PREUZETO IZ: Mali biznis u Bosni i Hercegovini, Grupa autora, Ekonomski institut Sarajevo i SEED, Sarajevo, septembar 2001.
X – POSLOVNI (BIZNIS) PLAN 1. POJAM I NAMJENA POSLOVNOG PLANA Poslovni, tj. biznis plan (business plan) je pisani dokument koji sadrži cjelovito i detaljno razra đeno obrazloženje o ulaganjima u posao (biznis), s pr(ocjenom) o čekivanih efekata u odre đenom budućem vremenu. Svaka poslovna ideja ili poduhvat, bilo da se radi o malom ili velikom biznisu, zahtijeva izradu biznisplana. Poslovni plan pruža brojne odgovore vezane za pitanja kao što su: Šta je predmet i ko je nosilac poduzetni čkog poduhvata? Koje su tržišne mogu ćnosti, posebno u pogledu plasmana, planiranog proizvoda i/ili usluge, uklju čujući i razradu ostalih marketinških aktivnosti? Koji će i kakav biti oblik (pravni i vlasni čki) organiziranja biznisa? Koje resursne i materijalne inpute zahtijeva planirani program ponude( zemljište, objekti, oprema, kadrovi, sirovine, energija i dr.)? Makro i mikrolokacija djelatnosti predvi đene programom? Aspekt zaštite i o čuvanja životne i radne sredine? Period (dinamika) implementacije i eksploatacije (vrijeme trajanja) programa? Kakva i kolika ulaganja su neophodna za implementaciju biznisa i kako ih obezbijediti? Kakvi su i koliki finansijski i drugi efekti, stati čki i dinami čki, programa?
Namjena biznis-plana može biti višestruka, a njegovi korisnici su: a) Preduzetnici i vlasnici preduze ća , s obzirom da su u njemu sadržane informacije i smjernice za pokretanje, finansiranje, menadžment menadžment (organiziranje,vo (organiziranje,vo đenje i kontrola) i razvijanje budu ćeg biznisa; b) Potencijalni poslovni partneri, bankari i drugi finansijeri, jer iz biznis plana mogu uo čiti zašto i da li im se isplati ulagati u planirani biznis, tako đer im služi i za pr(ocjenu) finansijskih efekata programa i boniteta nosioca konkretnog preduzetni čkog poduhvata. Pored navedenih, mogu ći korisnici biznis plana su i potencijalni menadžeri i konsultanti preduze ća, kao i društvena zajednica. 2. SADRŽAJ POSLOVNOG PLANA Standardni sadržaj poslovnog(biznis) plana, uz obavezno isticanje naslovne strane i sadržaja, obuhvata prezentaciju i analizu sljede ćih dijelova: Sažetak biznis plana Informacije o nosiocu programa Analizu tržišta Tehničko-tehnološku analizu Organizaciju Organizaciju poslovanja Analizu lokacije Analizu životne i radne sredine Finansijsku analizu Ocjenu efikasnosti i uspješnosti Priloge
1
U zavisnosti od specifi čnosti i konkretnog proizvodnog i/ili uslužnog programa, pored navedenih mogu ća su proširenja sadržaja konkretnog biznis plana. Metodološki je uputno raditi biznis-plan u etapama. Najbolje je za konkretnu poslovnu ideju ili poduhvat izraditi tzv. preliminarni ili probni biznis-plan. U njemu treba: objasniti svrhu i namjenu poduhvata; analizirati mogućnosti prodaje proizvoda i usluga, uz identifikaciju glavnih kupaca i prodajnih cijena, kao i konkurencije; analizirati mogu ćnosti nabave materijalnih inputa, uz identifikaciju dobavlja ča i nabavnih cijena; procijeniti neophodna ulaganja u osnovna (zemljište, objekti i oprema) i obrtna sredstva; procijeniti bilans uspjeha, odnosno prihode i rashode, i drugo. Kako svaki posao u sebi nosi i odre đene faktore rizika, njihov zna čajan uticaj u mnogome se relativizira izradom preliminarnog poslovnog plana. Ukoliko probni biznis-plan ukaže na „isplativost“ ideje i poduhvata, odnosno biznisa, tek tada je opravdano uložiti vrijeme i novac u biznis plan, a na kraju i u planirani konkretan posao. 3. POSLOVNI (BIZNIS) PLAN „IZGRADNJA POGONA ZA PUNJENJE I PAKOVANJE JESTIVOG ULJA“ -Prakti č ni primjer3.1. Sažetak poslovnog plana
1. 2. 3. 4.
