ispitna pitanja, Sociologija

Ispitna pitanja za kolegij SOCIOLOGIJA

(2011). Sociologija, udžbenik sociologije za Prema udžbeniku: Šundalić, Antun (2011). ekonomiste, Osijek, Seu!ili"te J#J# Strossma$era % &konomski 'akultet# (udžbenik je mogu)e nabaiti u skriptarni*i &konomskog 'akulteta+ I# O -./01. 2# 3ako je prikazan razoj ljudskoga dru"ta i koji je kriterij klasi'ika*ije4 5# 3oja su osnona obilježja zajedni*e4 6# 3ako je mogu)e odrediti dru"to4 7# /to je odre8uju)e za zajedni*u, a "to za dru"to kod 9# 0nniesa4 ;# /to je odre8uju)e za zajedni*u, a "to za dru"to kod <# =ebera4 ># /to obilježaa na*iju, a "to držau prema J# # 3oja su tri duEonoideologijska duEonoideologijska temelja poduzetni!ke etike4 2?# 3oja tri na!ela uažaa poduzetni!ka poduzetni!ka etika4 2@# 3oja su tri prin*ipa me8unarodne poslone etike4 2# Ha "to se odnosi korpora*ijska dru"tena odgoornost, odgoornost, na koja tri stupa po!ia4 5D# /to nam goori Bprailo trijaže4 II# POJA1A POJA1A I -A1OJ -A 1OJ SOCIOLOGIJ SO CIOLOGIJ& & 2# /to je so*iologija4 5# 3oje zna!enje ima so*iolo"ka imagina*ija kod =# # /to za -ousseaua zna!i dru"teni ugoor4 ?# 3ako djeluje slobodno trži"te po A# SmitEu4 @# . !emu je ažnost podjele rada za A# SmitEa4 # /to prou!aa so*ijalna 'iziologija SaintSimona4 2D# 3oje stadije razoja ljudskoga dru"ta nalazimo kod A# Comtea4 22# . !emu &# urkEeim idi pokreta!ku snagu razoja dru"ta4 25# 3ojim dru"tima pripadaju meEani!ka i organska solidarnost kod &# urkEeima4 26# 3ako 3# # . kakom su odnosu protestantska etika i duE kapitalizma prema <# =eberu4 2?# 3aka je pristup prou!aanju dru"ta # Spen*era4 2@# /to je dru"to za 0# Parsonsa4 2# 3oja !etiri podsustaa !ine dru"to kao susta prema Parsonsu4 5D# 3oja su !etiri 'unk*ionalna imperatia sakog sustaa prema Parsonsu4 52# Od kojiE pretpostaki polazi -# aErendor' u tuma!enju dru"teniE promjena4

55# .z "to se ezuje autoritet, a uz "to mo) prema aErendor'u4 56# bog !ega dolazi do so*ijalnog kon'likta prema aErendor'u4 III# -A1OJ &3OHO# Miju je ekonomsku kulturu istražiao A# A# de 0o*Nuille 0o*Nuille i "to je zapazio4 ?# /to je u osnoi dru"tenog sukoba kapitalizma prema 3# # 3ada Polan$i kritizira slobodno trži"te, koja da na!ela suprotstalja i koja da grijeEa slobodnog trži"ta isti!e4 2?# 3oja 3oja tri oblika oblika eko ekonom nomske ske integr integra*i a*ije je ko kojim jimaa se stabil stabilizi izira ra dru"t dru"too nalaz nalazimo imo kod Polan$ija4 2@# /to zna!i pojam Bukorijenjenost za Polan$ija4 2# 3ako ukorijenjenost tuma!i <# Granoetter4 5D# 3oje se rste ukorijenjenosti naodi <# Granoetter4 52# 3ako Binteresu pristupa -# Sedberg4 55# /to odre8uje kapitalizam kao dru"tenu organiza*iju po Sedbergu4 56# Prema A# # . !emu je razlika izme8u ekonomskog i so*iolo"kog sEa)anja trži"ta4 5?# 3oje tipoe trži"ta u poijesti nalazi Sedberg4 5@# 3oja je uloga politike u ekonomiji, a koja praa prema Sedbergu4 5# Ha koja se da na!ina djeloanje kulture na ekonomiju za P# i# /to odre8uje ekonomsku mo) klase4 ?# 3aka je pristup klasama u suremenom dru"tu 3# Polan$ija4

