Prostorna Stabilnost

PROSTORNA STABILNOST DRVENIH KONSTRUKCIJA – STABILNOST IZVAN RAVNINE SAVIJANJA –

1

Stabilnost poprenog presjeka • Popreni presjeci vee visine (optereeni na savijanje u ravnini nosa a) mogu u pojedinim situacijama postati nestabilni iako raunska naprezanja izazvana savijanjem nisu uop e dostigla definiranu granicu nosivosti • Nestabilnost (gubitak ravnotež ravnote že) se manifestira u bo u  bonom izvijanju ili izboavanju tlane zone nosa a (uzrok  – velika  –   – velika slobodna duljina nosa a i geometrijske karakteristike popre nog presjeka) • Slobodne duljine bo nog izvijanja (izvijanje izvan ravnine ili izboavanje) avanje) glavnih nosa a u drvenim konstrukcijama ovise o razmacima popre razmacima poprenih  pridr žanja (stabilizacijske to ke) Poetno stanje

Bono izvijen izvijen – izboen nosa

Bono izvijanje nosaa pri konstantnom momentu savijanja

2

1

• Nosa napu napuššta ravnotež ravnotežni  polož  položaj –  aj –  po  poetni ekcentricitet (tlocrtno odstupanje od ravnosti) i  bona optereenja  poveavaju mogunost gubitka stabilnosti • Na stupanj sigurnosti od bonog izvijanja (popre na deformacija) utje u:  –  vrsta i intenzitet optere enja   širine (b) i visine (H) popre nog presjeka  –       –  nain oslanjanja nosaa na krajevima raspona (konstrukcija le žaja mora onemoguavati rotaciju presjeka –  presjeka – tzv.  – tzv. “viliasta” asta” konstrukcija lež ležaja) 3  –  razmak bonih ukruenja nosaa

Osiguranje prostorne stabilnosti glavnog vezaa

P2 - pod podrož rožnic nicee

P1 - podr podrož ožni nice ce u sastavu veza

eline (“mekane”) dijagonale veza

 podro P2 –  podrož  podrožnice (sekundarna konstrukcija) u funkciji nosa a  pokrova (izlož (izložene su samo kosom savijanju)  podro P1 –  podrož  podrožnice koje su osim toga u sastavu stabilizacijskog veza dodatno su naprezane i uzdu uzdužžnom silom 4

2

5

EC5 norme – postupak grani nih stanja Klasine postavke teorije elasti nosti (prema Timoš Timo šenku) kritini moment savijanja  – kriti M crit

l ef 

E0, 05 I z G 0, 05 I T I 1 z Iy

l ef  = a

razmak popre poprenih ukru ukruenja (slobodna duljina bo bo nog izvijanja izazvanog vertikalnim djelovanjem –  djelovanjem – utjecaji  – utjecaji u ravnini) ravnini)

E 0,05 ; G 0,05

karakteristi karakteristine vrijednosti konstanti elasti nosti materijala (paralelno s vlakancima)

I y = b . H3 /12

moment tromosti popre poprenog presjeka (savijanje oko ja e osi yy-y)

I z = H . b3 /12

moment tromosti popre poprenog presjeka (savijanje oko slabije osi z -z)

G 0,05 . I T

torziona krutost popre poprenog presjeka

IT =

. b3 . H

moment torzije pravokutnog popre popre nog presjeka b/H

6

3

Torziona konstanta 1 b 1 0.63 ( ) 0.052 3 H

Kriti Kritino naprezanje izazvano savijanjem,

crit

E0, 05

l ef 

b2 h

1 0.63

G 0, 05 E0, 05

m,crit

b h

E0, 05

b 1 ( )2 h

Relativna vitkost presjeka pri savijanju

l ef 

b2 h

G 0, 05 E0, 05

rel,m

f m, k

rel , m

5

b H

m , crit

Koeficijent bo bonog izvijanja k crit (za savijane presjeke nosa a s po poetnim odstupanjem od ravnosti –  ravnosti –  po  po  poetni ekscentricitet ili tlocrtna zakrivljenost )

k crit

1 1.56 0.75 1 2rel ,m

rel , m

za 0.75 za 0.75 za 1.4

rel ,m rel ,m rel , m

1. 4 7

Popreni presjeci naprezani savijanjem s izbo avanjem – dokaz  – dokaz nosivosti presjeka obavezno uklju ukljuuje i provjeru stabilnosti pri bo bonom izvijanju (“ (“ prevrtanje”  prevrtanje”) m, d

k crit f m, d

Dokaz nosivosti presjeka izlož izloženog savijanju uklju ukljuuje i provjeru stabilnosti za obje osi tromosti: tro mosti: tromosti: m, y , d

k crit f m, y , d km

km

m, y ,d

k crit f m, y , d

m, z , d

k crit f m, z ,d m, z , d

k crit f m, z ,d

1 1

Za poprene presjeke izlož izlo žene zajednikom djelovanju uzduž uzdužnog tlaka i savijanja OBAVEZNA JE I PROVJERA m, y ,d c , 0 ,d m, z ,d km k c , y f c , 0,d k crit f m, y ,d k crit f m, z ,d STABILNOSTI  pri emu su k c,y i k c,z koeficijenti izvijanja m, y ,d c , 0 ,d m,z ,d km  prouzro  prouzroenog tla tlanom silom, a k c , z f c , 0,d k crit f m, y ,d k crit f m, z ,d k crit je koeficijent bo bonog izvijanja 8  prouzro  prouzroenog savijanjem)

1 1

4

Popre duljine izvijanja izvan ravnine Poprena deformacija nosa nosaa (GN) –  (GN) – duljine

Sustav za ukru reššetkasta ukruenje –  enje – re konstrukcija stabilizacijskog veza (podrož (podrožnice u sastavu veza i dijagonale)

Pojedina samo Pojedinana ukru ukruenja –  enja – samo  podrož  podrožnice (P), bez dijagonala, nisu  pouzdane bo bone ukrute nosa nosaa 9

Sustavi za osiguranje bo ne stabilnosti – stabilizacijski vezovi  Nosivi sustavi za prihvat vertikalnog (gravitacijskog) optere optereenja koje djeluje u ravnini konstrukcije (popre (poprena ravnina ili ravnina optere optere enja) istovremeno moraju biti u stanju prihvatiti i sve horizontalne utjecaje koji djeluju i u ravnini i izvan ravnine konstrukcije Ako to nije zajam zajameno, ovi su nosivi sustavi za sva horizontalna djelovanja nestabilni i trebaju DODATNI SUSTAV za prihvat horizontalnih utjecaja –  utjecaja –  STABILIZACIJSKI VEZ ILI SUSTAV ZA UKRU ENJE Temeljna funkcija ovog sustava jest osiguranje globalne stabilno sti konstrukcije i  prihvat horizontalnih utjecaja koji djeluju izvan ravnine vertik alnog alnog optere optereenja:

• horizontalne sile izazvane vanjskim utjecajima (vjetar, potres, sile ko koenja, sile nastale razlaganjem vertikalnih utjecaja)

• horizontalne sile izazvane reznim silama u optereenim elementima (izbo izboavanje tla tlane zone vitkih elemenata naprezanih savijanjem, sile nastale izvijanjem tla tlanih elemenata izvan ravnine –  ravnine  –  bo  bonim izvijanjem ili 10 izbo izboavanjem) avanjem)

5

Horizontalne sile nastale djelovanjem vertikalnih utjecaja na ko nstrukciju

Globalna stabilnost konstrukcije –  osigurana ako su u oba ortogonalna pravca konstrukcije – osigurana ortogonalna pravca ( popreni ili vertikalni –  izvan ravnine) vertikalni – uu ravnini i uzduž uzdužni ili horizontalni –  horizontalni – izvan  poduzete (i djeluju) konstruktivne mjere za prevenciju než neželjenih pomaka statikog sustava izazvanih horizontalnim silama pri emu je taj isti nosivi sustav u stanju prihvatiti sva izgledna gravitacijska (vertikalna) (vertikaln a) djelovanja 11

Stabilnost sustava glavnih veza a u ravnini – poprena stabilnost Statiki sustavi kinematski stabilni (nepomi ni za horizontalna djelovanja) u svojoj ravnini (ravnina optereenja)

Uzduž Uzdužnu stabilnost (izvan ravnine) osigurava sustav za ukru enje – KROVNI POPRENI I VERTIKALNI UZDU UZDUŽ ŽNI VEZ

12

6

Polož Položaj i raspored popre nih krovnih vezova u krovnoj ravnini JEDAN SUSTAV ZA STABILIZACIJU stabilizira najviš najviše ŠEST GLAVNIH  NOSA  NOSAA  Najve  Najvea je OSNA UDALJENOST VEZOVA 25.0m

Uzdužna fasada konstrukcije

  a   n    i   n   v   a   r   a   n    t   a    b   a    Z 13

“X” – elina dijagonalna ispuna

“MEKE (VITKE ili FLEKSIBILNE) eline dijagonale (iskljuivo vlano naprezane) “KRUTE” KRUTE” drvene dijagonale naprezane tlano/vlano

“N” – drvena dijagonalna ispuna

Dijagonalna ispuna krovnog popre nog stabilizacijskog veza “V” – drvena dijagonalna ispuna

14

7

“K” – drvena dijagonalna ispuna

“X” – drvena dijagonalna ispuna 15

Aktivne samo tlane dijagonale !

Aktivne samo vlane dijagonale !

Raunski model popre nog veza s krutim drvenim dijagonalama koje mogu preuzeti izmjenina optereenja (tlak/vlak)

16

8

Uzdužna stabilnost konstrukcije – izvan ravnine optere enja Uloga stabilizacijskog veza u osiguranju bo bone (uzduž (uzdužne) stabilnosti glavnog veza vezaa i globalne stabilnosti konstrukcije

Sustav za osiguranje uzduž uzdužne stabilnosti konstrukcije Vertikalni uzdužni vez

 – sprje  – sprjeava svaku než neželjenu bo bonu deformaciju konstrukcije (tzv.  pomaci izvan ravnine savijanja)

 –  preuzima  preuzima sile koje djeluju u Krovni popreni vez

uzduž uzdužnom smjeru konstrukcije (horizontalni utjecaji –  utjecaji –  popre  poprena ili lateralna djelovanja)

Vertikalni uzdužni vez 17

Primjeri izvedbe i geometrije vertikalnih uzdužnih vezova

X – ispuna veza

Reakcije krovnog poprenog veza prihvaa vertikalni uzduž uzdužni vez i predaje u temelje konstrukcije !!!

Okvir od armiranog betona (ili drvenih panela umjesto rešetkaste konstrukcije veza)

K – ispuna veza

AB – kruta ukruta

V – ispuna veza

18

9

  m    0  .    6   o    d

Geometrija vertikalnog uzdužnog veza

  m    0  .    6   o    k   e   r   p

19

   enja preduvjet je za dimenzioniranje elemenata veza !

Horizontalne sile od vjetra u ravnini krova i sile od vjetra na zabate (ili sile od potresa koje djeluju duž duž hale), te utjecaji nastali izbo izboavanjem (od vertikalnih djelovanja) zajedno ine LATERALNO ILI POPRE POPRE NO OPTERE OPTEREENJE koje se preuzima posebnim vezovima u ravnini krova –  krova –  KROVNIM POPRE POPRE NIM VEZOVIMA koji ga prenose ga prenose na VERTIKALNE UZDUŽ UZDUŽ NE VEZOVE

Vezovi su obi obino reš rešetke s "krutim" ili "podatljivim" dijagonalama –  dijagonalama – ““KRUTE” KRUTE” dijagonale mogu biti optere optereene i na VLAK ILI/I NA TLAK , pa za njih vrijede ograni ogranienja vitkosti definirane standardima za tla ne štapove U “VITKIM” VITKIM” dijagonalama mogu nastati samo VLA VLA NE sile, sile, jer njihov popre popreni  presjek (zbog velike vitkosti) uop uope ne mož može preuzeti tla tlane sile (izvijanje) 20

10

Statiki sustav prostornog rješenja stablizacijskog veza

Raunski model optereenja stabilizacijskog veza (koncentrirane sile u vorovima reš rešetkastog ukru ukruuju ujueg sustava) i na nain njihova  prenoš  prenošenja u temelje Pri montaž montaži konstrukcije stabilizacijski vezovi moraju biti ve ve na  po  poetku izvedeni, jer se ina inae mož može dogoditi da se cijela konstrukcija sruš sruši u  progresivnom modu ("š ("š pil" karata) 21

Raunski model optereenja stabilizacijskog veza (koncentrirane sile u vorovima stabilizacijskog reš rešetkastog sustava) i na nain prenoš prenošenja optere optereenja u temelje

Vw n i 1

1 B

n i 1

Wi h i

B

Wi h i

2 O sin

moment sila V w,i u odnosu na horizontalnu ravninu koja prolazi spojnicom lež ležajeva veza razmak glavnih veza vezaa = visina reš rešetke krovnog veza