Nosilac projekta: Naziv projekta: Cilj: Karakteristike prodajnog tržišta
5. Karakteristike nabavnog tržišta: 6. Tehnološko-tehni čke osobine projekta 7. Lokacija: 8. Broj zaposlenih: 9. Ukupna ulaganja 9.1. Ulaganja u stalna sredstva 9.2. Ulaganja u obrtna sredstva 10. Izvori finansiranja 10.1. Vlastita sredstva 10.2 Kredit 11. Neto dobit/Ukupna ulaganja 12. Vrijeme povrata ukupnih ulaganja
„NESEL Co“ doo Sarajevo Punjenje i pakovanje jestivog ulja Nabavka opreme Uvijek prisutna potražnja za jestivim uljima, zna čajan uvoz jestivih ulja. Prisutni dobavlja či jestivih ulja iz Ma đarske, Slovenije, Slovačke,... Poluatomatizirana linija za punjenje i pakovanje jestivog ulja. Tehnološki proces zaokružen Kanton Sarajevo 6 radnika 219.650 KM (DEM) 100,0% 170.650 KM (DEM) 77,7% 49.000 KM (DEM) 22,3% 219.650 KM (DEM) 100,0% 51.650 KM (DEM) 23,5% 168.000 KM (DEM) 76,5% 60-40% 3 godine
3.2. Osnovne informacije o nosiocu projekta i svrha investiranja
Nosilac projekta, odnosno investitor je preduze će „Nesel Co“ doo kojeg je osnovao g. S. Nedžad iz Sarajeva . Ovo preduzeće, kao i ideja za projektom punjenja i pakovanja jestivih ulja nastalo je kao posljedica želje g. S. Nedžada da osnuje i pokrene svoj vlastiti biznis. Gospodin Nedžad je po profesiji mašinski tehni čar i već četiri godine uspješno se bavi trgovinom na malo. Uspješno posluje u dva minimarketa u Sarajevu, od kojih je jedan iznajmljen i jedan u njegovom vlasništvu, čija vrijednost je procijenjena na 90.000 KM. Porodi čni je čovjek s troje djece. 2
Uvid u rezultate poslovanja i finansijske pokazatelje dosadašnjeg poslovanja može se izvršiti na osnovu dostavljenih izvoda iz poslovnih knjiga i ovjerenih poreskih obrazaca uplata, koji čine sastavni dio ovoga biznis-plana kao i kreditnog zahtjeva. Ti podaci nedvojbeno ukazuju na pozitivne rezultate poslovanja u proteklim godinama, kao i raspoloživi kapital i obaveze. Ideja da se pokrene ovaj projekat kod gospodina S. Nedžada nastala je nakon višemjese čnog praćenja i analiziranja tržišta prehrambenih proizvoda, s jedne strane, i njegovih nastojanja i traganja da mu budu ći biznis, odnosno proizvod spada u krug svakodnevnih potreba potroša ča, da taj biznis ne zahtijeva zna čajna materijalna ulaganja, kao i to da proizvod po svojoj cijeni i kvalitetu bude dostupan svima. Kao što se može vidjeti, težnja je bila da se svi eventualni rizici pokretanja i implementiranja ovog projekta predvide i svedu na što manju mjeru. Na osnovu navedenog o nosiocu projekta, može se zaklju čiti da se radi o preduze ću sa značajnim poslovnim i razvojnim mogu ćnostima i preduze ću o kome vrsta vlasništva i menadžerska ekipa garantuju efikasnu implementaciju planiranog projekta punjenja i pakovanja jestivog ulja, te uspješno poslovanje i vo đenje firme. Svrha i predmet projekta „PUNJENJE I PAKOVANJE JESTIVOG ULJA“ je investiranje u: a) Adaptaciju i ure đenje proizvodnih i prate ćih prostora, ukupne površine od oko 200 m², za namjenu punjenja-flaširanja jestivih ulja. Prostor će biti iznajmljen po cijeni od 2.400 DEM mjesečno, a sva ulaganja u njegovu adaptaciju bi će anulirana za troškove zakupa b) Nabavka i instaliranje proizvodne opreme za punjenje i pakovanje jestivih ulja kapaciteta od 3000 litara na sat, koja se sastoji iz linije punjenja boca sa spremnicima za rinfuzno ulje, uređaja za etiketiranje boca i ure đaja za zbirno pakovanje od po 6 boca. Detaljnije o tehnologiji punjenja i odabranoj opremi vidjeti iz prospekata proizvo đača opreme „Foodmac“ iz Italije. c) Nabavka dostavnih vozila, sirovina, ambalaže i ostalog. Period implementacije programa je 6 mjeseci. Planira se da redovna proizvodnja (punjenje i pakovanje jestivih ulja) otpo čne sa januarom 2002. godine. Firma „Nesel Co“ doo izra đuje svoj biznis-plan kao investicijsku studiju koja će mu poslužiti kao dokaz isplativosti poduhvata i obrazloženje kreditnog zahtjeva prema Investicijskoj banci Federacije BiH. 3.3. Analiza tržišta 3.3.1. Tržište prodaje 3.3.1.1. Opis proizvoda, identifikacija potreba i procjena tržišnog potencija (potražnje)