@# 3ako -# aErendor' sEa)a klase4 # Mime je, prema 0# Parsonsu, noa so*ijetalna zajedni*a potisnula stare elemente dru"tene nejednakosti4 2D# 3ako P# Ferger de'inira klasu te koja su se odre8enja klase iz te de'ini*ije idljia4 22# /to je so*ijalna mobilnost i kake se rste so*ijalne mobilnosti postoje4 25# 3ada je neko dru"to meritokra*ija4 26# 3aka sta o meritokra*iji ima A# Giddens4 27# 3oja nam tri ažna pitanja otkria so*iolo"ko istražianje dru"tene mobilnosti4 2;# /to pokazuje apsolutna dru"tena mobilnost, a "to relatina4 2># 3ako =# # /to je zakon i koja su mu obilježja4 5?# /to je Binstitu*ionaliza*ija, Binstitu*ionaliza*ija, a "to Blegitima*ija prema Fergeru i Lu*kmannu4 1# SI-O# a koje se so*ijalne skupine može re)i da su osu8ene na siroma"to4 ?# /to je relatina depriiranost, a "to so*ijalno isklju!enje4 @# 3roz koje tri dimenzije A# A# Giddens promatra so*ijalnu isklju!enost4 # Prema de'ini*ijama &., !ime je odre8eno siroma"to i so*ijalno isklju!enje, a !ime so*ijalno uklju!ianje4 2D# 3ako siroma"to tuma!i teorija Bkulture siroma"ta4 22# 3ako siroma"to tuma!i teorija Bza!aranog Bza!aranog kruga4 25# 3ako siroma"to tuma!i teorija Bsitua*ijske prisile4 26# 3ako siroma"to tuma!i teorija Bpotklase4 27# 3o 3oje je sku skupin pinee kap kapita italis listi! ti!kiE kiE zemalj zemaljaa u Bpredg Bpredglob lobali aliza za*ijs *ijsko ko rijem rijeme e razlik razlikuje uje I# =allerstein4 2;# Ha "to ukazuje katoli!ka so*ijalna doktrina u kriti*i kapitalizma kada je rije! o siroma"tu i so*ijalnoj nepradi4 2># Mime .# Fe*k i 9#J# 9#J# -aderma*Eer argumentiraju rast siroma"ta u suremenom sijetu4 2?# /to je to globalni apartEejd prema 9#J# -aderma*Eeru4 2@# 0ko su B*ompradoresi4 B*ompradoresi4 2# 3oja su !etiri najažnija problema siroma"niE koji se moraju rje"aati na globalnoj razini te kojiE "est tipoa kapitala nedostaje siroma"nima prema J# Sa*Esu4 5D# Mime možemo odrediti siroma"to i osiroma"ianje osiroma"ianje u Eratskom dru"tu4 52# 3oji su ujeti dugotrajne nezaposlenosti nezaposlenosti u Eratskom dru"tu4

55# 3ako je odre8ena nejednakost u ratskoj (prema Gini koe'i*ijentu+ u usporedbi s drugim tranzi*ijskim zemljama4 56# 3oje se implika*ije ima siroma"to na razoj Eratskoga dru"ta4 57# 3oje skupine naj!e")e !ine siroma"ne u ratskoj, tj# kaka je pro'il siroma"niE prema /u)uru4 1I# OFI0&LJ 2# /to je obitelj predstaljala u tradi*ionalnom, a "to predstalja u suremenom europskom dru"tu4 5# /to je obitelj prema G#P# # /to obilježaa zajedni"to zadružne porodi*e, a "to suremene nukleusne obitelji4 ?# Ha kojim se rijednostima temelji 'eministi!ki pokret, te koji se tipoi 'eminizma razijaju4 @# 3oje rijednosti, prema Giddensu, odre8uju demokratsku obitelj4 # . potrazi za samoispunjenjem, kaka je odnos mladiE prema tradi*ionalnoj obitelji, prema ankeloi*Eu4 2D# /to odre8uje dru"to rizika postmoderne4 22# a"to se postindustrijsko dru"to nazia dru"tom bez obitelji4 25# 3roz "to se, prema -itzeru, pokazuje mekdonaldiza*ija mekdonaldiza*ija suremene obitelji4 26# Mime je uzrokoana kriza obitelji prema J# Gra$u, a !ime prema Fardu i SderNistu4 27# Gdje korijene krize suremene obitelji nalazi katoli!ka so*ijalna doktrina4 2;# 3oju ezu 3ompendij nagla"aa izme8u obitelji i ekonomskog ekonomskog žiota, te obitelji i rada4 r ada4 1II# -&LIGIJA 2# 3aka je odnos religija % dru"to i !ime je odre8ena dru"tena 'unk*ija religije4 5# /to predstaljaju animizam, naturizam i totemizam prema urkEeimu4 6# /to je politeizam, a "to monoteizam4 7# /to odre8uje kr")ansku u odnosu na druge religije4 ;# 3oja je uloga religije u dru"tu prema urkEeimooj i 1ernonooj 1ernonooj de'ini*iji4 ># 3ako religiju odre8uju teolozi koji !ojeka ide kao BEomo religiosusa4 ?