Pitanja za filo.egz. kao izbornog predmetaFull description
Full description
PITANJA ZA TEST IZ RADIOLOGIJE 2016
Full description
ispitna pitanjaFull description
Full description
pitanja
multimedija odgpit
OSFull description
bilans
farmakologija
Neohelenistika!
MenadzmentFull description
Uvod u antropologijuFull description
Odgovori na pitanja iz opste knjizevnosti
Filoloski fakultet
Pitanja s dva tačna odgovora
Malarija je bolest kod koje: a) sporozoit sporozoitii uzročnika uzročnika ubodom ubodom ženka ženka komarca komarca aktivno aktivno ulaze u kožu kožu a zatim u krv b) u eritrocitnoj eritrocitnoj fazi fazi životnog životnog ciklusa zreli zreli eritrocitni eritrocitni shizonti shizonti pucaju pucaju i oslobađaju oslobađaju se merozoiti, kojom prilikom dolazi do malaričnog napadaja c) najpat najpatoge ogenij nijii oblik oblik uzroku uzrokuju ju Plasmodium ovale i Plasmodium vivax d) nikad nikadaa ne dolaz dolazii do relap relapsa sa i recidi recidiva va e) je prenos prenosnik nik uzročnika uzročnika samo jedna jedna vrsta vrsta komarca komarca iz roda roda Anopheles ''Čokoladni agar'' se koristi kod izolacije: a) S. pyogenes b) S. aureus c) H. influenzae d) N. meningitidis e) B. pertusis Kod liječenja anaerobnih infekcija čiji su uzročnici bakterije roda Bacteroides koriste se: a) metro tronida nidazo zoll b) b) penic nicilli illinn c) ampicillin d) klind lindam amic icin in e) cefoksitin Za antigene činitelje patogenosti T. pallidum je karakteristično: a) proteini proteini vanjs vanjske ke membr membrane ane služe kao adhezini adhezini b) kardiolipi kardiolipinn je antigen antigen s kojim reaguju reaguju protutije protutijela la oboljelih oboljelih od sifilisa, sifilisa, lupus lupus eritematodesa i drugih autoimunih bolesti c) kard kardio ioli lipi pinn nije nije ant antig igen en d) potpun potpunoo antifago antifagocit citno no djelov djelovanj anjee e) nije otkrive otkrivenn specifičan specifičan antige antigenn testom testom imobilizac imobilizacije ije treponeme treponeme Kliničke karakteristike infekcije čovjeka s anaerobnim asporogenim bakterijama su: a) intraabdo intraabdominal minalne ne infekcije infekcije su uglavnom uglavnom polimikrob polimikrobne, ne, sa 3-5 bakterija, bakterija, od kojih kojih su 23 anaerobne b) Fusobacterium spp. je na drugom mjestu po učestalosti izolacije iz kliničkih uzoraka među svim anaerobnim bakterijama c) dvije trećine trećine anaero anaerobnuh bnuh izolata izolata kod intraab intraabdomin dominalnih alnih infekcij infekcijaa čini Bacteroides spp. d) infek infekcij cijaa je isklj isključi učivo vo endog endogena ena e) infekcija infekcija nastaje nastaje i kod osoba osoba bez bez predispon predisponiraju irajućih ćih činitelj činiteljaa Najčešći uzročnici egzogenih sistemskih mikoza su: a) Candida albicans b) Criptococcus neoformans c) Hystoplasma capsulatum d) Sporothrix schenckii e) Candida glabrata Klinička slika trihineloze ovisi o broju parasita i o fazi razvoja, te može biti: a) rana, crijevna, trihineloza koja najčešće prolazi asimptomatski
b) rana, crijevna, trihineloza koja najčešće ima akutni tok c) sustavna, tkivna, trihineloza koja se razvije razvije 3-8 sedmica sedmica nakon infekcije infekcije a očituje očituje se mnogim specifičnim i nespecifičnim simptomima d) progresivna trihineloza koja nastaje ulaskom ličinki u poprečno-prugaste mišiće i sva druga tkiva e) kasna, tkivna trihineloza, koja se razvije nakon nekoliko decenija Laboratorijska dijagnostika klamidija je moguća: a) na bakter bakteriol iološk oškim im podlog podlogama ama b) uzgojem uzgojem u stanicam stanicamaa žumanj žumanjčane čane vrećice vrećice c) na osnovi osnovi nalaza nalaza intracitoplaz intracitoplazmats matskih kih inkluzija inkluzija u preparatima preparatima bojenim bojenim po Giemsi Giemsi svjetlosnim mikroskopom d) boje bojenj njem em po po Gram Gramuu e) boje bojenj njem em raz razma maza za iz iz krvi krvi Najčešći uzročnici endogenih sistemskih mikoza su: a) Candida albicans b) Criptococcus neoformans c) Hystoplasma capsulatum d) Sporothrix schenckii e) Candida glabrata