Rafinisana jestiva ulja kao proizvod, čije je punjenje i pakovanje predmet ovog projekta, u samom je vrhu osnovnih i prioritetnih prehrambenih proizvoda – životnih namirnica svakodnevne upotrebe, odnosno potrošnje. Namijenjena su svakodnevnoj potrošnji u doma ćinstvima, ugostiteljskim objektima i prehrambenoj industriji. Najve će učešće u ponudi bi će suncokretovo ulje. Kvalitet proizvoda kontinuirano će pratiti kompetentna ustanova Zavod za zdravstvenu zaštitu BiH. Rok upotrebe flaširanog ulja je 12 mjeseci. Potrebe i tržišni potencijal, odnosno ukupna tražnja za jestivim uljem je stabilna sa tendencijom stalnog rasta. Taj rast se ostvaruje po nekoliko osnova: po osnovu rasta broja potroša ča, stanovništva i drugih korisnika (ugostiteljstva, industrije prehrambenih proizvoda i sl.), po osnovu rasta životnog standarda, kao i po osnovu preferiranja potrošnje namirnica biljnog porijekla i sl. 3
Zavod za statistiku BiH procijenio je da su mjese čne potrebe prosje čnog bosanskohercegovačkog stanovništva 3,5 lita jestivog ulja (oktobar 2000.), kao i da će ove potrebe narednih godina pokazivati tendenciju rasta. Na osnovu analize broja doma ćinstava na teritoriji BiH i prosje čnih potreba, godišnja potrošnja doma ćinstava se može procijeniti na oko 40 miliona litara jestivog ulja. Procjenjuje se da će se potrebe Federacije BiH kretati u narednih 5 godina u obimu oko 25 miliona litara jestivog ulja godišnje. Ugostiteljske radnje i objekti grupne ishrane (bolnice, đački i studentski domovi i sl.) zna čajan su konzument jestivog ulja. Procijenjene dnevne potrebe ugostiteljskih, turisti čkih i ostalih objekata na teritoriji Federacije BiH kre ću se oko 50.000 litara, sa tendencijom rasta, ili, druga čije rečeno, godišnje potrebe ugostiteljstva se kre ću oko 18 miliona litara. Kao treći segment me đu najvećim potrošačima jestivog ulja može se ozna čiti prehrambena industrija. Analizon kapaciteta, njihovih potreba i procjene proizvodnje u prehrambenoj industriji, sa sigurnoš ću se može tvrditi da se potrebe za uljem prehrambene industrije kre ću od 15 do 20 miliona litara godišnje. Na bazi iznesenog lako je zaklju čiti da je tržišni potencijal za jestivim uljima samo na podru č ju Federacije BiH oko 60 miliona litara godišnje. 3.3.1.2. Analiza ponude i konkurencije Na područ ju Federacije BiH postoje sljede će punionice jestivog ulja: „Vegafruit“ Gra čanica, „Misir“ sarajevo, „Prodex“ Grude, „Izbor“ Vitez, „Teloptic“ Sarajevo, „ZTP“ Zenica, „Allese“ Konjic, „Kristal“ Živinice, „Abacommerc“ Vogoš ća, „Promix-trade“ Sarajevo i još nekoliko manjih ponu đača. Radi se još uvijek o relativno skromnim kapacitetima u odnosu na potražnju i potrošnju. Prema podacima Zavoda za statistiku FbiH u 2000. godini, doma ći kapaciteti su ostvarili proizvodnju, odnosno punjenje jestivih ulja od oko 15.0000.000 litara. Ta koli čina je skromna u odnosu na potrošnju, tako da je uvoz činio oko 75% ukupne potrošnje jestivih ulja u Federaciji BiH. Ista konstatacija se može uzeti i za Bosnu i Hercegovinu u cjelini. Prema istom izvoru, u 1999. godini za Federaciji