1.Sta je manevrisanje? -Pod pojmom manevrisanje podrazumijeva se vjestina upravljanja brodom prilikom pristajanja uz obalu ili gat,veza u cetvorovez,prilikom sidrenja,tegljenja,spasavanja,nasukavanja,pozara itd. 2.Zajednicko djelovanje kormila I vijka Ako se zaustavljeno zaustavljenom m brodu kormilo kormilo postavi postavi sasvim na na jednu stranu stranu I zaveze zaveze naprijed naprijed brod ce ce se poceti okretati iako nema brzinu.Ovo okretanje nastaje zbog jake struje koju vijak baca na kormilo I tromosti broda da krene naprijed.Zbog toga kad se brod zeli okrenuti na malom prostoru kormilo se postavi na jednu stranu te naglo zaveze svom snagom naprijed I odmah se zaustavi stroj da nebi dobio brzinu.Ako okret nije dovoljan to ponovimo nekoliko puta.Ako brodu koji vozi svom snagom naprijed sa kormilom otklonjenim na jednu stranu zaustavimo stroj brod ce se poceti slabije okretati zato sto na list djeluje samo struja voznje a ne I struja vijka koja je snaznija. 3.Krug okreta broda Pod krugom okreta podrazumijeva se krug koji brod napravii pri konstantnoj brzini uz isti ugao otklona kormila.Razliciti brodovi imaju razlicit krug okreta.acka oko koje se brod okrece po kruznici zove se tacka okreta,!im se kormilo pocne otklanjati,u ovom slucaju desno,krma broda vrsi izboj lijevo zbog jake sile koja djeluje na samoj krmi. " pocetku okreta na dijelu putanjeod # do $ brod zanosi bocno na suprotnu stranu otklona kormila.o je prva %aza okretanja broda gdje dolazi do poprecnog pomicanja broda,narocito krme.Prije nego sto se brod stvarno pocne kretati na stranu otklonjenog kormila predje oko $-& svoje duzine a iz takve blizine se ne moze izbjeci sudar ili nasukanje ako plovimo u uskim kanalima. Prema tome pri poprecnom pomicanju broda moramo biti jako obazrivi.'ruga %aza pocinje okretanjem pramca u zeljeno smjeru gdje se povecava brzina okretanja broda.Porastom brzine smanjuje se krug okreta poslije cega se brod nastavlja ravnomjerno okretati.'io putanje #,$ i & je razvucen razvucen i nepravilan nepravilan pri cemu cemu se brod okrene za oko () ).Putanja poslije tacke & podudara se sa kruznicom I krug okreta je pravilan. 4.Okret broda sa jednim i dva vijka *rodovi sa jednim vijkom nisu u stanju izvesti okret u mjestu.aj se prostor moze smanjiti voznjom naprijed krmom tzv.++kosenjem++.Okret broda se lakse izvodi na strani okreta vijka. *rod prvo zaveze svom snagom naprijedkormilo sve desno zatim svom snagom krmomkormilo sve lijevo zatim opet svom snagom naprijedsve desno itd.oznja strojem mora biti kratka da brod ne dobije zalet./od brodova sa dva vijka vijci su postavljeni sa obije strane,na desnoj desnokretni a na lijevoj lijevokretni. Pri voznji naprijed vijci se okrecu prema vani,tj,na desnoj strani u desno a na lijevoj strani u lijevo./ada zelimo brod da okrenemo u neku stranu jedan stroj vozi naprijed a drugi krmom i stvara se spreg sila koji brod takoreci okrecu u mjestu,Okretljivost je bolja sto je veca snaga strojeva. 5.Zustavljanje i alet broda 1
Za uspjesno manevrisanje potrebno je znati koliki je zalet broda koji se najcesce odredjuje na probnim voznjama i koji je razlicit za razlicitr brodove. Zalet broda je broda je put koji koji brod predje predje od tacke na kojoj je brodu data naredba stoj do tacke na kojoj se brod zaustavio vozeci svom snagom krmom.On je razlicit pri razlicitim brzinama. Slobodan alet je alet je put koji brod predje od tacke na kojoj je stroju data naredba stoj do tacke zaustavljanja bez voznje krmom.0posobnost zaustavljanja tj.zalet broda zavisi od nekoliko cinioca1velicini broda,snazi strojeva,brzini broda u momentu pocetka zaustavljanja i kolicini tereta. !."anevar #ristajanja Pod manevarom pristajanja podrazumjeva se pristajanje brodom uz obalu ili gat.Pri izvodjenju ovog manevra potrebna je velika preciznost jer i najmanja greska moze dovesti do velike havarije.Pristajanje se moze izvoditi samostalno bez remorkera kao i uz pomoc jednog ili dva remorkera.*rod sa desnokretnim vijkom lakse pristaje lijevim bokom tj. na stranu izboja kad zaveze krmom.*rod se priblizava obali nesto vecim uglom oko 23 ) i smanjenom brzinom.4a vrijeme se zaustavi stroj i nakon toga se snazno zaveze krmom. $."anevar is#lovljenja Ako je brod brod uz obalu obalu vezan sa stranom stranom suprotnom suprotnom izboju manevar manevar je vrlo vrlo jednostavan1 jednostavan1 Odvezu se konopi i brod zaveze krmom.*rod ce se zbog izboja u lijevu stranu udaljavati od obale. 'a bi se sprijecilo struganje prednjeg dijela o obalu mozemo voziti lagano naprijed na springu sa kormilom ka obali. /ada je brod vezan na stranu izboja potrebno je krmu broda zbog izboja ka obali dovoljno udaljiti voznjom naprijed na springu sa kormilom prema obali.Prije nego se zaveze naprijed mora se nategnuti spring povlacenjem prednjeg pramcanog konopa da se ublaze trzaji i sprijeci pucanje springa. .