 Na mjestu prijeloma (sljeme) konstrukcije veza javljaju se i vertikalne sile V w koje izazivaju dodatne momente savijanja i reakcije na lež ležajevima,  pa glavne nosa nosae (pojasevi veza) treba  provjeriti i na ove utjecaje !!! 22

11

Lateralno ili popreno djelovanje

Statiki sustav – trozglobni okvir Sile koje djeluju na cjelokupnu (prostornu) konstrukciju konstrukciju imaju imaju pproizvoljan pravac rastavljaju se na komponente Optere utjecaji koji djeluju u ravnini popre Optereenje u ravnini –  ravnini – utjecaji poprenog presjeka konstrukcije Optere Optereenje izvan ravnine (popre (poprena ili lateralna djelovanja) djelovanja) - horizontalni utjecaji 23 ije se djelovanje manifestira u ravnini okomitoj na popre poprenu ravninu konstrukcije

TLOCRT

POGLED

   Z    E    V    I    N    I            N   E    V   R    O   P    R   O    K   P    I    Z    N   E    L   V    A   I    N    K    I    Ž    T   U    R   D    E   Z    V   U

   I    N   K             E   E    J    R   S    P   E    O   R    P   P

GN

GN PODROŽNICE

TLOCRT

Dispozicija konstrukcije  –       kinematskim svojstvima glavnog vezaa ( primjer stabilizacije GN koji je u ravnini vertikalnih djelovanja stabilan sustav)

24

12

STABILIZACIJSKI VEZ OBAVEZAN U PRVOM ILI DRUGOM POLJU

VERT. POPRE NI VEZ (UKRUENJE ZABATA) HORIZONTALNE GREDE ZABATNOG ZIDA (FASADA) ZABATNI STUPOVI (POPRE NA FASADA)

HORIZONTALNE GREDE U UZDUŽNOJ FASADI VERT. UZDUŽNI VEZ - PRIHVAA REAKCIJU KROVNOG POPRE NOG VEZA I PRENOSI U TEMELJ

25

 Na mjestu negativnih momenata (podru (podru je kuta okvira) koji uzrokuju tlak u donjem dijelu presjeka nosa nosaa, potrebna je i dodatna stabilizacija koja se izvodi kao trokutasta figura (uobi (uobiajena je primjena eli elinih profila) 26

13

27

Konstruktivne mjere prevencije problema bo nog izvijanja

Posrednim putem osiguran je donji rub glavnog nosa a !!!

28

14

Djelotvoran odnos dimenzija poprenog presjeka GN kao mjera osiguranja !! 29

TEMELJENJE POPRENO STABILNIH I NESTABILNIH SUSTAVA  Nosivi sustav – glavni  – glavni nosa nosa od lameliranog ili punog drva oslonjen oslonjen na na stupove

Stupovi su upeti u temelje  –  popre  poprena stabilnost jest zajam zajamena, ena, ali su pritom sile koje stupovi prenose u temelje (i odatle u tlo) velike, a moment upetosti stupa (u temelj)  pove  poveava se s visinom 30 konstrukcije

15

Temelj mora biti u stanju prihvatiti prihvatiti sve sve sile sile koje na njega djeluju Moment M i horizontalna sila H mogu i mijenati predznak mijenati predznak (ovisno o smjeru horizontalnih djelovanje u ravnini)

“Pendl” stup Zglobna veza stupa i temelja (T2) prihvaa samo uzdužnu silu – MANJI TEMELJ

Mogui sluajevi pritiska na tlo ispod temelja

Temelj T1 je optereen vertikalnom silom (V), momentom (M) i horizontalnom silom (H) – VELIKI TEMELJ Postoji li neki ekonominiji sustav      ?

31

 Na VRLO KRUTE ZABATNE ZIDOVE mogu se preko reš rešetkastih vezova u ravnini krova OSLONITI i  popre  popreno stabilizirati svi nosa nosa   krajnjih zabatnih zidova –  zidova – uu KROVU postoji  NOVA REŠ REŠETKA (cca (cca 1/2 krova) VITKIH dijagonala 32

16

Sad svi stupovi hale mogu biti PENDL stupovi. Temelji preuzimaju samo vertikalnu silu, pa mogu biti vrlo malih dimenzija, jednako kao i stupovi koji su naprezani samo uzduž uzdužnom silom UVJET za to je postojanje krutih zabatnih zidova, a drugi je uvjet taj da hala nije  preduga  predugaka, jer deformacije uvedene reš rešetke tada mogu biti ve vee od dopuš dopuštenih.  Na kompjutorski analiziranom 3D primjeru primjene ovakvog sustava, sustava, vidljiva je ekonomi ekonominost prostornog koncepta modeliranja (uš (ušteda 2020-30% materijala) –  materijala) –  superiornost 3D koncepta u odnosu na 2D model prora prorauna Danas postoji cijeli niz konstrukcija koje su isklju ivo trodimenzionalne: ljuske, kupole, hiperboli hiperbolini paraboloidi ni paraboloidi,, razne mrež mrežaste konstrukcije, napete membrane i sli slino, gdje je neizvedivo razlu razluiti parcijalne konstrukcije koje svaka za sebe  preuzima neke sile u konstrukciji Prostorne konstrukcije karakterizira ZAJEDNI ZAJEDNIKI rad svih elemenata u  preuzimanju vanjskih sila, a dijelov dijelov       bi se osigurala njena globalna stabilnost

Sustav za popre nu stabilizaciju konstrukcije

33

POPRENO NESTABILNI (POMI NI) NOSIVI SUSTAVI Statiki sustavi kinematski nestabilni (pomini sustavi –  sustavi –  popre  popreno nestabilni) u svojoj ravnini (ravnina optereenja ili ravnina savijanja) Za osiguranje stabilnosti u ravnini (popre na stabilnost) potrebne su i dodatne lež ležajne veze ili DODATNI STABILIZACIJSKI SUSTAVI u KROVNOJ UZDUŽ UZDUŽ NOJ I POPRE NOJ VERTIKALNOJ RAVNINI Ovaj stabilizacijski sustav DODATNI je sustav uz OBAVEZNI sustav za ukruenje koji zajedno ine krovni popre ni i vertikalni uzduž uzdužni vez !!! 34

17

POPRENA NESTABILNOST

Sustav koji je oito  NESTABILAN sastoji od nosaa i dva “PENDL” PENDL” stupa

Mogue rješenje poprene stabilizacije sustava konstrukterski nam ipak nije prihvatljivo ...

