sprovodi se: 1. revakcinacija OPV-om i Di-Te-Al pro adultis vakcinom 2. revakcinacija OPV-om i Di-Te-Al vakcinom 3. revakcinacija OPV-om i Di-Te-Per-Al vakcinom Za decu koja su do tada redovno vakcinisana, u 18. godini `ivota, sprovodi se: 1. vakcinacija Te-Al vakcinom 2. revakcinacija Te-Al vakcinom 3. revakcinacija Te-Al-pro adultis vakcinom
¨ ¨
ý
ý ¨ ¨
¨
ý ¨
Vakcina protiv tuberkuloze je napravljena od: 1. bovinog soja bacila tuberkuloze 2. humanog soja bacila tuberkuloze posle 230 pasa`a 3. kombinacije bnovinog i humanog soja bacila tuberkuloze
ý
Vakcina protiv tuberkuloze spada u grupu: 1. `ivih (atenuisanih) vakcina 2. mrtvih (inaktivisanih) vakcina 3. vakcina sa~injenih od frakcija prouzrokova~a
ý
Vakcina BCG se daje: 1. intramuskularno u levu nadlakticu 2. intradermalno u predeo deltoidnog mi{i}a leve nadlaktice 3. intramuskularno u m. deltoideus Vakcinacija protiv TBC se obavezno mora izvr{iti bez tuberkulinskog testiranja: 1. u prvoj nedelji `ivota 2. do navr{etka dva meseca `ivota 3. do kraja prve godine `ivota Dokaz da je primovakcinacija protiv TBC novoro|ene dece uspela je vakcinalni o`iljak pre~nika: 1. najmanje 3 mm 2. ve}i od 6 mm 3. manjeg od 3 mm
¨ ¨
¨ ¨
¨
ý ¨
¨ ¨
ý
ý ¨ ¨
63
Kontrola o`iljka posle aplikacije BCG vakcine vr{i se u periodu: 1. 1 mesec posle vakcinisanja 2. 2-4 meseca posle vakcinisanja 3. 3-6 meseci posle vakcinisanja
¨ ¨
ý
Novoro|ena deca koja su vakcinisana BCG vakcinom moraju se ponovo vakcinisati ako je posle 3-6 meseci posle vakcinisanja pre~nik vakcinalnog o`iljka: 1. ve}i od 3 mm 2. manji od 6 mm 3. manji od 3 mm ili ga nemaju
¨
Vakcinaciji protiv TBC podle`u i lica do navr{ene 25. godine `ivota ako zapo~inju rad u zdravstvenoj organizaciji koja se bavi dijagnostikom i le~enjem tuberkuloze, u porodili{tima, pred{kolskim i {kolskim ustanovama, koja: 1. do tada nisu uspe{no vakcinisana 2. do tada nisu uspe{no vakcinisana, a na tuberkulin reaguju pozitivno 3. do tada nisu uspe{no vakcinisana, a na tuberkulin reaguju negativno ili slabo pozitivno (infiltrat do 10 mm)
¨
Tuberkulinski test se ~ita posle: 1. 24-72 sata 2. 72-96 sati 3. 4-6 nedelja Tuberkulinski test se ~ita posle 72-96 sati i smatra se pozitivnim ukoliko se na mestu intradermalnog ubrizgavanja tuberkulinskog preparata pojavi tvrdi infiltrat u pre~niku: 1. od najmanje 6 mm 2. od najmanje 3 mm 3. od 3 do 5 mm
Vakcina protiv difterije sadr`i: 1. detoksikovani toksin C. diphtheriae 2. mrtve pruzrokova~e difterije 3. `ive prouzrokova~e difterije
¨
ý
¨
ý
¨
ý ¨
ý ¨ ¨
ý ¨ ¨
64
Vakcine Di-Te-Al i Di-Te-Al pro adultis: 1. sadr`e istu koli~inu antigena 2. Di-Te-Al vakcina ima dva puta manju koli~inu antigena od koli~ine u vakcini Di-Te-Al pro adultis 3. Di-Te-Al vakcina ima dva puta ve}u koli~inu antigena od koli~ine u vakcini Di-Te-Al pro adultis (dT) Kombinovana Di-Te-Al vakcina sadr`i: 1. detoksikovane toksine prouzrokova~a difterije i tetanusa 2. mrtve prouzrokova~e difterije i tetanusa 3. `ive prouzrokova~e difterije i tetanusa Vakcina Di-Te-Al daje se deci: 1. od navr{ene dve do navr{ene sedme godine koja zbog neurolo{kih komplikacija nisu primili pertusis komponentu 2. od 8 do 14 godina 3. starijoj od 14 godina Primarna imunizacija Di-Te-Al vakcinom sprovodi se: 1. jednom dozom vakcine 2. sa dve doze vakcine 3. sa tri doze vakcine Di-Te-Al pro adultis (dT) vakcina se daje deci starijoj od: 1. 5 godina 2. 7 godina 3. 12 godina Vakcina Di-Te-Al daje se: 1. intramuskularno u deltoidni mi{i} 2. intramuskularno u prednju stranu nadlaktice 3. subkutano u zadnju stranu nadlaktice Vakcina protiv difterije spada u grupu vakcina: 1. obaveznih za lica u odre|enom uzrastu 2. koje se daju putnicima u me|unarodnom saobra}aju 3. oba odgovora su ta~na Osoba koja putuje u zemlju u kojoj je difterija registrovana u epidemijskoj formi treba da bude vakcinisana protiv difterije u uzrastu: 1. 25-45 godina starosti, davanjem jedne doze Di-Te-Al pro adultis vakcine 2. starijem od 45 godina, davanjem jedne doze vakcine 3. starijem od 55 godina, sa dve doze vakcine
¨ ¨
ý
ý ¨ ¨
ý ¨ ¨
¨
ý ¨
¨
ý ¨
ý ¨ ¨
¨ ¨
ý
ý ¨ ¨
65
Di-Te-Al - pro adultis vakcina sadr`i: 1. ve}u koli~inu pre~i{}enog toksoida difterije u odnosu na onu koju sadr`i Di-Te-Al vakcina 2. istu koli~inu pre~i{}enog toksoida difterije koja se nalazi u Di-Te-Al vakcini 3. manju koli~inu pre~i{}enog toksoida difterije u odnosu na koli~inu koja se nalazi u Di-Te-Al vakcini
Di-Te-Per vakcina sadr`i: 1. `ive prouzrokova~e pertusisa 2. mrtve prouzrokova~e pertusisa 3. fragmente prouzrokova~a Optimalni imuni odgovor posle imunizacije vakcinom koja sadr`i mrtve B. pertussis uspostavlja se: 1. odmah posle davanja jedne doze 2. posle dve doze 3. posle tre}e doze Vakcina protiv pertusisa mo`e biti: 1. korpuskularna 2. anatoksi~na 3. korpuskularna ali i acelularna (sastavljena od 2-4 antigena sa povr{ine }elije) Primovakcinacija protiv pertusisa, prema kalendaru, zapo~inje: 1. sa navr{ena 2 meseca `ivota 2. sa navr{ena 3 meseca `ivota 3. daje se odmah po ro|enju Primovakcinacija protiv pertusisa podrazumeva aplikovanje: 1. jedne doze vakcine 2. dve doze vakcine u propisanom razmaku 3. tri doze vakcine u propisanom razmaku
¨ ¨
ý
¨
ý ¨
¨ ¨
ý
¨ ¨
ý
ý ¨ ¨
¨ ¨
ý
Razmak izme|u tri doze vakcine Di-Te-Per prilikom sprovo|enja primovakcinacije: 1. nije definisan ¨ 2. iznosi 4-6 nedelja, odnosno 1-3 meseca, najvi{e 5 meseci ý 3. iznosi 4 meseca ¨
66
Di-Te-Per vakcina kao adsorbovana aplikuje se duboko intramuskularno u: 1. glutealni predeo 2. m. deltoideus ili m. quadriceps femoris 3. zadnju stranu nadlaktice Vakcina Di-Te-Per mo`e se simultano dati sa: 1. isklju~ivo OPV 2. MMR vakcinom 3. OPV, MMR, HBV i Hib (gde se ona koristi) Posebne kontraindikacije za Pertussis vakcinu ili Di-Te-Per vakcinu (zbog komponente pertusis) su: 1. evolutivna neurolo{ka oboljenja 2. febrilne konvulzije 3. oslabljena otpornost Posle aplikacije Di-Te-Per vakcine postvakcinalne reakcije mogu biti: 1. op{te 2. posebne 3. op{te i posebne Vakcina protiv Pertussisa se proizvodi kao: 1. monovakcina 2. kombinovana vakcina (Di-Te-Per) 3. oba odgovora su ta~na Po va`e}im zakonskim propisima, simultano sa Di-Te-Per vakcinom u prvoj godini `ivota se daje isklju~ivo: 1. OPV 2. IPV 3. MMR
Vakcina protiv tetanusa sadr`i: 1. pre~i{}en toksoid tetanusa adsorbovan na aluminijum fosfatu 2. pre~i{}en toksoid tetanusa 3. mrtve prouzrokova~e tetanusa adsorbovane na aluminijum fosfatu Za{tita od tetanusa povre|enih lica obuhvata primarnu hirur{ku obradu rane i kombinovanu aktivno-pasivnu za{titu u zavisnosti od: 1. uzrasta povre|enog 2. vakcinalnog statusa povre|enog 3. masivnosti povrede, blizine nervnih spletova i iskrvavljenosti
¨
ý ¨
¨ ¨
ý
ý ¨ ¨
¨ ¨
ý
¨ ¨
ý
ý ¨ ¨
ý ¨ ¨
¨
ý ¨
67
Vakcina Te-Al se daje: 1. intramuskularno u deltoidni mi{i} 2. intramuskularno u zadnju stranu nadlaktice 3. subkutano u zadnju stranu nadlaktice Aluminijum fosfat u vakcini protiv tetanusa ima ulogu: 1. konzervansa 2. nosa~a 3. aktivnog principa Prema kalendaru vakcinacije, vakcinisanje omladine u 18. ili 19. godini samo jednom dozom vakcine Te-Al smatra se: 1. tre}om revakcinacijom 2. ~etvrtom revakcinacijom 3. {estom revakcinacijom Ukoliko se pri aplikaciji neke od mrtvih vakcina dijagnostikuje akutna bolest, febrilno stanje, alergija na sastojke vakcine, one su ozna~ene kao: 1. op{te kontraindikacije 2. posebne kontraindikacije 3. sistemske kontraindikacije
Imunizacija protiv de~je paralize vr{i se: 1. `ivom vakcinom 2. mrtvom vakcinom 3. `ivom vakcinom, osim u slu~ajevima imunodeficijencije kada se daje mrtva vakcina U slu~aju imunodeficijencije za{tita protiv de~je paralize sprovodi se: 1. `ivom vakcinom 2. mrtvom vakcinom 3. nijednom od navedenih Atenuisana vakcina protiv poliomijelitisa sadr`i: 1. `ive prouzrokova~e virusa 2. mrtve prouzrokova~e virusa 3. frakcije prouzrokova~a virusa Vakcinalnu dozu OPV vakcine ~ine: 1. 3 kapi vakcine 2. dve kapi vakcine 3. jedna kap vakcine
ý ¨ ¨
¨
ý ¨
¨
ý ¨
ý ¨ ¨
¨ ¨
ý
¨
ý ¨
ý ¨ ¨
¨
ý ¨
68
Vakcinisanje OPV vakcinom prema kalendaru vakcinacije zapo~inje sa: 1. navr{ena dva meseca `ivota 2. navr{ena tri meseca `ivota 3. 5 meseci `ivota Primovakcinacija novoro|enih protiv de~je paralize podrazumeva aplikaciju: 1. dve doze vakcine sa razmakom 4-6 nedelja 2. tri doze vakcine sa razmakom 4-6 nedelja 3. tri doze vakcine sa razmakom koji ne sme biti kra}i od 6 nedelja
