ISPITNA PITANJA 1. Planinarenje? Planinarenje je samostalno kretanje gorskim i planinskim područjima. Planinarstvo se definira i kao životni stil pojedinca. 2. Planinarstvo vs. sport? Planinarstvo nije sport, ali sadrži neke elemente sporta: samodisciplina, osjećaj timskog rada, tehnička znanja kao i potreba za stalnim uvježbavanjem tehnika. 3. Planinarenje i organizacija izleta? Planirajući izlet u planine najprije odabiremo konkretne ciljeve našega izleta (prirodne i kulturne znamenitosti: slapovi, kanjoni, vrhovi…) i trasu puta. Duljina dnevne ture treba biti odabrana prema mogućnostima skupine. Mlađi planinari lako mogu hodati 5-6 sati, više od toga samo s dobrom kondicijom i u manjim skupinama. Starijim planinarima uglavnom odgovaraju izleti od 4-5 sati lakšeg hoda, a planinarima-seniorima oko 2-3 sata. Ako se planira noćenje u planinarskom domu ili nekom drugom objektu, na vrijeme treba dogovoriti smještaj i provjeriti hoće li dom uopće biti otvoren. Unutar plana izleta važno mjesto ima prijevoz do polazišta i povratak, jer trasa kojom će se hodati veoma ovisi o prilaznim prometnim mogućnostima. 4. Vodič izleta? 5. Ponašanje planinara? Kodeks planinara: tempo hoda prilagođava se najslabijem pješaku u društvu, nikada se nikoga ne ostavlja samog u planinama, pri susretu u planini planinari se međusobno pozdravljaju (mlađi pozdravljaju starije, muškarci žene, oni koji se penju onoga tko silazi- simbolički se odaje priznanje za uspon), u susretu s mještanima planinari trebaju biti pristojni, prema mogućnostima treba otkloniti napadalo kamenje i granje, u planinama se ne viče, a pjevanje treba biti nenametljivo i umjereno, ognjište je potrebno ograditi kamenjem, cvijeće se ne bere, smeće se ne ostavlja za sobom….. 6. Planinarska oprema? Standardna planinarska oprema:
Planinarske cipele Ruksak Karte i kompas Prva pomoć Kišobran/kabanica Astrofolija Zamka Žviždaljka Rezervna odjeća Vjetrovka Pribor za jelo Pribor za higijenu
1
Čeona lampa i rezervne baterije Zaštitna kapa i naočale za sunce Rukavice Štapovi za hodanje Gamaše Dereze Vreća za spavanje i karimat (podložak za ležanje)
7. Oprema za zimske uvjete? Gamaše Žabice, dereze Cepin Sunčane ili ledenjačke naočale („glečerice“) Zamke i 2 karabinera 8. Oprema za višednevne izlete? baterijska svjetiljka vreća za spavanje prostirka (»karimat«) za spavanje ili sjedenje na tvrdoj podlozi i po potrebi posteljina (plahta, jastučnica...) čiste tenisice ili papuče za kretanje po planinarskom domu pribor za higijenu – četkica i pasta za pranje zuba, sapun, češalj, pribor za brijanje, ručnici i sl. svijeća, šibice/upaljač putno plinsko kuhalo s kartušom lončić za pripremanje hrane tablete za dezinfekciju vode vrećice (za smeće i za prljavo rublje) šator punjači za mobitel, fotoaparat i baterije čepići za uši (najučinkovitija zaštita sna od hrkanja u skupnim spavaonicama 9. Planinarska literatura? 10.Temeljna literatura je Planinarski udžbenik autora Alan Čaplar. Dodatna literatura su: časopis „Hrvatski planinar“, planinarski vodiči, planinarske karte… 11.Planinarska fotografija? 12. Planinarske obilaznice? 13.Planinarsku obilaznicu čine planinarska odredišta povezana u smislenu cjelinu, za čiji obilazak planinarsko društvo koje brine o obilaznici nagrađuje posjetitelje koji ispune zadane uvjete. Obilaznica može biti put, splet putova, zbir međusobno nepovezanih točaka u planinama ili planinarsko natjecanje bez određenih točaka, ali s nekim drugim uvjetima obilaska. Obilazak se potvrđuje otiscima žigova smještenih na kontrolnim točkama u dnevnik ili karton obilaznice ili fotografijama posjetitelja pokraj prepoznatljivih obilježja kontrolne točke. Posjetitelju koji dokaže svoj obilazak prema uvjetima obilaznice organizator dodjeljuje značku ili pisano priznanje, a one kojima je dodijeljeno priznanje upisuje u knjigu posjetitelja. 14. Planinarski domovi i ponašanje u njima? 15.