Ponaš Ponašanje  popreno nestabilnog sustava  pri djelovanju horizontalnih sila ! 35

Krovni uzdužni vez Krovni popreni vez

Vertikalni popreni vez Vertikalni uzdužni vez

Osiguranje stabilnosti konstrukcije s kinematski nestabilnim glavnim veza ima (glavni nosa i na “ pendl”  pendl” stupovima) 36

18

      šina Križ Križno postavljena daš dašana oplata ( oplata (dva sloja oplate  zarotirana za 90o) u ravnini krova ili  konstrukcije Oplata se postavlja  pod kutem od 45o u odnosu na pravac  pruž  pružanja objekta SUVREMENIJI SUSTAVI su oplate od furnirskih plo furnirskih ploa, iverice (dmin = 19mm) ili OSB ploa – veza  – veza s glavnim nosaima mora biti izraunata/dokazana

37

Sustavi uzdu žnih krovnih vezova U zabatnoj ravnini mora obavezno postojati i popreni vertikalni vez koji preuzima reakcije uzduž uzdužnog krovnog veza i odvodi ih u temelje !!

Reš uzdužžni vez) Rešetkasti uzduž uzdužni stabilizacijski vez (krovni uzdu Varijante ispune uzduž uzdužnog krovnog veza A) eline –  ne – ““meke” meke” dijagonale uzduž uzdužnog veza B) Drvene –  Drvene – ““krute” krute” dijagonale uzduž uzdužnog veza 38

19

Posebna triangularna konstrukcija uzduž uzdužnog krovnog veza (za velike objekte) Vlani pojas izveden je kao  parabolino  postavljen štap iz okruglog  betonskog elika (puni okrugli  profil)

Popreni vertikalni vez

39

Vertikalni popreni vezovi Sustavi za prihvat horizontalnih utjecaja (naizmjeni nog smjera) u zabatnim (i  po potrebi njima paralelnim) ravninama konstrukcije Prihvaaju reakcije krovnih uzduž uzdužnih vezova i prenose ih u temelj !!! Statiki sustav vertikalnih popre nih vezova mož može biti raznolik: upeti stup, masivni zid od opeke ili armiranog betona, sustavi V V--stupova, reš rešetkaste 40 konstrukcije i sl.

20

  m    0  .    6   o    d

Geometrija vertikalnog popre nog veza

  m    0  .    6   o    k   e   r   p

41

  a    d    i   z   g   o   n    t   a    b   a   z    i   v   o   p   u    t   s    i   e    d   e   r    G

Zabatni horiz. vez

Rešetkasta uzdužna ukruenja – povezuju rešetkaste glavne nosae Grede uzdužne fasade

Osiguranje stabilnosti konstrukcije s kinematski nestabilnim glavnim veza ima (reš (rešetkasti glavni nosa i na “ pendl”  pendl” stupovima)

Vertikalni popreni vez

  e    d   a   s   a    f   e   n    ž   z    d   z   u    d    i    Z

Zabatni zid Ukruenja zabatnog i uzdužnog zida prenose reakcije vezova u temelje ! Zabatni zid

Krovni popre popreni i uzduž uzdužni vezovi mogu biti u ravnini gornjeg ili donjeg pojasa (ili kombinirano, ali svakako povezani) povezani) 42

21

Stabilizacija u ravnini krova

Krovni uzdužni vez Uzdužno vertikalno ukruenje

Krovni popreni vez

U objektima velikih raspona esto su potrebna i UZDUŽ UZDUŽ NA UKRU UKRUENJA  – Re  – Reššetkaste konstrukcije  postavljene su okomito na ravninu glavnih nosa nosaa

Reakcije vertikalnog poprenog veza (optereen reakcijom krovnog uzdužnog veza) prenosi se na temelje !

43

Rešetkasti stupovi u zabatnom zidu

Vertikalni uzdužni vez (uzdužna fasada)

Horizontalni vjetrovni vez u ravnini donjeg pojasa GV

Dodatna stabilizacija zabatnog zida objekata ve veih raspona Bo Bona stabilizacija reš rešetkastog etkastog nosa nosaa glavnog nosa nosaa u razini donjeg pojasa 44

22

PROSTORNA STABILNOST

– STABILIZACIJSKI VEZ – DIMENZIONIRANJE ELEMENATA I DETALJA STABILIZACIJSKOG VEZA

45

Sustavi za osiguranje bo ne stabilnosti Prostorna stabilnost glavnih nosa nosaa osigurava s horizontalnim horizontalnim stabilizacijskim vezovima ( reš rešetkasta struktura krovnog popre poprenog veza ) ili ili (  ) sli slinim konstrukcijama ( ukru ukruuju ujui plo ploasti drveni elementi, npr. ) Krovni popre popreni vezovi oslanjaju se ili na KRUTE KONSTRUKCIJE ( uzduž uzdužni zidovi, stupovi …) ili na ELASTI ELASTI NE ( popustljive ) REŠ REŠETKASTE STRUKTURE VERTIKALNIH UZDUŽ UZDUŽ NIH VEZOVA Bo Bone sile nastale izbo izboavanjem glavnih nosa nosaa prenose se PODROŽ PODROŽ NICAMA U SASTAVU KROVNOG POPRE POPRE NOG VEZA ( pojedina ( pojedinane potpore ili ukru ukruenja ) na ostale stabilizacijske vezove u krovnoj ravnini Stabilizacijski vez je ELASTI ELASTI NI ILI POPUSTLJIVI LEŽ LEŽAJ ovih potpora, a efekt  popustljivosti uzrokuje gubitak sila pridr žanja kojima se glavni nosa nosa bo  bono ukru ukruuje ( bo bona ukru ukruenja sprje sprjeavaju njegovo izvijanje izvan ravnine vertikalnih utjecaja ) Manje je uobi uobiajeno oslanjanje tla tlanih potpora na KRUTE –  KRUTE –  NEPOMI  NEPOMI NE LEŽ LEŽAJEVE ( zidovi, AB okviri … ) Za prostornu stabilnost glavnih nosa nosaa i konstrukcije u cjelini iznimno je važ važno  pravilno dimenzionirati i izvesti sustav za ukru ukruenje, a posebno to vrijedi za detalje 46  priklju  prikljuaka njegovih elemenata

23

Stabilizacijski vezovi –  elastine vezovi – elasti  prostorne (reš (rešetkaste) konstrukcije koje se  pod optereenjem od  bonog izvijanja i vjetra ( djeluje izvan ravnine vertikalnih utjecaja ) deformiraju u vlastitoj ravnini