ý ¨ ¨
¨ ¨
ý
Prema na{im propisima razmak izme|u prve i druge, kao i druge i tre}e doze OPV vakcine u okviru bazi~ne imunizacije ne sme biti kra}i od: 1. 5 nedelja 2. 6 nedelja 3. 8 nedelja
¨
Posle uredno obavljene primovakcinacije OPV vakcinom u prvoj godini `ivota, po kalendaru, revakcinacija se obavlja u: 1. 2, 4, 7. i 14. godini 2. 2, 7. i 14. godini 3. 4, 7, 14. i 18. godini
¨
Revakcinacija protiv de~je paralize obavlja se uvek davanjem: 1. dve doze `ive oralne tritipne vakcine 2. jedne doze OPV vakcine 3. 1/2 doze OPV tritipne vakcine namenjene za bazi~nu imunizaciju @iva vakcina protiv poliomijelitisa se zove: 1. Salkova 2. Sejbinova 3. Robbinsova Mrtva (inaktivisana), Salkova vakcina daje se: 1. intramuskularno 2. subkutano 3. oralno Mrtva vakcina protiv poliomijelitisa indukuje stvaranje: 1. lokalnih antitela na nivou digestivnog trakta 2. cirkuli{u}ih antitela 3. cirkuli{u}ih i sekretornih antitela
ý ¨
ý ¨
¨
ý ¨
¨
ý ¨
ý ¨ ¨
¨
ý ¨
69
Mrtva vakcina protiv poliomijelitisa: 1. spre~ava prodiranje divljih virusa poliomijelitisa u digestivni trakt 2. dozvoljava i dalje virusima poliomijelitisa boravak u digestivnom traktu 3. nijedan odgovor nije ta~an Promena pH sredine prema kiselosti (usled zaga|enja) koja inaktivi{e virus poliomijelitisa, menja boju vakcine u: 1. crvenu 2. oran` 3. `utu Promena boje OPV vakcine u `utu ukazuje da je ona: 1. ispravna za upotrebu 2. neispravna 3. upotrebljiva jo{ 30 dana Kompletiranjem bazi~ne imunizacije OPV vakcinom do 6. meseca `ivota: 1. smanjuje se rizik za postvakcinalni poliomijelitis usled jo{ uvek prisutnih maternalnih antitela IgG klase u tom uzrastu 2. smanjuje se rizik nastanka poliomijelitisa izazvanog divljim sojevima jer maternalna antitela nisu prisutna 3. oba odgovora su ta~na Ukoliko deca ranije nisu vakcinisana protiv poliomijelitisa, primovakcinacija se mo`e sprovesti do kraja: 1. 10. godine `ivota 2. 14. godine `ivota 3. 18. godine `ivota Zamrzavanje OPV vakcine: 1. je zabranjeno 2. dozvoljeno ali na tepmeraturi do - 5 0C 3. dozvoljeno je jer se radi o `ivoj vakcini Jednom zapo~eta, a prekinuta vakcinacija OPV vakcinom: 1. nastavlja se bez ponavljanja doza 2. zapo~inje se od po~etka 3. nastavlja se uz ponavljanje samo prethodne doze Prema preporuci SZO vakcina protiv poliomijelitisa se aplikuje: 1. per os ukapavanjem dve kapi na kocku {e}era 2. direktnim ukapavanjem dve kapi u usta 3. per os ukapavanjem dve kapi u ka{i~icu ohla|enog ~aja ili sirupa
¨
ý ¨
¨ ¨
ý
¨
ý ¨
ý ¨ ¨
¨
ý ¨
¨ ¨
ý
ý ¨ ¨
¨
ý ¨
70
IPV vakcina se daje deci koja su: 1. primila transfuziju u poslednjih 6 nedelja 2. alergi~na na komponente OPV vakcine 3. imunodeficijentna IPV vakcina imunodeficijentnoj deci se daje usled: 1. prevencije ne`eljenih postvakcinalnih reakcija u vidu paraliza 2. boljeg imunog odgovora 3. kvalitetnije i du`e za{tite U slu~aju prekinutog, pa ponovo zapo~etog vakcinisanja OPV vakcinom primena vi{e od 3 doze vakcine u toku jedne godine: 1. je opasna 2. nije {tetna 3. nije {tetna ali nije racionalna Do interferencije virusa u vakcini OPV ne dolazi u ve}oj meri usled: 1. razli~ite koncentracije virusa za razne tipove 2. razli~ite distribucije virusa u populaciji 3. iste koncentracije virusa za razli~ite tipove Vakcina OPV se aplikuje peroralnim putem i tako: 1. smanjuje postvakcinalne reakcije 2. smanjuje u~estalost postvakcinalnih komplikacija 3. opona{a prirodnu infekciju kada je i imuni odgovor najkvalitetniji
Vakcinisanje i revakcinisanje vakcinom MMR obavlja se kombinovanom: 1. mrtvom vakcinom 2. `ivom vakcinom 3. oba odgovora su ta~na Vakcinacija MMR vakcinom se mora obaviti od navr{enog 12. meseca `ivota, a najkasnije do navr{enih: 1. 18 meseci `ivota, kao i dece do navr{enih 14 godina, koja iz bilo kojih razloga ranije nisu vakcinisana ovom vakcinom 2. 15 meseci `ivota, kao i dece do navr{enih 12 godina `ivota koja iz bilo kojih razloga ranije nisu vakcinisana ovom vakcinom 3. 24 meseca `ivota
¨ ¨
ý
ý ¨ ¨
¨ ¨
ý
ý ¨ ¨
¨ ¨
ý
¨
ý ¨
ý ¨ ¨
71
Revakcinisanjem MMR vakcinom obuhva}ena su deca: 1. u VI razredu osnovne {kole (12. godina), i deca koja su po epidemiolo{kim indikacijama vakcinisana pre navr{enih 12 meseci `ivota 2. u VI razredu osnovne {kole i deca koja su po epidemiolo{kim indikacijama vakcinisana pre navr{enih 8 meseci `ivota 3. u VIII razredu osnovne {kole, i deca koja su po epidemiolo{kim indikacijama vakcinisana pre navr{enih 6 meseci `ivota MMR vakcina se daje: 1. duboko subkutano ili intramuskularno 2. intradermalno 3. peroralno Vakcinacija MMR vakcinom se sprovodi posle 12. meseca `ivota, odnosno u 2. godini `ivota: 1. jer su u 5-10% dece do 12. meseca prisutna maj~ina antitela 2. jer su u 20% dece do 12. meseca prisutna maj~ina antitela 3. jer su na prouzrokova~e osetljiva samo deca starija od 15 meseci Usled neadekvatnog ~uvanja MMR vakcine de{ava se da se vakcinacija obavi vakcinom koja sadr`i mrtve prouzrokova~e {to }e dovesti do: 1. desenzibilizacije organizma i kasnijeg obolevanja u blagoj klini~koj formi 2. ne}e imati efekat na imuni odgovor 3. senzibilizacije organizma, {to }e kasnije u susretu sa "divljim" virusima morbila dovesti do obolevanja u te{koj klini~koj formi (hemoragijski oblici) Za{tita posle vakcinacije MMR vakcinom uspostavljena je zahvaljuju}i: 1. humoralnom imunom odgovoru 2. celularnom imunom odgovoru 3. humoralnom merljivom titru antitela u krvi i }elijskom imunitetu U redovno vakcinisane dece, susret organizma sa "divljim" virusom morbila ima: 1. stimuli{u}i (buster) efekat 2. senzibili{e organizam 3. oba odgovora su ta~na Posebne kontraindikacije za MMR vakcinu su: 1. imunodeficijencija 2. graviditet 3. ne postoje
ý ¨ ¨
ý ¨ ¨
ý ¨ ¨
¨ ¨
ý
¨ ¨
ý
ý ¨ ¨
¨ ¨
ý
72
Vakcina protiv hepatitisa B sadr`i: 1. mrtve prouzrokova~e 2. pre~i{}en protein povr{inskog antigena hepatitis B virusa (HBs Ag) 3. pre~i{}en protein jedarnog antigena hepatitis B virusa (HBc Ag) Imunizaciji protiv B hepatitisa podle`u: 1. lica odredjenog uzrasta (deca od navr{ena 2 do navr{enih 15 meseci `ivota, novorodjen~ad HBs Ag pozitivnih majki), najksnije 24 sata po rodjenju 2. lica eksponirana odredjenim zaraznim bolestima 3. oba odgovora su ta~na Vakcinacija protiv B hepatitisa za novoro|en~ad HBsAg pozitivnih majki, lica koja su imala akcident sa infektivnim materijalom, kao i pacijenata pre stupanja na hemodijalizu, podrazumeva davanje: 1. dve doze vakcine 2. tri doze vakcine bez propisanog razmaka 3. ~etiri doze vakcine sa propisanim razmakom Vakcinacija protiv hepatitisa B novoro|en~adi HBsAg pozitivnih majki, kao i lica koja su imala akcident sa infektivnim materijalom, daje se po {emi: 1. 0. 1. 2. i 12 meseci 2. 0. 1. 2. i 6 meseci 3. 0. 1. 3. i 6 meseci Dvostruka doza za odre|eni uzrast vakcine protiv B hepatitisa daje se: 1. novoro|enoj deci od HBsAg pozitivnih majki 2. osobama koje su imale akcident sa inficiranim materijalom 3. pacijentima pre stupanja na hemodijalizu Revakcinacija protiv B hepatitisa dok traje opasnost od infekcije obavlja se: 1. svake godine 2. svake pete godine 3. svake tre}e godine Kompletna pasivno-aktivna za{tita protiv B hepatitisa sprovodi se u: 1. novoro|ene dece od HBsAg pozitivnih majki i osoba na dijalizi 2. osoba na dijalizi i akcidentalno povre|enim infektivnim materijalima 3. slu~aju akcidenta sa infektivnim materijalom na radnom mestu i u novoro|ene dece HBsAg pozitivnih majki
¨
ý ¨
¨ ¨
ý
¨ ¨
ý
ý ¨ ¨
¨ ¨
ý
¨
ý ¨
¨ ¨
ý
73
Vakcina protiv B hepatitisa {titi i od: 1. D ("delta") hepatitisa 2. E hepatitisa 3. C hepatitisa Osobe koje su nosioci antitela povr{inskog antigena B hepatitisa ili su nosioci nekog od antigena HB virusa: 1. zabranjeno je vakcinisati 2. imaju burne postvakcinalne reakcije ukoliko ih vakcini{emo 3. mo`emo vakcinisati ali je to krajnje neracionalno Markeri virusnog hepatitisa B su: 1. prisustvo odgovaraju}ih antitela na antigene HBV 2. prisustvo antigena HBsAg, HBcAg, HBeAg 3. oba odgovora su ta~na Vakcina protiv B hepatitisa proizvedena je: 1. od frakcija virusa B hepatitisa 2. od inaktivisanih virusa B hepatitisa 3. genetskim in`enjeringom ubacivanjem gena samo povr{inskog antigena virusa hepatitisa B u gljivice kvasca Saccharomyces cerevisiae