BiH je prijavljen uvoz jestivih ulja u količini od 33.150.000 litara, što iznosi 43.886.000 KM. Najzna čajnije zemlje iz kojih se uvozilo jestivo ulje su: Hrvatska, Mađarska, SAD, Austrija, Slovenija, Slova čka, Češka, Italija, Jugoslavija i Rumunija. Osnovne prednosti koje će privući kupce za ponudu „Nestle Co“ o čekuje od: - kvaliteta jestivih ulja koje će ponuditi tržištu, - prednosti lokacije Kantona Sarajevo, kao najve ćeg potroša čkog centra u zemlji i sa relativno dobrim infrastrukturnim (putnom i željezni čkom) vezama sa ostalim dijelovima BiH - efikasne distribucije i ta čnih isporuka - konkurentskih cijena - primjene efikasnog marketing-koncepta u ukupnom poslovanju, korištenju interesa i aktivnosti isporučioca rinfuznog ulja za ekspanziju na ciljna (isto čnoevropska i druga) tržišta - dobroj kadrovskoj ekipiranosti i efikasnom menadžmentu 3.3.1.3. Ključni elementi marketing programa (koncepta) „Nesel Co“ d.o.o. Sarajevo svoju marketing strategiju u ovom projektu temelji na konzistentnom marketing mixu, ne zanemaruju ći nijedan elemenat, kao i na obezbje đenju povoljnih uvjeta za inpute. Proizvod, kao prvi elemenat strategije, predstavlja će suncokretovo i druge vrste (repica, sojino, maslinovo, kikiriki, bundeva i dr.) jestivog ulja, najviše kvalitete, koju će, na bazi ugovora, permanentno kontrolisati Zavod za zdravstvenu zaštitu BiH-a, odjel za kontrolu namirnica. 4
Cijena proizvoda (flaširanog jestivog ulja) će biti konkurentne (nešto niže od konkurencije na doma ćem tržištu), a posebno onih iz uvoza. Stabililnost kvalitete i prodajnih (/izvoznih cijena u velikoj mjeri će doprinositi i dobavlja či – isporučioci rinfuznog ulja na osnovu stabilnih dugoro čnih ugovora. Analiza cijena na doma ćem tržištu pokazuje da se cijene na veliko (doma će punjenje ili iz uvoza) na podru č ju FbiH kreću od 1,30 do 1,55 KM za litar suncokretovog ulja. U prora čun u ovom projektu „Nesel Co“ ulazi sa svojim prodajnim cijenama od 1,15 KM za litar ulja. Navedene cijene se odnose samo na suncokretovo jestivo ulje, čije punjenje i ponuda će biti u početku najzastupljenije. Jedan od klju čnih aduta marketing strategije „Nesel Co“ i elemenata njegove ukupne konkurentnosti bi će vlastiti sistem distribucije do svojih kupaca (veleprodaje i detaljisti čke trgovine). Naime, firma „Nesel Co“ raspolaže sa 2 dostavna kombi-vozila, a za potrebe projekta nabavi će kamion nosivosti od 8 tona. To će omogućiti da se kupcima osigura isporuka na vrijeme i na najpogodnije destinacije. To će biti vrlo zna čajan element konkurentnosti. S obzirom da se radi o ulasku „Nesel Co“ kao ponu đača u ovu aktivnosti na doma ćem tržištu, a posebno s obzirom na ambiciozne planove firme, predvi đeni su značajni troškovi vezani za promociju, a posebno za prodaju i ekonomsku propagandu. Pored navedenih četiri „klasična“ elementa marketing sistema i njihove „upotrebe“ u funkciji implementacije marketing strategije, „Nesel Co“ će posebnu pažnju posvetiti stalnom pra ćenju, analizi i prilago đavanju tržištu. 3.3.1.4. Plan obima i vrijednosti prodaje Na osnovu višemjese čne analize lokalnog tržišta jestivog ulja i prikupljanja informacija o kretanjima na pojedinim ciljnim tržištima, na osnovu komparacija prodajnih cijena i ponuda cijena rinfuznog ulja od više inostranih isporu čioca, te na osnovu analize konkurencije (postoje ćih punionica), „Nesel Co“ Sarajevo planira ostvariti slijede ći obim vrijednosti prodaje flaširanog ulja. Prihod od prodaje rafinisanog jestivog ulja (po godinama eksplatacije projekta) Godine 1 2002. 2003. 2004. i dr.