# 3oje su tri dodirne to!ke oba pristupa odre8enju religije4 @# 3oje je tri razine u de'iniranju religije mogu)e uo!iti4 # . !emu je osnona razlika izme8u religije i religioznosti4 2D# 3aka se religioznost može biti4 22# 3aku tipologiju jernika naodi J# LalouK4 25# 3ojiE pet dimenzija religioznosti naode Glo*k i Stark4 26# /to ozna!aa kon'esionalnost i koji mogu biti njeni sjetoni atributi4 27# 3oja su obilježja *rke i denomina*ije4 2;# /to zna!i Bsekta i po !emu se može razlikoati od Crke4 2># /to je sekulariza*ija sekulariza*ija prema F# =ilsonu =ilsonu i kako na nju reagira Crka4 2?# /to je reitaliza*ija religije i kroz "to se mani'estira prema <# 0omki4 0omki4 2@# 3aka je odnos religija % politika u ratskoj i koje se 'aze mogu uo!iti4 2# 2# 3o 3oje je su teme teme u 3a 3ato toli li!k !koj oj *rk *rkii bile bile zast zastup uplj ljen enee u pro prom m razd razdob oblj ljuu Era Erats tske ke samostalnosti, samostalnosti, a koje u drugom (poslije 2?#+4 5D# /to Eratska janost stalja kao prioritet *rkeniE aktinosti u dru"tu4 52# 3ako se može opisati utje*aj religije na ekonomski žiot dru"ta4 55# 3aka kapitalizam priEa)a so*ijalno u!enje -imokatoli!ke *rke4

1III# OF-AO1AHJ& I HAHOS0 2# /to se u suremenom sijetu uzima kao klju!na konkurentska i komparatina prednost  pojediniE zemalja4 zemalja4 5# 3aka je odnos prema obrazoanju u bogatim, a kaka u siroma"nim zemljama4 6# 3oji su 'aktori bitni za razoj obrazoanja u nekom dru"tu4 7# /to je predstaljalo obrazoanje tijekom poijesti i koji tipoi postoje prema -# Collinsu4 ;# /to je pokazalo istražianje # $mana4 ># 3oje su osnone 'unk*ije "kole prema -# aErendor'u4 ?# 3oju zada)u dobia "kola u kapitalizmu prema A# 0o''leru 0o''leru i I# Illi*Eu4 @# 3aka je odnos obrazoanja glede rodniE i etni!kiE razlika4 # 3oja se pitanja postaljaju pred dru"to kada je rije! o o!ekianjima od obrazoanja, te koje Bspojee ima obrazoanje s anjskim sijetom prema Lesourneu4 2D# /to je j e Bsadržajna gusto)a, a "to Bgenera*ijska gusto)a4 gusto)a4 22# Ha koje tri razine kon'likata u dru"tu treba utje*ati "kola prema Ci'ri)u4 25# 3oju ulogu preuzima "kola u tranzi*ijskim ujetima Eratskog dru"ta prema Ci'ri)u4 26# . kaka se odnos staljaju znanost i obrazoanje prema globalnom dru"tenom razoju4 27# 3ada ni!u pra seu!ili"ta u &uropi i koja su najpoznatija4 2;# /to je s*ijentisti!ki pokret i koja mu je uloga u razoju znanosti4 2># 3oja je uloga seu!ili"ta prema I# Ci'ri)u4 2?# /to je paradigma u znanosti prema 0# 3uEnu, a "to prema G# -itzeru4 2@# . !emu !emu je razlik razlikaa izme8 izme8uu teo*en teo*entri! tri!ne ne s jedne jedne strane strane,, i antrop antropo o i teEno* teEno*ent entri! ri!ne ne interpreta*ije sijeta s druge strane4 2# . !emu je razlika izme8u mitske i znanstene slike sijeta4 5D# 3oje su !etiri kategorije teEni!kiE noina prema C# 9reemanu4 52# 3oje su zna!ajke paradigme in'ormati!ke teEnologije prema <# Castellsu4 55# /to donosi scientific management  u  u proizodnju4 56# 3oje su tri komponente postposlonog dru"ta, te tko su Bradni*i znanja prema P# ru*keru4 57# /to !ini intelektualni kapital prema L# &dinssonu4 5;# Ha "to je usmjerena Liessmannoa kritika dru"ta znanja, tj# "to se doga8a sa "kolom i obrazoanjem4 5># . !emu se razlikuju r azlikuju znanstenik i znansteni menadžer po Liessmannu4 5?