Tetani~ni imunoglobulin (TIg) aplikuje se: 1. intramuskularno bez prethodne provere preosetljivosti 2. intramuskularno obavezno sa prethodnom proverom preosetljivosti 3. intravenski bez prethodne provere preosetljivosti Serum protiv tetanusa (SAT) aplikuje se: 1. intravenski 2. subkutano uz obaveznu proveru preosetljivosti i desenzibilizacijom po potrebi 3. oba odgovora su ta~na
ý ¨ ¨
¨ ¨
ý
¨ ¨
ý
¨ ¨
ý
ý ¨ ¨
¨
ý ¨
Posle primarne hirur{ke obrade rane u za{titi od tetanusa povre|enog lica treba prvo: 1. detaljno pregledati vakcinalni karton ukoliko je dostupan 2. proveriti osetljivost pacijenta na jaja i perje 3. mikrobiolo{ki proveriti prisustvo bakteriolo{ke kontaminiranosti rane
ý ¨ ¨
74
Ukoliko rana nije zaprljana ili starija od 12 h kompletna za{tita od tetanusa povre|enih lica podrazumeva: 1. primarnu obradu rane i sprovo|enje pasivno-aktivne za{tite zavisno od vakcinalnog statusa povre|enog lica 2. kombinovanu aktivno-pasivnu za{titu svih povre|enih 3. primarnu obradu rane i pasivnu za{titu svih povre|enih
ý ¨ ¨
U za{titi od tetanusa povre|enog lica, osobi koja je potpuno vakcinisana (sa najmanje dve doze) ili revakcinisana tokom poslednjih 5 godina: 1. treba dati vakcinu Te-Al 2. treba dati vakcinu Te-Al i Tig 3. ne treba ordinirati aktivno-pasivnu za{titu
¨
U za{titi od tetanusa povre|enih lica, osobi koja je potpuno vakcinisana (sa najmanje dve doze) ili revakcinisana pre 5-10 godina treba dati: 1. jednu dozu vakcine i Tig 2. jednu dozu vakcine 3. dve doze vakcine i Tig
¨
U za{titi od tetanusa povre|enih lica, osobi kod koje je uvidom u vakcinalni karton utvr|eno da je pro{lo vi{e od 10 godina od poslednjeg vakcinisanja ili revakcinisanja treba dati: 1. jednu dozu vakcine i 250 ij Tig ili najmanje 5000 ij SAT 2. dve doze vakcine u razmaku 4-6 nedelja i 250 ij Tig ili najmanje 5000 ij SAT 3. dve doze vakcine u razmaku 4-6 nedelja i buster dozu posle godinu dana U za{titi od tetanusa povre|enih lica, osobi kod koje je uvidom u vakcinalni karton konstatovano da je nevakcinisana, nepotpuno vakcinisana ili podataka o vakcinaciji nema, treba dati: 1. jednu dozu vakcine i Tig ili SAT 2. dve doze vakcine u razmaku 4-6 nedelja i buster dozu posle godinu dana i 250 ij Tig ili najmanje 5000 ij SAT, istovremeno sa prvom dozom vakcine 3. dve doze vakcine u razmaku 4-6 nedelja Posle aplikovanja vakcine protiv tetanusa: 1. ne postoji nikakva mogu}nost eventualne alergijske reakcije vaksinisanih 2. postoji mogu}nost alergijskog reagovanja vakcinisanih jer nije oslobo|ena proteina 3. lokalne manifestacije alergijskog reagovanja su uvek prisutne
¨
ý
ý ¨
ý ¨ ¨
¨
ý ¨
ý ¨ ¨
75
U za{titi od tetanusa povre|enih lica ni vakcinu ni Tig ne treba dati osobama koje su: 1. revakcinisane, a od revakcinacije do povrede je pro{lo manje od 5 godina 2. revakcinisani protiv tetanusa pre vi{e od 5 godina, a manje od 10 godina do povrede 3. revakcinisani protiv tetanusa pre manje od jedne godine U za{titi od tetanusa povredjenih lica, jednu dozu vakcine treba dati onima koji su: 1. revakcinisani, a od revakcinacije do povrede je pro{lo manje od 5 godina 2. revakcinisani protiv tetanusa pre vi{e od 5 godina, a manje od 10 godina do povrede 3. revakcinisani protiv tetanusa pre vi{e od 10 godina
ý ¨ ¨
¨
ý ¨
U za{titi od tetanusa povre|enih lica jednu dozu vakcine i Tig ili SAT, treba dati onima koji su: 1. potpuno vakcinisani (sa najmanje dve doze) ili revakcinisani tokom poslednjih 5 godina 2. potpuno vakcinisani (sa najmanje dve doze) ili revakcinisani pre 5-10 godina 3. potpuno vakcinisani (sa najmanje dve doze) ili revakcinisani pre vi{e od 10 godina
¨
U za{titi od tetanusa povre|enih lica, dve doze u razmaku 4-6 nedelja i buster dozu posle godinu dana (potpuno vakcinisanje) i 250 ij Tig ili najmanje 5000 ij SAT sa prvom dozom treba dati onima koji su: 1. nevakcinisani 2. nevakcinisani, nepotpuno vakcinisani ili nema podataka o vakcinaciji 3. vakcinisani pre vi{e od 10 godina kao i onima koji su nevakcinisani, nepotpuno vakcinisani ili koji nemaju podatke o imunizaciji
¨
HDC vakcina protiv besnila proizvedena je na kulturi }elija: 1. pile}eg embriona 2. bubrega majmuna 3. humanih diploidnih }elija Vakcina protiv besnila je: 1. mrtva vakcina 2. `iva vakcina 3. detoksikovani toksin prouzrokova~a
¨
ý
ý ¨
¨ ¨
ý
ý ¨ ¨
76
Na osnovu va`e}ih zakonskih propisa postekspoziciona vakcinacija protiv besnila sprovodi se po slede}oj {emi: 1. 0 (dve doze), 7. 21. dana po jedna doza 2. 0. 3. 21. 3. 0. 3. 7. 14. i 28. dana Davanje ve}ih koli~ina C-vitamina poja~ava dejstvo (proizvodnju antitela) HDC vakcine protiv rabijesa: 1. da 2. ne Imunitet protiv besnila profesionalno ugro`enih lica odr`ava se davanjem: 1. dve doze vakcine svake 2. godine 2. jedne doze vakcine svake 3. godine 3. tri doze (0. 3. i 7. dana) vakcine, svake 5. godine Simultano sa vakcinom protiv besnila: 1. treba dati SAT 2. uvidom u vakcinisani karton sprovodi se vakcinacija protiv tetanusa ukoliko to vakcinalni status zahteva 3. treba dati samo TIg Aplikacija antirabi~nog imunoglobulina: 1. podrazumeva obavezno davanje vakcine protiv besnila 2. zna~i da se vakcina HDC mo`e dati, ali ne mora 3. podrazumeva obavezno davanje TIg Predvi|ena koli~ina antirabi~nog imunoglobulina se daje: 1. intramuskularno u gluteus 2. cela koli~ina oko rane 3. 1/2 oko rane, ostatak intramuskularno proksimalno Antirabi~ni imunoglobulin se daje u koli~ini: 1. 30 ij/kg TT 2. 250 ij 3. 20 ij/kg TT Vakcina protiv besnila HDC se daje u: 1. deltoidni mi{i} naizmeni~no 2. glutealni mi{i} 3. kvadriceps
¨ ¨
ý
ý ¨
¨
ý ¨
¨
ý ¨
ý ¨ ¨
¨ ¨
ý
¨ ¨
ý
ý ¨ ¨
77
Ranu koju je nanela `ivotinja koja je sumnjiva na besnilo ili desetodnevna opservacija `ivotinje nije mogu}a: 1. u ku}nim uslovima treba odmah previti 2. treba obavezno isprati vodom i sapunom u ku}nim uslovima 3. zabranjeno je ispirati u ku}nim uslovima jer bi to ubrzalo diseminaciju virusa Vakcinacija protiv besnila mo`e biti: 1. preekspoziciona 2. postekspoziciona 3. oba odgovora su ta~na
Putnike u me|unarodnom saobra}aju treba vakcinisati protiv: 1. `ute groznice, meningokoknog meningitisa, hepatitisa B, trbu{nog tifusa, kolere, tetanusa, difterije i drugih zaraznih bolesti 2. `ute groznice i kolere 3. hepatitisa B, trbu{nog tifusa, kolere Vakcina protiv kolere spada u grupu: 1. obaveznih vakcinacija lica odre|enog uzrasta 2. vakcinacija odre|enih lica po klini~kim indikacijama 3. vakcina obaveznih za putnike u me|unarodnom saoba}aju Vakcina protiv `ute groznice spada u grupu: 1. vakcina koje se daju profesionalno ugro`enim osobama 2. vakcina koje se daju po klini~kim indikacijama 3. vakcina obaveznih za putnike u me|unarodnom saobra}aju Vakcina protiv difterije je u grupi vakcina obaveznih: 1. po epidemiolo{kim indikacijama 2. za lica odre|enog uzrasta i za putnike u me|unarodnom saobra}aju 3. samo za lica odre|enog uzrasta
Imunizaciji protiv odre|enih zaraznih bolesti ne podle`u lica kod kojih: 1. medicinska sestra utvrdi da nema vakcinalnog kartona 2. lekar utvrdi da postoje kontraindikacije 3. lekar utvrdi postojanje telesne temperature manje od 37,5 0C
¨
ý ¨
¨ ¨
ý
ý ¨ ¨
¨ ¨
ý
¨ ¨
ý
¨
ý ¨
¨
ý ¨
78
Individualne kontraindikacije za primenu vakcina mogu biti: 1. lokalne 2. generalizovane 3. privremene i trajne Individualne kontraindikacije za primenu vakcina mogu biti: 1. op{te i posebne 2. op{te 3. njedan od navedenih odgovora nije ta~an Op{te kontraindikacije su: 1. akutna bolest, febrilno stanje, preosetljivost (anafilaksija) na sastojke vakcine 2. stanja oslabljene otpornosti, graviditet 3. oba odgovora su ta~na Febrilno stanje je: 1. op{ta kontraindikacija za vakcinaciju 2. posebna kontraindikacija za vakcinaciju 3. spada u grupu i op{tih i posebnih kontraindikacija za primenu vakcina Telesna temperatura je kontraindikacija za davanje vakcine ako je ve}a od: 1. 37 0C 2. 38 0C 3. 39 0C Preosetljivost na neku od komponenata vakcine (antigen, animalni protein, antibiotici, konzervans, stabilizator, nosa~) spada u grupu: 1. posebnih kontraindikacija 2. privremenih kontraindikacija 3. op{tih kontraindikacija Trudno}a je op{ta kontraindikacija za davanje: 1. svih vakcina 2. `ivih vakcina 3. korpuskularnih vakcina Stanje oslabljene otpornosti je op{ta kontraindikacija za davanje: 1. `ivih vakcina 2. mrtvih i `ivih vakcina 3. bakterijskih vakcina