POTPORE NA ELASTI NIM LEŽAJEVIMA 47

PROSTORNA STABILIZACIJA NOSIVOG SUSTAVA Poprena ukruenja tlanih elemenata, kao i nuž nužno potrebno osiguranje krutosti cijele konstrukcije , preduvjet su otklanjanja mogunosti kolapsa konstrukcije ( ili njenih dijelova ) izazvanog gubitkom ravnotež ravnoteže ili prevelikim deformacijama Za dimenzioniranje poprenih ukruenja ( pojedinanih ili posebnih konstruktivnih sklopova ) mjerodavna je najnepovoljnija kombinacija djelovanja prouzro ena, iz , i utjecajem po etnih imperfekcija ( geometrijskih i strukturalnih ) kao i deformacija analiziranih prema teoriji II. reda

Dodatna naprezanja izazvana imperfekcijama i deformacijama, kao i komponente nastale klizanjem spojnih sredstava , t  analizirati 48

24

POJEDINANA POPRENA UKRUENJA ILI POTPORE TLA NIH ELEMENATA Za prora proraun projektiranih vrijednosti ( mjerodavnih za dimenzioniranje ) tla tlanih sila, Fd , u pojedina pojedinanim popre poprenim ukru ukruenjima tla tlanih elemenata ili elemenata optere optereenih na savijanje kojima treba sprije iti mogu mogunost prekomjernog  bo  bonog izvijanja ( prevrtanja ) vrijede sljede sljedei izrazi: Fd

N d / 50

ukru ukruenja od punog drva ( PD )

Fd

N d / 80

ukru ukruenja od lijepljenog lameliranog drva ( LLD )

Po Poetno odstupanje od ravnosti ( e – ekscentricitet  – ekscentricitet ili tlocrtna zakrivljenost ) tla tla    nih ukru ukruenja ( gdje je a razmak popre poprenih  pridr žanja ili ukru ukruenja ), ograni ogranieno je vrijednostima: e a / 300

elementi od punog drva ( PD )

e a / 500

elementi od lijepljenog lameliranog drva ( LLD ) 49

Minimalna krutost svakog pojedina pojedina nog popre poprenog ukru ukruenja ( PODROŽ PODROŽ NICE U SASTAVU VEZA ) definira se kao: 2

C ks m a EI

a

EI 3

ks

2 1 cos

m

 broj polja iji je raspon jednak razmaku popre nih ukru ukruenja razmak pojedina pojedinanih popre poprenih ukru ukruenja krutost pri savijanju u pravcu ukru ukru enja

E E0 , 05 f m ,d / f m , k

50

25

Primjeri pojedinanih ukruenja tlanih elemenata

51

STABILIZACIJSKI VEZOVI – SUSTAVI ZA UKRUENJE Temeljna funkcija sustava za popre no ukruenje ( stabilizacijskog veza )  je spreavanje nestabilnosti ili prekomjernog bo nog izvijanja glavnih nosaa (vezaa) konstrukcije  Naprezanja prouzro ena geometrijskim i konstrukcijskim nesavr šenostima, te time izazvanim neravnostima koje uklju uju i doprinos svakog vornog spoja, moraju se uzeti u obzir  Sile u elementima stabilizacijskog veza, mjerodavne za dimenzioniranje, dimenzioniranje, moraju se odrediti na temelju najnepovoljnije kombinacije po etnih strukturalnih imperfekcija te izazvanih neravnosti Kad je sklop nekoliko istih nosa      no  povezan u sustav koji jam koji jami kontinuiranu raspodjelu horizontalnog optereenja, enja, onda se projektirane vrstoe ( mjerodavne za kontrolu nosivosti ) mogu pove mogu poveati koeficijentom raspodjele optere enja, k ls 52

26

Ako se ne zahtijeva detaljnija analiza, ali su ispunjeni svi nav edeni zahtjevi, vrijednost ovog faktora usvaja se prema sljede em izrazu:

k ls = 1.1 sustav za raspodjelu optere optereenja projektiran je tako da mož mo že prihvatiti sva stalna i promjenjiva djelovanja − svaki element sustava za raspodjelu optere enja kontinuirano prolazi  preko najmanje dva polja ( raspon polja jest razmak popre poprenih pridr žanja ) − svi vorovi ( mjesta priklju prikljuaka popre poprenih pridr žanja ) funkcionalno funkcionalno su  −

Opis sklopa elemenata i sustava raspodjele popre nog optereenja Sk lo p elem enta

Sus tav za r as po d jel u opter e 

K r o v n e i m e    raspona do 6.0m)

Pl o   

Rešetkasti krovni nosa    

Obra     

K r o v n i n o s a    

Obra    

Zidni nosa     

Obloge i pokrovne plo      je d ne s tr an e 53

Punostijeni ili reš rešetkasti glavni nosa i sa sustavom za popreno ukruenje ( horizontalni stabilizacijski vez )

n – broj GN naprezanih punom vrijednošu kritine sile bonog izvijanja (Nd)

54

27

STABILIZACIJSKI VEZOVI – DIMENZIONIRANJE Za niz od n paralelnih punostijenih ili reš rešetkastih nosa nosaa optere optereenih savijanjem koji zahtijevaju popre poprena pridr žanja u središ središnjim vorovima ( izm izm  ž žajeva )     sustav za popre popreno ukru ukruenje ( stabilizacijski vez ) Stabilizacijski vez dimenzionira se na djelovanja horizontalnog ( lateralnog ili  popre  poprenog ) optere optereenja od bo od bonog izvijanja, izvijanja, qd i popre  poprenog optere optereenja vjetrom, vjetrom, qw,d, te mora biti u stanju prihvatiti i raspodijeliti ova optere optereenja po jedinici duljine

Projektirana vrijednost horizontalnog optereenja od bonog izvijanja, izvijanja, qd , koje   :  prihvaa JEDAN KROVNI POPRE  NI VEZ  

qd L n

kl

n Nd 30 L

kl

min .