2
16. 17. 18. 19. 20. 21. 22. 23. 24.
Ponašanje u planinarskim domovima: pri dolasku u planinarski dom treba se predstaviti dežurnome i poštivati njegov autoritet; za vrijeme boravka treba biti umjeren u zahtjevima, a po odlasku treba pozdraviti dežurnog i obavijestiti ga o smjeru svog daljnjeg kretanja. U planinarskoj kući treba poštivati kućni red, u spavaonice ne ulaziti s cipelama, ne treba zauzimati prostora više nego što je potrebno, prednost kod noćenja imaju žene, djeca i starije i iscrpljene osobe. 25. Noćenje u planini? 26.Najčešće se na višednevnim izletima noći u planinarskim kućama. U Hrvatskoj se planinarske kuće razvrstavaju u tri tipa: domove, kuće i skloništa. Domovi su u pravilu redovno otvoreni vikendom (barem u ljetno doba godine). Za razliku od toga, planinarske kuće (u užem smislu) otvorene su povremeno, obično po dogovoru i najavi. Za razliku od domova i kuća, planinarska skloništa pružaju privremen i manje komforan smještaj, a otvorena su stalno (vrata nisu zaključana). Neke kuće imaju i tzv. zimsku sobu koja služi kao sklonište u vrijeme kada je kuća zatvorena. O opskrbljenosti planinarskih domova i kuća, kao i o tome jesu li otvorene odnosno gdje se posuđuje ključ, treba se pravovremeno i na pravom mjestu informirati, te najaviti svoj dolazak. Svima koji se noću nađu u domu, opskrbnik je dužan osigurati mjesto za spavanje. 27.Za noćenje u šatorima bitno je znati gdje (i kako) razapeti šator. Primjerice, šatori se ne postavljaju u udubinama (mrazištima), pod osamljenim drvećem, na vlažnim ili vjetrovitim mjestima - najbolje ih je postavljati na blago nagnutom, povišenom terenu. 28. Hrvatske planine? 29.Biokovo, Dinara, Učka, Ćićarija, Ivanščica, Velebit, Kamešnica, Klek, Kalnik, Papuk, Risnjak, Medvednica, Velika Kapela, Zavižan, Žumberačka gora…. 30. Planine svijeta i Europe? Kilimanjaro- 5895 m (Afrika, Republika Tanzanija) Masiv Vinson- 5140 m (Antarktika) Mount Everest- 8848m (Azija, Nepal/Kina) Kosciusco- 2230 m (Australija, New South Wales) Elbrus- 5638 m (Europa, Ruska federacija) Mont Blanc- 4807 m (Zapadna Europa, Francuska) Mount McKinley- 6194 m (Sjeverna Amerika, Aljaska) Aconcagua- 6962 m (Južna Amerika, Argentina/Čile) 31.Zaštita prirode? 32. Zaštićena područja Hrvatske? 33.Nacionalni parkovi: 3
Plitvička jezera, Brijuni, Risnjak, Mljet, Kornati, Paklenica, Sjeverni Velebit, Krka 34.Parkovi prirode: Otok Lastovo, Kopački rit, Papuk, Lonjsko polje, Vransko jezero, Velebit, Biokovo, Učka, Medvednica, Telešćica, Žumberaksamoborsko gorje 35.Strogi rezervati: Rožanski i Hajdučki kukovi te Samarske i Bijele stijene 36. Odmori tijekom izleta? 37.Mjesta za odmor poželjno je unaprijed odrediti. Kraći odmori od 10-tak minuta nakon svakog sata hoda, a svakih 4-5 sati po jedan sat odmora. 38. 39. 40. 41. Silazak s planine? 42.Kod silaska gaziti cijelim stopalom, tijelo blago sagnuto, noga se pruža naprijed, sagiba u koljenu, paziti da se ne okliznemo. Niz blage padine silazimo dužim koracima, niz strmije padine kraćim koracima. 43. Kampiranje i bivakiranje? 44.Bivakiranje- način noćenja u prirodi pomoću izgrađenog skloništa; za izradu se koristi kamenje, granje, prirodna udubljenja, kao što su rupe, pećine, karimat, šatorsko krilo, najloni. 45.Za podizanje bivaka najbolje je odabrati neko uzvišeno, suho mjesto. Kako bi se izbjeglo nakupljanje vode u bivaku ono se nikada ne postavlja u udubljenjima. 