¨ ¨
ý
ý ¨ ¨
¨ ¨
ý
ý ¨ ¨
¨
ý ¨
¨ ¨
ý
¨
ý ¨
ý ¨ ¨
79
Posebne kontraindikacije su: 1. stanje oslabljene otpornosti 2. alergijska reakcija na neku od komponenata vakcine 3. ponu|eni odgovori nisu ta~ni Posebne kontraindikacije prate davanje: 1. svih vakcina 2. samo nekih vakcina 3. samo virusnih vakcina Posebna kontraindikacija za davanje BCG vakcine je: 1. HIV infekcija i drugi poreme}aji }elijskog imuniteta 2. alergija na koko{ije meso, jaja i perje 3. `ivotno doba posle 30. godine `ivota Posebna kontraindikacija za davanje vakcine protiv velikog ka{lja je: 1. alergija na jaja i perje 2. trudno}a, period laktacije i `ivotno doba pre 3. godine i posle 60. godine `ivota 3. evolutivno neurolo{ko oboljenje Posebna kontraindikacija za davanje vakcine protiv trbu{nog tifusa je: 1. trudno}a, laktacija 2. `ivotno doba pre 3. godine i posle 60. godine `ivota 3. oba odgovora su ta~na Op{ta kontraindikacija za davanje vakcine protiv gripa je: 1. stanje oslabljene otpornosti 2. anemija 3. oba odgovora su ta~na Posebna kontraindikacija za vakcinaciju BCG vakcinom je: 1. HIV infekcija i drugi poreme}aji celularnog imuniteta 2. epilepsija 3. tonzilektomija Posebne kontraindikacije za vakcinaciju protiv pertusisa (korpuskularna i acelularna) su: 1. evolutivna neurolo{ka oboljenja (nekontrolisana epilepsija, infantilni spazmi, progresivna encefalopatija) 2. ne`eljene reakcije (anafilaksija) na prethodnu dozu 3. oba odgovora su ta~na
¨ ¨
ý
¨
ý ¨
ý ¨ ¨
¨ ¨
ý
¨ ¨
ý
ý ¨ ¨
ý ¨ ¨
ý ¨ ¨
80
Posebne kontraindikacije odnose se na vakcinu protiv: 1. tuberkuloze 2. poliomijelitisa 3. hepatitisa B Posebne kontraindikacije odnose se na vakcinu protiv: 1. besnila 2. pertusisa 3. tetanusa Kontraindikacije ne postoje pri davanju vakcine protiv: 1. besnila i tetanusa 2. besnila 3. morbila i poliomijelitisa
ý ¨ ¨
¨
ý ¨
ý ¨ ¨
XVIII - Organizacija obavezne imunizacije protiv zaraznih bolesti (Prof. dr Vesna Pantovi})
U pripremnoj fazi vakcinacije treba: 1. pregledati lica za imunizaciju 2. izvr{iti evaluaciju rezultata prethodne imunizacije 3. doneti program imunizacije i uputstvo za njegovo sprovo|enje Imunizacija protiv zaraznih bolesti uklju~uje: 1. dono{enje odgovaraju}ih zakonskih propisa, plana i programa 2. aplikaciju vakcine 3. oba odgovora su ta~na U fazi pripremanja imunizacije treba: 1. revidirati kartoteku obavezne imunizacije 2. pregledati lica za imunizaciju 3. proceniti incidenciju obolevanja kao i u~estalost postvakcinalnih reakcija za oboljenja protiv kojih se sprovodi vakcinacija
¨ ¨
ý
¨ ¨
ý
ý ¨ ¨
81
U organizacionom smislu imunizacija se sprovodi: 1. kontinuirano 2. intermitentno 3. kampanjski za sve vakcine U fazi izvo|enja imunizacije: 1. sprovodi se evaluacija rezultata imunizacije 2. pregled lica za imunizaciju i aplikacija vakcina 3. ure|enje imunizacionih punktova i revizija kartoteke obavezne imunizacije
Zavr{na faza vakcinacije obuhvata: 1. podno{enje izve{taja o obavljenoj imunizaciji 2. nadzor i kontrolu uspeha vakcinacije 3. oba odgovora su ta~na Nadzor nad vakcinabilnim bolestima podrazumeva: 1. pra}enje incidencije, komplikacija i smrtnosti od ovih bolesti 2. pra}enje prevalencije i smrtnosti od ovih bolesti 3. pra}enje komplikacija posle vakcinacije na posebno za to predvi|enom formularu Obuhvat obaveznom imunizacijom je procenat vakcinisanih u odnosu na: 1. broj lica koji je trebalo vakcinisati 2. broj nevakcinisanih 3. broj obolelih od bolesti protiv koje se vakcinacija sprovodi
ý ¨ ¨
¨
ý ¨
¨ ¨
ý
ý ¨ ¨
ý ¨ ¨
XIX - Pasivna imunizacija (Prof. dr Vesna Pantovi})
Imunitet posle prele`ane bolesti je: 1. prirodni aktivni 2. ve{ta~ki aktivni 3. prirodni pasivni
ý ¨ ¨
82
Imunitet posle vakcinacije zove se jo{ i: 1. ve{ta~ki pasivni 2. prirodni aktivni 3. ve{ta~ki aktivni Davanjem imunoglobulina ili seruma uspostavlja se imunitet koji se zove jo{ i: 1. ve{ta~ki aktivni 2. ve{ta~ki pasivni 3. prirodni pasivni Imunitet koji dete ro|enjem dobije od majke naziva se: 1. prirodni pasivni 2. prirodni aktivni 3. ve{ta~ki pasivni Pasivni imunitet je vid: 1. specifi~ne otpornosti 2. nespecifi~ne otpornosti 3. oba odgovora su ta~na Prirodni pasivni imunitet se sti~e: 1. posle aplikacije imunoglobulina ili seruma 2. posle prele`ane bolesti 3. preno{enjem antitela majke transplacentarno (nestaje posle 5-6 meseci od ro|enja) Ve{ta~ki pasivni imunitet se posti`e: 1. vakcinacijom 2. preno{enjem antitela majke transplacentarno i preko kolostruma 3. uno{enjem seruma i gamaglobulina humanog ili animalnog porekla Pasivna imunizacija je opravdana kod: 1. neposredne izlo`enosti opasnosti od pojedinih infekcija 2. neposredne izlo`enosti opasnosti od svih infekcija 3. nijedan odgovor nije ta~an Pasivna imunizacija je opravdana kada je u pitanju neophodnost kombinovanja pasivno-aktivne imunoprofilakse kod: 1. tetanusa, besnila, morbila 2. tetanusa, besnila, VHB 3. tetanusa, pertusisa, difterije
¨ ¨
ý
¨
ý ¨
ý ¨ ¨
ý ¨ ¨
¨ ¨
ý
¨ ¨
ý
ý ¨ ¨
¨
ý ¨
83
Imuni serumi ili antiserumi su: 1. frakcija krvi koja sadr`i antitela protiv odre|enih prouzrokova~a ili nekih vrsta toksina 2. sinteti~ki produkovana antitela protiv odre|enih prouzrokova~a 3. genetskim in`enjeringom produkovana antitela protiv nekih vrsta toksina Za dobijanje imunih seruma koristi se tehnika: 1. senzibilizacije `ivotinja 2. reformulacije `ivotinja 3. hiperimunizacije `ivotinja Antivirusni serum animalnog porekla je: 1. hiperimuni serum protiv besnila 2. hiperimuni serum protiv tetanusa 3. hiperimuni serum protiv hepatitisa B Imuni serumi se proizvode imunizacijom `ivotinja: 1. samim toksinima prouzrokova~a 2. suspenzijom mrtvih, odnosno `ivih prouzrokova~a 3. oba odgovora su ta~na Antitetanusni serum spada u grupu: 1. antibakterijskih seruma 2. antitoksi~nih seruma 3. antivirusnih seruma Antitoksi~ni serumi su: 1. antitetanusni, antidifteri~ni 2. antigangrenozni, antibotulinski, protiv otrova paukova, {korpiona, otrovnih riba 3. oba odgovora su ta~na Profilakti~ki efekat antitetanusnog seruma ostvaruje se: 1. neutralizacijom slobodnih toksina u tkivima 2. neutralizacijom Cl. tetani 3. oba odgovora su ta~na Antitoksi~ni serum protiv tetanusa se koristi u: 1. pasivnoj imunizaciji 2. terapiji oboljenja 3. pasivnoj imunizaciji i terapiji oboljenja
ý ¨ ¨
¨ ¨
ý
ý ¨ ¨
¨ ¨
ý
¨
ý ¨
¨ ¨
ý
¨
ý ¨
¨ ¨
ý
84
Seroprofilaksa protiv tetanusa: 1. zapo~inje odmah po postavljanju indikacije 2. zapo~inje po postavljanju indikacije uz istovremenu aplikaciju prve doze vakcine 3. ne podrazumeva obaveznu aplikaciju vakcine protiv tetanusa Tetanusni antitoksi~ni serum se u prva 24 ~asa od povrede obi~no daje u dozi od: 1. 500 AJ 2. 600 AJ 3. 1000 AJ
¨
ý ¨
ý ¨ ¨
Posle zmijskog ujeda ukoliko je pro{lo manje od 4 ~asa od povrede u terapijske svrhe daje se serum protiv zmijskog ujeda u koli~ini od: 1. 5000 AJ ¨ 2. 6000 AJ ý 3. 10000 AJ ¨
Humani imunoglobulini predstavljaju: 1. frakciju krvi koja sadr`i antitela protiv odre|enih prouzrokova~a ili nekih vrsta toksina 2. proteinsku frakciju seruma sa predominacijom globulina klase IgG koja sadr`i antivirusna, antibakterijska i u manjoj meri antitoksi~na antitela 3. proteinsku frakciju seruma sa predominacijom globulina klase JgA koja sadr`i isklju~ivo antivirusna antitela Humani imunoglobulini mogu biti: 1. standardni (normalni) 2. hiperimuni (sadr`e pove}anu koncentraciju antitela) 3. oba odgovora su ta~na Preparati standardnog gamaglobulina se dobijaju iz plazme: 1. najmanje 500 zdravih davalaca krvi ili iz intaktnih placenti zdravih `ena 2. najmanje 1000 zdravih davalaca krvi ili iz intaktnih placenti zdravih `ena 3. najmanje 100 zdravih davalaca krvi ili iz intaktnih placenti zdravih `ena Imunoglobulin u obliku: 1. 16% rastvora sadr`i najmanje 2 antitela (jedno antibakterijsko i jedno antivirusno) 2. 20% rastvora sadr`i najmanje 2 antitela 3. 1% rastvora sadr`i najmanje 3 antitela (antibakterijski, antivirusni i antitoksi~ni)
¨
ý ¨
¨ ¨
ý
¨
ý ¨
ý ¨ ¨
85