Kapaciteti punionice
Količina (litar)
2 80% 90% 100%
3 4.536.000 5.103.000 5.670.000
Prodaja jestivog ulja Jedinična cijena Ukupna vrijednost (KM/l) sirovina (KM) 4 5 (3x4) 1,15 5.216.400 1,15 5.868.450 1,15 6.520.500
3.000 l/h, 270 radnih dana u godini 3.000 l/h x 7 h/radni dan x 270 r.d. = 5.670.000 l (100 %) 3.3.2. Tržišne nabave Ulazak „Nesel Co“ Sarajevo u biznis punjenja i pakovanja (u boce) jestivog ulja motivisan je prednostima koje se javljaju na strani izvoza i uslova snabdijevanja rinfuznog ulja, kao i činjenicom da se radi o projektu sa relativno malim brojem inputa.
5
Materijalni bilans flaširanog jestivog ulja se bazira na slijede ćim sirovinama i repromaterijalima: rinfuzno rafinisano jestivo ulje sa svjetskog tržišta (Ma đarska, Češka. Slovačka, SAD, Rusija, Rum unija, Bugarska i dr.) koje će se transportovati auto – cisternom ili ako je pakovano u burad, kamionom do punionice, ambalaža (PET boce i čepovi) etikete kartonske kutije ili PVC folije za zbirna pakovanja flaširanog ulja.
3.4. Tehni čk o – tehnološki aspekti projekta
3.4.1. opis proizvodno – tehni čkog procesa Pogon punionice jestivog ulja je zaokružena cjelina, smješten je u jedinstvenom objektu sa podijeljenim funkcionalnim odjeljenjima, kao što su spremnici (tankeri) rinfuznog ulja, linije za punjenje, pakovanje i etiketiranje. U pogonu će se puniti jestivo ulje u plasti čne boce (od 1l, a po potrebi tržišta i od 1,5 l, 2l i 5 litara). S obzirom da je preduze će „Nesel Co“ ve ć uveliko ušlo u realizaciju dijela ovog projekta koji se odnosi na punionicu ulja putem izrade neophodne dokumentacije i po četka uređenja objekta, podrazumijeva se da su savladani svi potrebni tehni čko-tehnološki i proizvodni parametri potrebni za implementaciju projekta, odnosno redovnu proizvodnju. Kako je proces punjenja jestivih ulja umnogome utomatizovan i opštepoznat nije potrebno ulaziti u opis tehnološkog postupka. 3.4.2. Kapaciteti proizvoda Kapacitet linije za punjenje – flaširanje jestivog ulja je 3.000 litara na sat (h), što zna či godišnju mogu ću proizvodnju (punjenje), na bazi 7 časova efektivnog rada dnevno i 270 efektivnih radnih dana, od 5.670.000 litara ulja godišnje. Primjenjujući marketing pristup u cijelom projektu (biznis planu), korištenje kapaciteta je planirano u potpunosti u veličinama procijenjenog obima i strukture prodaje. 3.4.3. potrebna oprema Za implementaciju ovog projekta neophodno je nabaviti slijede ću opremu: 95.000 KM - linija za punjenje i pakovanje ulja 8.000 KM - automatska etiketirka 15.000 KM - stroj za pakovanje u plasti čne folije 12.0000 KM - kamion (korišten), nosivost 8t 3.4.4. Potrebni prostor – objekti Pogon za punjenje i pakovanje jestivih ulja bio bi smješten u postoje ći objekat, koji će investitor iznajmiti i koji bi bio prilago đen i adaptiran za tu namjenu. Objekat je ukupne površine 200 m 2 i sastoji se od proizvodne hale, skladišta, ureda i nus-prostorija Prema izvršenom premjeru i predra čunu potrebnih radova na adaptaciji i ure đenju objekta, ukupna ulaganja za tu namjenu iznose 28.800 KM.