# 3oji je osnoni problem i pogre"ka u Brangiranjima kroz pro*es obrazoanja4 5@# /to ozna!aa BteEnoznanost za &# # 3oje su osnone razlike i obilježja industrijskoga i postindustrijskog dru"ta4 ?# 3oja su obilježja suremenog kapitalizma prema <# Castellsu4 @# /to odre8uje 'ordizam (tajlorizam+ i post'ordizam, a "to tojotizam4 # 3oji sektor djelatnosti dominira u suremenom dru"tu i za"to4 2D# Ha kojem primjeru J# Gra$ pokazuje domina*iju kapitala nad radom4 22# 3oja su klju!na obilježja u razoju modernog kapitalizma4 25# /to sa sobom donosi kapitalizam tamo gdje se jalja prema P# Fergeru4

26# Po !emu se razlikuje moderni sijet &urope 2# stolje)a od tradi*ionalnog tr adi*ionalnog dru"ta4 27# onosi li kapitalisti!ki razoj kroz teEnolo"ki napredak jednako pozitine u!inke u teEnolo"kom i u so*ijalnom smislu4 2; 2;## 3o 3oja ja su klju klju!n !naa ob obil ilje ježj žjaa sur surem emen enog ogaa dru" dru"t taa (pos (postm tmod oder ernit nitet eta+ a+ i "to "to do dono nosi si Bmekdonaldiza*ija4 2># 3aka je odnos kapitalizma prema uporabi remena te prema kulturnim razlikama4 2?# 3oje se tri rste prigoora kapitalizmu mogu izdojiti4 2@# /to zna!i da je j e kapitalizam u ratskoj do!ekan kao ambialentan *ilj4 2# 3oje je predispozi*ije za brzo uklju!ianje u razijenu r azijenu &uropu ratska imala na po!etku 2DiE4 5D# /to gra8ani o!ekuju od držae u BEratskom kapitalizmu4 kapitalizmu4 52# /to pokazuje Bstara paradigma o ulozi držae u ekonomiji4 55# 3aka je so*ijalna struktura ratske u tranzi*ijskom razdoblju prema J# Qupanou4 56# Mime je ratska de'i*itarna u prim godinama tranzi*ije4 57# 3oje se tri skupine *iljea žele posti)i priatiza*ijom u ratskoj4 5;# /to obilježaa Bmodelski dualizam kapitalizma u ratskoj prema J# Qupanou4 5># 3ako gra8ani o*jenjuju priatiza*iju u ratskoj4 5?# 3oje se elite prepoznaju kroz razdoblje druge poloi*e 5D# st# na Istoku i apadu, prema 3atunari)u4 5@# 3oje su !etiri klju!ne odredni*e ekonomske elite u postso*ijalisti!kim zemljma4 5# Prema Prema -og -ogi)e i)eoj oj kultur kulturnoj noj tipolo tipologij gijii kojiE kojiE je "est "est tipoa tipoa kap kapita italis lista ta (gospo (gospodar darski skiEE sudionika u ratskoj+ mogu)e prepoznati4 6D# 3oja !etiri kon*epta korpora*ijskog korpora*ijskog upraljanja naodi naodi Mengi) te kojemu daje prednost4 prednost4 # GLOFALIACIJA 2# 3oju je dimenziju globaliza*iji dao kapitalizam 2# stolje)a, a koju kapitalizam druge  poloi*e 5D# stolje)a4 stolje)a4 5# Prema P# Leonardu, Leonardu, "to je se utje*alo na globaliza*iju kao suremeni kapitalisti!ki razoj4 6# 3oja su klju!na obilježja post'ordizma, a koja Bnaslanjaju)e proizodnje4 7# /to je globaliza*ija prema A# Giddensu4 ;# 0ko !ini transna*ionalnu transna*ionalnu kapitalisti!ku klasu4 ># S koja !etiri aspekta možemo razumjeti globaliza*iju4 ?# 3akom globaliza*iju idi 0E# 9riedman, a kakom J# Gra$4 @# Mime ardt i Hegri argumentiraju globaliza*iju kao imperij4 # a"to .# Fe*k noe okolnosti globalnog dru"ta nazia dru"tom rizika4 2D# 3ojiE je osam pozitiniE u!inaka donijela globaliza*ija prema .