46.Kad smo podigli bivak ili postavili šator, odabiru se mjesta za otpatke, nuždu, logorsku vatru i sl. Kada se odlazi s mjesta kampiranja, svo smeće se odnosi sa sobom. 47. Uspon na planinu? 48.Kod uspona koraci ne smiju biti predugački, gaziti cijelim stopalom, a prilikom hoda težiti uspravnom položaju tijela jer takav položaj najmanje umara tijelo. 49. Zaštićene biljne vrste? 50.Okrugolisna rosika (Drosera rotundifolia), Močvarni zmijinac (Calla palustris), Žuta sirištara (Gentiana lutea), Mandragora, Božikovina (Ilex aquifolium), Velebitska degenija, Dubrovačka zečina (Centaurea ragusina), Orhideje: Gospina papučica i Pčelina kokica, samonikle perunike (Iris), samonikle čuvarkuće. 51.Psihološka priprema za izlet? 52. Ishrana? 53.Na višednevne ture najbolje je ponijeti kruh ili dvopek, riblje konzerve, konzerve mesnog nareska, paštete, suhe kolače, sireve i slično. Ako ste u prilici ponesite juhe za kuhanje u vrećici, tjesteninu. Količina hrane mora biti dovoljna za trajanje izleta, a dobro je imati i malu rezervu jer u planini se lako dogodi neplanirani ostanak. 54. Prije planinarske ture barem 2 – 3 sata ne biste trebali konzumirati veće obroke hrane! 55. Savjet: planinarenje iziskuje pojačane fizičke napore za koje nam je potrebno 4000 – 4500 cal dnevno. Energiju našem tijelu daju ugljikohidrati 4
koji dolaze u obliku šećera. Dobro je na planinarenje ponijeti čokoladu, grožđice, vitergin, glukozne bombone kojima možete brzo povratiti energiju. Istu ulogu imaju izotonični napici ali i najobičniji zaslađeni čaj. 56. Voda na izletu? 57.Ponijeti dovoljne količine, ovisno o trajanju izleta i godišnjem dobu. Piti više puta po malo, čak i kada nismo žedni zbog rehidracije tijela. 58. Orijentacija? 59.Podrazumijeva svako snalaženje na terenu na osnovu nekog znanja i iskustva. Objedinjuje zemljopisnu (geografsku) i topografsku orijentaciju. 60.Zemljopisna obuhvaća određivanje strana svijeta a topografska određivanje stojne točke, položaja objekata na terenu (reljef, infrastruktura…) te izbor daljnjeg kretanja. 61. Značajke zemljovida? 62.Svaki zemljovid ima 6 obaveznih elemenata:
Tip karte ili namjena Sadržaj karte ili naslov Mjerilo Koordinatni sustav Legenda
5
Autor i vrijeme izdanja
63.
64.
65.
66.
67.
68.
69.
Načini Orijentacije? Pomoću sunca (pravac juga pomoću ispravnog sata- mala kazaljka usmjerava se prema suncu, a kut koji mala kazaljka zatvara s brojkom 12 zimi, odnosno brojkom 1 ljeti, prepolovimo, a prepolovljeni kut označava jug) , zvijezda (ljetne noći- Sjevernjača, zimske noći- sazviježđe Orion), kompas, GPS, azimut (vodoravni kut između pravca sjevera i odabranog pravca; mjeri se u smjeru kazaljke na satu (kontraazimut- za pola kruga manji, odnosno veći od azimuta; npr. azimut 45⁰- kontraazimut je veći za 180⁰ i iznosi 225⁰; ako je azimut veći od 180⁰, njegova se vrijednost umanjuje za 180 kako bi se dobila vrijednost kontraazimuta)) Dinamika kretanja? Ritam kretanja treba biti ujednačen te prilagođen terenu i teretu kojeg nosimo. U početku se preporučuje malo sporiji tempo dok se tijelo ne zagrije. Markacije? Crveno-bijele oznake na stablima, stijenama, zidovima, ogradama i kolcima uz planinarsku stazu jamče da ona nekuda vodi (ne jamči da vodi baš onamo kamo želiš stići-to jamče putokazi, ali samo ako su ispravno okrenuti). Plavo-bijele markacije označavaju pristupe špiljama i jamama. Na