1 15 / L

osni raspon stabilizacijskog veza ≈raspon glavnog nosa nosaa  broj glavnih nosa nosaa konstrukcije izlož izloženih punom enih punom djelovanju tla tlane sile N sile Nd

N d srednja projektirana vrijednost tla tla ne sile u popre popreno pridr žanom elementu ( pojas veza –  glavni nosa veza – glavni nosa konstrukcije )

55

Srednja vrijednost projektirane tla ne sile, Nd, u popreno pridr žanom elementu, ( GLAVNI PUNOSTIJENI NOSA KONSTRUKCIJE ) o  : Nd kcrit

Md h

(1 k crit )

Md h

koeficijent bo bonog 1 za 0.75 rel , m izvijanja, gdje je k crit 1.56 0.75 rel ,m za 0.75 1.4 rel , m relativna vitkost 2 1 rel ,m za 1.4 rel , m    za neukru neukruen nosa nosa ( bo bono pridr žan smatra samo na lež le žajevima ), a djelotvorna je duljina savijanja za sva horizontalna djelovanja  jednaka rasponu nosa nosaa, lef  = L  projektirana vrijednost ( mjerodavna za dimenzioniranje ) najve najveeg momenta savijanja izazvanog vertikalnim djelovanjem ( Md = My,d ) visina nosa nosaa (za nosa nosae promjenjive visine, mjerodavan je  presjek u tre treini raspona nosa nosaa) 56

28

Srednja vrijednost projektirane tla ne sile Nd u popreno pridr žanom elementu, ( GLAVNI REŠ REŠETKASTI NOSA KONSTRUKCIJE  )),   : N d (1 k crit )

kcrit

Od , i nO

koeficijent bo bonog izvijanja, gdje je 1 za 0.75 rel ,m relativna vitkost k crit 1.56 0.75 rel ,m za 0.75 rel ,m 1.4 na savijanje 1 2rel ,m za 1.4 rel ,m   neukru neukruen gornji pojas reš rešetkastog nosa nosaa, pri a, pri emu je lef  = L, ( lef   je razmak bo bonih ukru ukruenja za horizontalno djelovanje koji tada odgovara rasponu reš rešetkastog nosa nosaa, L )

Od,i / nO  projektirana vrijednost (mjerodavna za dimenzioniranje) pros je pros jene tla tlane sile u gornjem pojasu reš rešetkastog glavnog nosa nosaa ( nO je broj polja gornjeg pojasa ) od vertikalnog djelovanja 57

HORIZONTALNO OPTEREENJE OD VJETRA NA ZABAT Izvedba zabata konstrukcije ovisi o vrsti glavnog nosa a i potkonstrukcije i potkonstrukcije na koju se oslanja

a) Ako je glavni veza konstrukcije okvirni drveni sustav (ili je okvirni sustav iji je glavnim drveni nosa  oslonjenim na AB ili eline stupove), zabati se prete pretežžno izvode kao sekundarni sustav zabatnih stupova i greda koje nose pokrov ( tzv. “meki” meki” ili “fleksibilni” fleksibilni” zabat ) Realna je pretpostavka kako se u tom sluaju optereenje od vjetra na zabat    ukruenja u krovnoj ravnini ( stabilizacijski vezovi ) i temelje Sudjelujua povr šina zabata koja u tom sluaju preuzima horizontalno optereenje drvene konstrukcije vjetrom na zabat jest A z,w = A zab / 2

A zab

W zab

58

29

 b) Ako se glavni nosai konstrukcije oslanjaju na AB potkonstrukciju AB potkonstrukciju,, a krajnji se nosai nalaze iznad krutih zabatnih zidova, zidova, pokrov se u zabatnoj ravnini polaž polaže samo po visini glavnog nosaa Realna je pretpostavka kako u tom sluaju optereenje od vjetra na krutu zabatnu ravninu  preuzima AB okvirna  pokonstrukcija ( koju treba  proraunati za to optereenje )

“meki”zabat

A zab

W zab

Sudjelujua povr šina zabata koja Kruti AB zabat u tom sluaju preuzima horizontalno optereenje drvene konstrukcije vjetrom na zabat jest A z,w = A zab A zab jest povr šina “mekog” mekog” zabata ( prema oznakama na slikama ) !!! 59

c) Ako su glavni nosai konstrukcije oslanjeni na AB potkonstrukciju AB potkonstrukciju,, a krajnji nosai nisu iznad krutih zabatnih zidova ( na AB serklaž serklaže se oslanjaju krajnje podrož podrožnice konstrukcije ), onda se cijela ravnina zabatnog zida mož može smatrati krutom Realna je pretpostavka kako u tom sluaju optereenje od vjetra na krutu zabatnu ravninu u cjelini  preuzima AB okvirna  pokonstrukcija ( koju treba  proraunati za to optereenje ) Drvena konstrukcije ( manje krutosti u odnosu na AB konstrukciju ) u tom slu aju ne  preuzima nikakvo optereenje vjetrom na zabat

A zab = 0 Kruti AB zabat

W zab

Sudjelujua povr šina zabata za prihvat za prihvat lateralnog optereenja drvene konstrukcije vjetrom na zabat tada je A z,w = 0

60

30

Ukupno lateralno ili bo no djelovanje od vjetra na zabat koje preuzimaju svi krovni popre ni vezovi u konstrukciji mož može se izraziti kao: q w ,d

wd

Az ,w L

qw,d

ukupno prora proraunsko optere optereenje vjetrom na zabat; [ kN/m] kN/m]

A z,w

sudjeluju sudjelujua povr šina zabata za  za     horizontalnog optere optereenja od vjetra na zabat; [m 2] osni raspon ( projekcija ) krovnog popre poprenog veza; veza; [m]

L

q w ,d n

q w ,d qw,d

 prora  proraunsko optere optereenje vjetrom na zabat koje prihva a JEDAN KROVNI POPRE POPRE NI VEZ

n

ukupan broj krovnih popre poprenih vezova u konstrukciji

61

HORIZONTALNI UTJECAJ TRENJA VJETRA PO KROVU Udio poprenog optereenja vjetrom koji djeluje u ravnini krovne plohe, a oituje se kao trenje, ovisi o veli ini krovne povr šine, Ak  Iznos ovog optere enja koje preuzimaju SVI KROVNI POPRE  NI VEZOVI      : w tr

C w0

Ak L

C = 0.01 koef . oblika za djelovanje vjetra u ravnini krovne povr šine (trenje) w0

optere /m2] optereenje vjetrom ovisno o visini objekta i klimatskoj zoni; [kN [kN/m

Ak

 povr šina krovne konstrukcije; konstrukcije; [m2]

L w tr,1

osni raspon krovnog popre poprenog veza; veza; [m] horizontalno optere optereenje trenjem vjetra za jedan za jedan krovni popre popreni vez

w tr ,1 n

w tr  / n

ukupan broj krovnih popre poprenih vezova u konstrukciji

62

31

Projektne kombinacije horizontalnih djelovanja Kombinacije vertikalnih djelovanja  djelovanja     šnjih sila ( Md i Od,i ) mjerodavnih pri prora proraunu projektirane vrijednosti tla tlane sile N sile Nd u  pridr žanom elementu stabilizacijskog veza ( za       unska vrijednost horizontalnog djelovanja prouzro djelovanja prouzroenog bo enog bonim izvijanjem glavnog nosa nosaa konstrukcije –  konstrukcije –  pojasa  pojasa veza ) i horizontalnog djelovanja vjetra: vjetra:

Koeficijenti kombinacije u ra unskoj kombinaciji s dva promjenjiva djelovanja  — 

snijeg (Q (Qk,s ):

ψ0,1 = 0,70

 — 

vjetar (Q (Qk,w ):

ψ0,2 = 0,60

 – 

Opi oblik prora unske kombinacije djelovanja G, j

G k , j

Q ,1

Q k ,1

i 1

Q, i

1, i

Qk ,i

63

Kombinacija 1.

dva promjenjiva djelovanja: vertikalna djelovanja ( “stalno” stalno” + “snijeg” snijeg” ) + horizontalno horizontalno djelovanje ( “vjetar” vjetar” )

q y,d = 1,35 ·Gk,j + 1,5 ·Qk,s q w,d = 0,6 · 1,5 · Qk,w

Kombinacija 2.

 – vertikalna  – vertikalna djelovanja na nosa nosa   – horizontalno  – horizontalno djelovanje vjetra

dva promjenjiva djelovanja: vertikalno djelovanje ( “stalno” stalno” ) + horizontalno djelovanje ( “vjetar” vjetar” ) + vertikalno djelovanje ( “snijeg” snijeg” )

q y,d = 1,35 ·Gk,j + 1,5 ·0,7 · Qk,s  – vertikalna  – vertikalna djelovanja na nosa nosa   – horizontalno q w,d = 1,5 ·Qk,w  – horizontalno djelovanje vjetra →  jedno promjenjivo Kombinacija 3.  →  jedno promjenjivo djelovanje: vertikalno djelovanje

( “stalno” stalno” + “snijeg” snijeg”)

q y,d = 1,35 ·Gk,j + 1,5 ·Qk,s

 – vertikalna  – vertikalna djelovanja na nosa nosa 

64

32

   unske kombinacije (1, 2 ili 3) koja daje daje najvee vrijednosti horizontalnih djelovanja na jedan stabilizacijski vez konstrukcije maxMy,d

 – max  – max.. moment savijanja u pojasu veza od od vertikalnih djelovanja na glavni nosa nosa konstrukcije ako je on punostijeni on punostijeni nosa nosa raspona L

Od,i / nO  –  prosje  prosjena vrijednost tla tlane sile u pojasu veza od vertikalnih djelovanja na glavni nosa  konstrukcije ako je on reš rešetkasti nosa nosa raspona L

Za dimenzioniranje elemenata stabilizacijskog veza treba primije niti  pravila dimenzioniranja odgovarajueg standarda !!!  –  eline dijagonale veza treba dimenzionirati EC3 normi !!! 65

Unutraš Unutrašnje sile u pojasu veza od vertikalnih djelovanja ( Md ili ΣOd,i / nO ) i  pripadne vrijednosti pojedinih horizontalnih utjecaja ( q d i q w,d ) p p , , za  prora  proraun mjerodavnih RA RAUNSKIH VRIJEDNOSTI HORIZONTALNIH DJELOVANJA NA JEDAN KROVNI POPRE POPRE NI VEZ KONSTRUKCIJE maxMy,d ili

Nd

qd

qw,d

qd + qw,d

[kN]

[kN/m]

[kN/m]

[kN/m]

Od,i / nO

[kNm] ili [kN]

Kombinacija 1 Kombinacija 2 Kombinacija 3 F1

F2

O O11

D D11

F3

O O22

V  V 44

F2

O O22

D D33

V  V 33

V  V 22

F3

O O33

D D33

D D22

 V   V 11

F3

O O33

D D11

D D22

V  V 33

F1

O O11

V  V 11

 V   V 22

hh

α1 U U11

a1

U U22

a2

U U33

a2

U U33 ll

U U22

U U11

L

Primjer opeg statikog sustava rešetkaste strukture stabilizacijskog veza “X”- eline66ispune

33

Vrijednosti koncentriranih sila u vorovima reš rešetkaste konstrukcije stabilizacijskog veza s VLA VLA NIM DIJAGONALAMA ( ai – rasponi  – rasponi polja stabilizacijskog veza )

F1 = ( q d + q w,d ) ⋅ (a1 ) / 2 F2 = ( q d + q w,d ) ⋅ (a1 + a2 ) / 2 F3 = ( q d + q w,d ) ⋅ (a2 ) / 2  –  Najve  Najvea tla tlana sila u vertikalama reš rešetke veza V1 ( odgovara vertikalnoj reakciji stabilizacijskog veza za horizontalno djelovanje, q d + q w,d )

SV1,d = R v,d = ( q d + q w,d ) / 2 = ( ΣF1 + ΣF ) / 2  –  Najve  Najvea vla vlana sila u dijagonalama re šetke veza D1

SD1,d = ( R v,d - F1 ) / sin α1  –  Najve  Najvea tla tlana / vla vlana sila u pojasu reš rešetke veza U3 = - O3

SU3,d = -SO3,d = Mz,d / h = 0,125 ⋅ ( q d + q w,d )2 ⋅ L / h 67

 – Dimenzioniranje pojasa stabilizacijskog veza –  veza –  provjera  provjera nosivosti na koso savijanje s bonim izvijanjem i tlak s izvijanjem

 – Dimenzioniranje  – Dimenzioniranje tlanih vertikala stabilizacijskog veza –  veza –  provjera  provjera nosivosti na tlak s izvijanjem i savijanje ( od vertikalnog djelovanja ), a na mjestu  prikljuka vertikala treba provjeriti i nosivost na tlak okomito na vlak anca anca za presjek glavnog nosaa )  – Dimenzioniranje  – Dimenzioniranje vlanih dijagonala stabilizacijskog veza –  veza –  provjera  provjera nosivosti na vlak ( prema normi za eline konstrukcije –  vrijedi za “meke” konstrukcije – vrijedi meke” dijagonale veza ili prema normi za drvene konstrukcije –  konstrukcije – ““krute” krute” drvene dijagonale “X”, “V” ili “ N”  N” – ispune )  – Dimenzioniranje  – Dimenzioniranje tlanih dijagonala stabilizacijskog veza –  veza –  provjera  provjera nosivosti na tlak s izvijanjem ( prema normi za drvene konstrukcije –  konstrukcije – ““krute” krute” dijagonale veza “X”, “V” ili “ N”  N” – ispune )  – 