%."anevar #ristajanja u cetvorove !etvorovez predstavlja vez broda sa jednim ili dva oborena sidra na pramcu i krmom vezanom konopima za obalu."mjesto oborenih sidara pramac se moze vezati i za plutacu.Prednosti ovog vezivanja su sto zauzima vrlo malo prostora na obali,isplovljenje je jednostavno i brzo po bilo kakvom vremenu.4ajveci nedostatak je sto je krma kao najosjetljiviji dio broda previse blizu obali pa moze doci do ostecenja./lasican primjer cetvoroveza je sa dva oborena sidra.*rod za jednim vijkom vijkom vozi paralelno paralelno sa obalom obalom prilazeci prilazeci joj po mogucnosti mogucnosti sa one strane koja koja je povoljnija zbog izboja kada se vozi krmom.ozeci lagano naprijed prvo se obori vanjsko sidro,nastavljamo naprijed do tacke obaranja unutrasnjeg sidra uz stalno ispustanje lanca vec oborenog sidra.4eposredno prije obaranja unutrasnjeg sidra zaustavi se ispustanje lanca da se brod okrene i zauzme povoljan polozaj za voznju krmom.4akon toga se obori unutrasnje sidro i zaveze krmom./ada se krma dovoljno priblizi obali daju se konopi na obalu.
&."anevar #ristajanja i is#lovljenja #omocu tegljaca 'remorkera( 2
"spjesno izvodjenje manevra pristajanja i isplovljenja,ulaz u dokove kao i plovidma uskim kanalima nije moguce bez pomoci tegljaca.0vako pomjeranje lukama,kanalima itd.je uslovljeno radom tegljaca pa je potrebna i dobra saradnja izmedju broda pilota i samog tegljaca,/od manevra sa jednim tegljacem isti moze biti vezan po krmi i bocno po krmi gdje mu je posao da zaustavi brod i okrece krmu./ada brod pridje mjestu gdje ce se vezati daje se pramcani konop i pramcani spring a tegljac se postavi vise po krmi gdje bocnim guranjem 5boksuje6 brod prema obali./ada brod isplovljava tegljac koji je prethodno vezan po krmi izvlaci krmu od obale a pramac se neko vrijeme drzi na pramcani konop i spring./ada se krma dovoljno odvoji od obale otpusta se vez na pramcu,brod zaveze krmom i uz pomoc tegljaca se okrece prema izlazu iz luke,/ada pristaje sa dva tegljaca vezu se po pramcu i krmi,dovedu brod u paralelan polozaj sa obalom i boksuju sa boka prema obali./od isplovljenja izvuku brod sa mesta veza i okrenu ga prema izlazu iz luke i tegle ga prema potrebi dok pilot ne da naredbu da se otpuste.
1)."anevar sidrenja Pod pojmom sidrenje podrazumjeva se manevar veza broda za morsko dno obaranjem jendog ili dva sidra na poziciji koji je prethodno odredio kapetan.Prilikom sidrenja treba da vodimo racuna da su dubine i morsko dno povoljni za sidrenje.4ajbolje je muljevitno a najslabije kamenito dno.'ubine za sidrenje dijele se na1male do $)m,srednje $)-3)m i velike preko 3)m. Od dubine zavisi koliko cemo ispustiti lanca.4a malim dubinama 2 puta vise,na srednjim & puta i velikim $-$.3 puta vise lanca.Priblizavanjem tacki sidrenja kapetan prilagodjava brzinu.Pred sami dolazak na tacku sidrenja pomocu vinca spustimo sidro do nivoa mora, zavezemo krmom kada kapetan daje naredbu obori otpustanjem kocnice vinca oslobadjamo lanac,tako da sidreni lanac sam izlazi, postavi se naprijed i ne ostecuje oplatu a lanac se ne skuplja na gomilu."sidreni brod se postavlja prema vjetru ili struji i promjenom njihovog djelovanja brod ce se okretati u prostoru kruga koji nazivamo lazni prostor.