većim plohama markacije imaju oblik kruga, a na tankim stablima postavljaju se tri usporedne crte. Križanja putova označavaju se znakom „X“ ispod markacije, pedesetak metara prije samog raskrižja, a putokazima, strelicama i savinutim crtama označavaju se skretanja. Oznake se u pravilu postavljaju tako da se stojeći kod jedne može vidjeti sljedeća. Kretanje osiguranim putovima? U pravilu se u kretanju planinom koriste označene, markirane staze. Samo u iznimnim slučajevima koristimo neoznačene putove koji zahtijevaju više znanja iz područja orijentacije i čitanja zemljovida. Snalaženje kada se izgubimo? U slučaju da se izgubimo, vraćamo se natrag do ispravnog puta ili posljednje markacije odakle se ponovno kreće prema cilju. Ukoliko smo izgubili previše vremena, a približava se noć ili nevrijeme, potrebno je potražiti zaklon i pripremiti se na prinudno bivakiranje. Vrijeme? Tlak- niski tlak nagovješćuje padaline, a visoki njihovo odsustvo. Pad tlaka nagovještava pogoršanje, a rast poboljšanje vremenskih uvjeta. Vjetar- nastaje uslijed nejednakosti tlaka u atmosferi; određen je brzinom (m/s, km/h, čvorovi) smjerom i jačinom. U RH sjeverni i sjeveroistočni vjetar (hladan) donosi poboljšanje, a južni i jugozapadni (topli) pogoršanje vremenskih uvjeta. Savjet: prilikom planiranja izleta, obratiti pozornost i na prognozu vremena za to područje Uzlovi i užad? Uzlovi za navezivanje (bulin i vodički-osmica) Uzlovi za spajanje užeta (ambulantni i dvostruki zatezni)
Uzlovi osiguranja (lađarski, prusik, osiguravajući) Zamka- pomoćno uže, debljine 3 do 9 mm, 5 do 6 m dužine Penjačko uže- debljine 8.5 do 12 mm, dužine 40 do 60 m Vodičko uže- debljine 8 mm, dužine 30 m
70.
71.
Opasnosti u planini? Opasnost- prirodni proces koji se može pretvoriti u nesreću po zakonima prirode ili slučaja, kojeg možemo predvidjeti ili ne. Subjektivne opasnosti: nalaze se u samom čovjeku (neznanje, nedovoljna opremljenost, precjenjivanje vlastitih sposobnosti, pogrešne procjene, nezdrave ambicije i rekorderstva, stanje organizma, panika i iscrpljenost) Objektivne opasnosti: odroni, mrak, vremenske nepogode (kiša, snijeg, magla, vjetar, gromovi, toplina, hladnoća) Postupak kod nesreće? Obavještavanje HGSS-a! Obavijest treba sadržavati slijedeće podatke: KAD se dogodila nesreća GDJE se dogodila nesreća KOME se dogodila nesreća ŠTO se dogodilo i kakve su ozljede TKO je u društvu unesrećenog
Za potpuniju obavijest poželjni su podaci o osobi koja prijavljuje nesreću, mjesto odakle se javlja te kako je saznala za nesreću, da li je prisutna kao očevidac ili posrednik, tko je unesrećeni, precizan opis mjesta nesreće, dan, sat i datum nesreće, što se dogodilo, vrsta ozljeda, što je do sada poduzeto, vremenske prilike, kakav je prilazni put do mjesta nesreće i sl. 72.
73.
74.
Sprječavanje opasnosti? Dobra pripremljenost: oprema, poznavanje trase puta i vremenskih uvjeta, odustajanja kod jakog pogoršanja vremena ili nedovoljno dobre opreme i sl. HGSS? HGSS- hrvatska gorska služba spašavanja. Javnog karaktera, volonterska i besplatna. Osnovna zadaća: spašavanje i pružanje prve pomoći unesrećenima u planini, preventivni rad u svrhu sprečavanja nesreća, zaštita prirodne flore i faune. Sadržaj kompleta prve pomoći? 2x sterilna gaza 5x5 cm 2x elastični zavoj 4x zavoj (razne veličine) 2x astro folija 10x flasteri Sterilna gaza
75.
76.
77. 78.
79.
80.
81.
82.