Krute su dijagonale naprezane tlano/vlano ( izmjenini utjecaji ), pa se provjere naprezanja temelje na sljede im vrijednostima reznih sila: Ft,d = Ft,d(i) Fc,d = Fc,d(i) t,d(i) + 0,5 ⋅ Fc,d(i) c,d(i) c,d(i) + 0,5 ⋅ Ft,d(i) t,d(i)

68

34

 – Dokaz nosivosti s provjerom stabilnosti glavnog nosa a koji je i tlani pojas stabilizacijskog veza, zasnovan je na sljede im vrijednostima reznih sila:

My,d

ra raunska vrijednost momenta savijanja u mjerodavnom presjeku nosa nosaa izazvana vertikalnim djelovanjem

Mz,d

ra raunska vrijednost momenta savijanja u mjerodavnom presjeku nosa nosaa od horizontalnog djelovanja ( o o    nosa nosa iji broj polja odgovara geometriji stabilizacijskog veza )

( Nc,d + Sd ) ra raunske vrijednosti tla tlanih uzduž uzdužnih sila u mjerodavnom presjeku nosa  0 ) i horizontalnim nosaa izazvanih vertikalnim ( Nc,d  djelovanjem pri emu njime prouzro prouzroena uzduž uzdužna sila mož može imati izmjeni izmjeni        Sd = SO,d + 0,5 ⋅ SU,d

Za proraun prema HRN normi, momentima savijanja treba  pridruž  pridružiti odgovarajue oznake osi tromosti !!! 69

 – Dokaz nosivosti glavnog nosa a koji je i vla ni pojas stabilizacijskog veza, treba provesti za sljedee vrijednosti reznih sila: My,d ra raunska vrijednost momenta savijanja u mjerodavnom presjeku nosa nosaa izazvana vertikalnim djelovanjem

Mz,d  0

ra raunska vrijednost momenta savijanja u mjerodavnom presjeku nosa nosaa od horizontalnog djelovanja

( Nt,d + Sd ) ra raunske vrijednosti vla vlanih uzduž uzdužnih sila u mjerodavnom presjeku nosa  0 ) i horizontalnim nosaa izazvanih vertikalnim ( N (  Nt,d  djelovanjem pri emu njime prouzro prouzroena uzduž uzdužna sila mož može imati izmjeni izmjeni         Sd = SU,d + 0,5 ⋅ SO,d

Za proraun prema HRN normi, momentima savijanja treba  pridruž  pridružiti odgovarajue oznake osi tromosti !!! 70

35

 – Dokaz nosivosti s provjerom stabilnosti vertikala stabilizacijsk og stabilizacijsk og veza ( podrož podrožnice u sastavu veza ), zasnovan je na sljedeim vrijednostima reznih sila:

My,d

ra raunska vrijednost momenta savijanja oko ja e osi koso savijanog mjerodavnog presjeka izazvana komponentom vertikalnog djelovanja ( ve vea vrijednost )

Mz,d

ra raunska vrijednost momenta savijanja oko slabije osi koso savijanog mjerodavnog presjeka izazvana komponentom vertikal nog djelovanja ( manja vrijednost )

 Nc,d = SV,d ra raunska vrijednost uzduž uzdužne sile u vertikali veza izazvana horizontalnim djelovanjem od bo bonog izvijanja i vjetra ( za krajnje vertikale stabilizacijskog veza jest SV,d = max.SV,d ) Momenti savijanja u krajnjim vertikalama veza imaju polovi ne vrijednosti jer su one izlož susjedna vertikala izložene vertikalnom djelovanju polovi polovinog intenziteta –  intenziteta – susjedna veza ima manju uzduž uzdužnu silu, ali puni intenzitet naprezanja savijanjem !!!

Za proraun prema HRN normi, momentima savijanja treba pridruž pridružiti odgovarajue oznake osi tromosti !!!

71

Dimenzioniranje elinih dijagonala veza – prema EC3 normi  – dokaz  – dokaz nosivosti vla vlane dijagonale od okruglog eli elinog profila ( eli elini vijak,  prora  proraunska vrijednost vla vlane sile jest Ft,Sd = Nt,Sd ) Ft, Rd 0,85

0,9 f ub A s

0,85

Mb

0,9 f ub A s 1, 25

Ft ,Sd Ft,Rd

1,0

 – dokaz  – dokaz nosivosti matice vijka N pl, Rd N t, Rd min . N u,Rd

A f y

A f y 1,1 M0 0,9 A net f u 0,9 A net f u 1, 25 M2

N t ,Sd N t, Rd

1,0

0,85 f u = f ub f y

koef . redukcije za eli elini profil koji nije tipski proizvod vla vlana vrsto vrstoa elika odabrane kvalitete granica te teenja elika odabrane kvalitete

A = Anet As  ≈ ≈0,7A

 povr šina tijela vijka ( ≈d2 ·π / 4 ) → TABLICE  povr šina jezgre vijka → TABLICE

72

36

GRANINO STANJE UPORABLJIVOSTI – PROVJERA HORIZONTALNOG PROGIBA VEZA Horizontalni ( u ravnini krova ) progib u sredini raspona stabil izacijskog veza izazvan poprenim ( lateralnim ili bo nim ) optere enjem ( qd, ili qw,d ) i to kad ono samostalno djeluje, ne smije biti vei od:

uges l / 700 Ukupni horizontalni progib od bo nog optereenja koje ukljuuje zajedniko djelovanje optereenja od bonog izvijanja (qd), te svakog drugog horizontalnog optere enja ( npr. qw,d ), ne smije biti vei od:

uges l / 500

73

DETALJI PRIKLJU ENJA ELINIH DIJAGONALA VEZA

74

37

75

76

38

1 - elini lim za vezu elemenata ispune 2 - elini limovi za vezu “mekih” dijagonala

3 – dijagonale veza (puni okrugli eli elini  profil 4 – napinjalke 5 – vijak  6 – nosivi vijci (za vezu  podrož  podrožnica) nica) 7 –  eli eline papu papue  podrož  podrožnica

Uobiajeni profili elinih (vitkih) dijagonala veza su φ20 –  20 –  φ36mm 77

78

39

DETALJI PRIKLJUENJA DRVENIH DIJAGONALA VEZA

79

80

40

ELINI L-PROFIL

VIJAK LIM MOŽDANIK S VIJKOM

LIM

ELINI L-PROFIL GLAVNI NOSA

MOŽDANIK S VIJKOM GLAVNI NOSA ELINI L-PROFIL LIM DRVENE DIJAGONALE VEZA

81

82

41

83

84

42