11.*ticaj male dubine na manevar broda /od voznje u plitkoj void voda se ne moze kretati kao u dubokoj i pri ogranicenoj dubini mijenja se strujanje oko i ispod broda i znatno utice na otpor broda a time i na njegovu brzinu.0tepen ogranicenosti dubine odredjuje se odnosom dubine i gaza broda.Otpor trenja u plitkoj vodi se povecava za $)7.Plitka voda narucito jako deluje na velicinu i otpor talasa koji se znatno povecavaju u plitkoj vodi i kod velikih brzina./ada brod udje u plitku vodu ugao koji talas zatvaraju postaje veci,brod slabije manevrise i kormilo slabije slusa,brojac okretaja vijka RP8 pokazuje pad koji moze biti do $)7,a samim tim smanjuje se i brzina.
12.+lovidba u uskim kanalima /ada brod plovi uskim kanalima osim ispod kobilice susrece se sa nedovoljnom kolicinom vode i po bokovima gdje se stvara pritisak sto jos vise uzrokuje pad nivoa vode tj. privlacenje broda 3
ka obali.Ovaj e%ekat je poznat i po nazivu 0I0 koji ce biti veci sto je kanal uzi i plici u odnosu na gas i sirinu broda.4a pramcu i krmi je podrucje visokog pritiska,a na sredini niskog pritiska zavisno od brzine broda.Pri plovidbi uskim kanalima problem je i medjusobno djelovanje brodova kod preticanja i mimoilazenja./ada plove neprimjerenom brzinom na malim udaljenostima mogu se privuci cemu je uzrok trans%erzalni s9uat.'o toga dolazi zato sto se zbog razlicitog rasporeda pritiska oko broda i njihovog uzajamnog djelovanja javlja veliki blok %actor.akvo djelovanje moze prouzrokovati da manji brod bude privucen od veceg sto moze imati za posledicu sudar. 13.*ticaj trima i nagiba na manevar broda 4a manevar broda i brzinu uticu bocni nagib i trim.*rod moze imati pramcani trim kada je prova dublja uronjena i krmeni trim kada je krma dublje uronjena.eoriski brod ima najvecu brzinu kada plovi na ravnoj kobilici tj. /ad nema trim.I pramcani i krmeni trim imaju negativan uticaj na brzinu broda kao i na manevar.Ako brod ima veci gaz na pramcu povecava mu se okretljivost jer se tacka okreta pomice napred sto je gaz veci./ada brod nema bocni nagib sa obije strane pramca djeluju jednaki bocni pritisci.!im se brod nagne na jedan bok na nagnutoj strani je povrsina uronjenog veca,time se povecava i pritisak vode na nagnutoj strani zbog cega ce brod skrenuti na stranu suprotnu nagibu. 14.*ticaj vjetra,struje i talasa *rod u voznji naprijed moze ploviti sa vjetrom u pramac,sa bocnim i vjetrom u krmu.Ako brod plovi sa vjetrom u pramac ili krmi nece biti zanosen vec ce vjetar djelovati samo na brzinu na zalet i zaustavni put.0a boznim vjetrom bice zanosen lijevo ili desno zavisno sa koje strane je vjetar./od manevrisanja u struji treba voditi racuna o velicini i obliku kruga okreta./rug okreta u mirnoj vodi je slican krugu a u struji je de%ormisan i prima oblik krivulje.aj krug se lako moze konstruisati ukoliko poznajemo smjer i jacinu struje tako da svaku tacku kruga okreta u mirnoj vodi pomaknemo niz struju za prevaljeni put struje u proteklom vremenu. alasi imaju vrlo veliki uticaj na brod, njegovu brzinu i kurs a cesto uzrokuju i pomorske nezgode./od talasa u pramac brod posrce,pramac se uzdize na brijeg a zatim naglo propada u dolinu talasa i znatno gubi na brzinu uz jako naprezanje brodske konstrukcije.om prilikom i vijak izlazi iz vode zbog cega dolazi do dodatnog opterecenja stroja.akodje i djelovanje kormila je slabije. /ad talasi dolaze u krmu brod se krmom uzdize na brijeg talasa i krmom pada u dolinu ali ne tako snazno kao pramac kod posrtanja vec blago uz zanosenje krme lijevo-desno pri cemu brod slabije drzi pramac.Ovakav polozaj ne opterecuje stroj. /ada talasi dolaze sa boka brod valja lijevo-desno sto je opasno narocito ako su talasi veliki i zato se preporucuje da se brod postavi pramcem ili krmom na talase.4ajpovoljnije je pramcem uz brzinu na kojoj kormilo dobro slusa.