# Fe*ku4 22# 3ada je rije! o globaliza*iji, oko kojiE se "est to!aka razilaze Bskepti*i i Bglobalisti4 25# 3ake reak*ije može u na*ijama izazati straE od globaliza*ijskog brisanja na*ionalniE  posebnosti4 26# 3oje se se skupine i organiza*ije organiza*ije jaljaju kao antiglobalisti!ki pokreti4 27# Proti !ega se bune i opiru antiglobaliza*ijski pokreti prema .# Fe*ku4 2;# 3oje su !etiri klju!ne optužbe na ra!un =0Oa4 2># 3ojiE pet oblikaRsegmenata oblikaRsegmenata globaliza*ije isti!e 9# Jameson4 Jameson4 2?# /to su obilježja Bmreže, a "to Btrži"ta prema J# -i'kinu4 2@# 3oja su obilježja ameri!kog, a koja europskog sna prema J# -i'kinu4 I# &3OLOGIJA, &0I3A I &3OHO
6# /to o porastu stanoni"ta misli 0E# # 3oje su tri zabrinjaaju)e !injeni*e na"eg odnosa prema zemlji, te "to treba poduzeti prema B# Ha kojem primjeru idimo zakazianje etike u Btorni!koj poljopriredi4 2?# 3oje su osnone razlike izme8u Bameri!kog i Beuropskog sna prema J# -i'kinu4 2@# /to zna!i orijenta*ija na Bodržii razoj prema .jedinjenim narodima iz 2@?# godine4 2# 3oji su i u kakom su odnosu najažniji ujeti sjetske etike prema -aderma*Eeru4 5D# /to se obilježaa Bs*enarij C glede budu)nosti sijeta prema -aderma*Eeru4 -aderma*Eeru4 52# Ako se budu)nost sijeta gradi na priEa)anju održiog razoja, koja su da temeljna  polazi"ta take take orijenta*ije4 55# 3oja su tri mogu)a pristupa u odre8ianju odgoornosti za e'ekt staklenika i ozonske rupe prema P# Singeru4 II# <&0O& IS0-AQI1AHJA . SOCIOLOGIJI 2# 3oju metodu u spoznaanju spoznaanju istine uodi Sokrat4 5# 3oje su Bznanosti sposobne dose)i istinu kod Platona4 6# . sojoj deduktinoj metodi Aristotel polazi od op)iE pojmoa (kategorija+# Habroji iET 7# 3oja tri op)a prin*ipa, prema Aristotelu, Aristotelu, aže za sako mi"ljenje4 ;# 3oju ulogu dobia 'ilozo'ija (i znanost+ u rijeme skolastike4 ># Goore)i o Bu!enom neznanju H# 3uzanski uodi stupnjee znanja, koje4 ?# 3ojim znanostima pridaju ažnost renesansni mislio*i poput 3opernika, 3eplera, Galileja, Fruna, Petri)a, Fo"koi)a i drugiE4 @# 3oje je j e Bautoritete ukinula es*artesoa metodi!ka sumnja4 # /to je u sredi"tu istražianja empirista, a "to prosjetitelja4 2D# 3oje stupnjee razoja duEa nalazimo kod egela i "to oni predstaljaju4 22# Po !emu je so*iologija znanost, "to su odredni*e znanosti4 25# Habroji osam obilježja znanstenog istražianjaT 26# 3oje su !etiri rste pitanja polazi"na u istražianju dru"ta4 27# 3oja da pristupa postoje u so*iolo"koj tradi*iji metodologije izu!aanja dru"ta4 2;# /to odre8uje 'unk*ionalisti!ki pristup4 2># /to predstalja eksperiment, a "to komparatina metoda u so*iolo"kom istražianju4 2?# /to obilježaa 'enomenolo"ki pristup u so*iologiji4 2@# 3oji su metodolo"ki zada*i u so*iolo"kom istražianju nezaobilazni4 2# 3oje tri razine pona"anja pojedin*a so*iolog mora uažiti4 5D# 3oja su tri mogu)a pristupa istražianju odre8ene pojae4 52# 3oje su to metode ispitianja4 55# O !emu se mora oditi ra!una kod sastaljanja anketnog upitnika4 56# /to je uzorak i kaka se može biti4

57# /to je interju i kaka može biti4 5;# /to predstaljaju testoi, a "to skale u metodama ispitianja4 5># /to je deduktina metoda4 metoda4 5?# /to je induktina metoda i koje su pomo)ne metode induk*ije4 5@# /to je analiza i sinteza, apstrak*ija i konkretiza*ija, generaliza*ija i spe*ijaliza*ija4