Koncentracija antitela u preparatima standardnog gamaglobulina koji se dobijaju iz plazme najmanje 1000 zdravih davalaca krvi ili iz intaktnih placenti zdravih `ena je: 1. najmanje 20 puta ve}a od koncentracije u materijalu iz koga poti~e 2. najmanje 25 puta ve}a od koncentracije u materijalu iz koga poti~e 3. najmanje 35 puta ve}a od koncentracije u materijalu iz koga poti~e Nivo pojedinih vrsta antitela i njihov me|usobni odnos zavise od: 1. tehnologije prerade osnovnog materijala 2. u~estalosti postvakcinalnih komplikacija 3. ra{irenosti bolesti u populaciji i od obuhvata stanovni{tva vakcinacijom Humani imunoglobulini se doziraju prema: 1. unapred utvr|enoj {emi 2. telesnoj te`ini 3. uzrastu U slu~aju postavljanja indikacije humani imunoglobulini se daju u koli~ini: 1. 0,02 - 0,2 ml/kg telesne te`ine 2. 0,2 - 2,0 ml/kg telesne te`ine 3. isklju~ivo 2 ml/kg telesne te`ine Profilakti~ki efekat pravovremeno i u dovoljnoj koli~ini datih gamaglobulina ostvaruje se u slu~aju izlo`enosti osetljive osobe slede}im oboljenjima: 1. morbili, rubela 2. vari~ela, parotitis, poliomijelitis 3. oba odgovora su ta~na Hiperimuni gamaglobulini se izdvajaju iz: 1. plazme najmanje 1000 davalaca krvi 2. krvi najmanje 10000 davalaca krvi 3. krvi osoba koje su vakcinisane protiv odre|ene bolesti pa je nivo specifi~nih antitela veoma visok Danas se koriste humani hiperimuni gamaglobulini protiv: 1. tetanusa, besnila i virusnog hepatitisa B 2. kolere, kuge, `ute groznice 3. besnila, kolere i tetanusa U profilaksi tetanusa do 24 ~asa posle povrede daje se antitetanusni imunoglobulin u koli~ini od: 1. 250 IJ 2. 500 IJ 3. 1000 IJ
¨
ý ¨
¨ ¨
ý
¨
ý ¨
ý ¨ ¨
¨ ¨
ý
¨ ¨
ý
ý ¨ ¨
ý ¨ ¨
86
U profilaksi tetanusa posle 24 sata od povrede daje se antitetanusni imunoglobulin u koli~ini od: 1. 250 IJ 2. 500 IJ 3. 1000 IJ
¨
Pasivna za{tita protiv besnila sprovodi se davanjem antirabi~nog imunoglobulina u koli~ini: 1. 200 IJ 2. 20 IJ/kg telesne te`ine 3. 12 IJ/kg telesne te`ine
¨
Pasivna imunizacija protiv virusnog hepatitisa B obavezna je za: 1. osobe koje su na hemodijalizi 2. novoro|en~ad HBsAg pozitivnih majki (250 IJ) i za lica koja su imala akcident sa kontaminiranim materijalom (500 IJ) 3. novoro|en~ad HBsAg pozitivnih majki (250 IJ) i za lica koja su imala akcident kontaminiranim materijalom (12 IJ/kg telesne te`ine) Pasivna imunizacija protiv besnila: 1. podrazumeva zapo~injanje aktivne za{tite 2. isklju~uje sprovo|enje aktivne za{tite 3. samo u pojedinim slu~ajevima podrazumeva sprovo|enje aktivne za{tite Gamaglobulini namenjeni za pasivnu za{titu daju se: 1. isklju~ivo intravenski 2. isklju~ivo intramuskularno 3. ispravno ih je dati na oba navedena na~ina Prednosti u za{titi imunoglobulinima u odnosu na za{titu imunim serumima su: 1. odsustvo reakcije senzibilizacije 2. du`e delovanje po{to se sporije elimini{u 3. oba odgovora su ta~na
ý ¨
ý ¨
¨
¨
ý
ý ¨ ¨
¨
ý ¨
¨ ¨
ý
87
XX - Skrining (Prof. dr Vesna Pantovi})
Skrining je po definiciji: 1. preliminarno otkrivanje osoba sa neprepoznatim oblicima poreme}aja zdravlja uz pomo} lako i brzo primenljivih postupaka 2. potvrda oboljenja u osoba sa diskretnim oblicima poreme}aja zdravlja uz pomo} jednostavnih postupaka 3. otkrivanje osoba sa prepoznatim oblicima poreme}aja zdravlja koje }e drugim tehnikama biti definitivno potvr|eni Karakteristika skrininga je: 1. definitivna dijagnostika 2. orijentaciona trija`a ispitanika na one koji verovatno imaju ili verovatno nemaju ispitivano oboljenje/stanje 3. orijentaciona podela ispitanika na one koji sigurno imaju i sigurno nemaju ispitivano oboljenje/stanje Karakteristika skrininga je da obuhvata: 1. prividno zdrave osobe 2. zdrave osobe 3. osobe koje imaju simptome bolesti koje je lekar op{te prakse detektovao Cilj skrininga je: 1. identifikovanje fenomena ledenog brega 2. otkrivanje poreme}aja zdravlja u bilo kojoj fazi 3. rano otkrivanje poreme}aja zdravlja na ~iji se tok i/ili ishod mo`e uticati
Skrining mo`e biti: 1. masovni, selektivni 2. multipli, oportunisti~ki 3. oba odgovora su ta~na Multipli skrining je: 1. primena vi{e skrining testova 2. primena jednog skrininga sa mogu}no{}u otkrivanja multiplih poreme}aja zdravlja 3. karakteristika skrininga
ý ¨ ¨
¨
ý ¨
ý ¨ ¨
¨ ¨
ý
¨ ¨
ý
ý ¨ ¨
88
Masovni skrining je: 1. vrsta selektivnog skrininga 2. namenjen op{toj populaciji 3. vrsta oportunisti~nog skrininga Selektivni skrining je: 1. usmeren na otkrivanje odre|enih poreme}aja zdravlja 2. usmeren na prepoznavanje odre|enih faktora rizika 3. vrsta skrininga koji se odnosi na strogo definisane grupe ljudi Oportunisti~ki skrining je: 1. vrsta skrininga 2. parametar skrininga 3. karakteristika skrininga Oportunisti~ki skrining je ograni~en na: 1. pacijente odre|enih medicinskih ustanova 2. pacijente koji se javljaju lekaru u slu`bama Doma zdravlja 3. pacijente koji se javljaju lekaru iz razloga koji nije u vezi sa stanjem koje je predmet skrininga
Parametri skrining testa su: 1. validnost i selektivnost 2. validnost i masovnost 3. validnost i pouzdanost Parametar skrining testa je: 1. validnost 2. pouzdanost 3. oba odgovora su ta~na Validnost je: 1. faza skrininga 2. cilj skrininga 3. parametar skrining testa Pouzdanost je: 1. osobina svakog skrining testa 2. karakteristika skrininga 3. parametar skrining testa
¨
ý ¨
¨ ¨
ý
ý ¨ ¨
¨ ¨
ý
¨ ¨
ý
¨ ¨
ý
¨ ¨
ý
¨ ¨
ý
89
Validnost je: 1. sposobnost testa da u grupi ispitanika izdvoji obolele 2. sposobnost testa da klasifikuje ispitanike u verovatno obolele i sigurno obolele 3. sposobnost testa da klasifikuje ispitanike u verovatno obolele i zdrave Pouzdanost je sposobnost testa da: 1. daje rezultat koji je najpribli`niji realnim vrednostima 2. daje isti rezultat pri ponavljanim ispitivanjima 3. daje rezultate koji su validni Pouzdanost skrininga zna~i jo{ i: 1. valjanost 2. predvidljivost 3. osetljivost
¨ ¨
ý
¨
ý ¨
¨
ý ¨
XXI - Mere suzbijanja zaraznih bolesti (Prof. dr Vesna Pantovi})
Mere suzbijanja zaraznih bolesti se druga~ije nazivaju: 1. mere prevencije 2. protivepidemijske mere 3. mere izolacije i le~enja bolesnika Mere suzbijanja (protivepidemijske mere) se sprovode u odnosu na: 1. bolesnika i osobe koje su bile sa njim u kontaktu 2. okolinu u kojoj se bolesnik nalazi 3. oba odgovora su ta~na Kada se zarazna bolest pojavi, sprovode se slede}e mere suzbijanja prema bolesniku: 1. dijagnoza bolesti, prijavljivanje bolesti i smrti, izolacija i le~enje bolesnika 2. prevoz bolesnika, kontrola na klicono{tvo 3. oba odgovora su ta~na
¨
ý ¨
¨ ¨
ý
¨ ¨
ý
90
Ukupan broj zaraznih bolesti koje se obavezno prijavljuju po va`e}em Zakonu iz 2004. godine je: 1. 65 ¨ 2. 67 ý 3. 70 ¨ Epidemije svih zaraznih bolesti podle`u obaveznoj prijavi: 1. da 2. ne 3. nije zakonski regulisano Smrt od bilo koje zarazne bolesti podle`e obaveznoj prijavi: 1. ne 2. da 3. nije zakonski regulisano Prijavljivanje bolesti i smrti je mera: 1. spre~avanja usmerena prema bolesniku 2. suzbijanja usmerena prema bolesniku 3. suzbijanja usmerena prema okolini Ciljevi prijavljivanja zaraznih bolesti su: 1. kontrola epidemiolo{ke situacije i blagovremeno preduzimanje odgovaraju}ih mera suzbijanja 2. pra}enje kretanja incidencije zaraznih bolesti i planiranje zdravstvene za{tite, provera efikasnosti mera prevencije i mera suzbijanja 3. svi navedeni odgovori su ta~ni Obaveznoj prijavi podle`e sumnja na: 1. koleru, kugu, velike boginje, `utu groznicu 2. virusne hemoragi~ne groznice, poliomijelitis, difteriju, male boginje, botulizam 3. oba odgovora su ta~na
Postavljanje dijagnoze bolesti je mera: 1. suzbijanja usmerena prema bolesniku 2. suzbijanja usmerena prema okolini 3. spre~avanja usmerena prema bolesniku
ý ¨ ¨
¨
ý ¨
¨
ý ¨
¨ ¨
ý
¨ ¨
ý
ý ¨ ¨
91
Izolacija i le~enje bolesnika je mera: 1. suzbijanja usmerena prema okolini 2. spre~avanja usmerena prema okolini 3. suzbijanja usmerena prema bolesniku Zakonski regulisani uslovi prevoza bolesnika predstavljaju meru: 1. suzbijanja usmerenu prema bolesniku 2. spre~avanja usmerenu prema okolini 3. suzbijanja usmerenu prema okolini Izolacija i le~enje bolesnika mo`e biti: 1. bolni~ka (hospitalna) 2. ku}na (domicijalna) 3. oba odgovora su ta~na Osobe koje boluju od kolere obavezno se izoluju u: 1. ku}nim uslovima 2. karantinu 3. zdravstvenim ustanovama za bolni~ko le~enje lica obolelih od zaraznih bolesti Osobe koje su obolele ili za koje se sumnja da boluju od kuge obavezno se izoluju u: 1. karantinu 2. zdravstvenim ustanovama za bolni~ko le~enje lica obolelih od zaraznih bolesti 3. ku}nim uslovima Osobe sumnjive da boluju od kuge, velikih boginja, virusnih hemoragi~nih groznica, kao i od zaraznih bolesti nepoznate etiologije: 1. obavezno se izoluju u zdravstvenim ustanovama za bolni~ko le~enje lica obolelih od zaraznih bolesti 2. le~e se u karantinu 3. stavljaju se pod nadzor u ku}nim uslovima Obaveznu izolaciju u zdravstvenim ustanovama za bolni~ko le~enje lica obolelih od zaraznih bolesti treba sprovesti ~ak i u slu~aju sumnje na: 1. velike boginje, kuga, virusne hemoragi~ne groznice i zarazne bolesti nepoznate etiologije 2. poliomijelitis i difterija, kao i bolesti ve}eg javnozdravstvenog zna~aja 3. oba odgovora su ta~na