Zviždaljka Prijelom kosti? Postupak kod otvorenih prijeloma: zaustaviti krvarenje, zaviti sterilnim zavoje i imobilizirati. Ne skidati cipele niti vraćati kost koja viri. Što prije transportirati. Postupak kod zatvorenih prijeloma: imobilizirati i transportirati. Nesvjestica i šok? Šok- predstavlja opće zatajenje vitalnih organa; znakovi: brz puls, blijeda i vlažna koža, ustrašenost, plitko i ubrzano disanje- ubrzo slijede: plava boja kože, slabost, mučnina, slab puls, borba za zrak, zbunjenost i nesvjestica. Zaštita od pothlađivanja? Smještaj u zagrijanu prostoriju, postupno utopljavanje, topli napitci (ne alkohol)- biti spreman na oživljavanje Zaštita od UV-zraka? Prevencija: upotreba krema za sunčanje, sunčanih naočala i šešira svijetle boje širokog oboda Toplinski grčevi, toplinska iscrpljenost ili toplinski udar- smještanje u hlad, nadoknada izgubljene tekućine i soli, transport u8 bolnicu i oživljavanje Krvarenje i rane? Krvarenje može biti vensko (tamna krv, polagano teče), arterijsko (svijetla krv, šikće) ili kapilarno. Također krvarenje može biti vanjsko ili unutarnje (ubrzano disanje, hladna i vlažna koža, slab i ubrzan puls). Rane koje krvare: direktnim pritiskom na ranu kompresivnim zavojem zaustaviti krvarenje; podignuti dio tijela koji krvari; pritisak na arteriju poviše dijela koji krvari; sterilno prekrivanje rane Prijelom i imobilizacija? Prijelom- prekid kontinuiteta kostiju; znakovi: abnormalna pokretljivost, deformacije, zvuk grebanja kostiju (nesigurni znakovi: podliev, bol, otok) Imobilizacija- postupak kojim se ozlijeđeni dio tijela stavlja u stanje mirovanja Sunčanica i visinska bolest? Sunčanica-poremećaj regulacije tjelesne temperature, nastaje nakon intenzivnog izlaganja glave i potiljka sunčevim zrakama (stanje hipertermije). Simptomi: suhoća kože, crvenilo, temperatura, glavobolja, vrtoglavica, mučnina, povraćanje i slabost. Visinska bolest- Akutna visinska bolest: edem mozga i pluća iznad 2500 m nadmorske visine, obično bez prilagodbe. Simptomi: glavobolja, gubitak apetita, mučnina ili povraćanje, slabost, umor, vrtoglavica i problemi sa spavanjem. Rješenje: spuštanje u nizine, lijekovi protiv bolova i mučnine, odmaranje. Kod edema silazak HITAN!!! Opasnost od munja? Udaljenost munje mjeri se brojem sekundi između bljeska i udara te dijeli s tri. 15 sek.= 5 km (već na ovoj udaljenosti OPREZ!!!) Treba izbjegavati neposrednu blizinu istaknutih stabala, vodu, spilje, korita
rijeka i vrtača u kojim ima ili se može nakupiti voda. U slučaju grmljavine, smjestiti se na sredinu brda ni na dnu, ni na vrhu), u šumi pronaći nakupinu nižih stabala, riješiti se predmeta koji mogu privući udar munje, sjesti na ruksak, grupu raspršiti dovoljno daleko. 83. Alpinizam? Kretanje nepristupačnim i neuređenim planinskim predjelima i stijenama isključivo iz „sportskih“, estetskih i duhovnih potreba. Alpinizam je dio planinarstva. Alpinist je planinar koji se u svim godišnjim dobima kreće neoznačenim penjačkim smjerovima, koristeći penjačku tehniku i tehnička pomagala. 84. Alpinistička oprema? Kaciga, dereze, hodački cepin, krplje, hodački ili penjački pojas, trake, karabineri, matičari, klinovi, lavinski sustavi, dinamička užad, sponkei, zamke, trake, kruške, stremeni, penjačice 85.Alpinistički uspon i penjanje u navezu? 86.Slobodno penjanje i penjanje po ledu? 87. Speleologija? Znanost o prirodnim podzemnim šupljinama. Zahtjeva poznavanje određenih tehničkih znanja te dobru do vrhunsku fizičku kondiciju. Često je povezana s geologijom, paleontologijom, arheologijom, hidrologijom, minerologijom, geofizikom i dr. 88. Speleološki objekti? Jama- prosječni nagib kanala je veći od 45⁰ u odnosu na horizontalu. Najdublja u Hrvatskoj je Lukina jama- Trojama u NP Sjeverni Velebit, dubine -1392. Špilje-prosječni nagib kanala je manje od 45⁰ u odnosu na horizontalu. Osnovni dijelovi su ulaz, kanal i dvorana. Špilje koje nemaju spoj s površinom nazivaju se kaverne. Najdulji spiljski sustav u Hrvatskoj je Đulin ponor- Medvedica, dugačak 16,4 km. Ponor- speleološki objekti u koje stalno ili povremeno ponire (utječe) voda. Ledenice i snježnice- speleološki objekti u kojima se tijekom većeg dijela godine ili cijelu godinu zadržavaju led i snijeg. (planinska područja) Estavele-speleološki objekti vezani za krška polja. U kišnim razdobljima, kao posljedica podizanja razine podzemnih voda, iz njih izbija voda i plavi polja. Vrulje-povremeni ili stalni izvori ispod razine mora.