6
3.4.5. Materijalni inputi Osnovni materijalni inputi su navedeni u analizi izvora i uslova snabdijevanja. Kao što je ve ć napomenuto, cjelokupna elaboracija i prora čuni u biznis planu izvode se za suncokretovo ulje i na bazi prosje čnih cijena (0,95 KM/l nabavna cijena – fco punionica i 1,15 KM/l prosje čna prodajna cijena). Godine 1 2002. 2003. 2004. i dr.
Kapaciteti punionice
Količina (litar)
2 80% 90% 100%
3 4.536.000 5.103.000 5.670.000
Prodaja jestivog ulja Jedinična cijena Ukupna vrijednost (KM/l) sirovina (KM) 4 5 (3x4) 1,15 5.216.400 1,15 5.868.450 1,15 6.520.500
3.4.6. potrebna radna snaga S obzirom na potpunu tehnološko-proizvodnu, poslovnu i investicionu zaokruženost i visoku automatiziranost punjenja ulja, za implementaciju i eksplataciju ovog projekta angažova će se ukupno 6 radnika. 3.5. Lokacija i ekološki aspekti projekta
Već je istaknuto da će pogon punionice – flaširanje jestivih ulja biti lociran na podru č ju Kantona Sarajevo. Analiza makro i mikrolokacije pokazuje da su ispunjeni svi uobi čajeni zahtjevi i uslovi za ovakvu vrstu proizvodnje. Ova vrsta djelatnosti ne predstavlja nikakve specifi čne ekološke zahtjeve. I pored toga, posebnim projektima i mjerama opreza treba regulisati na čine prečišćavanja voda nakon pranja opreme, kao i ostale aspekte ekologije i zaštite na radu. Ulaganja u filtere za pre čišćavanje otpadne vode uklju čena su u troškove adaptacije objekta, odnosno vodoinstalaterske radove. 3.6. Ekonomsko – finansijska analiza
3.6.1. Ulaganja u projektu Na osnovu tehni čko-tehnoloških zahtjeva i dobijenih najpovoljnijih ponuda za opremu i izvršenih predra čuna građevinskih radova, u narednoj tabeli su prezentirana sva potrebna ulaganja u pogon punionice jestivog ulja. R. BR. I 1. 2.
II III
OPIS OSNOVNA SREDSTVA (1-2) Adaptacija i ure đenje objekta Oprema i vozila - Linija za punjenje i pakovanje ulja - Automatska etiketirka - Stroj za pakovanje u plasti čne folije - Transport i osiguranje - Uvozne i carinske takse - Transportna vozila – kamion 8 tona OBRTNI (RADNI) KAPITAL - Sirovine i repromaterijal - Ostali početni troškovi UKUPNA ULAGANJA (I + II)
ULAGANJA (KM) 170.650 28.800 141.850 94.850 8.000 15.000 6.750 6.100 12.000 49.000 39.000 10.000 219.650 7
3.6.2. Izvori i uslovi finansiranja Kako nosilac projekta nije u mogu ćnosti da vlastitim sredstvima finansira ostvarenje ovog projekta, neophodna su mu kreditna sredstva u iznosu od 168.000 KM. Taj kredit bi se potrošio za nabavku opreme, kamiona, sirovina i repromaterijala, dok bi vlastitim sredstvima bili pokriveni troškovi adaptacije prostora, transporta i osiguranja opreme, carine i ostali troškovi. Uslovi kredita bi bili slijede ći: - Iznos osnovnog kredita - Interkalarna kamata 1 - Ukupni kredit - Grace period - Period otplate - Kamatna stopa
168.000 KM 6.720 KM 174.720 KM 6 mjeseci 3 godine (kvartalno, jednake otplate) 8% godišnje
Plan otplate kredita GODINA
- KM MJESEC
KAMATA (2% kvartalno)
2001. 2002.
2003.