¨ ¨
ý
ý ¨ ¨
¨ ¨
ý
¨ ¨
ý
¨
ý ¨
ý ¨ ¨
ý ¨ ¨
92
Obaveznu izolaciju u zdravstvenim ustanovama za bolni~ko le~enje lica obolelih od zaraznih bolesti treba sprovesti ~ak i u slu~aju sumnje na: 1. kugu, velike boginje 2. virusne hemoragi~ne groznice i zarazne bolesti nepoznate etiologije 3. oba odgovora su ta~na Osobu za koju se sumnja da boluje od virusnih hemoragi~nih groznica: 1. treba izolovati u ku}nim uslovima 2. treba obavezno izolovati u zdravstvenim ustanovama za le~enje lica obolelih od zaraznih bolesti 3. ne treba izolovati Odgovaraju}im sanitetskim vozilom se prevoze lica koja su: 1. obolela od kuge, velikih boginja i virusnih hemoragi~nih groznica 2. pod sumnjom da su obolela od kolere, kuge, velikih boginja, virusnih hemoragi~nih groznica, poliomijelitisa i drugih zaraznih bolesti nepoznate etiologije 3. oba odgovora su ta~na
Kontrola na klicono{tvo je mera: 1. suzbijanja usmerena prema okolini 2. spre~avanja usmerena prema okolini 3. suzbijanja usmerena prema bolesniku Kontrola na klicono{tvo obolelih od trbu{nog tifusa i paratifusa, obavezno se vr{i: 1. neposredno po ozdravljenju 2. 7 dana po prestanku le~enja 3. 15 dana po ozdravljenju
¨ ¨
ý
¨
ý ¨
¨
¨
ý
¨ ¨
ý
¨
ý ¨
Zdravstveni pregled lica koje je prebolelo trbu{ni tifus, paratifus A i B, zapo~inje 7 dana od prestanka le~enja i obuhvata bakteriolo{ki pregled: 1. stolice tri puta u razmaku od najmanje 24 sata ¨ 2. stolice dva puta u razmaku od najmanje 24 sata ¨ 3. stolice i mokra}e tri puta u razmaku od najmanje 24 sata ý Ako su rezultati negativni ponovni bakteriolo{ki pregled stolice i mokra}e osobe koja je prebolela trbu{ni tifus i paratifus vr{i se posle: 1. 6 meseci 2. 12 meseci 3. 24 meseca
ý ¨ ¨
93
Zdravstveni pregled klicono{a trbu{nog tifusa i paratifusa zapo~inje 30 dana od dana utvr|ivanja klicono{tva i obuhvata: 1. bakteriolo{ki pregled stolice i mokra}e svakih 6 meseci ¨ 2. bakteriolo{ki pregled stolice svakih 6 meseci ¨ 3. bakteriolo{ki pregled stolice i mokra}e jedanput mese~no ý Osoba se smatra hroni~nim klicono{om trbu{nog tifusa ukoliko i posle godinu dana od dana utvr|ivanja klicono{tva tokom mese~nih pregleda stolice i mokra}e nema tri uzastopno negativna nalaza: 1. da 2. ne
ý ¨
Kod osobe koja je prebolela bacilarnu dizenteriju ili zarazno trovanje hranom izazvano salmonelom, bakteriolo{ki pregled stolice obavlja se: 1. dva dana uzastopno po prestanku klini~kih simptoma 2. tri dana uzastopno po prestanku klini~kih simptoma 3. tri dana uzastopno, 7 dana po prestanku le~enja
¨
Zdravstveni pregled klicono{e bacilarne dizenterije odnosno salmoneloza obuhvata tri uzastopna bakteriolo{ka pregleda stolice, a zapo~inje po isteku: 1. 3 dana od dana utvr|ivanja klicono{tva 2. 5 dana od dana utvr|ivanja klicono{tva 3. 7 dana od dana utvr|ivanja klicono{tva
¨
Kod osoba koje su prebolele bacilarnu dizenteriju ili zarazno trovanje hranom izazvano salmonelom, bakteriolo{ki pregledi stolice zapo~inju: 1. odmah po prestanku klini~kih simptoma 2. 7 dana po zavr{etku le~enja 3. 10 dana po zavr{etku le~enja
ý
Mere suzbijanja zaraznih bolesti usmerene prema okolini su: 1. epidemiolo{ko ispitivanje, zdravstveni nadzor nad osobama koje su b ile u direktnom kontaktu sa bolesnikom, karantin za osobe koje su bile u direktnom kontaktu sa obolelim ili sa osobama za koje se sumnja da boluju od karantinskih bolesti 2. za{tita stanovni{tva imunoprofilaksom, seroprofilaksom ili hemioprofilaksom, dezinfekcija, dezinsekcija i deratizacija, sanitarno-higijenske mere, zdravstveno vaspitanje, ostale mere 3. oba odgovora su ta~na
¨
ý ¨
ý ¨
¨ ¨
¨
ý
94
Mere suzbijanja zaraznih bolesti usmerene prema okolini: 1. epidemiolo{ko ispitivanje, zdravstveni nadzor, karantin, imunoprofilaksa, seroprofilaksa, hemioprofilaksa 2. dezinfekcija, dezinsekcija i deratizacija, sanitarno-higijenske mere, zdravstveno vaspitanje, ostale mere 3. oba odgovora su ta~na Zdravstveni nadzor nad osobama koje su bile u direktnom kontaktu sa bolesnikom je jedna od mera: 1. suzbijanja zaraznih bolesti usmerena prema okolini 2. suzbijanja zaraznih bolesti usmerena prema bolesniku 3. spre~avanja zaraznih bolesti usmerena prema okolini Karantin za osobe koje su bile u direktnom kontaktu sa obolelim ili sa osobama za koje se sumnja da boluju od karantinskih bolesti je mera: 1. spre~avanja zaraznih bolesti usmerena prema bolesniku 2. suzbijanja zaraznih bolesti usmerena prema bolesniku 3. suzbijanja zaraznih bolesti usmerena prema okolini
¨ ¨
ý
ý ¨ ¨
¨ ¨
ý
Za{tita stanovni{tva u slu~aju pojave epidemije imunoprofilaskom, seroprofilaksom ili hemioprofilaksom je mera: 1. suzbijanja zaraznih bolesti usmerena prema bolesniku ¨ 2. suzbijanja zaraznih bolesti usmerena prema okolini ý 3. spre~avanja zaraznih bolesti usmerena prema bolesniku ¨
Zdravstveni nadzor podrazumeva: 1. kontrolu zdravstvenog stanja osoba koje su bile u direktnom kontaktu sa obolelima od zaraznih bolesti 2. kontrolu zdravstvenog stanja uz ograni~enje kretanja osoba koje su bile u direktnom kontaktu sa obolelima od zaraznih bolesti 3. kontrolu zdravstvenog stanja osoba koje su bile u indikretnom kontaktu sa osobama koje su obolele od zaraznih bolesti Osobe pod zdravstvenim nadzorom: 1. mogu se kretati samo u ku}nim uslovima 2. mogu se slobodno kretati 3. nijedan od ponu|enih odgovora nije ta~an
ý ¨ ¨
¨
ý ¨
95
Zdravstveni nadzor traje: 1. onoliko koliko traje prose~na inkubacija za datu bolest 2. dvostruki period maksimalne inkubacije za datu bolest 3. koliko i maksimalna inkubacija za datu bolest ra~unaju}i od poslednjeg kontakta sa izvorom zaraze
¨ ¨
ý
Osobe koje su bile u kontaktu sa obolelima od crevne zarazne bolesti (npr. obolelima od trbu{nog tifusa i bacilarne dizenterije) a rade u proizvodnji, preradi i distribuciji namirnica ili sa vodom za pi}e: 1. ne mogu obavljati svoju delatnost u trajanju maksimalne inkubacije za datu bolest, ra~unaju}i od poslednjeg kontakta sa izvorom zaraze ý 2. mogu nesmetano obavljati svoju delatnost ¨ 3. nijedan od ponu|enih odgovora nije ta~an ¨ Osobe koje su bile u neposrednom dodiru sa obolelima od kolere ili sa licima za koja se sumnja da su obolela od kolere, kao i lica koja dolaze iz zemalja u kojima ima kolere, kuge i virusnih hemoragi~nih groznica (osim HGBS): 1. stavljaju se u karantin 2. stavljaju se pod zdravstveni nadzor u trajanju maksimalne inkubacije za ove bolesti 3. stavljaju se pod zdravstveni nadzor u dvostrukom trajanju dvostrukog perioda maksimalne inkubacije za te bolesti U karantin se stavljaju lica koja su: 1. bila u kontaktu sa obolelim licima ili sa licima za koje se sumnja da su obolela od kuge, velikih boginja ili virusnih hemoragi~nih groznica (osim HGBS) 2. obolela ili se sumnja da su obolela od kuge ili virusnih hemoragi~nih groznica (osim HGBS) 3. oba odgovora su ta~na Ra~unaju}i od poslednjeg kontakta sa izvorom zaraze karantin traje onoliko koliko iznosi: 1. prose~na inkubacija za datu bolest 2. dvostruka maksimalna inkubacija za datu bolest 3. maksimalna inkubacija za datu bolest Osobe obolele u karantinu se: 1. le~e 2. upu}uju u bolnicu 3. le~e u posebnim za to namenjenim delovima karantina
¨
ý ¨
ý ¨ ¨
¨ ¨
ý
¨
ý ¨
96
Karantin se raspu{ta ako se: 1. posle poslednjeg slu~aja bolesti u zemlji u kojoj je bolest registrovana u trajanju maksimalne inkubacije ne pojavi nijedan novi slu~aj oboljenja 2. posle poslednjeg slu~aja bolesti u karantinu u trajanju maksimalne inkubacije ne pojavi nijedan novi slu~aj oboljenja 3. posle poslednjeg slu~aja u trajanju dvostrukog perioda maksimalne inkubacije ne pojavi nijedan novi slu~aj oboljenja