15.-asukavanje broda i manevar odsukavanja broda 4asukavanje broda je slucaj u kome brod sa svojim dnom dotakne morsko dno i ostane na njemu.4asukavanje moze biti namjerno i nenamjerno./od namjernog steta na brodu nisu veliki jer zapovjednik zapovjednik broda broda bira najpogodnije najpogodnije mjesto kako kako ne bi doslo doslo do znatnog znatnog ostecenja ostecenja broda i 4
tereta. /od nenamjernog nasukavanja broda uzroci su lose vremenske prilike.:judska greska ili kvar na stroju./ad se brod nasuka gubi se sposobnost kretanja i manevrisanja,nastaju ostecenja podvodnog dijela sa ili bez prodora vode,nagib pa cak i prevrtanje jer se gubi pozitivna stabilnost broda.kad se brod nasuka na pjeskovito ili muljevito dno pretrpjece manja ostecenja i nece doci do prodora vode dok kod nasukanja na kamenitom dnu ostecenja su veca i dolazi do probijanja dna i prodora vode.Ako se nakon pregleda broda utvrdi da nema prodora vode,da je krma slobodna i da ima dovoljno dubine i moze se poceti odsukavanje sobstvenim sredstvima.reba poceti u vrijeme visoke vode,strojevi se povremeno upucuju svom snagom krmom ali ne dugo jer moze doci do unosa pijeska i mulja kroz usise.Ako se ne mozemo odsukati samo sa radom strojeva mogu se iznjeti sidra prema krmi i njihovim uvitlavanjem dodatno pripomoci odsukavanju.Osim toga sidra i lanci ce dodatno rasteretiti pramac.Ako ovo ne uspije treba preduzeti dodatno rasterecenje ispustanjem balasta.Ako ni ovo ne uspije onda moramo cekati asistenciju tegljaca ili drugih brodova. 1!.Sudar brodovamanevar ibjegavanja 0udar brodova na moru se najcesce dogadja kao posledica ljudske greske,cesci je u podrucjima,gustog saobracaja,slabe vidljivosti,ali se cesto dogadja i u normalnim okolnostima zbog nepaznje. 8edjunarodna pomorska organizacija je #(;$ god. 'onjela pravila o izbjegavanju sudara na moru.8anevar izbjegavanja sudara mora biti uradjen na vrijeme i e%ikasan."protivnom kasno preduzet manevar dovodi brod u takozvanu 5agoniju sudara6,to je situacija u kojoj se sudar moze izbjeci samo ako oba broda preduzmu prikladan manevar sto je malo vjerovatno jer vagoni sudara postupci cesto nisu racionalni." slucaju sudara pri kojima su brodovi pritrpeli velika ostecenja treba voditi racuna o sledecem1 aProdiranje vode u unutrasnjost broda bice manje dok je brod pramcem u trpu drugog broda jer je otvor relativno dobro zatvoren.Zbog toga ne treba odmah voziti krmom i odvojiti se od broda sa kojim smo se sudarili jer tako mozemo prouzrokovati brze potonuce broda sa bocnim otvorom. bAko je sudar takav da ce doci do potonuca broda treba odma oglasiti uzbunu i nakon toga bez panike organizovati napustanje broda.Posada se organizuje po rasporedu za uzbunu oko pripremanja i ispustanja sredstva za spasavanje. 1$."anevar u slucaju #oara na brodu Ako pozar pozar izbije na otvorenom moru treba treba preduzeti preduzeti takav manevar manevar koji ce najbolje najbolje djelovati djelovati na sprecavanje sirenja pozara i olaksati posada kretanje prilikom gasenja."koliko je pozar izbio na vanjskom dijelu broda a brod plovi treba ga okrenuti niz vjetar je on onda gura vatru od broda a ne prema brodu.akodje brod treba postaviti u polozaj gdje ce manje valjati."koliko je pozar u nekoj unutrasnjoj prostoriji treba zatvoriti ventilaciju i sprijeciti dovod vazduha kako se vatra nebi sirila i onda preduzeti mjere gasenja pozara prema planu i duznostima posade prilikom pozara na brodu. 1%."anevar u slucaju #rodora vode 4a trgovackim brodovima prodor vode najcesce nastaje kao posledica sudara ili nasukavanja./ao zastitu u slucaju prodora vode brodovi moraju imati dvodno,zatim protiv 5
sudarne pregrade na pramcu kao i pregradu krmenog pika u slucaju ostecenja krme,kao i pregrade koje dijele stroj od ostalih prostorija.Pregrade su okomito postavljene od dna do glavne palube.) stepeni zatim se da sve na drugu stranu dok se ne dodje u protiv kurs.Ovim manevrom cemo priblizno doci u brazdu na kojoj se desio pad u more
6