2004
1 4 7 10 1 4 7 10 1 4 7 10
3.494 3.203 2.912 2.621 2.330 2.038 1.747 1.456 1.165 874 582 291
OTPLATA 14.560 14.560 14.560 14.560 14.560 14.560 14.560 14.560 14.560 14.560 14.560 14.560
OSTATAK DUGA 174.720 160.160 145.600 131.040 116.480 101.920 87.360 72.800 58.240 43.680 29.120 14.560 -
ANUITET (kam+otp) 18.054 17.763 17.472 17.181 16.890 16.598 16.307 16.016 15.725 15.434 15.142 14.851
Na osnovu plana otplate kredita pod navedenim uslovima, rekapitulacija godišnjih obaveza po kreditu bi bila slijedeća: - KM Godina 2002. 2003. 2004. Ukupno Kamate 12.230 7.571 2.912 22.713 Otplata 58.240 58.240 58.240 174.720 3.6.3. Formiranje ukupnog prihoda Na osnovu rezultata analize tržišta, proizvodnih mogu ćnosti opreme, pretpostavljenog postepenog pove ćanja korištenja kapaciteta, obim proizvodnje i vrijednosti prodaje po godinama bi bili slijede ći: Godine 2002. 2003. 2004. i dr. 1
Obim proizvodnje (litar) 4.536.000 5.103.000 5.670.000
Godišnji prihod od prodaje (KM) 5.216.400 5.868.450 6.520.500
Interkalarna kamata, dok miruje otplata kredita, koja se dodaje na snovni kredit
8
3.6.4. Rashodi poslovanja a.) Troškovi sirovina, odnosno nabavka jestivog ulja u rinfuzi su 0,95 KM/l fco punionica. Ovi troškovi po godinama projekta su izra čunati u tačci 3.4.5. ovog projekta. b.) Troškovi ambalaže po jednoj boci iznose 0,11 KM c.) Troškovi elektri čne energije i vode su izra čunati na bazi potrošnje instalisane opreme i korištenja kapaciteta, a po godinama projekta iznose: 24.000 KM (2002. Godina), 27.000 KM (2003. Godine), 30.0000 KM (2004. i naredne godine). d.) Troškovi amortizacije su dobijeni primjenom odgovaraju ćih stopa na nabavne vrijednosti stalnih sredstava, a po godinama bi bili isti, obzirom da se radi o vremenskoj amortizaciji. Stalna sredstva
Nabavna vrijednost
1. Oprema 2. Vozila
129.850 12.000 SVEGA
Amortizacija % Iznos (KM) 11 14.280 14 1.680 15.960
e.) Plate su računate prosječno po 600 KM neto mjese čno, odnosno 1.020 KM bruto po radniku. f.) Ostali troškovi i izdaci poslovanja po godinama (sitan alat i inventar, troškovi higijensko – tehničke zaštite, maziva, rezervni dijelovi, transportne usluge drugih, osiguranje, komunalne usluge, ishrana i zaštita radnika, troškovi putovanja, troškovi marketinga i drugi) tako đer su proračunati na bazi empirijskih standarda za ovu djelatnosti i na bazi primjene uticaja stepena korištenja kapaciteta. Ukupni ostali troškovi se procjenjuju na iznos od 3% iznosa ukupnog prihoda. g.) Troškovi kamata su dobijeni na osnovu plana otplate kredita. Rekapitulacija ukupnih troškova je slijede ća: Vrste troškova 1. 2. 3. 4. 5. 6. 7.