Dezinfekcija, dezinsekcija i deratizacija su deo mera suzbijanja usmerenih prema: 1. okolini 2. bolesniku 3. kontaktima drugog reda Prema vremenu kada se obavlja, dezinfekcija se deli na: 1. preventivnu 2. dezinfekciju u toku bolesti i zavr{nu dezinfekciju 3. oba odgovora su ta~na Preventivna dezinfekcija se sprovodi: 1. pre pojave tipi~nih klini~kih simptoma bolesti 2. pre pojave oboljenja radi njegovog spre~avanja 3. posle pojave oboljenja radi njegovog suzbijanja
¨
ý ¨
ý ¨ ¨
¨ ¨
ý
¨
ý ¨
Teku}u dezinfekciju treba otpo~eti odmah po otkrivanju zarazne bolesti i sprovoditi je: 1. svaki drugi dan ¨ 2. tri puta tokom bolesti ¨ 3. svakodnevno do izle~enja obolelog, bez obzira da li je hospitalizovan ili se nalazi u ku}noj izolaciji ý Teku}a dezinfekcija je: 1. va`nija mera nego zavr{na dezinfekcija 2. manje va`na u odnosu na zavr{nu dezinfekciju 3. iste va`nosti kao i zavr{na dezinfekcija Dezinsekcija prema va`e}im zakonskim propisima obavezna je pri pojavi: 1. kuge 2. autohtone malarije 3. oba odgovora su ta~na
ý ¨ ¨
¨ ¨
ý
97
XXII - Bolni~ke infekcije ( Dr Gordana Djordjevi})
Bolni~ka infekcija se manifestuje: 1. u toku hospitalizacije 2. po prestanku hospitalizacije u precizno definisanom vremenskom periodu zavisno od vrste intervencije (operacija, implantat) 3. oba odgovora su ta~na Infekcije postoperativnih rana se smatraju nozokomijalnim ako se razviju unutar: 1. 30 dana od operacije 2. najmanje dva meseca od operacije 3. oba odgovora su ta~na Nozokomijalnim infekcijama se smatraju i infekcije novoro|en~adi nastale: 1. transplacentarno 2. preko kolostruma 3. pri njegovom prolazu kroz poro|ajni kanal majke Rezervoari bolni~ke infekcije su: 1. pacijenti i osoblje 2. pacijenti i ne`iva sredina 3. pacijenti, osoblje, posetioci i ne`iva sredina Naj~e{}i putevi {irenja bolni~kih infekcija su: 1. kontakt preko prljavih ruku, Fluggeove kape i kontakt preko predmeta zajedni~ke upotrebe (instrumenti i aparati) 2. Wellsovi nukleusi i pra{ina 3. vode i hrane U~estalost bolni~kih infekcija u nekim razvijenim zemljama Zapada iznosi: 1. 2-3% 2. 5% 3. 5-10% U~estalost bolni~kih infekcija najve}a je na: 1. ko`nim odeljenjima 2. odeljenjima za interne bolesti 3. odeljenjima za novoro|enu decu posebno nedono{~ad i odeljenjima za intenzivnu negu i hemodijalizu
¨ ¨
ý
ý ¨ ¨
¨ ¨
ý
¨ ¨
ý
ý ¨ ¨
¨ ¨
ý
¨ ¨
ý
98
U~estalost bolni~kih infekcija posebno je visoka na: 1. neurolo{kim odeljenjima 2. urolo{kim i psihijatrijskim odeljenjima 3. odeljenjima za rehabilitaciju nepokretnih pacijenata Bolni~ke infekcije predstavljaju i dalje problem iz slede}ih razloga: 1. pove}ava se broj potencijalnih izvora infekcije, napredak antimikrobne terapije pove}ao je broj rezistentnih bakterijskih sojeva 2. modernom terapijom produ`ava se `ivot osoba koje zbog osnovne bolesti ili starosti nisu sposobne da savladaju infekciju; upotreba imunosupresivnih lekova 3. svi navedeni odgovori su ta~ni Pove}anje incidencije bolni~kih infekcija uglavnom je uzrokovano visokom incidencijom: 1. gram negativnih bakterija 2. gram pozitivnih bakterija 3. gljivica i virusa Zna~aj bolni~kih infekcija: 1. komplikuju}i osnovno oboljenje pove}avaju ukupne tro{kove le~enja, jedan broj se zavr{ava letalno 2. postoji mogu}nost preno{enja nozokomijalnih infekcija preko bolesnika ili osoblja na populaciju izvan bolnice 3. svi odgovori su ta~ni Derivirane bolni~ke infekcije su: 1. infekcije koje su nastale od incidentnog slu~aja 2. infekcije po posebnim kriterijumima izdvojene kao opasne 3. infekcije preko bolesnika ili osoblja prenete van bolnice Na sni`enje incidencije bolni~kih infekcija najefikasnije bi uticalo: 1. otkri}e efikasnih lekova protiv rezistentnih sojeva 2. pove}anje rezistencije doma}ina 3. pove}ana upotreba dezinfekcionih sredstava
Mere spre~avanja i suzbijanja bolni~kih infekcija su usmerene ka: 1. otkrivanju rezervoara zaraze, spre~avanju transmisije mikroorganizama 2. pove}anju rezistencije bolesnika na infekciju 3. oba odgovora su ta~na
¨
ý ¨
¨ ¨
ý
ý ¨ ¨
¨ ¨
ý
¨ ¨
ý
¨
ý ¨
¨ ¨
ý
99
Bolni~ke infekcije u razvijenim zemljama se mogu prevenirati do: 1. 10% 2. 15% 3. 20% Epidemiolo{ki nadzor nad bolni~kim infekcijama je: 1. svakodnevno sprovo|enje mera spre~avanja i suzbijanja 2. registrovanje bolni~ke infekcije po unapred utvr|enim kriterijumima 3. prikupljanje, analiza i tuma~enje podataka o bolni~kim infekcijama Prema na~inu otkrivanja bolni~kih infekcija nadzor mo`e biti: 1. sveobuhvatan 2. ciljan 3. aktivan i pasivan Prema obimu podataka koji se prikupljaju nadzor mo`e biti: 1. sveobuhvatan ili ciljan 2. ograni~en 3. prospektivan ili retrospektivan Epidemiolo{ki nadzor je: 1. mera spre~avanja bolni~kih infekcija 2. mera suzbijanja bolni~kih infekcija 3. jedan od elemenata programa kontrole bolni~kih infekcija Preventivna izolacija je: 1. izolacija novoprimljenih pacijenata u bolnici u posebne za to namenjene prostorije 2. na~in za{tite pacijenata koje zbog smanjene otpornosti organizma treba za{tititi od okoline 3. izolacija potencijalnog izvora zaraze Sme{taj bolesnika u {to manje grupe potrebno je izvr{iti zbog: 1. nemogu}nosti isklju~ivanja klicono{a me|u bolesnicima 2. efikasnijeg rada personala 3. efikasnijeg sprovo|enja mera prevencije i mera suzbijanja [irenje hospitalne infekcije u nekoj populacionoj grupi zavisi od: 1. osetljivosti kolektiva 2. virulentnosti prouzrokova~a 3. oba odgovora su ta~na
¨ ¨
ý
¨ ¨
ý
¨ ¨
ý
ý ¨ ¨
¨ ¨
ý
¨
ý ¨
ý ¨ ¨
¨ ¨
ý
100
Uspeh u prevenciji {irenja infekcije u bolni~koj sredini izme|u ostalog se ostvaruje: 1. grupisanjem na osnovu uzrasta 2. me{anjem mla|e i starije dece (razre|enjem osetljivih) 3. doslednim sprovo|enjem mera spre~avanja i suzbijanja zaraznih bolesti Za sme{taj novoro|ene dece naj~e{}e se preporu~uje sistem: 1. personalne izolacije 2. kohortne izolacije 3. vanredne izolacije Osoblje mo`e da doprinese {irenju infekcije sa jednog bolesnika na drugog naj~e{}e preko: 1. infekcije respiratornog trakta 2. prljavih ruku 3. Fligeovih kapi Epidemiolo{ki nadzor bolni~kih infekcija je: 1. prva stepenica u sprovo|enju programa kontrole bolni~kih infekcija 2. prva stepenica u sprovo|enju postupaka za le~enje i negu pacijenata 3. isto {to i program kontrole bolni~kih infekcija Re`im rada i postupci za le~enje i negu pacijenata su deo: 1. epidemiolo{kog nadzora nad bolni~kim infekcijama 2. programa kontrole bolni~kih infekcija 3. za{tite osoblja od bolni~kih infekcija U cilju spre~avanja {irenja bolni~kih infekcija preporu~uje se da pacijenti budu sme{teni u sobama sa po: 1. 4 kreveta i razmakom 1 m 2. 2-4 kreveta i razmakom 1-1,5 m 3. 4-6 kreveta i razmakom 1,5-2 m
¨
ý ¨
¨
ý ¨
¨
ý ¨
ý ¨ ¨
¨
ý ¨
¨ ¨
ý
XXIII - Klini~ka epidemiologija (Dr Gordana Djordjevi})
Klini~ka epidemiologija je: 1. ispitivanje epidemiologije zaraznih bolesti u bolni~kim uslovima 2. ispitivanje epidemiologije nezaraznih bolesti u klini~kim uslovima 3. primena epidemiolo{kih metoda i principa u klini~koj praksi
¨ ¨
ý
101
Podru~ja prou~avanja klini~ke epidemiologije su: 1. procenjivanje pojmova normalnosti i abnormalnosti, procenjivanje preciznosti dijagnosti~kih testova, prou~avanje prirodnog toka i prognoze bolesti 2. analiza rezultata i tro{kova primenjenih mera, primena preventivnih mera u okviru klini~ke prakse 3. oba odgovora su ta~na Efektnost je: 1. predstavljena postignutim efektima u odnosu na ulo`eni novac, vreme i druge resurse 2. stepen pri kome intervencija primenjena u praksi odgovara svrsi kojoj je namenjena 3. stepen pri kome primenjena intervencija dovodi do pozitivnih rezultata pod idealnim uslovima Efektivnost je: 1. stepen pri kome primenjena intervencija dovodi do pozitivnih rezultata pod idealnim uslovima 2. stepen pri kome intervencija primenjena u praksi odgovara svrsi kojoj je namenjena 3. predstavljena postignutim efektima u odnosu na ulo`eni novac, vreme i druge resurse Efikasnost je: 1. stepen pri kome intervencija primenjena u praksi odgovara svrsi kojoj je namenjena 2. stepen pri kome primenjena intervencija dovodi do pozitivnih rezultata pod idealnim uslovima 3. predstavljena postignutim efektima u odnosu na ulo`eni novac, vreme i druge resurse
¨ ¨
ý
¨ ¨
ý
¨
ý ¨
¨ ¨
ý
XXIV - Biolo{ki napad (Prof. dr Vesna Pantovi})
Ono {to biolo{ko borbena sredstva ~ini atraktivnim za upotrebu je: 1. efekat delovanja nije trenutni ve} odlo`eni 2. nepredvidivost manifestacija epidemijskog procesa 3. prikrivena primena olak{ana imitiranjem "prirodnog" nastanka epidemije oboljenja
¨ ¨
ý