Načini nastanka infekcije s Entamoeba histolytica su: a) ulazak ulazak ciste ciste parasita parasita zagađe zagađenom nom hranom hranom ili vodom vodom u organiz organizam am b) ulaza ulazakk trofozoi trofozoita ta zagađ zagađeno enom m vodom vodom c) hom homose oseksu ksualn alnii put put prije prijenos nosaa d) inha inhala laci cijo jom m cist cistaa e) prek prekoo ošt ošteć ećen enee kož kožee Kormosom bakterijske stanice je u prokariota je: a) organ organizi iziran ran u oblik oblikuu nukle nukleoid oidaa b) organizi organiziran ran u obliku obliku nukleusa nukleusa stanice stanice c) rasp raspor oređ eđen en u cit citop opla lazm zmii d) ne po postoj toji e) u obli obliku ku neko nekolik likoo mole molekul kulaa DNA DNA Osobine stanične stijenke gram-negativnih bakterija su: a) boji boji se se plav plavoo bojen bojenjem jem po Gram Gramuu b) b) sadr sadrži ži lipopo lipopoli lisa saha hard rd c) jedan jedan njen njen dio dio je peripla periplazma zmatsk tskii prostor prostor d) sadr sadrži ži ribo riboso some me e) sadr sadrži ži zrnc zrncaa škro škroba ba Pripadnici kojih vrsta bakterija nisu zoonoze: a) Salmonella enteritidis b) S. typhi c) Campylobacter jejuni Campylobacter jejuni d) Shigella disenteriae e) Brucella melitensis f) Yersinia enterocolitica
Za nastanak tetanusa, nakon ulaska spore kroz ozlijeđenu kožu, važni uvjeti su: a) aero aerobn bnii uvje uvjeti ti b) pad oksidored oksidoredukcij ukcijskog skog potencijala potencijala c) anae anaero robn bnii uvj uvjet etii d) ulaz lazak u krv e) vlaga Osobine plazmida su: a) nebitni nebitni su citoplazma citoplazmatski tski elemen elementi ti prokariots prokariotske ke stanice stanice b) mogu biti konjugativ konjugativni ni i nekonjug nekonjugativni ativni c) bitni bitni su za za preživ preživlja ljavan vanje je bakte bakterija rija d) nosio nosioci ci su novi novihh osobin osobinaa bakter bakterija ija e) unutar unutarkro kromos mosoms omski ki elemen elementi ti Borrelia recurrentis :
a) b) c) d) e)
uzrokuje uzrokuje bolest bolest kod kod mnogih mnogih životinja životinja i čovjeka čovjeka jedini jedini rezerv rezervoar oar je čov čovjek jek uzroč uzročnik nik je Lym ymee bole bolesti sti uzročnik uzročnik je epidem epidemijske ijske povratne povratne grozn groznice ice uzroč uzročnik nik spo sporad radičn ičnog og obol oboljen jenja ja
Osnovne razlike kojima se virusi razlikuju od drugih mikroorganizama su: a) imaju svoj vlastiti vlastiti metaboliza metabolizam m energije energije b) ekstr ekstrace acelul lularn arnii paraz parazitiz itizam am c) intrac intracelu elular larni ni parazi parazitiz tizam am d) ovisnost ovisnost metabolizm metabolizmaa o stanici stanici u kojoj kojoj parazitir parazitiraju aju e) imaju imaju osobin osobinee prav pravee stan stanice ice Gen možemo definirati kao: a) nukl nuklei eins nska ka baza baza b) osnov osnovna na podje podjedin dinica ica krom kromos osoma oma c) slijed slijed nukleotida nukleotida DNA DNA koji koji kodira određen određenii funkcionaln funkcionalnii proizvod proizvod d) nekod nekodira irajuć jućii segm segment ent DNA DNA e) stru strukt ktir irnu nu prot protei einn Stečeni sifilis je: a) spolno spolno prenosiva prenosiva bolest bolest kod kod koje se na mjestu mjestu ulaska ulaska mikroorg mikroorganizm anizmaa javlja ulcus molle
b) spolno spolno prenosiva prenosiva bolest bolest kod koje se na mjestu mjestu ulaska mikroor mikroorganiz ganizma ma javlja javlja ulcus durum
c) bolest bolest kod kod koje koje u trećem trećem stadij stadijuu dolazi dolazi do do pojave pojave sifilitič sifilitičkih kih guma guma d) bole bolest st akut akutno nogg tok tokaa e) nije nije spol spolno no prenos prenosiva iva bolest bolest je: uzro uzročn čnik ik krip kripto toko koko koze ze je uvijek uvijek uzročnik uzročnik teškog teškog oblika oblika bolesti bolesti sa disemi diseminaci nacijom jom u CNS je najčešć najčešćee uzročnik uzročnik blagog blagog oblika oblika plućne plućne kriptoko kriptokokoze koze obligatno obligatno patogen patogenaa bakterija bakterija uzročnik uzročnik kokcidio kokcidioidomi idomikoze koze