Sirovine (rinfuzno ulje) Ambalaža Energija Amortizacija Ostali troškovi Plate (bruto) Kamata
UKUPNO:
2002. 4.309.200 498.960 24.000 15.960 156.492 73.440 12.230
Iznos (KM) po godinama 2003. 2004. 4.847.850 5.386.5000 561.330 623.7000 27.000 30.000 15.960 15.960 176.054 195.615 73.440 73.440 7.571 2.912
2005. i ostale 5.386.500 623.700 30.000 15.960 195.615 73.440 -
5.090.282
5.709.205
6.325.215
6.328.127
3.6.5. Bilans uspjeha (struktura i raspodjela ukupnog prihoda) Raspodjela ukupnog prihoda za odre đeni vremenski period govori o bilansu uspjeha (ra čunu dobiti i gubitka) biznis plana. Kod nas se često primjenjuje slijede ća struktura raspodjele ukupnog prihoda:
9
Red. br. I 1. 2. 3. II 4. 5. 6. 7. 8. 9. 10. III 11. IV 12. V
Elementi Prihodi poslovanja Prihodi od prodaje proizvoda ili roba Prihodi od prodaje usluga Ostali prihodi poslovanja Ukupni prihod (1+2+3) Rashodi poslovanja Troškovi sirovina Troškovi ambalaže Troškovi energije Amortizacija Ostali troškovi i izdaci poslovanja Bruto plate Rashodi finansiranja (kamate) Ukupni rashodi(4+5+6+7+8+9) Bruto dobit (I-II) Porez na dobit (30%) NETO DOBIT (III – 10.) Otplata (kreditne) Ostatak dobiti (IV-11)
Periodi (mjeseci, godine) 1 2 3 5.216.400 5.216.400
5.868.450 5.868.450
6.520.500 6.520.500
4.309.200 498.960 24.000 15.960 156.492 73.440 12.230 5.090.282 126.118 37.835 88.283 58.240 30.043
5.709.205 561.330 27.000 15.960 176.054 73.440 7.571 5.709.205 159.245 47.773 111.472 58.240 53.232
5.386.500 623.700 30.000 15.960 195.615 73.440 2.912 6.328.127 195.285 58.585 136.700 58.240 78.460
4. POKAZATELJI USPJEŠNOSTI PROJEKATA Pokazatelji uspješnosti biznis plana mogu se izra čunati putem statisti čke i dinami čke analize Za statističku analizu uzimaju se podaci iz bilansa uspjeha projekata za reprezentativni period (godina) ili više njih iz vijeka biznis-plana. Primjeri statisti čkih pokazatelja uspješnosti biznis plana su slijede ći: 1. 2. 3. 4. 5. 6. 7. 8.
Pokazatelj Jedinica ukupnog prihoda na jedinicu ulaganja Pokriće prihoda nad rashodima Učešće bruto-dobiti u ukupnom prihodu Neto-dobit po zaposlenom Bruto-profitabilnost ukupnih ulaganja Neto profitabilnost vlastitih sredstava Novčano pokriće duga Vrijeme povrata ukupnih ulaganja
izračunavanje Ukupan prihod/ukupna ulaganja Ukupan prihod/ukupni rashodi Bruto dobit/ukupni prihod Neto-dobit/broj zaposlenih Bruto-dobit/ukupna ulaganja Neto-dobit/vlastitia sredstva (kamata + neto dobit+amortizacija)/anuitet Ukupna ulaganja/ (neto dobit + amortizacija)
Za dinamičku analizu uspješnosti biznis plana koriste se podaci iz ekonomskog i finansijskog toka projekta. Ekonomski tok nam služi za ocjenu rentabilnosti projekta putem metoda: period povrata ulaganja, neto sadašnja vrijednost i interne stope rentabilnosti. Na osnovu podataka iz finansijskog toka ocjenjujemo likvidnost biznis plana, odnosno njegovu sposobnost da u svakom vremenskom periodu podmiri svoje dospjele finansijske obaveze. Pored navedenih pokazatelja često su u upotrebi i pokazatelji osjetljivosti biznis plana na promjene obima poslovanja, prodajnih cijena, troškova poslovanja i sl.
10
U pripremi i izradi biznis plana za mala i srednja preduze ća nisu neophodni svi navedeni pokazatelji, nego se izračunavaju samo pojedini, o čijem uzimanju u obzir i korištenju odlu čuje najčešće sam poduzetnik radi provjere opravdanosti i isplativosti svog poduzetni čkog podhvata Navedeni pregledi i pokazatelji za primjer punionice jestivih ulja potvr đuju ostvarenje visokog stepena rentabilnosti i ukupnu efikasnost ulaganja. Ovaj investicioni projekat nesumnjivo pokazuje da će nosilac projekta biti sposoban da izmiri sve svoje obaveze iz poslovanja, uklju čujući i obaveze po osnovu kredita (kamate i otplate), kao i da stvori akumulaciju za vlastiti razvoj. 5. PRILOZI POSLOVNOG (BIZNIS) PLANA Prilozi su neizostavni dio biznis plana i vrlo često su složeni (grupisani) u poseban uvez. U njemu su sadržani svi dokumenti koji su korišteni pri izradi biznis plana i čine njegovu dokumentacionu osnovu, a nisu uvršteni u njega iz prakti čnih razloga. Naj češći primjer takvih dokumenata su: Registracija firme Razne odluke, odobrenja i saglasnosti Građevinski i tehnološki projekti Ponude izvođača radova sa predmjerima i predra čunima ulaganja Ponude isporu čioca opreme, ure đaja i vozila itd.
11