102
Primenu biolo{kog oru`ja pored ostalih ograni~ava njegova slede}a karakteristika: 1. specifi~nost i selektivnost dejstva 2. efekat delovanja du`i u pore|enju sa drugim vrstama oru`ja 3. nemogu}nost potpune kontrole njihovog efekta zbog nepredvidivosti manifestacija epidemijskog procesa Karakteristike koje ~ine biolo{ko oru`je atraktivnim za upotrebu su: 1. ekonomi~nost proizvodnje, specifi~nost i selektivnost dejstva na ljude, mogu}nost za{tite sopstvenih snaga, efekat delovanja du`i u pore|enju sa drugim oru`jem 2. simultana primena sa drugim oru`jima izaziva te`e posledice nego {to je njihov pojedina~ni efekat, prikrivena primena olak{ana imitiranjem "prirodnog" nastanka epidemije 3. oba odgovora su ta~na Primenu biolo{kog oru`ja ograni~avaju karakteristike: 1. nemogu}nost potpune kontrole `eljenog efekta, zavisnost od faktora sredine, efekat delovanja odlo`en 2. opasnost od delovanja na sopstvene snage, zavisnost komandnih struktura u dono{enju odluka od struktura drugih profila 3. oba odgovora su ta~na
Po`eljne osobine biolo{kog oru`ja su: 1. visoka kontagioznost, mala infektivna doza 2. postojanje vi{e puteva i na~ina zara`avanja 3. oba odgovora su ta~na Po`eljne osobine biolo{kog oru`ja su: 1. postojano izaziva `eljeni efekat, relativno kratak inkubacioni period, laka i jednostavna proizvodnja 2. stabilnost prilikom proizvodnje, lagerovanja i primene, ote`ana detekcija i identifikacija, mogu}nost za{tite sopstvenog ljudstva 3. oba odgovora su ta~na Kao biolo{ko oru`je mogu biti upotrebljene slede}e bakterije: 1. Bacillus anthracis, Yersinia pestis 2. Vibrio cholerae 3. oba odgovora su ta~na
¨ ¨
ý
¨
¨
ý
¨ ¨
ý
¨ ¨
ý
¨ ¨
ý
¨ ¨
ý
103
Kao biolo{ko oru`je mogu biti upotrebljeni virusi: 1. variole, hemoragijskih groznica 2. hepatitisa 3. oba odgovora su ta~na Biolo{ki agensi sa letalnim dejstvom su oni koji uzrokuju smrtnost u preko: 1. 25% 2. 35% 3. 45% Biolo{ki agensi koji izazivaju onesposobljavanje uslovljavaju nizak letalitet od: 1. 1-2% 2. 3-4% 3. 4-5% Biolo{ki agensi mogu izazvati slede}e visoko kontagiozno oboljenje: 1. trbu{ni tifus 2. plu}nu kugu 3. dengu Biolo{ki agensi mogu izazvati slede}e umereno kontagiozno oboljenje: 1. influencu 2. trbu{ni tifus 3. brucelozu Prema vojnim kriterijumima podela biolo{kog oru`ja izvr{ena je prema: 1. o~ekivanom efektu na ljude i `ivotinje, sposobnosti {irenja i infektivnoj dozi 2. o~ekivanom efektu na ljude, sposobnosti {irenja i prema infektivnoj dozi 3. o~ekivanom efektu na ljude, sposobnostima {irenja zaraze i prema du`ini inkubacionog perioda Slede}e oboljenje je nekontagiozno: 1. arbovirusne infekcije 2. variola 3. bacilarna dizenterija Biolo{ki agensi sa brzim dejstvom izazivaju obolevanje u toku: 1. 24 sata od primene 2. 48 sati od primene 3. 72 sata od primene Biolo{ki agensi sa usporenim dejstvom izazivaju obolevanje obi~no nakon:
¨ ¨
ý
ý ¨ ¨
ý ¨ ¨
¨
ý ¨
¨
ý ¨
¨ ¨
ý
ý ¨ ¨
ý ¨ ¨
104
1. 2-7 dana 2. 5-8 dana 3. 7-9 dana Biolo{ki agensi sa odlo`enim dejstvom izazivaju obolevanje nakon: 1. 10 dana 2. 9 dana 3. 8 dana Stafilokokni toksin spada u grupu biolo{kog oru`ja sa: 1. brzim dejstvom 2. usporenim dejstvom 3. odlo`enim dejstvom Prouzrokova~ antraksa spada u grupu biolo{kih agenasa sa: 1. odlo`enim dejstvom 2. usporenim dejstvom 3. brzim dejstvom Prouzrokova~ tularemije spada u grupu biolo{kih agenasa sa: 1. brzim dejstvom 2. odlo`enim dejstvom 3. usporenim dejstvom Prouzrokova~ denge spada u grupu biolo{kih agenasa sa: 1. brzim dejstvom 2. usporenim dejstvom 3. odlo`enim dejstvom Prouzrokova~ trbu{nog tifusa spada u grupu biolo{kih agenasa sa: 1. odlo`enim dejstvom 2. usporenim dejstvom 3. brzim dejstvom Prouzrokova~ bruceloze spada u grupu biolo{kih agenasa sa: 1. usporenim dejstvom 2. brzim dejstvom 3. odlo`enim dejstvom Prouzrokova~ Q-groznice spada u grupu biolo{kih agenasa sa: 1. brzim dejstvom 2. odlo`enim dejstvom 3. usporenim dejstvom
ý ¨ ¨
¨ ¨
ý
ý ¨ ¨
¨
ý ¨
¨ ¨
ý
¨
ý ¨
ý ¨ ¨
¨ ¨
ý
¨
ý ¨
105
Neotporni biolo{ki agensi u spoljnoj sredini pre`ivljavaju: 1. 1-3 ~asa 2. 5-7 ~asova 3. 8-10 ~asova Relativno otporni biolo{ki agensi u spoljnoj sredini pre`ivljavaju do: 1. 24 sata 2. 36 sati 3. 72 sata Prouzrokova~ kolere spada u grupu biolo{kih agenasa koji su u spoljnoj sredini: 1. neotporni 2. relativno otporni 3. veoma otporni
ý ¨ ¨
ý ¨ ¨
¨
ý ¨
Prouzrokova~i arboviroza spadaju u grupu biolo{kih agenasa koji su u spoljnoj sredini: 1. relativno otporni ý 2. neotporni ¨ 3. veoma otporni ¨ Prouzrokova~ tularemije spada u grupu biolo{kih agenasa koji su u spoljnoj sredini: 1. veoma otporni 2. neotporni 3. relativno otporni Prouzrokova~ bruceloze spada u grupu biolo{kih agenasa koji su u spoljnoj sredini: 1. neotporni 2. relativno otporni 3. veoma otporni Prouzrokova~ antraksa spada u grupu biolo{kih agenasa koji su u spoljnoj sredini: 1. relativno otporni 2. veoma otporni 3. neotporni Prouzrokova~ kuge spada u grupu biolo{kih agenasa koji su u spoljnoj sredini: 1. veoma otporni 2. relativno otporni 3. neotporni Prouzrokova~ Q-groznice spada u grupu biolo{kih agenasa koji su u spoljnoj sredini: 1. relativno otporni 2. neotporni 3. veoma otporni
¨ ¨
ý
¨
ý ¨
¨
ý ¨
ý ¨ ¨
¨ ¨
ý
106
Na~in primene biolo{kih agenasa pre svega zavisi od: 1. sposobnosti {irenja prouzrokova~a 2. ulaznih vrata 3. infektivne doze
Karakteristike epidemije kao posledice biolo{kog napada su: 1. nagla i neo~ekivana pojava obolelih, visoka u~estalost obolevanja i/ili umiranja, istovremena infekcija obolelih sa dva ili vi{e uzro~nika, neuobi~ajena geografska pojava neke zarazne bolesti 2. pojava sezonskih oboljenja u vreme kada se ona obi~no ne registruju, neuobi~ajen put prenosa, odnosno manifestacije oboljenja, u~estalo obolevanje `ivotinja, dokazi o kontaminaciji vazduha, vode, hrane 3. oba odgovora su ta~na
¨
ý ¨
¨
¨
ý
Sumnju na biolo{ki napad izazivaju slede}i klini~ki sindromi: 1. sindrom respiratornog trakta, sindrom gastointestinalnog trakta, sindrom centralnog nervnog sistema 2. sindrom promena na ko`i i vidljivim sluznicama, hemoragijski sindrom 3. oba odgovora su ta~na
¨
U borbi protiv biolo{kog oru`ja sprovodimo slede}e mere: 1. prepoznavanje biolo{kog napad i postavljanje klini~ko-epidemiolo{ke dijagnoze, detekcija i identifikacija biolo{kog agensa 2. zbrinjavanje eksponiranih - obolelih i zdravih, biolo{ka dekontaminacija 3. oba odgovora su ta~na
¨
¨
ý
¨
ý
Tokom biolo{kog napada sindrom respiratornog trakta mogu izazvati slede}i agensi: 1. uzro~nici kuge, antraksa, sakagije, tularemije ¨ 2. uzro~nici influence, Q-groznice, histoplazmoze ¨ 3. oba odgovora su ta~na ý Agensi koji, primenjeni kao biolo{ko oru`je, izazivaju sindrom gastrointestinalnog trakta su: 1. uzro~nici kolere, trbu{nog tifusa, dizenterije 2. bakterijski toksini, toksini gljivica 3. oba odgovora su ta~na
¨ ¨
ý
107
XXV - Preventivnomedicinska za{tita u vanrednim situacijama (Prof. dr Vesna Pantovi})
Prema intenzitetu, sve nepogode mogu se svrstati u slede}e grupe: 1. elementarne nepogode manjih razmera, nepogode ve}ih razmera 2. elementarne nesre}e, elementarne katastrofe 3. oba ponudjena odgovora su ta~na Vanredni doga|aji po uzroku nastanka mogu biti: 1. elementarne nepogode 2. nepogode koje su posledica ljudske aktivnosti 3. oba odgovora su ta~na Nosioci preventivnomedicinske za{tite u vanrednim situacijama su: 1. ekipe civilne za{tite 2. ekipe crvenog krsta 3. preventivnomedicinske ekipe Elementarnu nesre}u karakteri{e: 1. veliki broj poginulih 2. veliki broj poginulih, povre|enih i obimna razaranja 3. manji broj ljudskih `rtava a materijalna {teta je velika Elementarnu katastrofu karakteri{e: 1. veliki broj poginulih i povre|enih i obimna razaranja 2. veliki broj povre|enih i poginulih 3. manji broj poginulih i povre|enih i velika razaranja
¨ ¨
ý
¨ ¨
ý
¨ ¨
ý
¨ ¨
ý
ý ¨ ¨
U cilju prevencije i suzbijanja zaraznih bolesti neophodno je odmah posle nesre}e odnosno katastrofe organizovati: 1. poja~ani sanitarni i epidemiolo{ki nadzor na ugro`enom podru~ju 2. poja~ani epidemiolo{ki nadzor na ugro`enom podru~ju 3. masovnu vakcinaciju stanovni{tva
ý
Masovna vakcinacija stanovni{tva kao profilakti~na i protivepidemijska mera u uslovima elementarnih nesre}a i katastrofa: 1. se obavezno sprovodi 2. nije opravdana iz vi{e razloga 3. stvara ose}aj la`ne sigurnosti
¨
¨ ¨
ý ¨